Ljudska prava

U svojim vanjskim odnosima Europska unija predano podupire demokraciju i ljudska prava, u skladu sa svojim temeljnim načelima slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava. EU nastoji pitanja ljudskih prava učiniti dijelom svih svojih politika i programa, pri čemu se za određene aktivnosti služi različitim instrumentima politike ljudskih prava, uključujući financiranje posebnih projekata financijskim instrumentima EU-a.

Pravna osnova

  • Članak 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU): vrijednosti EU-a. Vrijednosti na kojima počiva EU su „ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina”.
  • Članak 3. UEU-a: ciljevi EU-a. U „svojim odnosima s ostatkom svijeta” EU doprinosi „iskorjenjivanju siromaštva i zaštiti ljudskih prava, osobito prava djeteta te strogom poštovanju i razvoju međunarodnog prava, uključujući poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda”.
  • Članak 6. UEU-a: Povelja o temeljnim pravima i Europska konvencija o ljudskim pravima. Iako se u Povelji o temeljnim pravima Europske unije (članak 6. stavak 1.) izričito upućuje samo na provedbu prava Unije, institucije i tijela EU-a i države članice također su dužne poštovati Povelju u vanjskim odnosima EU-a. Isto tako, Povelje se moraju pridržavati i zemlje koje će pristupiti EU-u. Člankom 6. stavkom 2. EU-u daje se pravna nadležnost za pristupanje Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.
  • Članak 21. UEU-a: načela kojima se vodi u vanjskom djelovanju Unije. Ta načela obuhvaćaju demokraciju, vladavinu prava, univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanje ljudskog dostojanstva, jednakost i solidarnost te poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda iz 1945. godine i međunarodnog prava. Člankom 21. Europska unija podržava načelo „nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda”, čime se obvezala ekonomska i socijalna prava smatrati jednako važnima kao i građanska i politička prava.
  • Članak 205. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU): opće odredbe o vanjskom djelovanju Unije. Tim je člankom određeno da djelovanje EU-a na međunarodnoj razini treba biti vođeno načelima iz članka 21. UEU-a.

Politika ljudskih prava EU-a

Europsko vijeće donijelo je 2012. godine Strateški okvir o ljudskim pravima i demokraciji koji prati akcijski plan za njegovu provedbu. Okvirom se utvrđuju načela, ciljevi i prioriteti za poboljšanje djelotvornosti i dosljednosti politike EU-a tijekom sljedećih deset godina. Ta načela podrazumijevaju uvrštenje pitanja ljudskih prava, kao niti vodilje, u sve politike EU-a i onda kada su unutarnje i vanjske politike podudarne, te donošenje bolje prilagođenog pristupa. U akcijskom su planu navedeni konkretni koraci za razdoblje do 31. prosinca 2014. Novi akcijski plan za razdoblje 2015. – 2019. koji se temelji na ocjeni prvoga plana, a politički ga predvodi potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, usvojen je u srpnju 2015. godine.

Smjernice EU-a o ljudskim pravima koje donosi Vijeće EU-a nisu pravno obvezujuće, ali se njima pružaju praktične upute o:

  • mjerama protiv smrtne kazne
  • dijalozima o ljudskim pravima
  • pravima djeteta
  • mjerama protiv mučenja i drugog okrutnog postupanja
  • zaštiti djece u oružanim sukobima
  • zaštiti boraca za ljudska prava
  • poštovanju međunarodnog humanitarnog prava
  • borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama
  • promicanju slobode vjeroispovijesti i uvjerenja
  • zaštiti lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI)
  • promicanju slobode izražavanja, uključujući i na internetu.

EU redovito uvrštava ljudska prava u političke dijaloge koje vodi s trećim zemljama ili regionalnim organizacijama. Također vodi dijaloge i savjetovanja posvećene ljudskim pravima s više od 40 zemalja. Usto, gotovo svaka od 79 afričkih, karipskih i pacifičkih (AKP) država vodi s EU-om dijalog na temelju članka 8. Sporazuma iz Cotonoua, u kojem je navedeno da bi politički dijalog trebao obuhvaćati „redovnu ocjenu koraka poduzetih u cilju poštovanja ljudskih prava”.

Povjerljivi diplomatski postupci i javne izjave o vlastima trećih zemalja također predstavljaju važan instrument za vršenje diplomatskog pritiska u međunarodnim odnosima.

Klauzula o ljudskim pravima bitan je element bilateralnih trgovinskih sporazuma i raznih vrsta sporazuma o pridruživanju i suradnji između EU-a i trećih zemalja ili regionalnih organizacija. U slučaju nepridržavanja predviđene su različite mjere, npr. smanjenje razine suradnje ili njezina obustava. Utvrđeni su strogi uvjeti za pridruživanje država kandidatkinja. Pristup „više za više”, koji podrazumijeva veću integraciju i više novca u zamjenu za više reformi, dio je obnovljene europske politike susjedstva. Poticaji za reforme predviđeni su u povlaštenim trgovinskim aranžmanima koje EU odobrava zemljama u razvoju (GSP+).

Strategije o ljudskim pravima za pojedine zemlje temelje se na pristupu odozdo prema gore, a njima se smjernice o ljudskim pravima i akcijski planovi nastoje ugraditi u jedinstven, jasan dokument koji je prilagođen točno određenoj zemlji, pri čemu se postavljaju konkretni ciljevi za razdoblje od tri godine.

Misijama EU-a za promatranje izbora također se nastoji poboljšati ljudska prava tako što se njima odvraća od zastrašivanja i nasilja tijekom izbora te jačaju demokratske institucije.

EU ljudska prava promiče i sudjelovanjem na multilateralnim forumima poput Trećeg odbora Opće skupštine UN-a, Vijeća UN-a za ljudska prava, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeća Europe. Unija također aktivno promiče međunarodno pravosuđe, primjerice preko Međunarodnog kaznenog suda.

Proračunom u iznosu od 1,3 milijarde eura dodijeljenim za razdoblje od 2014. do 2020. godine Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) podupire (uglavnom) sudionike civilnog društva koji promiču ljudska prava i demokraciju. Važno je obilježje tog instrumenta to što nije potreban pristanak relevantne vlade. Drugi instrumenti financiranja koji se odnose na ljudska prava obuhvaćaju Instrument razvojne suradnje, Instrument za doprinos stabilnosti i miru, Europski instrument susjedstva te Europski razvojni fond. Europska zaklada za demokraciju zaklada je privatnog prava koju podržavaju Europska unija i njezine države članice. Proračun za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Unije za razdoblje od 2014. do 2020. iznosi 2,3 milijarde eura, što pokriva različite aktivnosti, posebno upravljanje u kriznim situacijama.

Godišnje izvješće o ljudskim pravima koje priprema Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, a usvaja Vijeće, daje pregled stanja ljudskih prava u svijetu kao i aktivnosti EU-a tijekom godine.

Akteri

Europsko vijeće određuje strateške interese EU-a i opće smjernice za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

Ministri vanjskih poslova EU-a u Vijeću za vanjske poslove, koje se sastaje svaki mjesec, u pravilu se bave pitanjima ljudskih prava koja proizlaze iz zajedničke vanjske i sigurnosne politike ili iz trgovinskih ili razvojnih politika EU-a. Radnu skupinu za ljudska prava (COHOM), koja vodi pripreme za rasprave na visokoj razini i donošenje odluka o ljudskim pravima, čine stručnjaci za ljudska prava iz država članica i predstavnici Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i Europske komisije.

Vijeću za vanjske poslove predsjeda Visoka predstavnica za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (trenutačno je to Federica Mogherini) koja doprinosi razvoju zajedničke vanjske i sigurnosne politike Unije i jamči provedbu odluka. Visoka predstavnica također predstavlja Europsku uniju u pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike te nadgleda ESVD i delegacije EU-a u trećim zemljama. Unutar ESVD-a postoji uprava za ljudska prava, svjetska i multilateralna pitanja, a svaka delegacija ima „središnju točku” za ljudska prava.

Komisija vodi pregovore o međunarodnim sporazumima, nadgleda proces proširenja i politiku susjedstva te upravlja razvojnim programima i financijskim instrumentima (blisko surađujući s ESVD-om).

Uloga posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava je povećanje djelotvornosti i vidljivosti politike ljudskih prava EU-a. Posebni predstavnik ima širok, fleksibilan mandat te usko surađuje s ESVD-om. Trenutačno tu funkciju obnaša Stavros Lambrinidis, koji je imenovan u srpnju 2012. godine, a ujedno je prvi tematski posebni predstavnik EU-a.

Uloga Europskog parlamenta

Parlament doprinosi politikama EU-a i prati rad njegovih ostalih institucija.

U skladu s člancima 207. i 218. UFEU-a većina međunarodnih sporazuma ne može stupiti na snagu bez suglasnosti Parlamenta. Primjerice, Parlament je 2011. spriječio tekstilni protokol u okviru Sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU-a i Uzbekistana zbog spornih pitanja povezanih s radom djece. Svoju je suglasnost dao tek 2016. nakon znatnih poboljšanja u pogledu primjene rada djece i prisilnog rada.

U skladu s člankom 36. UEU-a Visoka predstavnica mora se savjetovati s Parlamentom o glavnim aspektima i osnovnim opredjeljenjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i izvijestiti ga o razvoju tih politika. Parlament može postavljati pitanja ili davati preporuke Vijeću i Visokoj predstavnici.

Rezolucije koje donosi Parlament mogu pomoći u podizanju razine osviještenosti o kršenjima ljudskih prava. Rezolucije mogu biti dio zakonodavnog postupka, rezultat izvješća parlamentarnih odbora o vlastitoj inicijativi, rezultat hitnih rasprava koje se obično održavaju četvrtkom prijepodne na svakoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu kako bi se upozorilo na očita kršenja ljudskih prava u svijetu (članak 135. Poslovnika Parlamenta).

Pododbor Parlamenta za ljudska prava, koji je pridružen Odboru za vanjske poslove, ima 30 članova i 28 zamjenika. Pododbor organizira rasprave o brojnim pitanjima na području ljudskih prava, uz sudjelovanje zainteresiranih strana, kako bi se prikupile informacije za sastavljanje rezolucija. Pododbor se bavi i svakodnevnim vođenjem dosjea o ljudskim pravima, dok njegova izaslanstva redovito posjećuju relevantne zemlje. Ljudskim pravima u vanjskim odnosima EU-a bave se i sljedeći odbori: Odbor za vanjske poslove (AFET), Odbor za međunarodnu trgovinu (INTA), Odbora za razvoj (DEVE) i Odbor za prava žena i jednakost spolova (FEMM).

Ljudska prava neizostavna su tema sastanaka s parlamentima zemalja koje nisu članice EU-a i u okviru regionalnih parlamentarnih skupština. Kako bi se postigla dosljednost i vjerodostojnost aktivnosti Parlamenta, 2011. godine odobrene su „Smjernice za međuparlamentarna izaslanstva EP-a o promicanju ljudskih prava i demokracije tijekom posjeta zemljama koje nisu članice EU-a”, a ažurirane su 2016. godine.

Zahvaljujući svojim proračunskim ovlastima (prema članku 14. UEU-a i članku 310. stavku 1. UFEU-a), Parlament sudjeluje u odlučivanju o dodjeli sredstava Europskom instrumentu za demokraciju i ljudska prava i drugim financijskim instrumentima koji se koriste za promicanje ljudskih prava. Parlament također odobrava proračun, čime jamči cjeloviti javni nadzor nad njime.

K tome, Parlament je suzakonodavac za instrumente vanjskog financiranja. Stoga može utjecati na ciljeve i prioritete tih instrumenata kako bi se zajamčila učinkovita i komplementarna primjena potpore EU-a za promicanje i zaštitu ljudskih prava u trećim zemljama.

Svake godine Europski parlament aktivistima za ljudska prava diljem svijeta dodjeljuje nagradu Saharov za slobodu mišljenja. Neki od prethodnih dobitnika nagrade su Nelson Mandela, Aung San Suu Kyi i Malala Yousafzai. Dobitnik nagrade za 2015. godinu je Raif Badawi, bloger i aktivist za slobodu izražavanja iz Saudijske Arabije, koji je osuđen na 1000 udaraca bičem i deset godina zatvora zbog objavljivanja sadržaja koji je protumačen kao propagiranje svetogrđa. Dobitnice nagrade za 2016. Nadia Murad i Lamija Adži Bašar preživjele su seksualno ropstvo u samoprozvanoj Islamskoj državi (IS) i postale glasnogovornice žena žrtava seksualnog nasilja koje provodi IS. Javne su zagovornice jezidske zajednice u Iraku, vjerske manjine nad kojom militanti IS-a provode genocidnu kampanju. Parlament je također osnovao mrežu dobitnika nagrade Saharov kako bi se pružila potpora dobitnicima te nagrade, ostvarili međusobni kontakti i poticale zajedničke aktivnosti.

Pokrenut 2013. u okviru mreže dobitnika nagrade Saharov, program stipendiranja Saharov za branitelje ljudskih prava iz trećih zemalja nastoji proširiti znanje stipendista o angažiranosti EP-a u području ljudskih prava, pomoći im da razviju svoje kapacitete i poboljšaju svoj rad uz istovremeno povećanje razine osviještenosti o Nagradi Saharov i svojim vrijednostima.

Glavni promatrač u misijama EU-a za promatranje izbora obično je jedan od zastupnika u Europskom parlamentu. Izaslanstva EP-a za promatranje izbora sastavni su dio misija EU-a ili međunarodnih misija i koriste se njihovim prostorima i infrastrukturom (za više informacija pogledajte informativni članak 6.4.2. o promicanju demokracije i promatranju izbora).

Predsjednik Europskog parlamenta aktivno podržava ljudska prava dajući izjave i objavljujući pisma te vodeći rasprave o pitanjima ljudskih prava tijekom susreta s važnim akterima.

U godišnjem izvješću Parlamenta o vlastitoj inicijativi sadržana su razmatranja o politici ljudskih prava EU-a i o godišnjem izvješću EU-a te se u njemu iznosi pregled aktivnosti Parlamenta i postavljaju prioriteti za budućnost.

Marika Lerch

06/2017