[KEY NOT FOUND : wai.to_content]

Kolačići (cookies) na internetskoj stranici EU-a

Uz pomoć kolačića na najbolji ćete način iskusiti sve što naša stranica nudi. Ako nastavite bez promjene postavki, koristit ćete kolačiće; postavke vezane uz kolačiće možete promijeniti u bilo kojem trenutku.

Nastaviti
 
 
 

Održan okrugli stol: O Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta ENVI

 .
23-04-2018
 .

U Vijećnici Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu održan okrugli stol „O Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta“ u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj u partnerstvu s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, u kojem su sudjelovali hrvatski europarlamentarci Marijana Petir i Davor Škrlec.  

 .

Publiku su uvodno pozdravile pročelnica Biološkog odsjeka PMF-a Ivančica Ternjej i voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Staničić.

Djelovanje i aktivnosti Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane predstavili su hrvatski europarlamentarci Marijana Petir i Davor Škrlec u svojstvu zamjenske članice i člana Odbora. Izložili su i konkretne prioritetne teme kojima se bave, nakon čega je uslijedio razgovor s publikom.

Osvrćući se na Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine, zastupnica Marijana Petir među ostalim je poručila: „U Hrvatskoj je gospodarenje šumama tijekom Domovinskog rata bilo smanjenog intenziteta zbog okupacije dijela hrvatskog teritorija, pa se tako i etat (predviđena dopuštena sječa) za razdoblje 1991.-2000. realizirao znatno manje od planiranog i iznosio je oko 60 % današnjih količina. Uslijed navedenih okolnosti, a bez dobivene iznimke koju sam u okviru Uredbe o LULUCF-u izborila za Hrvatsku, postojeće stanje bi izuzetno nepovoljno utjecalo na izračun referentne razine gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Bez ovog izuzeća drvno-prerađivačku sektor u Hrvatskoj bio bi na velikom gubitku jer ne bi mogao koristiti 40 % etata. Također, emisije stakleničkih plinova koje hrvatske šume apsorbiraju ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama te Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci što bi imalo dalekosežne financijske i gospodarske  posljedice.“

Zastupnik Davor Škrlec primarno je govorio o novim EU pravilima usvojenima prošloga tjedna u Europskom parlamentu, u čijoj izradi je sudjelovao od samog početka. Radi se o zakonodavnom paketu o kružnom gospodarstvu koji uključuje izmjenu šest direktiva. Predstavio je temeljne postavke kružnog gospodarstva i poručio kako treba promijeniti kulturu ponašanja u kućanstvima i navike življenja po principu „uzmi-koristi-baci”, čime velika količina iskorištenih resursa završava kao otpad na odlagalištima. „Cilj izmjene ovih direktiva je povećanje postotka recikliranja i ponovna upotreba materijala. Odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu važno je za dobivanje sekundarnih sirovina“. Osvrnuo se i na porazne brojke kod bacanja hrane - čak 47 milijuna tona hrane baci se u kućanstvima EU-a godišnje. Novim pravilima nastoji se postići 50 % smanjenja bacanja hrane do 2030. godine. Između ostalog, pozvao je na primjenu načela ekonomije dijeljenja, dodavši zaključno „Mijenjajmo sebe i društvo ako želimo da nam Zemlja i u budućnosti bude dom“.

Raspravu je moderirala Leona Šiljeg, novinarka RTL Televizije.