[KEY NOT FOUND : wai.to_content]

Kolačići (cookies) na internetskoj stranici EU-a

Uz pomoć kolačića na najbolji ćete način iskusiti sve što naša stranica nudi. Ako nastavite bez promjene postavki, koristit ćete kolačiće; postavke vezane uz kolačiće možete promijeniti u bilo kojem trenutku.

Nastaviti
 
Od ponedjeljka 5. listopada do četvrtka 8. listopada Europski parlament će u Strasbourgu održati prvu od dvije plenarne sjednice predviđene za ovaj mjesec. Raspored uključuje obraćanje predsjednika Francuske Françoise Hollandea i njemačke kancelarke Angele Merkel, govor španjolskog kralja Felipea VI., raspravu o tekućoj izbjegličkoj krizi i debatu o manipuliranju vrijednosti ispušnim plinovima u auto industriji.
Pročitaj više
 
 

Održana međunarodna konferencija BUDUĆNOST EUROPE: NOVI SIGURNOSNI I POLITIČKI IZAZOVI

26-05-2017
 .

Danas je u Muzeju Mimara u Zagrebu održana međunarodna konferencija #Budućnost Europe: Novi sigurnosni i politički izazovi, u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u RH. Konferencija se sastojala od dva panela: Budućnost europske sigurnosti: Izazovi i (kibernetička) rješenja i Budućnost europske politike: Komuniciranje u digitalnom dobu.

 .

Uvodnim govorom sudionicima se obratio Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Izražavajući sućut obiteljima stradalih u terorističkom napadu u Manchesteru, predsjednik Vlade izjavio je da je terorizam realna prijetnja za EU, da će to obilježiti djelovanje europskih institucija, te da moramo voditi računa o jačanju vanjske i unutarnje sigurnosti EU-a. Naglasio je da je potrebna intenzivnija, brža i otvorenija suradnja službi kako bi što bolje kontrolirali one koji rade sigurnosnu ugrozu naših građana. «Bitna zadaća Vlade bila je izrada nacrta nove strategije nacionalne sigurnosti, s obzirom na promjene globalnog ozračja i vrsta ugroze.»

«Napravili smo puno u tehnološkom napretku u zaštiti granica, ti napori se prepoznaju i nadamo se da će nas Europska komisija preporučiti da uđemo u Schengen. Naša zadaća je da ispunimo sve sigurnosne uvjete.»

Izjavio je da EU treba konsolidirati, a Hrvatska će u tome imati ulogu. Naglasio je tri aspekta važna za europski projekt: osnaživanje demokratskog legitimiteta institucija; redistributivna snaga proračuna EU-a, koja treba biti vidljiva u svim državama članicima, te sigurnosno-obrambena uloga. Europa mora imati snažniju globalnu ulogu, za koju je ključno imati dobru suradnju s drugim globalnim institucijama kao što su UN i NATO, te da očekuje jačanje obrambene dimenzije.

U prvom panelu koji su moderirali Anka Bilić Keserović (N1) i Damira Gregoret (RTL) sudjelovali su:

Christos Athanasiadis brigadir general, CCD ACOS J CYBER, SHAPE NATO koji je, osvrćući se na terorističke napade, izjavio da NATO smatra da Hrvatska nije trenutno ugrožena. «Mi pratimo sve situacije u našoj kibernetičkoj domeni, pratimo i situaciju na Balkanu i obavještavamo glavni stožer o stanju na terenu. Kibernetička sigurnost je bitna za globalnu sigurnost i stožer NATO-a provodi mjere protiv bilo kakvih incidenata. Ne možemo reći da možemo predvidjeti napade, ali možemo doći do zaključaka na temelju podataka koje imamo.»

Zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica izjavila je da je EU danas izložena velikim izazovima; donesena je zajednička sigurnosna i obrambena politika EU-a, no nisu sve zemlje članice EU-a ujedno i članice NATO-a i zato je potreba za stvaranjem obrambene unije velika. «Realno je da svaka zemlja članica pojača svoje kapacitete. Svaka zemlja tebala bi ulagati 2 posto BDP-a u obranu. Hrvatska je dosta dobro napredovala, 1,4 posto BDP-a ulažemo u obranu, i po tome smo u prosjeku. Želimo da zemlje u našem okruženju uđu u EU i to nam je na vrhu prioriteta. EU mora biti sveprisutna na području Bosne i Hercegovine ali i drugih država jugoistočne Europe i da Hrvatska bude važan čimbenik na tom prostoru.»

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula izjavio je «Istraživanje Eurobarometra pokazalo je nedavno da dvije trećine građana EU-a podržava veću obrambenu povezanost Unije, što je dovoljna uputa političarima što činiti. Europska unija i kao obrambena unija mora postati zajednički interes svih. Postoji nekoliko aspekata oko kojih ćemo se morati dogovoriti, a neki od njih su sigurnost građana EU-a, pozicioniranje uloge EU-a na globalnoj razini te sigurnost jugoistočne Europe.

Na panelu su sudjelovali i Tomislav Ivić, državni tajnik u Ministarstvu obrane RH i Gordan Kolak, član Hrvatskog vijeća za domovinsku sigurnost koji su, među ostalim, govorili i o novom nacrtu Strategije nacionalne sigurnosti.

Sudionici drugog panela, kojeg su moderirali Vjekoslav Đaić (NOVA TV) i Hrvoje Krešić (N1), bili su sveučilišni profesori iz Slovenije i Njemačke dr.sc. Marko Milosavljević i dr. sc. Sebastian Popa, konzultant Alexandre Alaphilippe, te Željana Zovko, hrvatska europarlamentarka koja je između ostalog istaknula: «Društvene mreže nisu budućnost nego sadašnjost, u svakodnevnom radu zastupnika je pravilno korištenje društvenih mreža vrlo bitno, jer je to najneposredniji kontakt prema biračima i onima prema kojima imamo odgovornost, te preko društvenih mreža provodimo politike koje smo obećali provoditi. Nema boljeg načina komunicaranja nego preko društvenih mreža, naravno ako se koriste s punom odgovornošću i bez manipuliranja.» Dodala je i da će društvene mreže imati najvažniju ulogu u motiviranju ljudi na izlazak na europske izbore 2019. Zastupnica se osvrnula i na opasnost rasta populističkih pokreta koji suvereno vladaju društvenim mrežama te plasiraju svoje ideje u javnost bez ikakve odgovornosti.

Nakon panela slijedi radionica za studente novinarstva, elektrotehnike i računarstva pod nazivom Veliki podaci: Konstruktivna budućnost (ni)je moguća, koju vode dr. sc. Leo Mršić (IN2DATA) i komunikacijski stručnjak Marko Rakar.