O odborima

Image of a committee meeting taking place in the European Parliament. People in a meeting room.

Zastupnici su raspoređeni u 20 specijaliziranih stalnih odbora.

Ti odbori izrađuju zakonodavne prijedloge usvajanjem izvješća, predlažu amandmane za plenarnu sjednicu i imenuju pregovarački tim za vođenje pregovora s Vijećem o zakonodavstvu EU-a. Također donose izvješća o vlastitoj inicijativi, organiziraju saslušanja sa stručnjacima i nadziru ostala tijela i institucije EU-a.


Odbor čini između 25 i 73 punopravnih članova i isto toliko zamjenika.

Punopravni članovi odbora iz svojih redova biraju predsjednika i najviše četiri potpredsjednika, koji zajedno čine „predsjedništvo odbora“, na mandat od dvije i pol godine. Politički sastav odbora odražava politički sastav plenarne skupštine.

Parlament također može osnivati pododbore i posebne privremene odbore za određena pitanja, a ovlašten je i za osnivanje istražnih odbora radi istraživanja navodnih kršenja ili nepravilnosti u provedbi prava Unije.

U fazi mirenja osniva se poseban odbor za mirenje.

Parlamentarni odbori obično se sastaju u Bruxellesu, a u radu ih podupire tajništvo. Njihove su rasprave otvorene za javnost i u pravilu se prenose na internetu.

Predsjednici odbora koordiniraju rad odbora u sklopu Konferencije predsjednika odbora.

Posebni odbori

Parlament može u bilo koje vrijeme osnovati privremene odbore za određena pitanja. Ti posebni odbori imaju mandat od dvanaest mjeseci, koji se može produžiti.

Istražni odbori

Parlament može osnivati istražne odbore radi istraživanja kršenja prava Unije ili navodnih nepravilnosti u njegovoj primjeni.

Ovlasti tih odbora temelje se na odredbama o izvršavanju prava Europskog parlamenta na provođenje istrage.

Konferencija predsjednika odbora

Konferencija predsjednika odbora sastoji se od predsjednika svih stalnih ili posebnih odbora. Predsjednik se bira među njezinim članovima na mandat od dvije i pol godine.

Konferencija predsjednika odbora političko je tijelo koje koordinira rad odbora i osigurava nesmetanu uzajamnu suradnju. Također daje preporuke Konferenciji predsjednika o radu odbora i dnevnom redu sjednica.

Odbor za mirenje

Mirenje je treća i završna faza redovnog zakonodavnog postupka (također poznatog pod nazivom „suodlučivanje”). Postupak mirenja pokreće se ako Vijeće ne odobri sve izmjene koje je Parlament usvojio u drugom čitanju.

Odbor za mirenje sastoji se od dvaju izaslanstava: izaslanstva Vijeća, koje čine po jedan predstavnik svake države članice (ministri ili njihovi predstavnici) i izaslanstva Parlamenta, koje se sastoji od jednakog broja zastupnika u Parlamentu. Odbor za mirenje je zadužen za sastavljanje „zajedničkog teksta”, koji zatim trebaju zajedno odobriti Parlament i Vijeće.