Postupak : 2015/2040(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0197/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0197/2015

Rasprave :

PV 07/09/2015 - 23
CRE 07/09/2015 - 23

Glasovanja :

PV 08/09/2015 - 5.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0287

IZVJEŠĆE     
PDF 228kWORD 169k
19.6.2015
PE 549.154v02-00 A8-0197/2015

o postupcima i načinima saslušanja kandidata za povjerenike, pouke iz postupka 2014.

(2015/2040(INI))

Odbor za ustavna pitanja

Izvjestitelj: Richard Corbett

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 EXPLANATORY STATEMENT
 MIŠLJENJE oDBORA ZA JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
 MIŠLJENJE oDBORA ZA PROMET I TURIZAM
 MIŠLJENJE oDBORA ZA PRAVNA PITANJA
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o postupcima i načinima saslušanja kandidata za povjerenike, pouke iz postupka 2014.

(2015/2040(INI))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir članak 17. stavak 7. Ugovora o Europskoj uniji,

       uzimajući u obzir članak 246. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. prosinca 2005. o smjernicama za odobrenje Komisije(1),

       uzimajući u obzir svoju Odluku od 20. listopada 2010. o reviziji Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Komisije(2),

–       uzimajući u obzir svoju Odluku od 14. rujna 2011. da izmijeni članke 106. i 192. Poslovnika Europskog parlamenta i Prilog XVII. navedenom Poslovniku(3);

–       uzimajući u obzir Kodeks ponašanja europskih povjerenika, a posebno njegove članke 1.3. do 1.6.,

       uzimajući u obzir članke 52. i 118. Poslovnika te Prilog XVI. Poslovniku,

–       uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za promet i turizam i Odbora za pravna pitanja(A8-0197/15 ),

budući da:

A.     saslušanja kandidata za povjerenike, koja su prvi put održana 1994., sada su dobro uhodana praksa kojom se povećava demokratski legitimitet institucija Europske unije i te institucije približavaju europskim građanima;

B.     saslušanja su neophodna kako bi Parlament mogao donijeti prosudbu o Komisiji utemeljenu na informacijama pri izglasavanju povjerenja, čime se Komisiji omogućuje preuzimanje dužnosti;

C.     postupkom saslušanja Parlamentu i građanima EU-a daje se mogućnost upoznavanja i ocjenjivanja osobnosti, kvalifikacija, pripremljenosti i prioriteta kandidata te njihovo poznavanje resora koji im je dodijeljen;

D.     postupkom saslušanja povećava se transparentnost i demokratski legitimitet Komisije u cjelini;

E.     jednakost žena i muškaraca mora se zajamčiti u svim područjima, uključujući zapošljavanje; budući da se taj zahtjev mora odražavati u sastavu Europske komisije; budući da su unatoč opetovanim zahtjevima Jean-Claudea Junckera 2014. godine vlade kao kandidate predložile daleko veći broj muškaraca nego žena; budući da su predložene kandidatkinje prvenstveno iz država članica s manjim brojem stanovnika, dok su veće države članice uvelike ignorirale taj zahtjev; budući da je jedino pravedno rješenje da se od svake države članice zatraži da predloži dva kandidata, jednog muškarca i jednu ženu, tako da kandidat za predsjednika može predložiti visokokvalitetan kolegij s jednakim brojem muškaraca i žena;

F.     postupak saslušanja može se uvijek poboljšati, iako je njegova učinkovitost već postala očita, posebno fleksibilnijim i dinamičnijim dijalogom povjerenika i zastupnika koji su članovi odbora nadležnog za saslušanje;

G.     tijekom saslušanja kandidata za potpredsjednika Komisije Fransa Timmermansa naglašena je potreba za prilagođavanjem postupaka Parlamenta u slučaju da jedan ili više potpredsjednika imaju poseban status u budućim Komisijama;

H.     u članku 3. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) navodi se da Unija „promiče [...] ravnopravnost žena i muškaracaˮ te se u članku 23. Povelje o temeljnim pravima Europske unije navodi da „ravnopravnost žena i muškaraca mora biti osigurana u svim područjima, uključujući zapošljavanje, rad i plaćuˮ;

1.      smatra da su javna saslušanja kandidata za povjerenike važna prilika za Parlament i građane EU-a da ocijene prioritete svakog kandidata i njihovu profesionalnu prikladnost za tu funkciju;

2.      smatra da bi bilo korisno odrediti krajnji rok u kojem sve države članice moraju predložiti svoje kandidate kako bi novoizabrani predsjednik Komisije imao dovoljno vremena za dodjelu resora uzimajući u obzir radno iskustvo i životopis kandidata, a Parlament za provedbu saslušanja i ocjenjivanja te poziva svog predsjednika da započne raspravu s drugim institucijama radi postizanja tog cilja;

3.      također smatra da bi svaka država članica od sada nadalje trebala predložiti najmanje dva kandidata – muškarca i ženu na temelju ravnopravnosti – koje bi novoizabrani predsjednik Komisije uzeo u obzir; smatra da je važno da Unija i u okviru vlastitih institucija ostvari ciljeve spolne ravnopravnosti koje je postavila;

4.      smatra da bi trebalo poboljšati provjere izjava o financijskim interesima kandidata za povjerenike koje provodi Odbor za pravna pitanja; smatra da bi u tom pogledu izjave o financijskim interesima trebale uključivati obiteljske interese kako je utvrđeno člankom 1.6. smatra da je potvrda Odbora za pravna pitanja o nepostojanju sukoba interesa, dana na osnovi podrobne analize izjava o financijskim interesima, ključni preduvjet za održavanje saslušanja u nadležnom odboru;

5.      podsjeća na to da su odbori odgovorni za provođenje saslušanja; ipak smatra da bi se u slučaju da potpredsjednik Komisije ima odgovornosti koje su prvenstveno horizontalne, saslušanja iznimno mogla provoditi i u različitom formatu kao što je sjednica Konferencije predsjednika ili Konferencije predsjednika odbora pod uvjetom da takva sjednica omogućuje dijalog i uključuje nadležne odbore kako bi im se omogućilo da saslušaju svog kandidata za povjerenika;

6.      smatra da bi se u pisani upitnik koji se šalje prije svakog saslušanja smjelo uvrstiti sedam pitanja, a ne pet, ali bez dodatnih potpitanja uz svako pitanje;

7.      smatra da bi bilo bolje kada bi se saslušanja sastojala od oko 25 pitanja, pri čemu bi svaki ispitivač odmah mogao postaviti dodatno pitanje kako bi se povećala učinkovitost i inkvizitorna priroda saslušanja;

8.      smatra da bi se postupcima za nadzor odgovora kandidata za povjerenika tijekom saslušanja moglo pomoći u poboljšanju kontrole i povećanju odgovornosti Komisije kao cjeline; stoga poziva na periodičnu provjeru prioriteta na koje je uputio kandidat za povjerenika nakon početka njegova mandata;

9.      smatra da bi se na sastancima ocjenjivanja koje koordinatori održavaju nakon saslušanja trebale primjenjivati sljedeće smjernice:

•       ako koordinatori jednoglasno odobre kandidata – pismo o odobrenju;

•       ako koordinatori jednoglasno odbiju kandidata – pismo o neprihvaćanju;

•       ako velika većina koordinatora odobri kandidata – pismo u kojem se izjavljuje odobrenje velike većine (manjine mogu zatražiti da se spomene da njihova skupina ne dijeli gledište većine);

•       ako se ne postigne velika većina glasova ili ako je većina članova (bez konsenzusa) protiv kandidata te ako koordinatori to smatraju nužnim:

o  najprije dodatnim pisanim pitanjima zatražiti više informacija;

o  ako koordinatori ni tada ne budu zadovoljni – uz odobrenje Konferencije predsjednika zatražiti još jedno saslušanje u trajanju od jednog i pol sata;

o  ako se članovi i dalje ne budu mogli usuglasiti ili ako se ne postigne velika većina glasova koordinatora – održati glasovanje odbora;

•       velika većina glasova u ovom kontekstu trebala bi se odnositi na koordinatore koji zajedno predstavljaju najmanje dvije trećine članstva odbora;

10.    napominje da su saslušanja iz 2014. potakla više medijskog i javnog interesa nego prijašnja, djelomično zbog razvoja društvenih mreža; vjeruje da će učinak i utjecaj društvenih mreža u budućnosti vjerojatno rasti; smatra da bi trebalo upotrebljavati društvene mreže kako bi se građane EU-a djelotvornije uključilo u postupak saslušanja;

11.    smatra da:

       treba postojati poseban dio internetske stranice Parlamenta gdje će prije javnih saslušanja na svim službenim jezicima Unije biti stavljeni na raspolaganje životopisi kandidata za povjerenike i odgovori na pisana pitanja;

–       treba odrediti posebno i vidljivo mjesto na internetskoj stranici Parlamenta na kojem bi se u roku od 24 sata objavile ocjene;

–       treba promijeniti pravilo tako da glasi „24 sata nakon ocjenjivanja” jer se neka ocjenjivanja završavaju tek nakon daljnjih postupaka;

12.    smatra da su horizontalna pitanja kojima se utječe na sastav, strukturu i metode rada Komisije u cjelini, a na koje kandidat za povjerenika ne može odgovoriti na primjeren način, zadaća novoizabranog predsjednika; smatra da bi se o takvim pitanjima trebalo raspravljati na sastancima novoizabranog predsjednika i Konferencije predsjednika (jednom na sastanku prije početka postupka saslušanja i jednom nakon njegova završetka);

13.    smatra da bi pregled izjava o financijskim interesima povjerenika trebao ostati u nadležnosti Odbora za pravna pitanja; ipak smatra da je trenutačan opseg izjava o financijskim interesima povjerenika previše ograničen te poziva Komisiju da što je prije moguće preispita svoja pravila o tome; stoga smatra važnim da Odbor za pravna pitanja idućih mjeseci izda smjernice u obliku preporuka ili izvješća o inicijativi s ciljem pomoći u reformi postupaka u vezi s izjavama povjerenika o interesima; smatra da bi se izjave povjerenika o interesima i financijskim interesima trebale odnositi i na članove obitelji koji s njima žive u istom kućanstvu;

14.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL C 285 E, 22.11.2006., str. 137.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0366.

(3)

SL C 51 E, 22.2.2013., str. 152.


EXPLANATORY STATEMENT

1. Background

The public hearings of prospective members of the European Commission are an exercise that is well worthwhile. Even if there had been no problems whatsoever with any of the candidate Commissioners, the hearings provide an opportunity for Parliament and the public to discover the personalities, the general approach and the priorities of each candidate Commissioner and assess their qualifications. And when there are problems, it is better that they are discovered prior to the Commissioner taking office, rather than afterwards.

Indeed, one may ponder on what would happen if such an exercise were to take place at national level when ministers are appointed – a three hour public grilling prior to them taking office would be revealing!

The hearings process is not provided for by the Treaty. It is a practice developed over the last 20 years at the insistence of Parliament, which simply required the candidate Commissioners to appear for a hearing before the parliamentary committee(s) corresponding to their portfolio, before Parliament held its vote of confidence in the Commission (which is provided for in the treaty, Art 17 TEU). It is now a well-established practice.

Formally, Parliament as a whole votes on the Commission as a whole, and the opinion of individual committees on individual Commissioners has no legal significance. Nonetheless, this time, last time and the time before that, the negative opinions of committees on a candidate resulted in changes to the composition of the Commission or to the distribution of portfolios.

Such an outcome is in practice only possible when there is a pretty wide agreement across different political groups in Parliament that a candidate is unsuitable. Certainly, the hearings are not an opportunity to try to change the political composition of the Commission, which reflects the political balance among national governments rather than that within Parliament. Any failed candidate will be replaced by a new nominee from the very same government. That is indeed the reason why Groups and Parliament use the whole exercise and the vote of confidence to focus more on programme and policy rather than on personalities – the Commission remains a coalition in political terms.

Although the media tends to focus almost exclusively on whether one or another candidate commissioner has failed, the process produces other developments which may be less spectacular in media terms, but are nonetheless important. These can include political clarifications and commitments, adjustments to portfolios, and, this time, some further clarity on the matter of the relationships between the Vice Presidents and other Commissioners (although this will no doubt be an ongoing issue). For example, the attribution of responsibility for sustainability to First Vice President Timmermans, the clarification of the roles and working relationship between Commissioners Katainen and Moscovici, and the clarification that the Health Commissioner will keep responsibility for medicines and pharmaceuticals are all good illustrations of this.

There is always room for improvement. Like five years ago (Duff report), we should evaluate procedures and methods and see what lessons should be drawn for improving the process next time.

2. Rules of the Game

•   The hearings are conducted in conformity with Parliament’s Rules of Procedure 118 and Annex XVI thereof, as well as the Framework Agreement of 2005 between Parliament and Commission.

•   The Treaty’s criteria for Commissioners are general competence, indubitable independence and ‘European commitment’ (a new criterion added by Lisbon) (Article 17(3) TEU). In particular, Parliament looks to ensure that each Commissioner has a good grasp of his or her own portfolio, the capability to be a team player, and good communication skills (Annex XVI of the Rules).

•   Parliament shall have particular regard to gender balance. It may express itself on the allocation of portfolio responsibilities by the President-elect (Annex XVI of the rules).

•   Parliament may seek any information relevant to its reaching a decision on the aptitude of the Commissioners-designate. It shall expect full disclosure of information relating to their financial interests. The declarations of interest of the Commissioners-designate shall be sent for scrutiny to the committee responsible for legal affairs (Annex XVI of the rules).

3. Technical Arrangements

These were successful. The meeting rooms (2Q2 and 4Q2) were large enough for Members, their staff, interested parties and media. These were also equipped with two screens and a clock for the comfort of the Commissioner-designates and the smooth running of the process. All hearings lasted 3 hours and each was held in parallel to another, except Commissioner designate for Vice President Frans Timmermans.

Parliament’s staff should once again be thanked and congratulated for the smooth running of the proceedings.

4. Questionnaire

Questions were submitted on time to all Commissioners Designate by European Parliament President Martin Schulz. The questionnaires had two common questions, the first on the issue of general competence, European commitment and personal independence, the second on the management of the portfolio and cooperation with Parliament. Three questions were for the committee responsible (two each if the process was joint with another committee). The written replies from Commissioners-designate were returned in good time allowing Committee members to evaluate these before the hearings.

The questions are a useful tool to ask Commissioners about their commitment to the EU and to gauge what they want to do with the portfolio. This in turns sets up the oral questions for the Commissioners.

5. Structure of hearings

The hearings were organised by the Conference of Presidents on a recommendation of the Conference of Committee Chairs. The Chair and coordinators of each committee were responsible for the detailed arrangements. Committees are entitled to appoint rapporteurs but few did as their utility in this context is not evident.

There were 9 hearings with joint committees and 9 with associated committees.

•   Most committees gave the Commissioner designates up to 15 minutes for their introductory remarks

•   Most committees followed a simple Q&A with 45 1 minute questions and 2 minute answers.

o Some allowed a ‘ping pong’ Q&A & Q&A for the initial round of Group coordinators (with questions and answers of duration 1:00, 2:00, 0:30, 1:00 respectively; or 1:00, 1:45, 0:25, 0:30 respectively)

o Some allowed occasional follow-up questions if it was requested and if there was still unused time left within the 3’ slot.

o None used a systematic Q&A & Q&A ‘ping pong’, given the decision of the Conference of Presidents to have 45 single questions and answers.

6. Outcome

Of the 27 initial hearings:

•   18 cases of consensus by coordinators with letters accepting or approving the nominee

•   7 cases of committee approving the nominee only after a vote of the committee/joint committee

o 1 of these 7 was after a second hearing (Hill).

o 1 of these 7 was after a new assessment of the nominee’s declaration of interest by the Legal Affairs Committee (Arias Canete).

•   1 case of a committee voting to reject the nominee outright (Bratusek).

•   1 case of the committee voting to approve the nominee for the Commission but not the proposed portfolio (Navrascics)

Of the 2 subsequent hearings:

•   2 cases of consensus by coordinators with letters approving the nominee.

The results of the Parliament vote

The result of the vote on the new college of Commissioners was similar to the previous vote on Juncker for Commission President. This has not always been the case as the table below shows;

EUROPEAN PARLIAMENT VOTES ON EUROPEAN COMMISSION

 

+

-

 

 

Barroso as President

21 July 2004

413

58.33%

251

35.45%

44

6.21%

708

Commission as a whole

18 November 2004

449

66.03%

149

21.9%

82

12.06%

680

Barroso as President

16 September 2009

382

53.2%

219

30.5%

117

16.30 %

718

Commission as a whole

9 February 2010

488

70.01%

137

19.66%

72

10.33%

697

Juncker as President

15 July 2014

422

57.88%

250

34.29%

47

9.87%

729 (10 not validated)

Commission as a whole

22 October 2014

423

59.66%

209

29.47%

67

9.44%

709

Media

There was considerable media interest in the hearings, and not just via traditional media outlets but also via the internet (much of it through the European Parliament website) and social media. The latter has grown enormously since five years ago: during the hearings, there were, according to Parliament services, some 38,981 mentions on social media platforms, 36,303 on news platforms, 75,284 on blogs, and 210 on forums - a total of 150,778 mentions, many then read by thousands of follower’s. Similarly, the EP Twitter dashboard counted over 300,000 tweets. In addition, most MEPs received thousands of email messages about the hearings.


MIŠLJENJE oDBORA ZA JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (11.5.2015)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o postupcima i načinima saslušanja kandidata za povjerenike, pouke iz postupka 2014

(2015/2040(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Aldo Patriciello

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  potvrđuje da su javna saslušanja kandidata za povjerenike važan element za europsku demokraciju te, iako nisu predviđena Ugovorom, ustaljena su praksa koja se razvila u proteklih 20 godina i predstavlja važnu priliku za Parlament i građane EU-a da procjene vještine i prioritete svakog kandidata i njihovu podobnost za tu funkciju;

2.  naglašava da bi u skladu s odjeljkom 1. dijelom (b) (Saslušanja) stavkom 7. Priloga XVI. Poslovniku bilo poželjno da svi kandidati imaju na raspolaganju jednako vrijeme za uvodne izjave kako bi se zajamčilo da svi kandidati za povjerenika imaju jednaku i pravednu priliku predstaviti se i iznijeti svoja mišljenja;

3.  smatra da bi bilo poželjno da svaka država članica predloži najmanje dva kandidata, jednog muškarca i jednu ženu, koje bi potom novoizabrani predsjednik Komisije razmotrio;

4.  smatra da bi bilo korisno, iz praktičnih i političkih razloga, utvrditi rok do kojeg sve države članice trebaju predložiti kandidate;

5.  napominje da su saslušanja iz 2014. potakla više medijskog i javnog interesa nego prijašnja, djelomično zbog razvoja društvenih mreža; vjeruje da će učinak i utjecaj društvenih mreža u budućnosti vjerojatno rasti; smatra da bi trebalo upotrebljavati društvene mreže kako bi se građane EU-a djelotvornije uključilo u postupak saslušanja;

6.  preporučuje da se odjeljkom 1. dijelom (b) (Saslušanja) stavkom 7. Priloga XVI. Poslovniku (Smjernice za odobrenje Komisije) predvidi da umjesto „ako je moguće, pitanja se dijele po temama” stoji „pitanja se mogu podijeliti po temama”; smatra da bi takva promjena bila u skladu s potrebom da klubovi zastupnika odrede vlastite političke prioritete za ispitivanje te da bi omogućila veću fleksibilnost pri dogovaranju zajedničkih saslušanja odbora (koja podrazumijevaju dva ili više odbora) kojih je sve više;

7.  smatra da je nepostavljanje naknadnih pitanja kandidatima za povjerenike u postupku iz 2014. navodno omogućilo nekim kandidatima da ne odgovore na osjetljivije teme; smatra da bi, s obzirom na demokratsku funkciju saslušanja, njihova struktura trebala biti izmijenjena kako bi se zastupnicima omogućilo da kandidatima za povjerenike postavljaju dodatna, ciljana pitanja kako bi ih mogli bolje ocijeniti; naglašava važnost toga da se klubovima zastupnika dodijeli maksimalno moguće vrijeme za ispitivanje, posebno u slučaju zajedničkih saslušanja odbora;

8.  smatra da bi trebalo biti moguće produžiti trajanje saslušanja potpredsjednika i kandidata za povjerenike sa širokim ovlastima na više od tri sata, s obzirom na njihove proširene nadležnosti u usporedbi s ostalim povjerenicima, među ostalim kako bi svi uključeni odbori mogli na odgovarajući način ocijeniti kandidate i njihovu pripremljenost u pogledu svih tema u njihovom resoru;

9.  podsjeća na to da je odjeljkom 1. dijelom (a) stavkom 1. navedenog Priloga predviđeno da „Parlament ocjenjuje kandidate za povjerenike na temelju njihovih općih sposobnosti, predanosti europskim ciljevima i osobne nezavisnosti. Ocjenjuje poznavanje njihovih budućih resora i njihove komunikacijske vještine.”; predlaže, međutim, da se prijašnje stručno iskustvo i postupanje uzmu u obzir kao dodatni kriterij podobnosti; nadalje napominje da je u skladu sa stavkom 1. dijelom (a) Parlament ovlašten zatražiti sve podatke koji su važni za donošenje odluke o sposobnosti kandidata za povjerenike što, kad je to primjenjivo, posebno obuhvaća informacije o izvršenim aktivnostima ili obavljenim dužnostima u bilo kojoj europskoj instituciji te s time povezane izjave o interesima; smatra da procjena koju Odbor za pravna pitanja provodi u pogledu sukladnosti izjave o financijskim interesima može biti samo formalna provjera te da ne može zamijeniti političku procjenu neovisnosti kandidata temeljenu, između ostaloga, na njihovoj izjavi o financijskim interesima; smatra da bi se provjera izjave o financijskim interesima kandidata za povjerenike trebala proširiti kako bi, ako je moguće, uključivala njihovu širu obitelj;

10. naglašava da bi zastupnici u Europskom parlamentu uvijek trebali imati mogućnost dobivanja cjelovitog i iscrpnog odgovora od kandidata za povjerenike;

11. preporučuje da se kandidatima za povjerenike pruži mogućnost podnošenja pisane izjave u roku od 12 sati nakon završetka saslušanja u slučajevima kada nisu uspjeli dati cjelovit i iscrpan odgovor na pitanje;

12. naglašava da bi koordinatori odbora trebali nastojati postići konsenzus o ocjeni; smatra da bi, ako nisu bili u stanju to postići, trebali moći djelovati na temelju odluke koordinatora koji predstavljaju većinu članova odbora; ističe da bi koordinatori, s obzirom na ograničeno vrijeme kojim raspolažu za dogovaranje stajališta, trebali, kad je to prikladno, ograničiti svoje komentare na one kojima se obuhvaćaju kriteriji iz odjeljka 1. dijela (a) stavka 1. navedenog Priloga; nadalje smatra da bi klubovi zastupnika koji se ne slažu sa stajalištem većine trebali imati mogućnost zatražiti da se to na odgovarajući način navede u pismu o ocjeni; podsjeća na to da je Poslovnikom također omogućeno da klub zastupnika zatraži od predsjednika da sazove sjednicu cijelog odbora, uključujući glasovanje o ocjeni kandidata;

13. primjećuje da odbori primjenjuju različite metode i prakse za ocjenjivanje nakon saslušanja;

14. smatra da bi Poslovnikom, kada je riječ o rokovima koji se primjenjuju za izjave o ocjeni te kako bi postupak postao jasniji i kako bi se izbjeglo bilo kakvu pomutnju koju bi moglo uzrokovati tumačenje odjeljka 1. dijela (c) stavka 6. Priloga XVI. Poslovniku, trebalo biti izričito predviđeno da se izjava o ocjeni usvoji što je prije moguće te da se u roku od 24 sata od kraja svakog pojedinog saslušanja objavi na internetskim stranicama Parlamenta; poziva na strogu i ujednačenu primjenu tog pravila u svim odborima.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

6.5.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

60

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Ian Duncan, Stefan Eck, Bas Eickhout, Eleonora Evi, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Iratxe García Pérez, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Josu Juaristi Abaunz, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Pavel Poc, Marcus Pretzell, Michèle Rivasi, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Dubravka Šuica, Tibor Szanyi, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Renata Briano, Nicola Caputo, Mark Demesmaeker, Esther Herranz García, Merja Kyllönen, James Nicholson, Aldo Patriciello, Gabriele Preuß, Bart Staes

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Arne Gericke


MIŠLJENJE oDBORA ZA PROMET I TURIZAM (17.4.2015)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o postupcima i načinima saslušanja kandidata za povjerenike, pouke iz postupka 2014.

(2015/2040(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Michael Cramer

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.      napominje da se formiranje novog sastava Komisije Jean-Claudea Junckera oduljilo jer su neke države članice kasnile s imenovanjem kandidata za povjerenike, dok je prihvatljivi stupanj spolne ravnoteže ostvaren tek u posljednjem trenutku zahvaljujući čvrstom ustrajanju Parlamenta u tome da novi saziv Komisije uključuje barem jednak broj žena kao i prijašnji; smatra da bi se takvu situaciju ubuduće moglo izbjeći utvrđivanjem roka do kojega države članice moraju imenovati svoje kandidate i poticanjem država članica na to da predlože najmanje dva kandidata koje će novoizabrani predsjednik Komisije razmotriti, uzimajući pri tome u obzir spolnu ravnotežu imenovanjem, na primjer, barem jedne žene; napominje da će se time novoizabranom predsjedniku omogućiti da izabere odgovarajuće kandidate uzimajući u obzir njihove specifične vještine i područje stručnosti, kao i potrebu da se zajamči prikladan stupanj spolne ravnoteže;

2.      smatra da bi također trebalo utvrditi rok u kojemu novoizabrani predsjednik i Vijeće trebaju zajedničkom suglasnošću usvojiti popis predloženih kandidata za povjerenike kako bi se Parlamentu dalo dovoljno vremena za odgovarajuću pripremu i provođenje saslušanja te, po potrebi, dodatnih saslušanja;

3.      potvrđuje da su javna saslušanja kandidata za povjerenike važna prilika za Parlament i građane EU-a da procijene prioritete svakog kandidata i njihovu podobnost za tu funkciju;

4.      smatra da bi se, u slučaju da potpredsjednik Komisije ima odgovornosti koje su prvenstveno horizontalne, saslušanje iznimno moglo provesti u različitom formatu, kao što je sjednica Konferencije predsjednika odbora pod uvjetom da bude otvorena svim zastupnicima ili zajednički sastanak relevantnih odbora;

5.      vjeruje da bi kandidat za povjerenika u svojoj uvodnoj izjavi trebao imati obvezu jasno navesti prioritete programa za portfelj o kojem je riječ;

6.      ističe da opće primjenjivim pravilom o postavljanju 45 pitanja od kojih svako traje tri minute, kako je odlučila Konferencija predsjednika, odborima nije omogućena dostatna fleksibilnost da po potrebi mijenjaju svoje prakse, na primjer uvođenjem postupka spontanog javljanja za riječ ili davanjem više vremena govornicima u prvom krugu, te da tri minute nisu nipošto dovoljne za dodatna pitanja; smatra da bi se ubuduće trebao postići dogovor o pravilima kojima bi se omogućila veća fleksibilnost odbora i istodobno zajamčila istražna priroda saslušanja učinkovitom primjenom načela izmjene pitanja i odgovora;

7.      vjeruje da bi se na pitanja tijekom saslušanja, barem djelomično, trebalo odgovarati na jeziku različitom od materinskog jezika kandidata za povjerenika;

8.      napominje da su Konferencija predsjednika, odnosno klubovi zastupnika konačno donijeli odluku o raspodjeli vremena za izlaganje među klubovima i broju pitanja dodijeljenih pridruženim/pozvanim odborima iako su se u prošlosti ti dogovori postizali na razini odbora; napominje da je postupak bio zbunjujući jer je Konferencija predsjednika odbora najprije predložila odborima da se bilateralno dogovore o broju pitanja koja treba dodijeliti pridruženim/pozvanim odborima;

9.      ističe da bi se trebala u potpunosti primjenjivati d'Hondtova metoda raspodjele vremena za izlaganje među klubovima zastupnika;

10.    smatra da bi koordinatori, ako se pri ocjenjivanju ne zabilježi jasna većina, a ne i konsenzus protiv kandidata, trebali u sljedećem koraku zatražiti dodatno saslušanje u trajanju od 90 minuta;

11.    ističe da bi se u potpunosti trebao uzeti u obzir zahtjev Parlamenta da se zamijeni kandidat za povjerenika ili da mu se dodijeli drugi portfelj na osnovi procjene odgovornog/odgovornih odbora; smatra da bi se u slučaju da Parlament zatraži zamjenu kandidata za povjerenika, trebao odrediti rok za imenovanje novog kandidata u dotičnoj državi članici; protivi se pristupu „uzmi ili uzmi” u iznimnoj situaciji u kojoj se i drugog kandidata kojeg je država članica predložila također ocjenjuje neprikladnim za članstvo u kolegiju ili za obavljanje posebnih dužnosti koje mu se dodjeljuju; smatra da se, u krajnjem slučaju, mandat Komisije na odlasku može produljiti na ograničeno vrijeme samo u iznimnim slučajevima u kojima zbog potrebe za odgovarajućom pripremom dodatnih saslušanja Parlament ne može odobriti novi sastav Komisije prije 1. studenog;

12.    izražava nezadovoljstvo zbog postupka koji je rezultirao zamjenom kandidata za povjerenika za promet u vrlo kratkom roku i bez prethodnog savjetovanja s odgovornim odborom; žali zbog činjenice da drugoj kandidatkinji nisu omogućeni jednaki i pošteni uvjeti za svoje predstavljanje odboru jer se u veoma ograničenom vremenu morala pripremiti za saslušanje; ponovno ističe da je promet jedno od ključnih područja politike koje ne bi trebalo izlagati promjenama u zadnji tren;

13.    naglašava da bi u skladu s Prilogom XVI. Poslovniku mišljenja svih pridruženih odbora pri saslušanju trebalo uključiti u jednu izjavu o ocjeni; no napominje da se taj zahtjev ne ispunjava uvijek u potpunosti; stoga smatra da se odgovarajuću odredbu mora ojačati preciziranjem potrebe za prilaganjem mišljenja pridruženih odbora, u cijelosti i bez izmjena, jednoj izjavi o ocjeni;

14.    podsjeća na to da se izjave o ocjenama u skladu s Prilogom XVI. Poslovniku moraju usvojiti i objaviti u roku od 24 sata nakon saslušanja; napominje, međutim, da stvarno praćeni postupak nije bio u skladu s tom odredbom jer su izjave o ocjeni učinjene dostupnima tek nakon što je Konferencija predsjednika proglasila saslušanja zatvorenima; ističe da je potrebno razjasniti tu odredbu kako bi se omogućilo objavljivanje izjava o ocjeni na vidljivom mjestu na internetskoj stranici Parlamenta 24 sata nakon ocjenjivanja;

15.    traži razjašnjenje sljedećih odredbi Priloga XVI. Poslovniku:

−      „ako je moguće, pitanja postavljena tijekom saslušanja dijele se po temama.” Ta se odredba tumači kao grupiranje pitanja pridruženih/pozvanih odbora, ali se stvarna tema pitanja ne bi trebala znati unaprijed jer se pitanja ne bi trebala otkrivati prije saslušanja;

−      „Kao zadnje rješenje, predsjednik predlaže tajno glasovanje o ove dvije odluke.” „Dvije odluke” odnose se na pitanje „jesu li kandidati za povjerenike sposobni obnašati dužnosti članova kolegija i istovremeno izvršavati posebne dužnosti koje su im dodijeljene”. Ipak, ne postoji jasna povezanost između tih dviju rečenica u Prilogu XVI., što bi moglo dovesti do krivog tumačenja.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

14.4.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

44

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Bruno Gollnisch, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Stelios Kouloglou, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Georg Mayer, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Claudia Tapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Rosa D’Amato, Markus Ferber, Olga Sehnalová, Patricija Šulin


MIŠLJENJE oDBORA ZA PRAVNA PITANJA (11.5.2015)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o postupcima i načinima saslušanja kandidata za povjerenike, pouke iz postupka 2014.

(2015/2040(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Jean-Marie Cavada

PRIJEDLOZI

Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  ponovno potvrđuje važnost jamčenja neovisnosti kandidata za povjerenike; smatra da bi pregled izjava o financijskim interesima povjerenika trebao ostati u isključivoj nadležnosti Odbora za pravna pitanja; ipak smatra da je trenutačni opseg izjava o financijskim interesima povjerenika previše ograničen te poziva Komisiju da što je prije moguće preispita svoja pravila o tome;

2.  smatra da se pregledom izjava o financijskim interesima kandidata za povjerenike ne bi trebalo samo provjeravati jesu li izjave pravilno ispunjene nego i utvrđivati postoji li sukob interesa; stoga smatra da bi Odbor za pravna pitanja trebao imati veće ovlasti u pogledu pregleda izjava, uključujući u prvom redu mogućnost da zahtijeva objavljivanje svih dopunskih informacija potrebnih za detaljnu ocjenu izjava te ovlast da zatraži od kandidata za povjerenika da osobno odgovori na dodatna pitanja u vezi s izjavom o financijskim interesima, ne zadirući pritom u prerogativ nadležnog odbora da vodi saslušanje;

3.  smatra da izjave o financijskim interesima moraju uključivati obiteljske interese kako je utvrđeno člankom 1.6. Kodeksa ponašanja povjerenika;

4.  ističe da je zadaća Komisije da utvrdi mogući sukob interesa zbog kojeg dotični povjerenik ne bi mogao obavljati svoju dužnost te stoga smatra da bi Komisija trebala imati mogućnost da provjeri jesu li izjave o financijskim interesima koje prije saslušanja u Parlamentu podnose kandidati za povjerenike u potpunosti i točno ispunjene i da za to onda jamči;

5.  predlaže da se sastavi izvješće o vlastitoj inicijativi s naglaskom u prvom redu na pitanje sukoba interesa u financijskim izjavama kandidata za povjerenike;

6.  smatra da bi bilo poželjno postići veću usklađenost između resora povjerenika i odgovarajućih područja nadležnosti parlamentarnih odbora, a da pritom niti jedna institucija ne dovede u pitanje prerogativ druge koji se odnosi na organizaciju vlastite unutarnje strukture i sastava;

7.  smatra da su saslušanja za koja je zadužen nadležni odbor važna ne samo kao način na koji se može procijeniti karakter povjerenika i njegovi politički prioriteti nego i kao oblik provjere sposobnosti i stručnosti potrebnih za obavljanje dužnosti; naglašava da bi kandidati za funkciju potpredsjednika Komisije trebali proći kroz isti postupak kao i drugi kandidati;

8.  ističe da je svrha saslušanja kandidatima za povjerenike dati jednaku i poštenu priliku da predstave sebe i svoje stavove u skladu s Prilogom XVI. Poslovniku Europskog parlamenta, pri čemu treba poseban naglasak staviti na nepristranost i političku neutralnost postupka;

9.  naglašava potrebu za ostvarivanjem jednake zastupljenosti obaju spolova u Kolegiju povjerenika;

10. smatra da bi se trebalo pobrinuti za veću fleksibilnost, posebno kada je riječ o vremenu namijenjenom za podnošenje dodatnih pitanja i za odgovore kandidata;

11. smatra da bi se autorima pitanja trebalo omogućiti da odmah postave dodatna pitanja (na primjer, moglo bi se dopustiti 30 sekundi za postavljanje dodatnog pitanja i jedna minuta za odgovor na njega);

12. smatra da treba utvrditi pravila, a posebno ona o rokovima, prema kojima bi se odvijala saslušanja zamjenika kandidata kako oni ne bi bili u nepovoljnijem položaju u odnosu na prvotno saslušane kandidate za povjerenike; slijedom toga, poziva da se u okviru međuinstitucijskog sporazuma donesu pravila o saslušanjima kandidata za povjerenike;

13. smatra da bi u slučajevima kada koordinatori ne uspiju postići dogovor o ocjeni kandidata za povjerenika konačnu odluku trebalo donijeti pojedinačnim glasovanjem u odboru.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

7.5.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

14

0

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Jean-Marie Cavada, Therese Comodini Cachia, Rosa Estaràs Ferragut, Laura Ferrara, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Dietmar Köster, António Marinho e Pinto, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, József Szájer, Axel Voss, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniel Buda, Sergio Gaetano Cofferati, Pascal Durand, Angel Dzhambazki, Jytte Guteland, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Virginie Rozière, Cecilia Wikström

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Morten Messerschmidt


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

17.6.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

2

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mercedes Bresso, Fabio Massimo Castaldo, Richard Corbett, Pascal Durand, Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Ramón Jáuregui Atondo, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, György Schöpflin, Barbara Spinelli, Josep-Maria Terricabras, Kazimierz Michał Ujazdowski, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Charles Goerens, Enrique Guerrero Salom, Sylvia-Yvonne Kaufmann, David McAllister, Andrej Plenković, Marcus Pretzell, Helmut Scholz

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Adam Szejnfeld, Csaba Sógor, Dario Tamburrano

Pravna napomena