O izaslanstvima

Izaslanstva Europskog parlamenta održavaju odnose i razmjenjuju informacije s parlamentima zemalja koje nisu članice EU-a. Preko izaslanstava Europski parlament doprinosi predstavljanju Europske unije u vanjskim poslovima dok u zemljama izvan EU-a promiče vrijednosti koje su temelj Europske unije, poglavito načela slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i vladavinu prava.

Trenutno postoji 44 izaslanstvo. Broj zastupnika u svakom izaslanstvu iznosi od 12 do preko 70 u parlamentarnim skupštinama.

Postoji nekoliko vrsta izaslanstava:

  • Zajednički parlamentarni odbori
  • Odbori za parlamentarnu suradnju
  • Druga međuparlamentarna izaslanstva
  • Izaslanstva u multilateralnim parlamentarnim skupštinama

Predsjednici izaslanstava koordiniraju svoj rad unutar Konferencije predsjednika izaslanstava.

Međuparlamentarni sastanci održavaju se jednom ili dvaput godišnje, naizmjence u jednom od triju mjesta rada Europskog parlamenta i mjesta koje odredi parlament partner iz zemlje koja nije članica EU-a.

Zajednički parlamentarni odbori

Zajedničke parlamentarne odbore osniva se s parlamentima zemalja koje su sklopile sporazume o pridruživanju s Europskom unijom odnosno koje su započele pregovore o pristupanju.

Na sastancima članovi dvaju izaslanstava (izaslanstva EP-a i parlamentarnog izaslanstva države izvan EU-a) obavještavaju jedni druge o svojim prioritetima i provedbi sporazuma o pridruživanju.

Zajednički parlamentarni odbori mogu davati preporuke i parlamentu države kandidatkinje i Europskom parlamentu. Prate napredak države kandidatkinje u postupku pristupanja EU-u.

Ovlasti zajedničkih parlamentarnih odbora utvrđuje Parlament, a podliježu i sporazumima sa zemljama koje nisu članice EU-a.

Postupci kojima se utvrđuje rad ovih odbora podliježu odredbama navedenih sporazuma. Temelje se na načelu jednakosti između izaslanstva Europskog parlamenta i izaslanstva dotičnog parlamenta.

Odbori za parlamentarnu suradnju

Odbori za parlamentarnu suradnju osnivaju se na temelju sporazuma o suradnji između Europske unije (EU) i dotične države koja nije članica EU-a.

Odbori za parlamentarnu suradnju surađuju s državama koje djeluju u sklopu europske politike susjedskih odnosa i državama koje su potpisale strateško partnerstvo s EU-om.

Broj članova u odborima je različit. Međutim, u svakom je odboru isti broj članova iz EP-a i iz dotične druge države.

Druga međuparlamentarna izaslanstva

„Druga međuparlamentarna izaslanstva” su izaslanstva koja održavaju i promiču odnose s parlamentima zemalja koje nisu članice EU-a i zemljama koje nisu kandidati za članstvo.

Provode svoje aktivnosti u suradnji s Odborom za vanjske poslove, Odborom za razvoj i Odborom za međunarodnu trgovinu.

Temeljem prijedloga Konferencije predsjednika Parlament odlučuje o broju članova u svakom izaslanstvu.

Članove izaslanstava bira se na razdoblje parlamentarnog saziva.

Odbor za vanjske poslove koordinira rad zajedničkih parlamentarnih odbora i odbora za parlamentarnu suradnju kao i rad međuparlamentarnih izaslanstava, ad hoc izaslanstava i misija za promatranje izbora koji su u njegovoj nadležnosti.

Izaslanstva u multilateralnim parlamentarnim skupštinama

Postoji pet zajedničkih parlamentarnih skupština:

  • Zajednička parlamentarna skupština afričkih, karipskih i tihooceanskih država i Europske unije (AKP-EU);
  • Parlamentarna skupština Unije za Mediteran (PS-UzM);
  • Europsko-latinoamerička parlamentarna skupština (EuroLat);
  • Parlamentarna skupština istočnoeuropskog susjedstva (Euronest).
  • Izaslanstvo za odnose s Parlamentarnom skupštinom NATO-a
Zajednička parlamentarna skupština afričkih, karipskih i tihooceanskih država i Europske unije (AKP-EU)

Namjera je te međunarodne skupštine, u kojoj sudjeluju predstavnici iz raznih zemalja, stvoriti parlamentarni forum za suradnju između EU-a i zemalja AKP-a.

To se partnerstvo temelji na Sporazumu iz Cotonoua (Sporazum o partnerstvu AKP-EU).

Ciljevi skupštine su sljedeći:

  • osigurati blisku suradnju između država AKP-a i EU-a;
  • unaprijediti životni standard i razinu gospodarskog razvoja u državama AKP-a;
  • promicati ljudska prava i demokraciju.

Parlamentarna skupština Unije za Mediteran

Parlamentarna skupština Unije za Mediteran ima 120 članova koji predstavljaju europske zemlje i jednaki broj članova iz deset mediteranskih zemalja partnera. Skupština razmatra politička, gospodarska i kulturna pitanja od zajedničkog interesa te raspravlja o načinima jačanja euromediteranskog partnerstva.

Ima savjetodavnu ulogu glede svih pitanja koja se odnose na euromediteransko partnerstvo.


Europsko-latinoamerička parlamentarna skupština (EuroLat)

Europsko-latinoamerička parlamentarna skupština ima 120 članova.

Kao parlamentarna institucija strateškog regionalnog partnerstva između EU-a te Latinske Amerike i Kariba, skupština EuroLat predstavlja forum za rasprave, parlamentarnu kontrolu i praćenje u tri glavna područja djelovanja:

  • u pitanjima demokracije, vanjske politike, dobre vladavine, integracije, mira i ljudskih prava;
  • u gospodarskim, financijskim i komercijalnim poslovima;
  • u društvenim pitanjima, razmjenama ljudi te pitanjima okoliša, obrazovanja i kulture.

Na pravila i postupke skupštine primjenjuje se načelo jednakosti.


Parlamentarna skupština EuroNest

Izaslanstvo Europskog parlamenta u parlamentarnoj skupštini Euronest osnovano je na početku sedmog parlamentarnog saziva (krajem rujna 2009.). Skupština je parlamentarna institucija Istočnog partnerstva, odnosno politike koju je pokrenula Europska unija radi zbližavanja sa svojim istočnim susjedima te kao podršku njihovim naporima za političke, gospodarske i društvene reforme. To obuhvaća nove sporazume o pridruživanju, stvaranje zona slobodne trgovine i pružanje financijske pomoći.

Euronest ima 60 članova iz Europskog parlamenta i 10 članova iz nacionalnih parlamenata svake od zemalja Istočnog partnerstva, odnosno iz Armenije, Azerbajdžana, Gruzije, Moldavije i Ukrajine.

Iz političkih je razloga sudjelovanje Belarusa privremeno obustavljeno. Članovi skupštine namjeravaju ponovo pozvati svoje kolege iz Bjelarusa na sudjelovanje čim to omoguće političke okolnosti, odnosno nakon provedbe slobodnih i demokratskih izbora.

Euronest je institucija za multilateralni parlamentarni dijalog u mnogim područjima od zajedničkog interesa, kao što su stabilnost, demokracija, usuglašavanje zakona i normi, trgovina, energija, kontakti među narodima i drugo.


Izaslanstvo za odnose s Parlamentarnom skupštinom NATO-a

Parlamentarna skupština NATO-a međuparlamentarna je organizacija zakonodavaca iz država članica Sjevernoatlantskog saveza i iz 13 pridruženih članica, uključujući Europski parlament.

Primarni cilj Skupštine jest jačanje parlamentarne svijesti o ključnim sigurnosnim izazovima s kojima se suočavaju transatlantsko partnerstvo i politike NATO-a te poticanje zajedničkog razumijevanja tih izazova među parlamentarcima Saveza.

Skupština organizira četrdesetak događanja godišnje. Dva najvažnija zasjedanja Skupštine jesu proljetno i godišnje zasjedanje. Na svakom od tih dvaju zasjedanja može sudjelovati do deset članova Izaslanstva.


The Conference of Delegation Chairs

The Conference of Delegation Chairs is the political body in Parliament that periodically considers all matters concerning the smooth running of interparliamentary delegations and delegations to the joint parliamentary committees.

Conference of Delegation Chairs: membership

The Conference of Delegation Chairs consists of the chairs of all the standing interparliamentary delegations; it elects its chairman

Conference of Delegation Chairs: duties

The Conference of Delegation Chairs may make recommendations to the Conference of Presidents on the delegations’ work.
The Conference of Delegation Chairs draws up a draft annual calendar of interparliamentary meetings and meetings of joint parliamentary committees.
The Bureau and Conference of Presidents may delegate certain tasks to the Conference of Delegation Chairs.