Ugovori i Europski parlament 

Prvim Ugovorom potpisanim 1951. osnovana je Parlamentarna skupština, koja je kasnije preimenovana u Europski parlament. Cilj tog Ugovora bio je obvezati šest država koje su u prošlosti međusobno ratovale na suradnju u postizanju zajedničkih ciljeva. Ugovorima koji su uslijedili suradnja je proširena na nova područja ili su oni, s obzirom na to da je broj država članica narastao sa šest na 28, bili namijenjeni poboljšanju rada institucija EU-a. Poljoprivredna politika, na primjer, uvedena je Ugovorom o osnivanju EEZ-a, a Ugovorom iz Nice omogućena je reforma institucionalne strukture EU-a.

Europski parlament, Vijeće, Komisija, Sud i Revizorski sud izvršavaju svoje ovlasti u skladu s Ugovorima. Komisija se smatra „zaštitnicom Ugovora”. Ako se planira izrada novog Ugovora ili se izmjenjuje postojeći Ugovor, osniva se međuvladina konferencija (MVK) u okviru koje se sastaju predstavnici vlada država članica. U fazi izrade i razvoja Ugovora provodi se savjetovanje s Parlamentom, koji daje svoje mišljenje o njemu.

Sa svakim novim Ugovorom Parlament je dobivao sve veće demokratske, nadzorne i zakonodavne ovlasti. Ugovorom iz Bruxellesa (potpisanim 1975.) Parlament je dobio pravo da na kraju svake godine pregleda financijska izvješća EU-a i ocijeni je li Komisija pametno i ispravno upravljala proračunom EU-a. Dopunama u Jedinstvenom europskom aktu (Ugovoru potpisanom 1986.) osiguralo se da niti jedna nova članica ne može pristupiti EU-u bez pristanka Parlamenta. Ugovorom iz Amsterdama (potpisanim 1997.) ojačana je uloga Parlamenta kao suzakonodavca s Vijećem na cijelom nizu područja koja su uređena pravom EU-a (neka od njih uključuju zaštitu potrošača, sposobnost zakonitog rada u drugoj državi članici i pitanja zaštite okoliša).

Posljednji Ugovor, Ugovor iz Lisabona, stupio je na snagu 1. prosinca 2009.

Njime se jača uloga Europskog parlamenta, nacionalnim parlamentima daje se veća odgovornost za usmjeravanje europske politike, a građanima EU-a omogućuje se pravo inicijative. Ugovorom iz Lisabona osnažene su nadležnosti Parlamenta kao potpuno priznatog suzakonodavca s većim proračunskim ovlastima. Njime se također Parlamentu dodjeljuje ključna uloga u izboru predsjednika Europske komisije.

Parlament u velikim povijesnim događajima 

Koju je ulogu imao Europski parlament u nekim od najznačajnijih trenutaka u povijesti EU? Otputujte u povijest i vidite događaje iz parlamentarnog kuta: rođenje eura (1998.), prvi put kada je istraga Parlamenta dovela do pada Europske komisije (1999.), potpisivanje Povelje Europske unije o temeljnim pravima (2000.) i proširenje EU na zemlje bivšeg komunističkog bloka. Proučite povijesnu istinu kroz izvorni jezik i dokumente.