Postupak : 2015/2044(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0143/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0143/2015

Rasprave :

PV 18/05/2015 - 17
CRE 18/05/2015 - 17

Glasovanja :

PV 19/05/2015 - 5.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0196

IZVJEŠĆE     
PDF 241kWORD 161k
27.4.2015
PE 549.307v03-00 A8-0143/2015

o financiranju razvoja

(2015/2044(INI))

Odbor za razvoj

Izvjestitelj: Pedro Silva Pereira

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za proračune
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o financiranju razvoja

(2015/2044(INI))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir zaključne dokumente s Prve i Druge međunarodne konferencije o financiranju razvoja, posebice Konsenzus iz Monterreya iz 2002. i Deklaraciju iz Dohe iz 2008.,

–       uzimajući u obzir rezolucije Opće skupštine UN-a 68/204 i 68/279 o Trećoj međunarodnoj konferenciji o financiranju razvoja koja se treba održati u Adis Abebi (Etiopija) od 13. do 16. srpnja 2015.,

–       uzimajući u obzir dokument „Elementi” od 21. siječnja 2015. koji su predstavili supredsjedajući voditelji pripremnog procesa za Treću međunarodnu konferenciju o financiranju razvoja,

–       uzimajući u obzir sveobuhvatno izvješće glavnog tajnika UN-a iz prosinca 2014. o programu za razdoblje nakon 2015. naslovljenom „Put prema dostojanstvu do 2030.: okončanje siromaštva, preobrazba svih života i zaštita planeta”,

–       uzimajući u obzir izvješće Međuvladinog odbora stručnjaka za financiranje održivog razvoja iz kolovoza 2014.,

–       uzimajući u obzir izvješće Otvorene radne skupine UN-a za ciljeve održivog razvoja iz srpnja 2014.,

–       uzimajući u obzir dokument naslovljen „Izvještaj UNCTAD-a o globalnim ulaganjima za 2014. – ulaganje u ciljeve održivog razvoja: plan djelovanja”(1),

–       uzimajući u obzir zaključni dokument s Konferencije UN-a o održivom razvoju (Rio+20) iz lipnja 2012. naslovljen „Budućnost kakvu želimo”,

–       uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a „Prema uspostavi multilateralnog pravnog okvira za restrukturiranje državnog duga” iz rujna 2014.,

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 5. veljače 2015. naslovljenu „Globalno partnerstvo za iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj nakon 2015.” (COM(2015)0044)(2),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014. naslovljenu „Pristojan život za sve: od vizije do zajedničkog djelovanja” (COM(2014)0335)(3),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 16. srpnja 2013. naslovljenu „Razdoblje nakon 2015.: prema sveobuhvatnom i cjelovitom pristupu financiranja mjera za suzbijanje siromaštva i održivog razvoja” (COM(2013)0531)(4),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. veljače 2013. naslovljenu „Pristojan život za sve: stati na kraj siromaštvu i osigurati održivu budućnost svijetu” (COM(2013)0092)(5),

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 12. prosinca 2013. o usklađenosti politika za razvoj,

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća za opće poslove od 16. prosinca 2014 o programu za razdoblje nakon 2015. kojim bi se uvele korjenite promjene(6),

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 12. prosinca 2013. o financiranju iskorjenjivanja siromaštva i održivom razvoju nakon 2015.(7),

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 12. prosinca 2014. o jačoj ulozi privatnog sektora u razvojnoj suradnji,

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća za opće poslove od 25. lipnja 2013. o sveobuhvatnom programu za razdoblje nakon 2015.(8),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenog 2014. o EU-u i globalnom razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015.(9),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. rujna 2008. o daljnjim mjerama nakon Konferencije o financiranju razvoja održane 2002. u Monterreyu(10),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenog 2014. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama – COP 20 u Limi u Peruu (1. – 12. prosinca 2014.)(11); Rezoluciju od 26. veljače 2014. o promicanju razvoja odgovornim poslovnim praksama, uključujući ulogu ekstraktivne industrije u zemljama u razvoju(12); Rezoluciju od 8. listopada 2013. naslovljenu „Korupcija u javnom i privatnom sektoru: utjecaj na ljudska prava u treći zemljama”(13); Rezoluciju od 21. svibnja 2013. naslovljenu „Borba protiv porezne prijevare, utaje poreza i poreznih oaza”(14); i Rezoluciju od 16. travnja 2013. o unapređenju razvoja trgovinom(15),

–       uzimajući u obzir Odluku br. 472/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o Europskoj godini za razvoj (2015.)(16),

–       uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020.,

–       uzimajući u obzir članak 208. UFEU-a kojim se utvrđuje da je iskorjenjivanje siromaštva glavni cilj razvojne politike EU-a te načelo usklađenosti politika za razvoj,

–       uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–       uzimajući u obzir izvješće Odbora razvoj i mišljenje Odbora za proračune (A8-0143/2015),

A.     budući da je 2015. ključna godina za ulaganje napora u globalni razvoj zbog donošenja ciljeva održivog razvoja i sporazuma o globalnom djelovanju protiv klimatskih promjena, koji će biti na snazi do 2030.;

B.     budući da se u okviru Treće međunarodne konferencije o financiranju razvoja, koja će se održati u Adis Abebi u Etiopiji od 13. do 16. srpnja 2015., trebaju stvoriti uvjeti potrebni za financiranje i provedbu programa za razdoblje nakon 2015. i da će uspjeh tog programa ovisiti o razini ambicija koje će se pokazati tijekom te konferencije;

C.     budući da 1,5 milijardi ljudi i dalje živi u siromaštvu i zakinuto je u pogledu zdravstvenih, obrazovnih i životnih standarda, pogotovo u državama koje su pogođene sukobima i nestabilnim državama; budući da to nije prihvatljivo s obzirom na činjenicu da u svijetu postoje dostatni resursi za postupno okončanje te situacije;

D.     budući da se iskorjenjivanje siromaštva i nejednakosti može postići samo mobilizacijom dovoljnih i odgovarajućih sredstava za sve te boljim usmjeravanjem na marginalizirane skupine, kao što su djeca, žene, starije osobe ili osobe s invaliditetom; budući da je, unatoč znatnom smanjenju izrazitog siromaštva, napredak u pogledu djece sporiji, zbog čega je ulaganje u djecu, kako mobilizacijom domaćih izvora tako i međunarodnim javnim financiranjem, ključan čimbenik;

E.     budući da se bez mira i sigurnosti ne može ostvariti održivi razvoj, što je potvrđeno Europskim konsenzusom o razvoju iz 2005.;

F.     budući da tri četvrtine najsiromašnijeg svjetskog stanovništva, oko 960 milijuna ljudi, trenutačno živi u zemljama sa srednje visokim dohotkom, nova paradigma razvoja stoga iziskuje programe usmjerene i na siromašno stanovništvo i na siromašne zemlje;

G.     budući da se u okviru Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) procjenjuje da financijske potrebe zemalja u razvoju za nove ciljeve održivog razvoja iznose otprilike 3,9 bilijuna USD godišnje i da trenutačno godišnje nedostaje 2,5 bilijuna USD; budući da će u području održivog razvoja troškovi slabog djelovanja u konačnici biti mnogo veći od troškova odlučnog djelovanja;

H.     budući da izazov financiranja ciljeva održivog razvoja zbog svog opsega iziskuje snažno i globalno partnerstvo te korištenje svim oblicima financiranja (domaćim, međunarodnim, javnim, privatnim i inovativnim izvorima) i nefinancijskim sredstvima; budući da se privatnim financiranjem može dopuniti, ali ne i zamijeniti javno financiranje;

I.      budući da mobilizacija domaćih izvora i službena razvojna pomoć predstavljaju nezamjenjive stupove financiranja razvoja i da ih se mora jačati;

J.      budući da su potencijali zemalja u razvoju za mobilizaciju domaćih izvora veliki, no da je sposobnost zemalja da u tom području same ostvaruju napredak u ovom trenutku ograničena; budući da da u većini zemalja u razvoju porezna sredstva i dalje čine mali udio u BDP-u te je ključno promicati uravnotežene, pravedne i učinkovite porezne sustave koji se temelje na sposobnosti pojedinačnih poreznih obveznika i poduzeća da plaćaju porez; budući da mobilizacija domaćih resursa zahtijeva pravednu i transparentu raspodjelu koristi od prirodnih resursa;

K.     budući da vrlo malo razvijenih zemalja ispunjava svoju obvezu izdvajanja 0,7 % svog bruto nacionalnog dohotka (BND) za službenu razvojnu pomoć, uključujući 0,15 % – 0,20 % BND-a najslabije razvijenim zemljama; budući da su se države članice koje su se EU-u pridružile 2004. ili kasnije obvezale da će težiti ostvarenju cilja od 0,33 % BND-a, ali nijedna još nije postigla taj cilj;

L.     budući da su mnoge manje razvijene zemlje osjetljive ili oslabljene zbog vanjskih događaja kao što su oružani sukobi, epidemije poput ebole, prirodne katastrofe itd. te da im treba što veća potpora;

M.    budući da smanjenje siromaštva, gospodarski rast i sigurnost u znatnoj mjeri ovise o sposobnosti države da izvršava svoje funkcije javne vlasti radi jamčenja vladavine prava i radi pružanja osnovnih javnih usluga kao što je pristup obrazovanju i zdravstvu uz istovremeno poštovanje načela vlasništva; budući da te države posebno trebaju veću potporu pri uvođenju stabilnih zdravstvenih sustava;

N.     budući da se razvojni plan proširuje te je stoga važno prepoznati i nastaviti poticati napore koji se ulažu izvan okvira službene razvojne pomoći; budući da je, unatoč izazovnim fiskalnim okolnostima u mnogim zemljama OECD-a, zadržana visoka razina službene razvojne pomoći te da je službena razvojna pomoć 2013. dosegla najveću razinu dotad od 134,8 milijardi USD; budući da službena razvojna pomoć može biti katalizator u privlačenju privatnih ulaganja te se u tom kontekstu treba napomenuti važnost inovativnih financijskih instrumenata;

O.     budući da privatni sektor i izravna strana ulaganja, ako ih se propisno uredi i poveže s konkretnim naprecima u domaćem gospodarstvu, imaju važan potencijal za ostvarivanje/doprinošenje ciljeva/ciljevima održivog razvoja, što se odražava u prijedlogu Plana djelovanja UNCTAD-a za ulaganja u ciljeve održivog razvoja;

P.     budući tokovi privatnog kapitala utječu na zemlje u razvoju na mnogo različitih načina, kako pozitivnih tako i negativnih; budući da su financijski tokovi usmjereni u zemlje u razvoju iz privatnih izvora znatni, ali uvelike promjenjivi, nejednako raspoređeni i često povezivani s odljevima kapitala kao što je povrat dobiti, koja je od 2010. premašila nove priljeve izravnih stranih ulaganja;

Q.     budući da civilno društvo ima ključnu ulogu u jamčenju općeg i uključivog postupka, kako na nacionalnoj tako i na globalnoj razini, te da doprinosi dobrom upravljanju i odgovornosti; budući da se potpore za razvoj i korupcija međusobno isključuju;

R.     budući da je u zemljama u razvoju važno poticati korištenje bankarskim uslugama;

S.     budući da EU i njegove države članice kao najveći donatori razvojne pomoći moraju predvoditi proces financiranja razvoja i pomoći u pronalaženju pouzdanog odgovora na izazove koje to financiranje donosi, osiguravajući usklađenost politika za razvoj u okviru programa za razdoblje nakon 2015.; budući da bi druge razvijene zemlje i zemlje u usponu trebale slijediti primjer EU-a;

Globalno partnerstvo

1.      pozdravlja nulti nacrt zaključnog dokumenta s Treće konferencije o financiranju razvoja i poziva EU i njegove države članice da ga podrže;

2.      pozdravlja sveobuhvatno izvješće glavnog tajnika UN-a i njegov korjeniti, univerzalni, sveobuhvatni i uključivi pristup ambicioznom globalnom partnerstvu za nove razvojne ciljeve i s njima povezani financijski okvir usmjeren na iskorjenjivanje siromaštva, univerzalnost ljudskih prava i rodnu jednakost; ustraje u tome da bez sveobuhvatnih i značajnih načina provedbe takvo ambiciozno partnerstvo neće biti uspješno;

3.      potiče EU da u skladu s obvezama i vrijednostima utvrđenima u njegovim osnivačkim ugovorima potvrdi svoje političko vodstvo tijekom čitavog pripremnog procesa za utvrđivanje okvira održivog razvoja, obnovljenog sporazuma o financiranju razvoja i drugih načina provedbe; smatra da pružanje razvojne pomoći EU-a ne bi smjelo ovisiti o drugim partnerskim donatorima;

4.      ustraje u tome da bi EU i njegove države članice trebale očuvati svoj položaj glavnog donatora razvojne pomoći i istodobno poticati zajedničku odgovornost; poziva zemlje s visokim dohotkom, zemlje sa srednje visokim dohotkom i gospodarstva u usponu da preuzmu znatne obveze;

5.      pozdravlja najnoviju Komunikaciju Komisije naslovljenu „Globalno partnerstvo za iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj nakon 2015.” zbog njezine sveobuhvatnosti, usredotočenosti na usklađenost politika i zbog potvrde da EU u cijelosti predano ispunjava svoju ulogu u tom globalnom partnerstvu; no žali zbog činjenice da se ne radi dovoljno predano u pogledu vremenskog rasporeda za buduće financijske ciljeve;

Međunarodno javno financiranje

6.      naglašava da je službena razvojna pomoć i dalje glavni instrument za financiranje razvoja; potiče EU i njegove države članice da bez odgode ponovno ulože napore u ostvarivanje cilja od 0,7 % BND-a, pri čemu je 50 % službene razvojne pomoći i 0,2 % BND-a rezervirano za najslabije razvijene zemlje, uzimajući u obzir proračunska ograničenja, te da predstave višegodišnje proračunske rasporede za povećanje tih iznosa do 2020.; pozdravlja čvrst stav EU-a kad je riječ o usredotočenju napora na količinu i kakvoću razvojne pomoći; poziva druge razvijene zemlje partnere i zemlje u usponu da povećaju svoju razvojnu pomoć te Komisiju i države članice da uvjere javne i privatne donatore u cijelom svijetu da ispune svoja financijska obećanja i obvežu se na nova; naglašava da bi svi donatori trebali zajamčiti da službena razvojna pomoć stvarno odlazi u zemlje u razvoju;

7.      ističe da EU i ostale razvijene zemlje moraju ispuniti svoju obvezu pružanja povećane, nove i dodatne financijske pomoći za borbu protiv klimatskih promjena radi postizanja cilja zajedničkog mobiliziranja 100 milijardi USD godišnje iz različitih izvora, javnih i privatnih, bilateralnih i multilateralnih, uključujući alternativne izvore; žali zbog nedovoljnog napretka u pogledu dodatnosti pomoći za borbu protiv klimatskih promjena u službenoj razvojnoj pomoći; poziva na združeni međunarodni napor razvijenih zemalja i zemalja u usponu da se u okviru sporazuma o globalnom djelovanju protiv klimatskih promjena, koji će se sklopiti na konferenciji u Parizu zakazanoj za prosinac 2015., iznađu nova i dodatna sredstva namijenjena za financiranje borbe protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju, što ne smije biti na štetu proračuna za razvoj; smatra da bi EU trebao predložiti prijelazne korake za postizanje potpune dodatnosti; apelira na države članice da se koriste prihodima koje su ostvarile na tržištima ugljika za financiranje borbe protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju; također poziva zemlje u usponu da mobiliziraju financijska sredstva za borbu protiv klimatskih promjena za zemlje u razvoju;

8.      podupire inovativne izvore dodatnog financiranja razvoja i borbe protiv klimatskih promjena, uključujući poreze na financijske transakcije, poreze na ugljik u međunarodnom zrakoplovnom i pomorskom prometu i izravnu dodjelu sredstava na tržištu ugljika; pozdravlja daljnje europske i međunarodne napore uložene u otkrivanje dodatnih izvora;

9.      naglašava da bi službena razvojna pomoć trebala ostati standardna mjera uloženih financijskih napora; podupire uvođenje dodatnog pokazatelja ukupne službene pomoći za održivi razvoj pod uvjetom da je potpuno jasno da se time neće ni na koji način zamijeniti ili umanjiti važnost mjere službene razvojne pomoći;

10.    napominje da, iako se većina službene razvojne pomoći pruža u obliku bespovratnih sredstava, povlašteni zajmovi također čine njezin važan dio, ali doprinose teretu duga i riziku od stvaranja kreditnog mjehura, osobito u subsaharskoj Africi i u karipskim zemljama koje imaju ograničene prihode za podmirivanje dugova; u skladu s tim, poziva donatore da pomoć daju najslabije razvijenim zemljama u obliku bespovratnih sredstava; smatra da povlašteni zajmovi možda nisu prikladni za ulaganja u socijalnim sektorima u kojima se ne teži ostvarivanju dobiti; pozdravlja sporazum Odbora OECD-a za razvojnu pomoć (DAC) o modernizaciji izvješćivanja o povlaštenim zajmovima uvođenjem sustava istovjetnog sustavu bespovratnih sredstava radi obračuna iznosa službene razvojne pomoći;

11.    ističe da je EU najveći svjetski donator razvojne pomoći te da njegov udio čini gotovo 60 % svjetske službene razvojne pomoći; ipak poziva Komisiju da pruži jasne i transparentne podatke o udjelu ukupnog proračuna namijenjenog za razvojnu pomoć EU-a kako bi se ocijenile daljnje mjere europskih donatora u vezi s Konsenzusom iz Monterreya svih europskih donatora; također izražava žaljenje zbog toga što razina financijskih doprinosa EU-a zemljama u razvoju nije dovoljno prepoznatljiva te poziva Komisiju da pripremi odgovarajuće i usmjerene komunikacijske i informacijske instrumente za povećanje prepoznatljivosti razvojne pomoći EU-a;

12.    poziva EU da uzme u obzir dugoročne financijske uvjete zastupanjem i provođenjem ambicioznijeg i univerzalnog pristupa koji je više strateške naravi u skladu s ciljevima održivoga razvoja;

13.    podsjeća da proračunski doprinos EU-a financiranju razvoja za razdoblje od 2014. do 2020. iznosi 19,7 milijardi EUR za razvojnu suradnju i 6,8 milijardi EUR za humanitarnu pomoć, povrh 2,2 milijarde EUR namijenjene za pričuvu za pomoć u nuždi; također ističe i 30,5 milijardi EUR namijenjenih Europskom razvojnom fondu (ERF); zagovara uvrštenje ERF-a u proračun, što bi donijelo prednosti kao što su veća transparentnost, prepoznatljivost, učinkovitost i uspješnost; pozdravlja to što se u sklopu poslijeizbornog pregleda i revizije višegodišnjeg financijskog okvira sredinom razdoblja pruža prilika za to da se povede računa o sve većim strukturnim potrebama humanitarne pomoći i razvojnim potrebama najsiromašnijih i najosjetljivijih zemalja;

14.    prima na znanje da je u proračunu za 2015. namijenjen iznos od 2,4 milijarde EUR za preuzimanje obveza koje se odnose na razvojnu suradnju (2,1 milijarda EUR u plaćanjima), a 928,8 milijuna EUR za preuzimanje obveza koje se odnose na humanitarnu pomoć (918,8 milijuna EUR u plaćanjima); podržava korake poduzete za smanjenje broja zaostalih nepodmirenih računa, posebno radi očuvanja financijske održivosti najugroženijih partnera, te ističe važnost načela pariteta između preuzimanja obveza i plaćanja u pogledu humanitarne pomoći s obzirom na to da su krize sve češće, a sredstva treba isplatiti brzo;

15.    podsjeća da je razvojna suradnja zajednička odgovornost EU-a i njegovih država članica te da mora biti dosljedna konceptima komplementarnosti i koordinacije; ističe potrebu da se civilno društvo i lokalna tijela vlasti uključe u proces koordinacije;

16.    poziva EU i njegove države članice da promiču program za učinkovitost pomoći polazeći od obveza iz Partnerstva iz Busana za učinkovitu razvojnu suradnju, smanjivanja fragmentacije pomoći boljom koordinacijom različitih mehanizama i većom koordinacijom između različitih mehanizama dostavljanja pomoći i dionika; naglašava da bi cjelokupno financiranje razvoja trebalo biti usmjereno na siromašne, rodno osjetljivo, ekološki prihvatljivo i otporno na klimu;

17.    podsjeća da je, u skladu s UFEU-om, smanjenje i konačno iskorjenjivanje siromaštva primarni cilj EU-a u području razvoja, dok bi zaštita ljudskih prava, rodna jednakost, socijalna kohezija i borba protiv nejednakosti trebale i dalje biti u središtu razvojnih aktivnosti;

18.    ističe važnost postavljanja jasnih prioriteta za rashode, s posebnim naglaskom na mjerama u području zdravstva, obrazovanja, energije, opskrbe vodom i infrastrukture; ističe potrebu za daljnjim naporima i poboljšanjima u učinkovitosti pomoći preko većeg stupnja koordinacije između raznih razvojnih mehanizama i donatora;

19.    ističe da bi se službenom razvojnom pomoći ponajprije trebale podupirati osnovne socijalne usluge dostupne svima te „javna dobra” koja privatni sektor pruža u manje učinkovitoj mjeri, kao što su osnovno obrazovanje, mreže socijalne sigurnosti, zdravstvena skrb te sanitarna, vodoopskrbna i energetska infrastruktura kako bi zemlje u razvoju mogle ostvariti svoj puni potencijal; naglašava da bi dostupnost trebala biti ključni kriterij za međunarodno javno financiranje s ciljem promicanja univerzalnih i uključivih usluga i infrastruktura;

20.    ističe potrebu da se zajamči da su najugroženijem stanovništvu dostupne prilike za razvoj; u tom pogledu podsjeća da se usmjeravanjem pomoći jedino preko vlada riskira da su sredstva koja se pružaju marginaliziranim ili ugroženim zajednicama nedovoljna;

21.    ističe kako je važno da razvojne banke mobiliziraju dodatna sredstva za smanjenje razlika u financiranju infrastrukture i pristupu zajmovima u zemljama u razvoju mehanizmima za praćenje i procjenu učinka;

22.    ističe da EU svakako treba nastojati postići najveću razinu koordinacije kako bi se ostvarila dosljednost s drugim političkim područjima (okoliš, migracija, međunarodna trgovina, ljudska prava, poljoprivreda itd.) i kako bi se izbjeglo udvostručenje rada i nedosljednosti u aktivnostima; podsjeća da je Ugovorom iz Lisabona (članak 208. UFEU-a) usklađenost politika za razvoj postala ugovornom obvezom;

Mobilizacija domaćih izvora i međunarodna porezna suradnja

23.    ističe da je mobilizacija domaćih izvora predvidljivija i održivija od strane pomoći i mora biti ključni izvor financiranja; potiče nastojanja zemalja u razvoju da povećaju tu mobilizaciju; ističe važnost poboljšanoga prikupljanja poreza u zemljama u razvoju te potrebu za snažnim, uravnoteženim, pravednim i učinkovitim poreznim sustavima koji su usmjereni na siromašne, osjetljivi na najugroženije skupine i u skladu s međunarodnim obvezama održivog razvoja; poziva na uklanjanje štetnih subvencija u području energije (posebno fosilnih goriva), ribarstva i poljoprivrede;

24.    traži od Komisije da pojača pomoć u vezi s izgradnjom kapaciteta u područjima porezne uprave, financijskog upravljanja, upravljanja javnim financijama, borbe protiv korupcije, povrata otuđene imovine, borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza i manipulacije troškovima prijenosa; vjeruje da Unija pritom ima glavnu ulogu; podsjeća na važnost raspodjele poreznih prihoda od prirodnih resursa, posebno stvaranjem državnih novčanih fondova; naglašava potrebu za ubrzanjem i povećanjem trenutačnih napora za poboljšanje proračunskog izvješćivanja te poziva na povećanu usklađenost praksi proračunskog izvješćivanja diljem zemalja;

25.    poziva EU i njegove države članice da se aktivno bore protiv poreznih oaza, suzbijaju poreznu utaju i nezakonite novčane tokove, kojima se umanjuje razvojna pomoć i doprinosi razvoju dugova zemalja, te da surađuju sa zemljama u razvoju u borbi protiv agresivnih praksi izbjegavanja plaćanja poreza, što čine neka transnacionalna poduzeća i da potraže način da zemljama u razvoju pomognu da se odupru pritiscima da uđu u porezno natjecanje, s obzirom na to da se time podriva mobilizacija domaćih izvora namijenjenih za razvoj;

26.    podupire osnivanje međuvladinog tijela za suradnju u poreznim pitanjima pod pokroviteljstvom UN-a; potiče automatsku razmjenu informacija; poziva na izradu javnih registara stvarnog vlasništva i uvođenje obveznog izvješćivanja po zemljama za transnacionalna poduzeća u svim sektorima te na jamčenje pravedne raspodjele prava na oporezivanje pri pregovorima o poreznim ili investicijskim sporazumima sa zemljama u razvoju;

27.    smatra da bi međunarodna pravila o porezu na dobit trebala uključivati načelo da bi se poreze trebalo plaćati pri stjecanju ili stvaranju vrijednosti;

28.    ističe ključnu važnost dobrog upravljanja, zaštite ljudskih prava, vladavine prava, institucionalnog okvira i regulatornih instrumenata; posebno podupire ulaganja u izgradnju kapaciteta, osnovne socijalne usluge kao što su obrazovanje i zdravlje (pružanje univerzalnog zdravstvenog osiguranja), uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje i prava, prehranu, javne usluge i socijalnu zaštitu te borbu protiv siromaštva i nejednakosti, također među djecom i u pogledu ravnoteže spolova; prepoznaje potrebu za izgradnjom dostupnih infrastruktura i selektivnim javnim ulaganjima te također za održivim korištenjem prirodnim resursima, među ostalim i od strane ekstraktivnih industrija;

29.    naglašava da se financiranjem razvoja moraju ojačati sredstva dostupna za promicanje jednakosti žena i muškaraca, prava žena i osnaživanje žena; naglašava posebnu ulogu žena u društvu te ističe da bi se time trebala obuhvatiti provedba rodno osviještenog proračunskog planiranja, ciljana ulaganja u ključne sektore kao što je zdravlje i obrazovanje te mjere kojima se jamči da se razvojnim financiranjem u cijelosti uzima u obzir položaj žena i djevojaka;

30.    poziva na veće financiranje istraživanja i razvoja u području znanosti, tehnologije i inovacija u zemljama u razvoju, uz priznanje da bi to financiranje trebalo biti domaće i međunarodno; potiče promicanje istraživanja i razvoja kojim se može postići napredak u rješavanju složenih izazova i pomak prema dobrom upravljanju globalnim javnim dobrima, kao što su tehnologija i inovacije za zdravlje; u tom pogledu prima na znanje važnu ulogu mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća; poziva na reviziju sustava prava intelektualnog vlasništva koji su u zemljama u razvoju uvedeni sporazumima o slobodnoj trgovini kako bi se utvrdili negativni učinci na javno zdravlje, okoliš i prijenos tehnologije;

Privatni sektor i civilno društvo

31.    naglašava iznimnu važnost uspostavljanja povoljnih uvjeta za privatno poduzetništvo u zemljama u razvoju, osobito za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća jer imaju temeljnu ulogu pokretača otvaranja radnih mjesta i uključivog rasta; posebno poziva na daljnje jačanje sustava za mikrofinanciranje zajmova i sustava jamstva; ustraje u potrebi za dodatnim razvojem lokalnih i regionalnih banaka i kreditnih unija kako bi se znatno smanjile pretjerane kamatne stope za tržišne zajmove radi bolje potpore razvoju zajednice na lokalnoj razini(17); poziva na usklađivanje privatnog sektora s ciljevima održivog razvoja preko odgovarajućih partnerstava, financijskih instrumenata, inicijativa, okvira odgovornosti i učinkovite korporativne društvene odgovornosti; podsjeća da se pritom potrebno pridržavati dogovorenih međunarodnih standarda kao što su standardi Međunarodne organizacije rada i Vodeća načela UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima;

32.    ustraje u potrebi da se poduzećima stave na raspolaganje instrumenti za informiranje, obrazovanje te savjetodavne platforme nužne za njihov razvoj;

33.    naglašava da je za dugotrajan učinak prelijevanja na gospodarstvo mladima i ženama potrebno omogućiti pristup kreditima radi potpore novoosnovanim poduzećima;

34.    naglašava ulogu socijalne kohezije koju ima kolektivno poduzetništvo proizvođačkih udruženja u sprečavanju etničkih i vjerskih sukoba;

35.    ustraje u tome da potpora i suradnja EU-a s privatnim sektorom može i mora pridonijeti smanjenju siromaštva i nejednakosti i da se njima moraju poštovati i promicati ljudska prava, ekološki standardi, klimatske obveze i socijalni dijalog; poziva na uspostavu pravno obvezujućeg okvira za poduzeća, uključujući transnacionalne korporacije s mehanizmom za pritužbe;

36.    poziva EU da zajedno sa zemljama u razvoju uspostavi regulatorni okvir, u skladu sa sveobuhvatnim okvirom investicijske politike UNCTAD-a za održivi razvoj kojim se potiče odgovornija, transparentnija i pouzdanija ulaganja i doprinosi razvoju društveno osviještenog privatnog sektora u zemljama u razvoju;

37.    poziva Komisiju da podupre veći pristup mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća i zadruga u zemljama u razvoju sredstvima financiranja; ističe važnost sustava za mikrofinanciranje zajmova, posebno za žene; potiče daljnji razvoj lokalnih i regionalnih banaka i kreditnih unija; traži od Komisije da potiče zemlje u razvoju u donošenju politika i pravnih okvira kojim se povoljno utječe na razvoj bankarskih usluga; ističe da je na raznim razinama, posebno među siromašnima, ženama i drugim ugroženim skupinama, potrebno zajamčiti informiranost i osposobljavanje o financijskim pitanjima, korištenju bankarskim proizvodima i osiguranjem te relevantnim novim tehnologijama;

38.    podsjeća da javna potpora nije dovoljna za obuhvaćanje svih investicijskih potreba u zemljama u razvoju; stoga ustraje u ulozi poluge koju spajanje i javno-privatna partnerstva imaju kao sredstva za poboljšanje učinka razvojne pomoći kako bi se privuklo privatno financiranje i poduprla lokalna poduzeća; no naglašava da spajanje financiranja ne smije zamijeniti odgovornost države za zadovoljenje socijalnih potreba te da ono mora biti u skladu s nacionalnim razvojnim ciljevima i načelima razvojne učinkovitosti; potiče na sklapanje javno-privatnih partnerstva, posebno u području istraživanja povezanog s inicijativom za inovativne lijekove kao što je program Ebola+;

39.    poziva na donošenje međunarodnih standarda i kriterija i provedbu analize kreditnog rizika za projekte spajanja i javno-privatna partnerstva koji privlače financiranje i potporu lokalnih poduzeća te su u skladu s dogovorenim standardima Međunarodne organizacije rada, Svjetske zdravstvene organizacije i međunarodnih ljudskih prava; poziva Komisiju da, u pogledu njezine želje da se u budućnosti znatno proširi primjena spajanja, primijeni preporuke iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o primjeni spajanja te procijeni mehanizme spajanja zajmova i bespovratnih sredstava, osobito u pogledu razvoja i financijske dodatnosti, transparentnosti i odgovornosti; poziva Europsku investicijsku banku i druge razvojne financijske institucije da daju prednost ulaganjima u poduzeća i fondove koji javno otkrivaju stvarno vlasništvo i primjenjuju izvješćivanje po zemljama;

40.    podupire veći pristup tržištu za zemlje u razvoju, osobito najslabije razvijene zemlje jer se time mogu osnažiti privatni sektor i stvoriti kreativni poticaji za reformu; potiče Komisiju da zajamči da su trgovinski i investicijski sporazumi, posebice sa zemljama u razvoju, najslabije razvijenim i ugroženim zemljama, usklađeni s ciljevima održivog razvoja i da se njima promiču ljudska prava i regionalna integracija; naglašava da bi ti sporazumi trebali podlijegati procjenama utjecaja u pogledu ciljeva održivog razvoja; podupire prijedlog Komisije da osuvremeni svoju strategiju pomoći za trgovinu u svjetlu rezultata pregovora o razdoblju nakon 2015. i da se sa zemljama u razvoju, najslabije razvijenim i ugroženim zemljama u trgovinskim sporazumima postupa na poseban način istovremeno poštujući njihov politički prostor za donošenje državnih odluka u skladu s nacionalnim kontekstom i potrebama njihova stanovništva;

41.    poziva na mjere kojima će se poticati upotreba i transparentnost nacionalnih sustava javne nabave u aktivnostima javnog sektora i jačati tijela nadležna za tržišno natjecanje u zemljama u razvoju;

42.    naglašava pozitivan doprinos migranata razvoju njihovih matičnih zemalja i poziva na učinkovitiju i inovativniju suradnju u području migracijske politike između matičnih i odredišnih zemalja; usmjerava pozornost na znatne i sve veće financijske tokove o kojima svjedoče doznake dijaspore te podupire stvaranje fondova dijaspore; poziva na ulaganje daljnjih napora u smanjenje troškova prijenosa radi povećanja učinka na lokalni razvoj u zemljama podrijetla;

43.    poziva na povećano sudjelovanje lokalnih nadležnih tijela i civilnog društva, uključujući nevladine organizacije u zajednici, u raspravama o razvojnim prioritetima, posebno na konferenciji u Adis Abebi, te na uključiviju i odgovorniju provedbu programa za razdoblje nakon 2015.; ističe ulogu nevladinih organizacija u provedbi terenskih aktivnosti i razvoju mehanizama odgovornosti, praćenja i pregleda; priznaje ulogu lokalnih nadležnih tijela u provedbi ciljeva održivog razvoja, što zahtijeva dodjelu potrebnih sredstava; poziva na pojačano savjetovanje mladih u raspravama u vezi s programom za razdoblje nakon 2015., posebice s pomoću inovativnih komunikacijskih tehnologija; ističe ulogu koju u podupiranju takvih dijaloga imaju delegacije EU-a;

Globalno upravljanje

44.    podsjeća na središnju ulogu koju UN ima uz ostale postojeće institucije i forume, kao što je OECD, u globalnom gospodarskom upravljanju i razvoju; poziva na jednaku i rodno uravnoteženu zastupljenost svih zemalja u razvoju u multilateralnim institucijama i ostalim tijelima koja utvrđuju norme i standarde, posebice u međunarodnim financijskim institucijama; podsjeća da bi sve međunarodne financijske institucije trebale poštovati osnovne standarde transparentnosti, kako je utvrđeno u Povelji o transparentnosti za međunarodne financijske institucije, te donijeti politike objavljivanja;

45.    ustraje u tome da se održiva rješenja za pitanje duga, uključujući standarde za odgovorno davanje i uzimanje zajmova, moraju donositi u sklopu multilateralnog pravnog okvira za postupke restrukturiranja državnog duga u cilju smanjenja tereta duga i izbjegavanja neodrživog duga; traži od EU-a da se konstruktivno uključi u pregovore UN-a o tom okviru; potiče EU da se založi za provedbu načela UNCTAD-a o odgovornim transakcijama povezanima s državnim dugom za korisnike i pružatelje zajmova;

46.    pozdravlja međunarodne napore za oslobađanje od međunarodnih dužničkih obveza zemalja pogođenih ebolom kako bi im se pomoglo da se suoče s gospodarskom krizom prouzročenom epidemijom;

47.    poziva na preispitivanje programa međunarodnih organizacija i njihovih instrumenata financijske pomoći za razvoj kako bi ih se uskladilo s novim ciljevima održivog razvoja; potiče prvenstveno Europsku investicijsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj, Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku da postave najviše standarde odgovornog financiranja i da svoja sredstva učinkovitije usmjere na ispunjavanje potreba zemalja u razvoju, među ostalim s pomoću uzajamno učinkovitih instrumenata za davanje zajmova usmjerenih na rješavanje problema siromaštva; prvenstveno poziva na povećanje iznosa financijskih sredstava dostupnih Europskoj investicijskoj banci, izvan njezina trenutačnog mandata, kako bi se dodatno povećalo financiranje zemalja s niskim dohotkom;

Praćenje, odgovornost i pregled

48.    poziva na postizanje dogovora na konferenciji u Adis Abebi o snažnom, transparentnom i dostupnom okviru za praćenje i odgovornost radi učinkovitog praćenja ulaganja i napretka u pogledu posebnih obveza i ciljeva; poziva na donošenje međunarodne inicijative za poboljšanje kvalitete statistike, podataka i informacija, uključujući podatke razvrstane po prihodu, spolu, dobi, rasi, etničkoj pripadnosti, migracijskom statusu, invaliditetu, zemljopisnoj lokaciji i drugim značajkama važnima u nacionalnom kontekstu; traži od svih strana da zajamče transparentnu i učinkovitu provedbu pomoći i financiranja, osobito potpisivanjem i učinkovitom provedbom odredaba Konvencije UN-a protiv korupcije te obvezivanjem na sustavno objavljivanje točnih, pravodobnih i usporedivih podataka o prihodima i rashodima te dokumenata o proračunu; posebno traži od Komisije da dalje prati i nadzire financiranje programa i projekata pomoći i da poduzme odgovarajuće mjere u slučaju dokaza o korupciji i lošem upravljanju; također apelira na Komisiju da unaprijedi svoju pomoć za jačanje pravosudnih agencija i agencija za borbu protiv korupcije u zemljama u razvoju,

49.    poziva na donošenje međunarodne inicijative za poboljšanje kvalitete statistike, podataka i informacija kako bi se pratila potrošnja, ulaganje i napredak u pogledu posebnih obveza i ciljeva; pozdravlja globalne napore kojima se jamči da se u provedbi ciljeva održivog razvoja upotrebljavaju podaci koji su dovoljno razvrstani po prihodu, spolu, dobi i drugim pokazateljima kako bi se mogao učinkovito pratiti učinak politika ciljeva održivog razvoja;

50.    ponavlja da je radi dopune BDP-u potreban novi skup pokazatelja kojim će se uzeti u obzir novi društveni i ekološki izazovi i kojim bi posebno trebalo obuhvatiti indeks ljudskog razvoja, Ginijev koeficijent, mjeru rodne jednakosti, ugljični otisak i ekološki otisak;

51.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Europske komisije/Visokoj predstavnici Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i suorganizatorima pripremnog procesa za Treću međunarodnu konferenciju o financiranju razvoja.

(1)

http://unctad.org/en/publicationslibrary/wir2014_en.pdf

(2)

http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:afc5ef38-ad24-11e4-b5b2-01aa75ed71a1.0016.01/DOC_1&format=PDF

(3)

http://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:441ba0c0-eb02-11e3-8cd4-01aa75ed71a1.0020.03/DOC_1&format=PDF

(4)

http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2013/EN/1-2013-531-EN-F1-1.Pdf

(5)

http://ec.europa.eu/europeaid/documents/2013-02-22_communication_a_decent_life_for_all_post_2015_en.pdf

(6)

http://eu-un.europa.eu/articles/en/article_15873_en.htm

(7)

http://eu-un.europa.eu/articles/en/article_14363_en.htm

(8)

http://eu-un.europa.eu/articles/en/article_13692_en.htm

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0059.

(10)

SL C 8, 14.1.2010, str. 1.

(11)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0063.

(12)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0163.

(13)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0394.

(14)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0205.

(15)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0119.

(16)

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014D0472&from=EN

(17)

Izvješće o potpori malim i srednjim poduzećima u zemljama u razvoju preko financijskih posrednika, Dalberg, studeni 2011., www.eib.org.


MIŠLJENJE Odbora za proračune (16.4.2015)

upućeno Odboru za razvoj

o financiranju razvoja

(2015/2044(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Charles Goerens

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da je EU najveći svjetski donator razvojne pomoći te je odgovoran za gotovo 60 % svjetske službene razvojne pomoći; ipak poziva Komisiju da pruži jasne i transparentne podatke o udjelu ukupnog proračuna namijenjenog za razvojnu pomoć EU-a kako bi se mogle procijeniti mjere koje prate Konsenzus iz Monterreya svih europskih donatora; također izražava žaljenje zbog toga što razina financijskih doprinosa EU-a zemljama u razvoju nije dovoljno prepoznatljiva te poziva Komisiju da pripremi odgovarajuće i usmjerene komunikacijske i informacijske instrumente za povećanje prepoznatljivosti razvojne pomoći EU-a;

2.  poziva EU da uzme u obzir dugoročne financijske uvjete zastupanjem i provođenjem ambicioznijeg i univerzalnog pristupa koji je više strateške naravi u skladu s ciljevima održivoga razvoja;

3.  poziva na združeni međunarodni napor razvijenih zemalja i zemalja u usponu da se u okviru sporazuma o globalnom djelovanju protiv klimatskih promjena, koji će se sklopiti na konferenciji u Parizu u prosincu 2015., iznađu nova i dodatna sredstva namijenjena za financiranje borbe protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju, što ne smije biti na štetu proračuna za razvoj;

4.  podsjeća da proračunski doprinos EU-a financiranju razvoja za razdoblje od 2014. do 2020. iznosi 19,7 milijardi EUR za razvojnu suradnju i 6,8 milijardi EUR za humanitarnu pomoć, povrh 2,2 milijarde EUR namijenjene za pričuvu za pomoć u nuždi; također ističe i 30,5 milijardi EUR Europskom razvojnom fondu (ERF); zagovara uvrštenje ERF-a u proračun, što bi donijelo prednosti kao što su veća transparentnost, prepoznatljivost, učinkovitost i uspješnost; pozdravlja to što se u sklopu poslijeizbornog pregleda višegodišnjeg financijskog okvira sredinom razdoblja i njegove revizije pruža prilika da se povede računa o sve većim strukturnim potrebama humanitarne pomoći i razvojnim potrebama najsiromašnijih i najugroženijih zemalja;

5.  prima na znanje da je u proračunu za 2015. godinu 2,4 milijarde EUR namijenjeno za preuzimanje obveza koje se odnose na razvojnu suradnju (2,1 milijarda EUR u plaćanjima), a 928,8 milijuna EUR za preuzimanje obveza koje se odnose na humanitarnu pomoć (918,8 milijuna EUR u plaćanjima); podržava korake koji su poduzeti da se smanji broj zaostalih nepodmirenih računa, posebno radi očuvanja financijske održivosti najugroženijih partnera, te ističe važnost načela pariteta između preuzimanja obveza i plaćanja u pogledu humanitarne pomoći s obzirom na to da su krize sve češće, a sredstva treba isplatiti brzo;

6.  ističe važnost postavljanja jasnih prioriteta za rashode, s posebnim naglaskom na mjerama u području zdravstva, obrazovanja, energije, opskrbe vodom i infrastrukture; ističe potrebu za daljnjim naporima i poboljšanjima u učinkovitosti pomoći preko većeg stupnja koordinacije između raznih razvojnih mehanizama i donatora;

7.  pozdravlja čvrst stav EU-a kad je riječ o usredotočenju napora na količinu i kakvoću razvojne pomoći; poziva Komisiju da se koristi svojim stručnim znanjem i ovlastima da uvjeri druge javne i privatne donatore u cijelom svijetu da ispune svoja financijska obećanja;

8.  ističe da EU svakako treba nastojati postići najveću razinu koordinacije kako bi se ostvarila dosljednost s drugim političkim područjima (okoliš, migracija, međunarodna trgovina, ljudska prava, poljoprivreda itd.) i kako bi se izbjegli dvostruki rad i nedosljednosti u aktivnostima; podsjeća da je Ugovorom iz Lisabona (članak 208. UFEU-a) usklađenost politika za razvoj postala ugovornom obvezom;

9.  naglašava da je službena razvojna pomoć i dalje glavni instrument za financiranje razvoja i potiče EU i države članice da se ponovno obvežu da će nastojati tome namijeniti 0,7 % BND-a (bruto nacionalnog dohotka); nadalje ističe potencijal privatnog ulaganja, ako ga se propisno uredi s obzirom na njegov doprinos razvoju, i važnost inovativnih financijskih instrumenata za jačanje tim dodatnim sredstvima; podsjeća da sama javna potpora nikako nije dovoljna za obuhvaćanje svih investicijskih potreba u zemljama u razvoju; stoga ustraje u ulozi poluge koju spajanje i javno-privatna partnerstva imaju kao sredstva za poboljšanje učinka razvojne pomoći, kako bi se privuklo privatno financiranje i poduprla lokalna poduzeća; međutim naglašava da spajanje financiranja ne smije zamijeniti odgovornost države za zadovoljenje socijalnih potreba te da ono mora biti u skladu s načelima razvojne učinkovitosti; potiče na sklapanje javno-privatnih partnerstva, posebno u području istraživanja povezanog s inicijativom za inovativne lijekove kao što je program Ebola+;

10. ističe važnost mobilizacije nacionalnih sredstava preko poboljšanoga prikupljanja poreza u zemljama u razvoju; naglašava da su porezna sredstva predvidljiviji i održiviji izvor financiranja od strane pomoći; vjeruje da Unija pritom ima glavnu ulogu u pogledu podupiranja zemalja u razvoju u uspostavljanju odgovarajućih administrativnih kapaciteta, u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza i manipulacije troškovima prijenosa te u pomaganju u povratu otuđene imovine;

11. poziva Komisiju da, u pogledu njezine želje da se u budućnosti znatno proširi primjena spajanja, primijeni preporuke iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o primjeni spajanja te procijeni mehanizme spajanja zajmova i bespovratnih sredstava, osobito u pogledu razvoja i financijske aditivnosti, transparentnosti i odgovornosti;

12. ističe da spajanje rizika vodi stvaranju kreditnih mjehura, osobito u subsaharskoj Africi i u karipskim zemljama koje imaju ograničene prihode za podmirivanje dugova; u skladu s tim, poziva donatore da najslabije razvijenim zemljama pomoć daju u obliku bespovratnih sredstava;

13. ističe veliku važnost podupiranja mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća i posebno poziva na dodatno jačanje sustava za mikrofinanciranje zajmova i jamstava; ustraje u potrebi za dodatnim razvojem lokalnih i regionalnih banaka i kreditnih unija kako bi se znatno smanjile pretjerane kamatne stope za tržišne zajmove te kako bi se time pružila bolja potpora razvoju zajednice na lokalnoj razini(1);

14. podsjeća da je razvojna suradnja zajednička odgovornost EU-a i njegovih država članica te da mora biti dosljedna s konceptima komplementarnosti i koordinacije; ističe potrebu da se civilno društvo i lokalna tijela vlasti uključe u proces koordinacije;

15. podsjeća da je, u skladu s UFEU-om, smanjenje i konačno iskorjenjivanje siromaštva primarni cilj EU-a u području razvoja, dok bi obrana ljudskih prava, rodna jednakost, socijalna kohezija i borba protiv nejednakosti trebale i dalje biti u središtu razvojnih aktivnosti;

16. upućuje na promjenu u naravi globalnog siromaštva s obzirom na to da je većina siromašnih u svijetu sada u zemljama sa srednje visokim dohotkom, što znači da se ta nova stvarnost mora odražavati u novoj razvojnoj paradigmi; ističe potrebu da se zajamči da su najugroženijem stanovništvu dostupne prilike za razvoj; u tom pogledu podsjeća da se usmjeravanjem pomoći jedino preko vlada riskira da se marginaliziranim ili ugroženim zajednicama pružaju nedovoljna sredstva;

17. ističe kako je važno da razvojne banke mobiliziraju dodatna sredstva za smanjenje razlika u financiranju infrastrukture i pristupu zajmovima u zemljama u razvoju preko mehanizama za praćenje i procjenu učinka;

18. poziva na povećanje iznosa financijskih sredstava dostupnih Europskoj investicijskoj banci, a koja se nude po povlaštenim uvjetima, tako da nadilaze njezina trenutačna ovlaštenja kako bi se dodatno povećalo financiranje zemalja s niskim dohotkom koje pruža ta banka;

19. poziva da se povede međunarodna inicijativa za poboljšanje kvalitete statistike, podataka i informacija kako bi se pratila potrošnja, ulaganje i napredak u pogledu posebnih obveza i ciljeva; pozdravlja globalne napore oko jamčenja da se u provedbi ciljeva održivog razvoja upotrebljavaju podaci koji su dovoljno razvrstani po prihodu, spolu, dobi i drugim pokazateljima kako bi se učinak politika vođenih ciljevima održivog razvoja mogao učinkovito pratiti.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

16.4.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

1

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Jean-Paul Denanot, Gérard Deprez, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Ingeborg Gräßle, Iris Hoffmann, Monika Hohlmeier, Bernd Kölmel, Vladimír Maňka, Ernest Maragall, Sophie Montel, Siegfried Mureșan, Younous Omarjee, Pina Picierno, Paul Rübig, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Marco Valli, Daniele Viotti, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrey Novakov, Ivan Štefanec, Nils Torvalds, Tomáš Zdechovský

(1)

Izvješće o potpori malim i srednjim poduzećima u zemljama u razvoju preko financijskih posrednika, Dalberg, studeni 2011., www.eib.org.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

20.4.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

1

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Nirj Deva, Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Maria Heubuch, Hans Jansen, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Stelios Kouloglou, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Maurice Ponga, Lola Sánchez Caldentey, György Schöpflin, Pedro Silva Pereira, Davor Ivo Stier, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Louis-Joseph Manscour, Judith Sargentini, Eleni Theocharous, Joachim Zeller

Pravna napomena