IZVJEŠĆE o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2015. godinu
2.3.2015 - (2014/2221(INI))
Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku
Izvjestitelj za mišljenje: Dariusz Rosati
Izvjestitelji za mišljenja (*):
Jean Arthuis, Odbor za proračune
(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2015. godinu
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 136.,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika[1],
– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica[2],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju [3],
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita[4],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža[5],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju[6],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu proračunskih planova i osiguravanju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju[7],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost[8],
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014. o preporukama po državama članicama za 2014. (COM(2014)0600),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: zapošljavanje i socijalna stajališta u Godišnjem pregledu rasta za 2014.[9],
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. studenog 2014. o godišnjem pregledu rasta 2015. (COM(2014)0902),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. veljače 2015. o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012),
– uzimajući u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu provedbe prioriteta Europskog semestra za 2015.,
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. veljače 2013. o poboljšanom pristupu malih i srednjih poduzeća financiranju[10],
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te stajališta Odbora za proračun i Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (A8-0037/2015),
A. budući da je 2014. došlo do znatnog usporenja gospodarskog oporavka u EU-u, ali je prema mišljenju Komisije moguća nadoknada tijekom 2015. te postizanje još boljih rezultata u 2016. godini; budući da je šest godina nakon početka financijske krize 2008. europodručje i dalje izloženo rekordnoj razini nezaposlenosti sa stopom od skoro 12 %; budući da je slabi rast pojačan trendom dezinflacije; budući da se u razdoblju nakon financijske krize europodručje naročito ističe kao područje s nezadovoljavajućim rastom, dok se određeni broj zemalja brže oporavlja; budući da Komisija predviđa da će se usprkos deflacijskom pritisku inflacija povećati od polovice 2015. i tijekom 2016. godine;
B. budući da se od vrhunca krize razina ulaganja smanjila za 470 milijardi EUR, a investicijski jaz procijenjen je na između 230 i 370 milijardi EUR u usporedbi s njegovim dugoročnim trendovima; budući da je odgovor na krizu javnog duga u europodručju i na otkrivenu neučinkovitost europskog institucionalnog okvira bio bitan, ali ne i dovoljan da bi se gospodarstvu europodručja dao dovoljno snažan zamah kojim bi se vratio brzom rastu;
1. mišljenja je da se europodručje još uvijek bori s posljedicama izuzetno dugog gospodarskog pada nakon 2008. godine; smatra da je oporavak još nestabilan te ga treba ojačati kako bi se znatno povećao rast i broj radnih mjesta u srednjoročnom razdoblju; međutim, napominje da je rast u 2014. šire rasprostranjen; napominje da je današnji izazov rješavanje kratkoročnih cikličkih problema i dugoročnih strukturnih problema; ističe da kratkoročni pritisci mogu dovesti do privremenih mjera koje bi mogle narušiti dugoročnu sposobnost rasta; ističe potrebu da se zajamči međusobno nadopunjavanje kratkoročnih i dugoročnih politika;
2. prima na znanje Komisijin Godišnji pregled rasta 2015. kojim se nastoji promicati povratak višim razinama rasta i ojačati oporavak; podržava pristup utemeljen na trima glavnim stupovima (jačanju investicija, ubrzanju strukturnih reformi i vođenju odgovorne fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu) držeći to pravim načinom da se postignu ti ciljevi; smatra da bi taj pristup trebao u potpunosti biti uključen u sljedeće preporuke po državama članicama; podržava prijedlog Komisije za poboljšanje Europskog semestra pojednostavljenjem postojećih postupaka, među ostalim i vremenskog rasporeda Europskog semestra, te povećanjem sudjelovanja nacionalnih parlamenata s ciljem većeg nacionalnog vlasništva, s obzirom na to da su države članice u potpunosti provele samo otprilike 9 % preporuka po državama članicama u 2013. godini; poziva Komisiju da brzo iznese solidne podatke za provedbu preporuka po državama članicama u 2014. godini; u tom kontekstu, naglašava potrebu za pojednostavljenjem postojećih postupaka Europskog semestra, među ostalim i vremenskog rasporeda, te za povećanjem sudjelovanja nacionalnih parlamenata, s ciljem jačanja nacionalnog vlasništva nad strukturnim reformama;
3. naglašava važnost i dodanu vrijednost izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta iz prethodnih godina kojima se doprinosi općim prioritetima utvrđenima u Komisijinom Godišnjem pregledu rasta i utvrđivanju preporuka po državama članicama u kontekstu Europskog semestra; stoga duboko žali zbog izostanka izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta za 2015. godinu;
4. naglašava činjenicu da se Europskim semestrom, uvedenim 2010., uspostavlja godišnji ciklus usklađivanja gospodarske politike koji obuhvaća detaljnu analizu planova država članica za proračunske, makroekonomske i strukturne reforme;
5. izražava zabrinutost zbog toga što većina država članica globalno i dalje gubi tržišne udjele; smatra da gospodarstvo EU-a u cjelini treba dodatno poticati svoju konkurentnost u globalnom gospodarstvu, osobito povećanjem konkurentnosti na tržištima proizvoda i usluga radi poboljšanja učinkovitosti na temelju inovacija. ustraje u uvjerenju da bi troškovi rada trebali ostati u skladu s produktivnošću i da bi plaće trebale doprinijeti održivim sustavima socijalnog osiguranja; ističe da bi države članice, kada moraju upravljati rashodima u skladu sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu, trebale smanjiti trenutačne rashode umjesto da smanjuju preuzete obveze za ulaganja, iako se pravilima ne uzima u obzir činjenica da rashodi za ulaganja i trenutačni rashodi imaju drugačiji učinak na rast; prima na znanje Komunikaciju Komisije o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012) jer se pomoću nje razjašnjava postupak i objašnjava veza među strukturnim reformama, ulaganjima i fiskalne odgovornosti pritom upotrebljavajući na najbolji mogući način fleksibilnost koja je predviđena unutar njezinih pravila; pozdravlja prijedlog Komisije da se pojednostavi Europski semestar; ističe da bi prilikom pripremanja preporuka po državama članicama trebalo izbjeći jednak pristup za sve;
Ulaganje
6. smatra da nedostatak ulaganja prouzročen niskom razinom povjerenja, slabim očekivanjima u pogledu potražnje, visokom zaduženošću, nesklonošću riziku privatnog sektora, nedostatkom mjera za poticanje produktivnih javnih ulaganja, rascjepkanošću financijskih tržišta, sporim razduživanjem, slabim očekivanjima u pogledu potražnje pogoršanima mjerama štednje kojima se želi riješiti problem prekomjerne potrošnje, nedostatkom odgovarajućih financijskih kapaciteta i činjenicom da u mnogim slučajevima države članice i Europska unija ne djeluju na prikladan način kako bi odgovorile na te čimbenike; ističe da se problem investicijskog jaza može riješiti ciljanim javnim ulaganjima i znatno većim razinama ulaganja u privatna poduzeća i u europska poduzeća; poziva na reforme kojima bi se omogućila nova poduzetnička klima kojom se potiču nova poduzeća, nova ulaganja i inovacije, pri čemu su moguće dobiti od ulaganja ključan čimbenik kojim europsko gospodarstvo može privući financijski kapital; naglašava da povećano financiranje ulaganja zahtijeva financijski sustav koji dobro funkcionira i u kojem povećana stabilnost i postojeće prekogranične institucije mogu olakšati održavanje likvidnosti i tržišta, posebno za mala i srednja poduzeća;
7. pozdravlja Plan ulaganja za Europu koji je važan instrument za povećanje privatnih i javnih ulaganja; napominje da se njime želi potaknuti na dodatna ulaganja, razviti nove projekte, privući ulagače i obnoviti povjerenje; međutim, smatra da je još prerano za smislenu procjenu stvarnog učinka tog plana; napominje da se na povećanje ulaganja ne bi trebalo gledati kao na alternativu reformama, već kao na dodatak njima; ustraje u uvjerenju da bi se resurse Europskog fonda za strateška ulaganja trebalo upotrebljavati tako da se novac troši na projekte s ekonomskim povratom ili pozitivnim socijalnim učinkom u pogledu troškova i koristi; naglašava da se Europskim fondom za strateška ulaganja ne bi trebalo ograničiti na to da se sufinancirane europske projekte zamijeni onima koji su financirani na nacionalnoj razini; naglašava da bi europska sredstva trebala dovesti do dodatnog ulaganja, a ne samo zamijeniti nacionalna ulaganja koja bi išla u potrošnju; smatra da bi Plan ulaganja za Europu primarno trebao biti usredotočen na projekte s europskom dodanom vrijednošću koji još ne ispunjavaju uvjete za bankovno financiranje; pritom naglašava važnost regulatornih komponenti Plana ulaganja u pogledu poboljšanja ulagačkog okruženja; napominje da je provedba Plana ulaganja Komisije ključna kako bi on imao željenu dodanu vrijednost; naglašava da projekte ulaganja treba pažljivo odabrati kako bi se izbjeglo da plan na ispuni cilj održivog rasta i stvaranja radnih mjesta u Europi; podsjeća na to da bi rezultati Plana ulaganja Komisije trebalo pomno ocijeniti, posebno u pogledu načina odabira projekata i davanja prednosti projektima, te također kako bi se izbjeglo privatiziranje dobiti ili socijalizacija gubitaka; naglašava međuovisnost poluge Plana ulaganja i stvarnih projekata koji se provode; ističe da cilj postizanja većeg učinka poluge ne bi trebao ići na štetu odabira dobrih projekata, prilikom čega se treba uzimati u obzir i njihov zemljopisni položaj; ističe potrebu da se zajamči visokokvalitetno upravljanje i visokokvalitetan postupak odabira; napominje da države članice u programu prilagodbe očekuju da se Planom ulaganja znatno poboljša i olakša dobivanje bespovratnih sredstava i zajmova za mala i srednja poduzeća koja su podnijela teret krize;
8. poziva države članice da aktivno podrže Plan ulaganja te da doprinesu Europskom fondu za strateška ulaganja, dopunjujući sredstva koja dolaze iz proračuna EU-a i ona koja pruža EIB, kako bi se privatni sektor naveo i potaknuo na ulaganje;
9. ističe da bi trebao postojati poseban režim za mala i srednja poduzeća u okviru Plana ulaganja kako bi se stvorili jednaki uvjeti za sve, s obzirom na to da se mala i srednja poduzeća lako mogu naći u neravnopravnom položaju zbog svoje veličine i tržišnog položaja;
10. naglašava da je jedna od najvećih prepreka rastu u EU-u izostanak pristupa financiranju, posebno za mala i srednja poduzeća; zabrinut je što mala i srednja poduzeća i dalje teško dobivaju bankovne kredite; smatra da su potrebne alternative bankovnom financiranju, posebno poboljšanjem poslovnog okruženja za rizični kapital, fondovima između jednakih (peer-to-peer funds) te promicanjem kreditnih unija, ali i općenito stvaranjem uvjeta za učinkovitu dodjele kapitala preko tržišta kapitala; smatra da su integriranija tržišta kapitala i bolji nadzor nad financijskim institucijama ključni kako bi se kratkoročno i srednjoročno postigli ti ciljevi; ističe da bi mala i srednja poduzeća trebala imati povlašten pristup Planu ulaganja;
11. prihvaća da je energija važan čimbenik gospodarske konkurentnosti; naglašava potrebu da se uklone prepreke jedinstvenom energetskom tržištu, između ostalog promicanjem energetske neovisnosti; poziva Komisiju da procijeni napredak na tom području, kako na razini EU-a tako i na nacionalnoj razini, tako što će poticati mjere kojima se rješavaju rascjepkanost i problemi u provedbi;
12. i dalje je zabrinut zbog neostvarenja napretka u smanjenju prekomjernih razina privatnog duga; ističe da to nije samo problem za financijsku stabilnost nego se time i ograničava potencijal rasta EU-a te se monetarna politika ESB-a čini manje učinkovitom; poziva Komisiju da sastavi dodatne prijedloge za pripremu djelotvornih postupaka za razduživanje privatnog sektora, uključujući stečajne postupke i postupke zbog insolventnosti, pritom potičući pošteno i transparentno dijeljenje troškova, s obzirom na to da je ogroman dug kojim su opterećena poduzeća i kućanstva jedan od ključnih čimbenika koji koče privatna ulaganja;
Strukturne reforme
13. napominje da su strukturne reforme još uvijek potrebne u nekoliko zemalja; također napominje činjenicu da su se države članice koje su uspješno provele programe prilagodbe ili programe financijskog sektora uspjele vratiti tržištima kapitala na kojima sada imaju pristup kapitalu po niskim kamatnim stopama; ističe da su razlog za taj povratak, među ostalim, bile mjere koje je poduzela Europska središnja banka (ESB); potiče države članice iz ostatka europodručja da ne budu manje ambiciozne u modernizaciji svojih gospodarstava; napominje da bi odgovarajuću pozornost trebalo posvetiti učinku reformi na društvo i zapošljavanje; naglašava da bi opuštenija monetarna politika ESB-a trebala biti upotpunjena ambicioznim i socijalno održivim strukturnim reformama država članica;
14. poziva države članice da svoja tržišta rada učine učinkovitijima, da razrade aktivnije politike tržišta rada s ciljem stvaranja dobro plaćenih radnih mjesta, da moderniziraju sustave socijalne zaštite, među ostalim sustave mirovine, pritom štiteći uključivost, održivost i poštenost te da poboljšaju i pojednostave pravno i administrativno okruženje za poslovna ulaganja; naglašava da strukturne reforme trebaju dovesti do stvarnog i održivog rasta, veće zaposlenosti, jače konkurentnosti i povećane konvergencije te da ih treba dopuniti dobro usmjerenim, dugoročnim ulaganjima u obrazovanje, istraživanje i razvoj, inovacije, infrastrukturu, industriju, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, održivu energiju te ljudske resurse;
15. poziva države članice da zaštite i poboljšaju uključivost, održivost i pravednost socijalne zaštite, posebice za one kojima je najviše potrebna pomoć, te da poboljšaju i pojednostave pravno i administrativno okruženje za poslovna ulaganja; ističe da radna mjesta moraju biti kvalitetna radi sprečavanja siromaštva unatoč zaposlenju te riješiti problem jaza u visini plaća između muškaraca i žena, ističe da gospodarske reforme trebaju biti dopunjene dobro usmjerenim, dugoročnim ulaganjima u obrazovanje, istraživanje i razvoj, inovacije, infrastrukturu, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju te održivu energiju;
16. naglašava da smanjenje ovisnosti EU-a o vanjskim izvorima energije mora činiti dio njegove strategije rasta; ponavlja stoga potrebu da se postigne diversifikacija vanjske opskrbe energijom, da se unaprijedi energetska infrastruktura EU-a i da zaživi unutarnje energetsko tržište EU-a kao glavni prioriteti strategije EU-a za energetsku sigurnost;
17. naglašava da se EU ne može natjecati samo na razini troškova, već treba pojačati produktivnost preko održivih ulaganja u istraživanje i razvoj, obrazovanje i vještine te učinkovito iskorištavanje resursa na nacionalnoj i na europskoj razini; poziva Komisiju i vlade da tim područjima daju prioritet u svojim proračunima; ističe da bi države članice posebnu pozornost prilikom pripreme reformi trebale obratiti na nezaposlenost mladih, kako se mladima ne bi odmah na početku oduzele njihove mogućnosti; potiče države članice da u tom smislu brže i učinkovitije iskoriste dostupna financijska sredstva, uključujući ona u sklopu Jamstva za mlade;
18. potiče Komisiju i države članice da financijsku pomoć i ad hoc sustav Trojke uključe u poboljšanu pravnu strukturu usklađenu s okvirom EU-a za gospodarsko upravljanje i pravom EU-a, jamčeći tako demokratsku odgovornost; ističe važnost jamčenja daljnjeg djelovanja u vezi s izvješćima Trojke koja je Parlament usvojio u ožujku 2014. godine; poziva Komisiju da provede zaključke tih izvješća; ističe da je financijska pomoć EU-a određenim državama članicama, koja se pruža spajanjem solidarnosti i uvjetovanosti, najuspješnija kada postoji snažno nacionalno vlasništvo i predanost reformiranju; podsjeća Komisiju i države članice da trebaju izvršiti sveobuhvatnu procjenu učinka programa financijske pomoći;
19. poziva Komisiju da poduzme hitne mjere za borbu protiv poreznih prijevara i porezne utaje; poziva na stvaranje jednostavnog i transparentnog poreznog sustava; poziva države članice da postignu dogovor u vezi s prijedlogom za zajedničku konsolidiranu osnovicu za porez koja predstavlja važan instrument u toj borbi, te smatra da njena zakonodavna rezolucija od 19. travnja 2012. o prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici za porez na dobit (CCCTB)[11] treba biti temelj za razuman sporazum; ponovno poziva države članice da preusmjere porez iz područja rada; napominje da mjere poduzete za borbu protiv poreznih prijevara i utaje poreza ne bi trebale ugroziti ovlasti država članica; međutim, pozdravlja učinkovitu suradnju u vezi s poreznim dogovorima na europskoj razini;
20. naglašava da je reformama obrazovnih sustava budućim generacijama potrebno omogućiti da se pripreme za potrebe rastućeg tržišta rada u budućnosti;
21. smatra da države članice i Komisija još nisu ispunile svoje obveze u pogledu dovršenja jedinstvenog tržišta, posebno jedinstvenog tržišta za usluge i digitalnog gospodarstva;
22. ponovno poziva Komisiju da poboljša upravljanje jedinstvenim tržištem; potiče Komisiju da ciljeve jedinstvenog tržišta uskladi s ciljevima Europskog semestra i zajamči dosljednost njihovih nadzornih mehanizama; smatra da zasebni analitički alat, sastavljen od pokazatelja kojima se mjeri provedba jedinstvenog tržišta, može pružiti korisne smjernice u vezi s preporukama po državama članicama i Godišnjim pregledom rasta; naglašava važnost i dodanu vrijednost izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta iz prethodnih godina kojima se doprinosi općim prioritetima utvrđenima u Komisijinom Godišnjem pregledu rasta i utvrđivanju preporuka po državama članicama u kontekstu Europskog semestra; stoga žali zbog izostanka izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta za 2015. godinu; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi sve postojeće mjere u okviru prava EU-a kako bi ostvarila provedbu Europskog semestra;
23. zabrinut je zbog protekcionističkih tendencija u određenim državama članicama; ističe da Ugovor ne predviđa ograničenje slobodnog kretanja ljudi, usluga ili kapitala te podsjeća da Komisija mora štititi i provoditi te slobode;
24. naglašava činjenicu da nepostojanje unutarnjeg tržišta rada koje dobro funkcionira i uravnoteženog pristupa imigraciji koči rast u EU-u; zabrinut je zbog protekcionističkih tendencija u određenim državama članicama; ističe da Ugovor ne predviđa ograničenje slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga ili kapitala te podsjeća da Komisija mora štititi i provoditi te slobode;
25. ponavlja važnost jamčenja mobilnosti radnika (i prekogranične i međusektorske), ojačane radne produktivnosti (u vezi s osposobljavanjem za vještine radi poboljšanja zapošljivosti), kvalitete radnih mjesta i fleksibilnosti na tržištu rada, istovremeno zadržavajući potrebno područje primjene radne sigurnosti, ograničavajući upotrebu nesigurnog rada i jamčeći potrebno područje primjene za kolektivno pregovaranje; ističe da će bolje podudaranje ponude i potražnje vještina te poslovno i profesionalno usmjeravanje biti od velike važnosti u budućnosti; smatra da veća mobilnost može pomoći pri smanjenju visokih razina nepopunjenih radnih mjesta koje su i dalje prisutne uz visoku nezaposlenost; naglašava važnost ulaganja u zapošljivost radnica i mladih ljudi, posebice u kontekstu tehnologija u nastajanju i novih sektora, s obzirom na to da ti sektori imaju potencijal za stvaranje radnih mjesta
26. pozdravlja mjere kojima se povećava učinkovitost i demokratičnost postupka Europskog semestra; uviđa da je provedba bolja na području javnih financija gdje su instrumenti nadzora jači; poziva na ujednačenu integraciju pokazatelja zaposlenosti i sociogospodarskih pokazatelja;
Fiskalna odgovornost
27. pozdravlja osjetno smanjenje u broju zemalja koje prolaze kroz postupak u slučaju prekomjernog deficita, 2011. bilo ih je 24, a 2014. svega 11; napominje da se zbog tog fiskalnog poboljšanja sada očekuje da će fiskalno stanje u EU-u u 2015. ostati uglavnom neutralno; traži od Komisije da procjeni sukladnost fiskalnog stanja EU-a s potrebom podizanja razine ulaganja; međutim, izražava svoju zabrinutost zbog rastućih nejednakosti, smanjenja kupovne moći, dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih i još uvijek vrlo visoke javne i privatne zaduženosti nekoliko država članica u europodručju što je okolnost koja ne samo da koči rast nego i predstavlja znatan rizik u slučaju mogućih budućih kriznih situacija; poziva Komisiju da usvoji oprezno i konzervativno tumačenje pokazatelja rasta te da revidira kvalitetu gospodarskih prognoza, s obzirom na to da su prethodne prognoze Komisije prečesto bile korigirane na niže;
28. slaže se s Komisijom da većina država članica treba nastaviti težiti fiskalnoj konsolidaciji koja pogoduje rastu; poziva države članice s dovoljno fiskalnog prostora da razmotre mogućnost smanjenja poreza i doprinosa za socijalno osiguranje s ciljem poticanja privatnih ulaganja i stvaranja radnih mjesta; poziva Komisiju da ponudi konkretne preporuke državama članicama, uključujući i onima koje su još uvijek u programima gospodarske prilagodbe, kako bi one podržale gospodarski rast s održivim i socijalno uravnoteženim strukturnim reformama koje vode do stvaranja kvalitetnih radnih mjesta, jačanja konkurentnosti i povećanja konvergencije;
29. uzima na znanje ocjenu Komisije u vezi s nacrtima proračuna država članica; naglašava da su održive financije cilj preispitivanja nacrta proračuna; inzistira na važnosti stroge primjene fiskalnih pravila i na poštovanju načela jednakog postupanja;
30. napominje da je samo pet država članica u potpunosti poštovalo odredbe iz Pakta o stabilnosti i rastu; ustraje u tome da je Pakt o stabilnosti i rastu razrađen na temelju opće suglasnosti među državama članicama; ističe da velik razmjer rashoda koji služe za rješavanje javnog duga smanjuje resurse koji se mogu upotrijebiti za javne usluge i ulaganja; stoga prihvaća činjenicu da smanjenje deficita ostaje nužno u visoko zaduženim državama, ali smatra da bi se takva fiskalna konsolidacija trebala provesti na način kojim se štite ugroženi korisnici javnih usluga i javno ulaganje te ravnopravno povećava dobit povećanim rastom;
Jača koordinacija nacionalnih politika
31. pozdravlja izvješće o mehanizmu upozoravanja; pozdravlja postepeno smanjenje unutarnjih neravnoteža u državama članicama; skreće pozornost na vanjske neravnoteže nekolicine država članica, uključujući velike trgovinske viškove; prima na znanje da EU-u u cjelini gubi udjele na globalnom tržištu;
32. ističe da cilj postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže nije samo izbjegavanje snažnih negativnih učinaka na rast i zapošljavanje u određenoj zemlji, već i sprečavanje širenja posljedica loše osmišljenih nacionalnih politika na druge države članice u europodručju; prima na znanje najavu Europskog vijeća iz prosinca 2014. da će u 2015. napredovati rasprava o užoj koordinaciji gospodarskih politika u ekonomskoj i monetarnoj uniji izvješćem četiriju predsjednika;
33. ponavlja svoj stav da u trenutačnom okviru za gospodarsko upravljanje nema dovoljno demokratske odgovornosti u pogledu provedbe njegovih pravila i u pogledu uključenih institucija i tijela; poziva Komisiju da izradi potrebne prijedloge za rješavanje nedostatka odgovarajuće demokratske odgovornosti u gospodarskom upravljanju EU-a;
34. napominje da bi trebalo razmotriti učinke znatnog pada cijene nafte i razmotriti bi li ta iznenadna dobit trebala biti u potpunosti prenesena na potrošače fosilnih goriva ili podijeljena tako da vlade podignu poreze na fosilna goriva s ciljem smanjenja vlastitih deficita, financiranja ulaganja, izbjegavanja ugrožavanja politika na području klimatskih promjena i smanjenja učinaka dezinflacije;
Proračun EU-a
35. ističe da načelo točnosti proračuna u javnim financijama treba biti nit vodilja u izradi nacionalnih proračuna i proračuna EU-a kako bi se zajamčila konvergencija i stabilnost u EU-u; uvjeren je da je ta točnost sastavni dio odgovora na krizu povjerenja među državama članicama te između država članica i građana Europske unije, odnosno na gubitak povjerenja koji je s najnovijom financijskom krizom postao još veći;
36. stoga poziva na usklađivanje ekonomskih pretpostavki za izradu nacionalnih proračuna; posebno smatra da bi se elementi međunarodne gospodarske situacije trebali zajednički procjenjivati;
37. poziva na veću ujednačenost izvješćivanja o javnim financijama radi lakše usporedivosti i sprečavanja pretjeranih makroekonomskih neravnoteža; posebno poziva na to da se standardizira način na koji države članice knjiže svoje doprinose proračunu EU-a;
38. poziva Komisiju da ublaži svaki oblik nedemokratičnosti Europskog semestra u okviru svojeg paketa mjera za jačanje ekonomske i monetarne unije najavljenog za 2015. godinu;
39. smatra da je uža suradnja Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u području gospodarskog i proračunskog upravljanja u okviru Europskog semestra od ključne važnosti; obvezuje se da će unaprijediti svoje odnose s nacionalnim parlamentima u duhu konstruktivnog partnerstva;
40. žali zbog činjenice da iznos nepodmirenih obveza u proračunu EU-a ugrožava vjerodostojnost EU-a te da je taj iznos u suprotnosti s ciljevima određenima na najvišoj političkoj razini u pogledu rasta i zapošljavanja, posebice zapošljavanja mladih, i potpore malim i srednjim poduzećima i boji se da će se zbog toga produbiti jaz između Unije i njezinih građana;
41. poziva na to da se poslijeizbornom revizijom Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO-a) analizira i na taj način poveća dodana vrijednost sredstava EU-a kojima se potiče ostvarivanje ciljeva Unije u području konkurentnosti, rasta, zapošljavanja i energetske tranzicije; poziva Komisiju da usvoji jasniju metodologiju za lakše praćenje sredstava EU-a i rashoda povezanih s ciljevima strategije Europa 2020. kako bi se omogućile bolje procjene učinka;
42. nadalje poziva Komisiju da izvijesti o mogućim negativnim učincima problema zakašnjelih plaćanja na obveze država članica u okviru Europskog semestra;
43. primjećuje da u mnogim državama članicama javna uprava još uvijek nije postala učinkovitija, premda bi se racionalizacijom organizacije i smanjenjem birokracije za poduzeća i građane postigao napredak u tom području i tako ostvarile uštede;
44. pozdravlja činjenicu da je Komisija u Godišnjem pregledu rasta za 2015. naglasila gospodarsku važnost europskih strukturnih i investicijskih fondova (uključujući inicijativu za zapošljavanje mladih); podsjeća na to da ti fondovi u prosjeku čine 10 % ukupnih javnih ulaganja u EU-u, ali da se situacija razlikuje od zemlje do zemlje i da u nekim državama članicama fondovi čine čak 80 % javnih ulaganja; naglašava da su strukturni i investicijski fondovi dobar primjer sinergije između europskog proračuna i nacionalnih proračuna na temelju zajednički dogovorenih ciljeva navedenih u sporazumima o partnerstvu u području rasta i ulaganja u skladu sa strategijom Europa 2020.; podržava sve napore usmjerene na pametno udruživanje europskih i nacionalnih proračunskih sredstava u cilju postizanja veće učinkovitosti i nižih nacionalnih deficita te poticanja gospodarstva uz pomoć pozitivnog učinka zajedničkih resursa;
45. naglašava da je hitno potrebno učinkovito riješiti problem poreznih prijevara zbog kojih bi proračun EU-a mogao biti oštećen za znatan iznos;
46. poziva Komisiju da dostavi analizu mogućeg učinka preraspodjele sredstava iz programa EU-a kao što su Instrument za povezivanje Europe i Obzor 2020.;
47. poziva države članice da doprinose Planu ulaganja kojem je cilj ostvariti najbolji mogući učinak javne potrošnje i privući privatna ulaganja;
48. nalaže svojem Predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, vladama država članica, nacionalnim parlamentima i Europskoj središnjoj banci.
- [1] SL L 306, 23.11.2011., str. 12.
- [2] SL L 306, 23.11.2011., str. 41.
- [3] SL L 306, 23.11.2011., str. 8.
- [4] SL L 306, 23.11.2011., str. 33.
- [5] SL L 306, 23.11.2011., str. 25.
- [6] SL L 306, 23.11.2011., str. 1.
- [7] SL L 140, 27.5.2013., str. 11.
- [8] SL L 140, 27.5.2013., str. 1.
- [9] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0129.
- [10] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0036.
- [11] SL C 258E, 7.9.2013., str. 134.
MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNE (*) (6.2.2015)
upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku
o Europskom semestru za usklađivanje ekonomskih politika: Godišnji pregled rasta za 2015. godinu
(2014/2221(INI))
Izvjestitelj za mišljenje (*): Jean Arthuis
(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika
PRIJEDLOZI
Odbor za proračune poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. ističe da načelo točnosti proračuna u javnim financijama treba biti nit vodilja u izradi nacionalnih proračuna i proračuna EU-a kako bi se zajamčila usklađenost i stabilnost u EU-u; uvjeren je da je ta točnost sastavni dio odgovora na krizu povjerenja među državama članicama te između država članica i građana Europske unije, odnosno na gubitak povjerenja koji je s najnovijom financijskom krizom postao još veći;
2. stoga poziva na usklađivanje ekonomskih pretpostavki za izradu nacionalnih proračuna; posebno smatra da bi se elementi međunarodne gospodarske situacije trebali zajednički procjenjivati;
3. poziva na veću ujednačenost izvještavanja o javnim financijama radi lakše usporedivosti i sprečavanja pretjeranih makroekonomskih neravnoteža; posebno poziva na to da se standardizira način na koji države članice knjiže svoje doprinose proračunu EU-a;
4. poziva Komisiju da ublaži svaki oblik nedemokratičnosti europskog semestra u okviru svojeg paketa mjera za jačanje ekonomske i monetarne unije najavljenog za 2015.; podsjeća na svoj zahtjev da sva dodatna sredstva ili instrumenti, kao što je primjerice mehanizam solidarnosti, budu obuhvaćeni područjem proračunskog nadzora Parlamenta i financirani iznad gornjih granica VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.;
5. smatra da je uža suradnja Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u području gospodarskog i proračunskog upravljanja u okviru europskog semestra od ključne važnosti; obvezuje se da će unaprijediti svoje odnose s nacionalnim parlamentima u duhu konstruktivnog partnerstva radi jačanja parlamentarnog nadzora nad Komisijom i Vijećem s jedne strane te nacionalnim vladama i vladinim tijelima s druge; nada se da će Europski parlamentarni tjedan 2015. i konferencija na koju se upućuje u članku 13. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju doprinijeti ostvarenju tog cilja;
6. podsjeća da se načelo točnosti proračuna primjenjuje i na proračun EU-a te zahtijeva usklađenost sredstava s odobrenim obvezama; izražava žaljenje zbog toga što je usprkos upozorenjima Parlamenta to načelo ugroženo zbog trenutne razine nepodmirenih plaćanja i sve većeg raskoraka između plaćanja i obveza, što dovodi do dosad nezabilježene količine nepodmirenih obveza u iznosu od 24,7 milijardi EUR na kraju 2014.; podsjeća da je ukupna gornja granica odobrenih sredstava za plaćanja predviđena aktualnim VFO-om niža no ikad; žali zbog činjenice da je zbog tog opasnog duga ugrožena vjerodostojnost EU-a te da je on u suprotnosti s ciljevima određenima na najvišoj političkoj razini u pogledu rasta i zapošljavanja, posebice zapošljavanja mladih, i potpore malim i srednjim poduzećima i boji se da će se zbog toga produbiti jaz između Unije i njezinih građana;
7. ponavlja svoj poziv za poslijeizbornu reviziju VFO-a u sredini programskog razdoblja radi pripreme terena, na temelju uvodne izjave 3. Uredbe o VFO-u za razdoblje 2014. – 2020. i u skladu s izjavom Komisije u prilogu Uredbi, za najprimjerenije trajanje VFO-a za razdoblje nakon 2020. u cilju pronalaženja odgovarajuće ravnoteže između mandata i Parlamenta i Komisije, čime se osigurava demokratska legitimnost odluka o financijskoj perspektivi Unije te se istodobno poduzimaju mjere kako bi se postigla stabilnost potrebna za cikluse programiranja i predvidljivost ulaganja;
8. poziva na to da se poslijeizbornom revizijom VFO-a analizira i na taj način poveća dodana vrijednost sredstava EU-a kojima se potiče ostvarivanje ciljeva Unije u području konkurentnosti, rasta, zapošljavanja i energetske tranzicije; poziva Komisiju da usvoji jasniju metodologiju za lakše praćenje sredstava EU-a i rashoda povezanih s ciljevima strategije Europa 2020. kako bi se omogućile bolje procjene učinka;
9. pozdravlja predanost Komisije pojednostavljenju europskog semestra uvođenjem sveobuhvatnih gospodarskih procjena za pojedinačne države članice i pojednostavljenog izvješćivanja; poziva na to da se u procjenama istakne potreba za upotrebom sredstava iz proračuna EU-a za provedbu preporuka za pojedine države i naglašava potrebu za intenzivnijim sudjelovanjem država članica u radu europskog semestra;
10. primjećuje da Vijeće sustavno podcjenjuje stvarne potrebe za plaćanjima i time dovodi do prvog stadija u procesu krize plaćanja; ponovno poziva Vijeće da postigne dogovor s Parlamentom i Komisijom o zajedničkoj metodi izračuna razine plaćanja potrebnih za zadovoljavanje stvarnih potreba kako bi se ispunile obveze koje su preuzele te dvije grane proračunske vlasti; nadalje poziva Komisiju da izvijesti o mogućim negativnim učincima problema zakašnjelih plaćanja na obveze država članica u okviru europskog semestra; ističe da odustajanje od obveza nije rješenje za krizu plaćanja;
11. primjećuje da u mnogim državama članicama javna uprava još uvijek nije postala učinkovitija, premda bi se racionalizacijom organizacije i smanjenjem birokracije za poduzeća i građane postigao napredak u tom području i tako ostvarile uštede;
12. poziva Vijeće i Komisiju da zajedno s Parlamentom izrade nacrt revizije aktualnog proračunskog postupka i da u skladu s time prilagode ulogu dviju grana proračunske vlasti i izvršnu ulogu Komisije;
13. napominje da VFO sadrži sustav višestrukih gornjih granica kako bi bio stabilan i predvidljiv tijekom cijelog programskog razdoblja; ponovno izražava žaljenje zbog toga što države članice svoj doprinos proračunu EU-a i dalje smatraju varijablom prilagodbe u svojim konsolidacijskim naporima, što pak vodi do umjetnog smanjenja raspoloživog obujma plaćanja u proračunu EU-a; stoga predlaže da se prilikom pregleda nacionalnih proračuna posebna pozornost posveti tome da se za svaku državu pojedinačno prikaže udio nepodmirenih računa kako bi se ukazalo na stvarno stanje duga svake države članice; ističe da bi to bilo u skladu s fleksibilnošću za koju se Komisija zalaže u svojoj Komunikaciji od 13. siječnja 2015. o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012), kojom se omogućuje povoljnije postupanje s nacionalnim doprinosima fondu za strateška ulaganja; ističe da se vjerodostojnost tog fonda temelji na stabilnosti proračuna EU-a, a posljedično tomu i na smanjenju broja nepodmirenih računa;
14. pozdravlja činjenicu da je Komisija u Godišnjem pregledu rasta za 2015. naglasila gospodarsku važnost europskih strukturnih i investicijskih fondova (uključujući inicijativu za zapošljavanje mladih); podsjeća da ti fondovi u prosjeku čine 10 % ukupnih javnih ulaganja u EU-u, ali da se situacija razlikuje od zemlje do zemlje i da u nekim državama članicama fondovi čine čak 80 % javnih ulaganja; naglašava da su strukturni i investicijski fondovi dobar primjer sinergije između europskog proračuna i nacionalnih proračuna na temelju zajednički dogovorenih ciljeva navedenih u sporazumima o partnerstvu u području rasta i ulaganja u skladu sa strategijom Europa 2020.; podržava sve napore usmjerene na pametno udruživanje europskih i nacionalnih proračunskih sredstava u cilju postizanja veće učinkovitosti i nižih nacionalnih deficita te poticanja gospodarstva uz pomoć pozitivnog učinka zajedničkih resursa;
15. naglašava da je hitno potrebno učinkovito riješiti problem poreznih prijevara zbog kojih bi proračun EU-a mogao biti oštećen za znatan iznos;
16. pozdravlja plan ulaganja u vrijednosti od 315 milijardi EUR koji je predstavio predsjednik Juncker kao prvi korak u, s jedne strane, smanjenju deficita javnih i privatnih ulaganja prouzročenog smanjenom javnom potrošnjom u kontekstu gospodarskih kriza i, s druge strane, poticanju rasta i otvaranja radnih mjesta; poziva Komisiju da dostavi analizu mogućeg učinka preraspodjele sredstava iz programa EU-a kao što su Instrument za povezivanje Europe i Obzor 2020.;
17. potvrđuje svoju spremnost da strogo preispita način na koji se financijske obveze Europske unije prema EIB-u za uspostavu Europskog fonda za strateška ulaganja unose u proračun, posebno kada je riječ o proračunu za 2015.; s tim u vezi skreće pozornost na činjenicu da bi se iz EFSU-a trebali financirati projekti čija je vrijednost jednaka ili veća od razine koju bi postigli financiranjem kroz programe EU-a iz kojih se sredstva preusmjeravaju kako bi se uspostavilo jamstvo EU-a za EFSU; potvrđuje svoju namjeru da pomno prati način na koji će EIB uključiti vlastita sredstva u EFSU;
18. poziva države članice da doprinose tom fondu, čiji je cilj ostvariti najbolji mogući učinak javnog ulaganja i privući privatna ulaganja, i pozdravlja prijedlog Komisije o tome da se pokaže fleksibilnost u vezi s nacionalnim doprinosima EFSU-u ako zbog njih neka država članica za malu vrijednost i privremeno prijeđe prag od 3 % deficita; odbacuje ideju o pokušajima ponovne nacionalizacije fonda kao i zagovaranja pravedne dobiti koja bi mogla proizići iz nacionalnih doprinosa; nada se da će biti odabrani transeuropski i nadnacionalni projekti kako bi građani mogli povezati pogodnosti koje ti projekti donose s djelovanjem Europske unije;
19. podsjeća da je postojeći sustav vlastitih sredstava složen, nepravedan i nerazumljiv za građane; ističe da se fiskalno stanje država članica može olakšati novim sustavom vlastitih sredstava kojim će se smanjiti doprinosi iz BND-a i tako omogućiti državama članicama da budu uspješne u svojim konsolidacijskim naporima bez ugrožavanja financiranja EU-a; stoga podsjeća na važnost koju pridaje skupini na visokoj razini o vlastitim resursima i podržava raspravu o novom sustavu vlastitih sredstava koji bi trebao dovesti do istinske reforme financiranja EU-a bez povećanja poreznog opterećenja građana; nada se da će tri institucije poduzeti odgovarajuće daljnje korake na temelju završnog izvješća te skupine kako bi se ubrzalo ostvarenje pravih vlastitih sredstava; ističe da je pristanak na oporezivanje u samoj srži parlamentarne demokracije u Europi.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
|
Datum usvajanja |
5.2.2015 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
19 7 7 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Nedzhmi Ali, Jonathan Arnott, Jean Arthuis, Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Jean-Paul Denanot, Gérard Deprez, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Ingeborg Gräßle, Carlos Iturgaiz, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Ernest Maragall, Clare Moody, Siegfried Mureșan, Victor Negrescu, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Paul Tang, Indrek Tarand, Inese Vaidere, Marco Valli, Daniele Viotti, Marco Zanni |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Andrey Novakov, Nils Torvalds, Tomáš Zdechovský |
||||
MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (29.1.2015)
upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku
o Europskom semestru za usklađivanje ekonomskih politika: Godišnji pregled rasta za 2015. godinu
(2014/2221(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Giorgos Grammatikakis
PRIJEDLOZI
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. naglašava činjenicu da će djelovanje u smjeru doista održivog gospodarstva pomoći da se doprinese ostvarivanju ekoloških ciljeva Unije te konkurentnosti i otvaranju radnih mjesta; smatra žalosnim da nepostojanje europske strategije za održivi razvoj tijekom gospodarske krize može imati za posljedicu i dalje ograničen rast;
2. naglašava činjenicu da se Europskim semestrom, uvedenim 2010., uspostavlja godišnji ciklus usklađivanja gospodarske politike koji obuhvaća detaljnu analizu planova država članica za proračunske, makroekonomske i strukturne reforme radi postizanja ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast, uključujući i područje klimatskih promjena i energije, socijalne isključenosti i borbe protiv siromaštva;
3. poziva Komisiju da u postupak Europskog semestra uključi europsku strategiju održivog razvoja, s posebnim naglaskom na učinkovito korištenje resursima i kružno gospodarstvo;
4. zabrinut je zbog nejasnoće o tome kako će se unutar predloženog Plana ulaganja za Europu odrediti prioriteti između područja kojima se potiče održivi razvoj, kao što je obrazovanje, i infrastrukture kojom se potiču istraživanje i inovacije;
5. ističe činjenicu da bez snažnijih ulaganja Unija neće uspjeti ostvariti svoje ciljeve održivog rasta iz strategije Europa 2020., kao ni ciljeve na području zaštite klime ni energetske ciljeve zadane za godinu 2030.; stoga poziva Komisiju da novi paket ulaganja usmjeri prema ulaganjima kojima se doprinosi održivom razvoju i učinkovitom korištenju resursima promicanjem najsuvremenijih tehnologija kako bi se maksimalno iskoristio njegov kratkoročni utjecaj na gospodarsku aktivnost i otvaranje radnih mjesta te njegov dugoročni utjecaj na održivost rasta u Europi;
6. napominje da bi prema Energetskom planu Komisije za 2050. dekarbonizacija našeg energetskog sustava godišnje koštala 260 milijardi eura, dok bi ušteda iznosila više od 310 milijardi eura;
7. prihvaća da je energija važan čimbenik gospodarske konkurentnosti; naglašava potrebu da se uklone prepreke jedinstvenom energetskom tržištu, između ostalog promicanjem energetske neovisnosti; poziva Komisiju da procjeni napredak na tom području, kako na razini EU-a tako i na nacionalnoj razini, tako što će poticati mjere kojima se rješavaju rascjepkanost i problemi u provedbi;
8. naglašava da ulaganja u proizvodnju obnovljive energije, distribuciju energije i temeljitu obnovu objekata donose veliku potražnju za radnom snagom i stoga će znatno doprinijeti rješavanju nezaposlenosti, a istovremeno zaštititi europski rast od budućih fluktuacija na područjima uvoza i cijena energije;
9. podsjeća na ciljeve strategije EU 2020. za obnovljivu energiju i emisije stakleničkih plinova; naglašava potrebu da se promiče međusobno povezana infrastruktura i bolja povezanost s prometnim sektorom kao isplativiji način upotrebe održivih tehnologija za proizvodnju energije;
10. naglašava da smanjenje ovisnosti EU-a o vanjskim izvorima energije mora činiti dio njezine strategije rasta; ponavlja stoga potrebu da se postigne diversifikacija vanjske opskrbe energijom, da se unaprijedi energetska infrastruktura EU-a i da zaživi unutarnje energetsko tržište EU-a kao glavni prioriteti strategije EU-a za energetsku sigurnost;
11. naglašava nužnost usklađivanja nacionalnih politika koordiniranih u okviru postupka Europskog semestra i europske strategije održivog razvoja; stoga ponavlja da je potrebno postupno ukidati subvencije za fosilna goriva i preusmjeravati poreze s rada na aktivnosti kojima se onečišćuje okoliš;
12. ističe važnost ostvarivanja cjelovite provedbe postojećeg okvira za gospodarenje otpadom i potrebe dogovora oko nove ambiciozne politike gospodarenja otpadom na razini EU-a radi poticanja zelenog rasta i otvaranja radnih mjesta; naglašava ključnu i međusektorsku važnost Paketa o kružnom gospodarstvu kojim su obuhvaćena brojna područja politika i koji će biti glavna pokretačka snaga za prijelaz na održivi ekonomski rast i otvaranje radnih mjesta; poziva Komisiju da se suzdrži od povlačenja prijedloga o reviziji politike otpada EU-a;
13. naglašava da je reformama obrazovnih sustava budućim generacijama potrebno omogućiti da se pripreme za potrebe rastućeg tržišta rada, kao što su zelene tehnologije i zdravstvena zaštita;
14. naglašava da je potrebno djelovati na tri glavna područja kako bi države članice potaknule zapošljavanje iskorištavanjem mogućnosti zelenog gospodarstva u tom pogledu, i to poticanjem potražnje za radnom snagom u ekološkim industrijama uz pomoć primjerenih razina ulaganja, predviđanjem potreba za vještinama kako u zelenim sektorima tako i u sektorima ekološke tranzicije i upravljanje njima te osiguravanjem kvalitete radnih mjesta u sklopu poslova s visokom, srednjom i niskom razinom potrebnih vještina; naglašava da bi sa stajališta politike tržišta rada veću pozornost trebalo posvetiti osmišljavanju primjerenih programa usavršavanja kako bi se riješio problem manjka specifičnih vještina te promišljanju dinamičnog odnosa između traženih vještina i dobne strukture radne snage u zelenim i tradicionalnim industrijama;
15. naglašava činjenicu da bi Europski semestar trebao biti alat za očuvanje visoke kvalitete i velike učinkovitosti nacionalnih zdravstvenih sustava; stoga poziva Komisiju da uvrsti održivost sustava socijalne zaštite i zdravstvene zaštite u prioritete Europskog semestra te da poveća njihovu učinkovitost, pravednost, dostupnost i prilagođenost zadovoljavanju socijalnih potreba te smanjenju nejednakosti i siromaštva;
16. ističe važnost održivosti sektora zdravstvene zaštite koji igra važnu ulogu u cjelokupnom gospodarstvu s obzirom na to da predstavlja 8 % ukupne europske radne snage i 10 % bruto domaćeg proizvoda u Europskoj uniji; uviđa da je zdravlje vrijednost samo po sebi i preduvjet stabilnosti i gospodarskog rasta, a da ulaganje u zdravlje i odgovarajući pristup zdravstvenim uslugama doprinosi zdravoj radnoj snazi i mogućnostima zapošljavanja u državama članicama, gospodarskom boljitku i socijalnoj koheziji te da može ispraviti negativne vanjske učinke na zdravlje stanovništva;
17. ističe da bi Europski semestar trebao biti instrument kojim bi se zajamčila predanost država članica u smislu jačanja njihovih sustava zdravstvene zaštite radi omogućavanja visoke kvalitete, pristupačne i ravnopravne zdravstvene zaštite za sve građane;
18. poziva i države članice i Komisiju da u ovom razdoblju gospodarske krize izbjegavaju najštetnije mjere poput kratkoročnih ušteda koje će srednjoročno i dugoročno dovesti do visokih troškova te da se umjesto toga usmjere na daljnji razvoj kvalitetnih i vrlo učinkovitih sustava zdravstvene zaštite;
19. pozdravlja mjere kojima se povećava učinkovitost i demokratičnost postupka Europskog semestra; uviđa da je provedba bolja na području javnih financija gdje su instrumenti nadzora jači; poziva na uravnoteženu integraciju s pokazateljima zapošljavanja i socioekonomskim pokazateljima kojima se omogućava učinkovitiji odgovor na razlike među nekim državama članicama u pogledu zapošljavanja i njihovog socioekonomskog stanja, kao što je navedeno u Zajedničkom izvješću o zapošljavanju koje je priloženo Godišnjem pregledu rasta za 2015.;
20. potiče Komisiju da u kontekstu Europskog semestra više vodi računa o ciljevima strategije EU 2020. u vezi sa zapošljavanjem, istraživanjem i razvojem, klimatskim promjenama i energetskom održivosti, obrazovanjem te siromaštvom i socijalnom isključenosti, a također da procijeni napredak ostvaren na putu prema održivijem društvu i predloži mjere za postizanje tih ciljeva pravovremeno i na učinkovitiji način.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
|
Datum usvajanja |
29.1.2015 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
55 11 0 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Nessa Childers, Alberto Cirio, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Enrico Gasbarra, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Anneli Jäätteenmäki, Benedek Jávor, Josu Juaristi Abaunz, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Marcus Pretzell, Frédérique Ries, Teresa Rodriguez-Rubio, Davor Škrlec, Renate Sommer, Tibor Szanyi, Nils Torvalds, Glenis Willmott, Jadwiga Wiśniewska |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Mark Demesmaeker, Herbert Dorfmann, Giorgos Grammatikakis, Jan Huitema, Peter Jahr, Merja Kyllönen, Nuno Melo, Marijana Petir, Julia Reid, Bart Staes, Kay Swinburne |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Clara Eugenia Aguilera García, Damian Drăghici |
||||
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
|
Datum usvajanja |
24.2.2015 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
40 20 0 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Esther de Lange, Fabio De Masi, Anneliese Dodds, Markus Ferber, Jonás Fernández, Elisa Ferreira, Sven Giegold, Neena Gill, Sylvie Goulard, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Philippe Lamberts, Werner Langen, Sander Loones, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Fulvio Martusciello, Marisa Matias, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Patrick O’Flynn, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Dariusz Rosati, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Peter Simon, Renato Soru, Theodor Dumitru Stolojan, Paul Tang, Sampo Terho, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Cora van Nieuwenhuizen, Miguel Viegas, Steven Woolfe, Pablo Zalba Bidegain, Marco Zanni |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Frank Engel, Ashley Fox, Eva Kaili, Syed Kamall, Barbara Kappel, Thomas Mann, Siegfried Mureșan, Andreas Schwab, Tibor Szanyi |
||||