Postupak : 2014/2250(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0206/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0206/2015

Rasprave :

PV 08/09/2015 - 19
CRE 08/09/2015 - 19

Glasovanja :

PV 09/09/2015 - 8.16
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0312

IZVJEŠĆE     
PDF 469kWORD 165k
23.6.2015
PE 554.814v02-00 A8-0206/2015

o osnaživanju djevojčica obrazovanjem u EU-u

(2014/2250(INI))

Odbor za prava žena i jednakost spolova

Izvjestiteljica: Liliana Rodrigues

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje
 POIMENIČNO GLASOVANJE NA KONAČNOM GLASOVANJU
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o osnaživanju djevojčica obrazovanjem u EU-u

(2014/2250(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–   uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta,

–   uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. drugi podstavak Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–   uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–   uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

–   uzimajući u obzir članak 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–   uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje koje su usvojene 15. rujna 1995. na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama i kasnije dokumente koji su iz njih proizašli, a koji su usvojeni na posebnim sjednicama Ujedinjenih naroda: Peking+5 (2000.), Peking +15 (2010.) i Peking +20 (2015.),

–   uzimajući u obzir Europski pakt za jednakost spolova (2011. ‒ 2020.) koji je Europsko vijeće usvojilo u ožujku 2011.,

–   uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja (Istanbulsku konvenciju) iz svibnja 2011.,

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. rujna 2010. pod nazivom „Strategija za jednakost žena i muškaraca 2010. – 2015.” (COM(2010)0491),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2013. o uklanjanju spolnih stereotipa u EU-u(1),

–   uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada te Direktivu Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga,

–   uzimajući u obzir Direktivu 2002/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2002. o izmjenama Direktive Vijeća 76/207/EEZ o primjeni načela jednakosti muškaraca i žena s obzirom na mogućnosti zapošljavanja, stručnog osposobljavanja, profesionalnog napredovanja i radne uvjete,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2015. o napretku u području jednakosti spolova u EU-u 2013. godine(2),

–   uzimajući u obzir neovisno izvješće iz 2009. koje je naručila Glavna uprava Europske komisije za obrazovanje i kulturu (DG EAC),

–   uzimajući u obzir Preporuku CM/Rec(2007) od 13. listopada 2010. Odbora ministara državama članicama o rodnoj osviještenosti u obrazovanju,

–   uzimajući u obzir „Zbirku dobrih praksi u promicanju obrazovanja bez rodnih stereotipa i utvrđivanju načina provedbe mjera koje su obuhvaćene preporukom Odbora ministara o rodnoj osviještenosti u obrazovanju” (revidirana 12. ožujka 2015.) koju promiče Vijeće Europe,

–   uzimajući u obzir Preporuku Rec(2003)3 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o uravnoteženom sudjelovanju žena i muškaraca u odlučivanju o političkim i javnim pitanjima, donesenu 12. ožujka 2003.,

–   uzimajući u obzir priopćenje „Žene i svijet rada” koje je Međunarodna organizacija rada objavila povodom Međunarodnog dana žena 2015.,

–   uzimajući u obzir istraživanje o homoseksualnim, biseksualnim i transrodnim osobama u Europskoj uniji koje je 2013. objavila Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA),

–   uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova i mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0206/2015),

A. budući da je obrazovanje temelj odgovornog građanstva, da je od ključne važnosti da se zajamče jednakost spolova i osnaživanje djevojčica te da je ono temeljno ljudsko pravo i pravo svakog djeteta;

B.  budući da su obrazovanje i osposobljavanje djevojčica i žena važna europska vrijednost, temeljno ljudsko pravo i ključan čimbenik za osnaživanje djevojčica i žena na socijalnoj, kulturnoj i profesionalnoj razini, kao i za potpuno uživanje svih ostalih socijalnih, ekonomskih, kulturnih i političkih prava te naposljetku za sprečavanje nasilja nad ženama i djevojčicama;

C. budući da se društvo može preobraziti obrazovanjem i da ono može doprinijeti socijalnoj, gospodarskoj i političkoj ravnopravnosti te jednakosti spolova;

D. budući da se u studiji koju je provela Glavna uprava Europskog parlamenta za unutarnju politiku navodi da se 30 milijuna djevojčica osnovnoškolskog uzrasta diljem svijeta nalazi izvan obrazovnog sustava;

E.  budući da se među najveće prepreke koje djevojčicama onemogućuju pristup obrazovanju ubrajaju siromaštvo, socijalna isključenost i neprimjerenost ili slaba dostupnost predškolskih, školskih i izvanškolskih mreža;

F.  budući da su države te koje mogu omogućiti univerzalno, obvezno i besplatno obrazovanje, što je ključan uvjet za jamčenje jednakih mogućnosti obama spolovima;

G. budući da proračunski rezovi u području obrazovanja, koji su uvelike posljedica politika štednje koje EU zagovara, ugrožavaju besplatno kvalitetno javno obrazovanje, čime pridonose povećanju nejednakosti;

H. budući da bi kvalitetno javno obrazovanje trebalo biti besplatno i dostupno svoj djeci bez diskriminacije i bez obzira na njihov boravišni status;

I.   budući da siromaštvo snažno utječe na jednak pristup obrazovanju zbog neposrednih i posrednih troškova povezanih sa školovanjem djece i da je pristup obrazovanju, prije svega visokom obrazovanju, posebno otežan mladim ljudima iz obitelji s niskim primanjima, što dovodi do jačanja tradicionalnog načina razmišljanja kojim se prednost daje školovanju dječaka;

J.   budući da se rodnim stereotipima muškarcima i ženama pripisuju različite, utvrđene i ograničene uloge koje su oblikovane mnoštvom socijalnih varijabli i koje šire i ponavljaju roditelji, školstvo i mediji; budući da pojedinci usvajaju te rodne uloge tijekom faza socijalizacije za vrijeme djetinjstva i adolescencije i da one stoga utječu na njihove živote i mogu ograničiti osobni razvoj žena i muškaraca;

K. budući da utjecaj rodnih stereotipa na obrazovanje, osposobljavanje i odluke učenika tijekom školovanja može utjecati na njihove životne odluke te za sobom povlači velike posljedice koje se odražavaju na tržište rada na kojem su žene još uvijek suočene s horizontalnom i vertikalnom segregacijom; budući da to doprinosi činjenici da se neki sektori i dalje smatraju „muškima” i da su razine plaća u njima u skladu s time veće nego u „ženskim” sektorima;

L.  budući da stavovi društvenog okruženja, obitelji, kolega, uzora, nastavnika te centara za profesionalnu orijentaciju znatno utječu na odabir područja obrazovanja i na mijenjanje rodnih stereotipa te da su nastavnici, koji svojim stavovima i pedagoškim metodama pokreću društvene promjene, ključni za promicanje jednakosti spolova, raznolikosti te međusobnog razumijevanja i poštovanja; također uzme li se u obzir da se nastavnici mogu obratiti roditeljima i podići njihovu razinu osviještenosti o jednakosti spolova i potencijalu njihove djece;

M. budući da načela jednakosti spolova treba ugraditi u sve razine i aspekte obrazovnog sustava kako bi se promicale vrijednosti pravednosti i demokratskog građanstva među djevojčicama i dječacima te ženama i muškarcima i stvorilo istinsko partnerstvo među rodovima u javnoj i privatnoj sferi;

N. budući da je potreban veći broj ženskih uzora u područjima kojima dominiraju muškarci, primjerice u znanosti, inženjerstvu, tehnologiji, matematici i poduzetništvu, te da su mentorske mreže i uzajamno učenje učinkoviti u osnaživanju djevojčica u tim područjima;

O. budući da dostupni podaci upućuju na to da su žene u manjoj mjeri financijski nagrađene za svoje kvalifikacije i iskustvo nego muškarci i da su i dalje najvećim dijelom odgovorne za skrb o članovima obitelji i drugim uzdržavanim osobama, što im ograničava pristup plaćenim poslovima na puno radno vrijeme; budući da bi jednakost spolova trebala obuhvaćati priznavanje cjelokupnog rada koji obavljaju žene, kao i obrazovanje dječaka i muškaraca za poslove koji se tradicionalno pripisuju ženama; budući da će napredak u pogledu potpore skrbi o djeci i politike o rodiljnom dopustu za majke i očeve u Europi doprinijeti izgledima žena za zapošljavanje, njihovu gospodarskom osnaživanju i borbi protiv rodnih stereotipa, čime će se djevojčice osnažiti na svim obrazovnim razinama;

P.  budući da se, unatoč tome što sve više žena završava napredno srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, njihova obrazovna područja kao i profesionalne aktivnosti najčešće povezuju s poslovima koji su usmjereni na obnavljanje i proširenje postojećih društvenih i gospodarskih struktura te da treba povećati sudjelovanje žena i u strukovnom obrazovanju i u matematici, znanosti, inženjerstvu i tehnologiji;

Q. budući da bi pravednija dodjela obrazovnih resursa rezultirala većim pristupom žena tržištu rada, a uravnoteženo bi sudjelovanje žena i muškaraca na tržištu rada ojačalo gospodarsku perspektivu Europske unije;

R.  budući da bi europske i državne vlasti trebale svim sredstvima poticati jednakost spolova u obrazovnim ustanovama te da bi obrazovanje o rodu trebalo biti jedan od temelja kurikula i nastavnih programa; budući da europske i nacionalne vlasti moraju zajamčiti da nastavni materijali ne sadrže diskriminirajući sadržaj;

S.  budući da formalni kurikul svake države članice predstavlja njezinu kulturnu i društvenu perspektivu te utječe na izgradnju identiteta djevojčica i dječaka; budući da neslužbeni kurikul dopunjuje službeni kurikul, a nevidljivi kurikul provlači se kroz sve kontekstualne definicije kurikula; budući da su sve te vrste kurikula važne za izgradnju identiteta djevojčica i dječaka te da lokalne vlasti zbog svoje povezanosti s obrazovnim ustanovama imaju temeljnu ulogu u neformalnom obrazovanju;

T.  budući da je za borbu protiv nejednakosti spolova važno da centri za istraživanje obrazovanja i stručnjaci za jednakost spolova provode stalan pedagoški nadzor nad kurikulima, razvojnim ciljevima, ishodima učenja, sadržajima, strategijama, materijalima, ocjenjivanjem, predmetnim programima i planiranjem te da ih prate i procjenjuju;

U. budući da je nasilje nad ženama glavna prepreka jednakosti spolova i da je moguće boriti se protiv njega obrazovanjem; budući da nisu sve države članice ratificirale Istanbulsku konvenciju te da je EU odgovoran za pokretanje i financiranje projekata kojima se promiče jednakost spolova;

V. budući da rodno uvjetovano nasilje u školi uključuje seksualno, tjelesno i/ili psihološko nasilje naneseno djeci zbog rodnih stereotipa i društvenih normi; budući da je ono glavna prepreka pristupu, sudjelovanju i postignuću djevojčica u obrazovanju;

W. budući da su žene i djevojčice s invaliditetom i/ili posebnim obrazovnim potrebama izložene višestrukoj diskriminaciji; budući da se situacija djevojčica može poboljšati samo ako se omogući jednak pristup obrazovanju i osposobljavanju visoke kvalitete koji nije određen ili otežan takvom diskriminacijom te ako se u potpunosti poštuje načelo uključenosti;

X. budući da postoji znatan nerazmjer u pogledu utvrđivanja posebnih obrazovnih potreba; budući da su dječaci općenito češće etiketirani kao djeca s posebnim potrebama, posebno s „nenormativnim” poteškoćama kao što su poremećaj smanjene pažnje ili disleksija, pri čemu stručna procjena ima veću ulogu u takvom etiketiranju;

Y. budući da 17 % odraslih osoba širom svijeta, od čega su dvije trećine žene (493 milijuna), ne zna čitati ni pisati(3);

Opće preporuke

1.  poziva Komisiju i države članice da uvedu i poboljšaju mjere za primjenu načela jednakosti spolova na svim razinama obrazovnog sustava i da u osposobljavanju nastavnika, ali i svih ostalih zaposlenih u školama, primjerice školskih liječnika, medicinskih sestara, psihologa, socijalnih radnika i pedagoga, u potpunosti integriraju poboljšanje osviještenosti o rodnim pitanjima, te da izrade mehanizme kojima se širom obrazovnog sustava olakšava promicanje, primjena, praćenje i ocjenjivanje jednakosti spolova u obrazovnim ustanovama;

2.  poziva države članice da promiču demokratizaciju obrazovanja i ostale uvjete na temelju kojih bi se obrazovanjem, koje se provodi u školama ili uz pomoć drugih obrazovnih sredstava, pridonijelo jednakosti spolova, jamčenju jednakih mogućnosti, prevladavanju gospodarskih, socijalnih i kulturnih nejednakosti te poticanju osobnog razvoja i duha tolerancije, solidarnosti i odgovornosti u cilju postizanja društvenog napretka i demokratskog sudjelovanja u životu zajednice;

3.  poziva države članice da u ciljeve svojih obrazovnih sustava uvrste obrazovanje o poštovanju temeljnih prava i sloboda, kao i o jednakim pravima i prilikama za žene i muškarce te da u načela svojih sustava povezana s kvalitetom uvrste uklanjanje prepreka koje otežavaju istinsku jednakost žena i muškaraca te poticanje potpune jednakosti među spolovima;

4.  poziva na promicanje cjelovitog pristupa formalnom i neformalnom obrazovanju u školama i osjetljivog pristupa ljudskim pravima, ljudskom dostojanstvu, jednakosti spolova te razvoju samopoštovanja i samouvjerenosti, čime bi se djevojčice i žene potaknulo na donošenje samostalnih i utemeljenih odluka i na osobnom i na poslovnom planu; uviđa da obrazovanje o jednakosti spolova mora biti dopuna građanskom obrazovanju o demokratskim vrijednostima i ukorijenjeno u rodno osjetljivo okuženje za učenje utemeljeno na pravima u kojem dječaci i djevojčice uče o svojim pravima i upoznaju se s demokratskim procesom u školama i neformalnim obrazovnim okruženjima, na primjer sudjelovanjem u demokratskom upravljanju svojih škola;

5.  poziva odgovorne za obrazovne politike u Komisiji i državama članicama da zajamče da predanost jednakosti spolova neće ostati na razini izjava o načelima i političkih motiva te da će se očitovati u znatno većim naporima i sredstvima koja se u nju ulažu, podsjećajući da je obrazovanje od primarne važnosti za poticanje promjena u kulturi;

6.  ističe da iako žene čine većinu (60 %) diplomiranih na visokoobrazovnim institucijama u Europskoj uniji, stopa njihove zaposlenosti i putanja kojom dolaze do promaknuća ne odražavaju njihov puni potencijal; naglašava da postizanje uključivog i dugoročnog gospodarskog rasta ovisi o premošćivanju jaza između obrazovnih postignuća žena i njihova položaja na tržištu rada, prvenstveno prevladavanjem horizontalne i vertikalne segregacije;

7.  naglašava da je obrazovanje važan alat koji ženama omogućuje da u potpunosti sudjeluju u socijalnom i gospodarskom razvoju; ističe da su mjere za cjeloživotno učenje ključne kako bi žene stekle vještine koje će im omogućiti da se ponovno zaposle ili napreduju na svojem radnome mjestu, poboljšaju primanja i uvjete rada;

8.  apelira na države članice da pojačaju nužno ulaganje u obrazovanje, čime bi se zajamčilo javno, besplatno i kvalitetno obrazovanje za sve;

9.  poziva države članice da se pobrinu za to da tijela nadležna za obrazovanje zajamče jednako pravo na obrazovanje ženama i muškarcima aktivnim uvođenjem načela jednakog postupanja u obrazovne ciljeve i praksu, izbjegavajući na taj način da zbog seksističkog ponašanja ili društvenih stereotipa povezanih s njime dođe do nejednakosti žena i muškaraca;

10. poziva Komisiju da zajamči prenošenje te preporuke nacionalnim institucijama koje su odgovorne za nacionalne, regionalne i lokalne obrazovne politike, upravnim tijelima u školskim ustanovama te regionalnim i lokalnim vlastima;

11. ustraje na potrebi za promicanjem rodne uravnoteženosti na vodećim položajima i u upravnim tijelima odgovorima za nadzor i upravljanje obrazovnim ustanovama, osobito među članovima školskih uprava, ravnateljima i slabo zastupljenim nastavničkim kadrom iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike jer će se na taj način djevojčicama pružati uzori;

12. naglašava da su djevojčice koje nemaju dopuštenje za pohađanje škole izloženije obiteljskom nasilju;

13. potiče Komisiju da što prije započne postupak pristupanja EU-a Istanbulskoj konvenciji; poziva države članice da ratificiraju tu Konvenciju i poziva EU i države članice da zajedno rade na jednakosti spolova u vanjskim odnosima EU-a; ističe blisku vezu između rodnih stereotipa, vršnjačkog nasilja, nasilja na internetu i nasilja nad ženama te potrebu za borbom protiv njih od rane dobi; ističe da se Istanbulskom konvencijom zemlje potpisnice poziva da u službeni kurikul te na svim obrazovnim razinama uvrste nastavni materijal o temama kao što su nestereotipne rodne uloge, uzajamno poštovanje, nenasilno rješavanje sukoba u međuljudskim odnosima, rodno uvjetovano nasilje i pravo na osobni integritet, i da se taj materijal prilagodi razvojnim sposobnostima učenika;

14. potiče države članice da stalno ulažu u informativne i obrazovne kampanje, kao i u kampanje za podizanje razine osviještenosti, te da pružaju bolje usmjerenje u pogledu odabira zanimanja za djevojčice i dječake kako bi se rješavao problem stereotipnih percepcija rodnih uloga, kao i problem rodnih stereotipa u strukovnoj i stručnoj orijentaciji, posebice u znanosti i novim tehnologijama; podsjeća da bi se time smanjila rodna segregacija na tržištu rada i ojačao položaj žena, istovremeno omogućavajući državama članicama da u potpunosti iskoriste ljudski potencijal koji predstavljaju djevojčice i žene u EU-u te potičući u školama i na nastavi rasprave o odabiru obrazovanja i zanimanja;

15. podsjeća na ulogu koju skupine koje rade u obrazovanju imaju u pružanju pomoći i savjetovanja obiteljima o školovanju njihove djece kako bi se tu djecu usmjerilo na put koji odgovara njihovim vještinama, talentima i sklonostima; naglašava da je razdoblje u kojem se pruža savjetovanje o školovanju ključno i da upravo tada mogu nastati rodni stereotipi koji mogu dugotrajno utjecati na sposobnost djevojčica da izgrade profesionalnu karijeru koja će im olakšati osobni razvoj i emancipaciju;

16. poziva Komisiju da uz pomoć država članica organizira konkretne programe za podizanje osviještenosti usmjerene na djevojčice, a koji su povezani s njihovim sudjelovanjem u visokom obrazovanju i mogućim obrazovnim usmjerenjem, uz odgovarajuće poslovne prilike na temelju njihovih sposobnosti, kako bi ih se ohrabrilo da se odluče za karijere u područjima kojima tradicionalno dominiraju muškarci i kako bi se ojačalo samopouzdanje nove generacije žena; naglašava da neformalno obrazovanje ima ključnu ulogu u izgradnji samopouzdanja djevojčica i djevojaka;

17. poziva države članice da se koriste europskim strukturnim i investicijskim fondovima za potporu programima u kojima se aktivno surađuje s roditeljima djece iz isključenih zajednica te da podupiru sadržajne i poticajne aktivnosti izvan nastave i tijekom školskih praznika;

18. apelira na države članice da potiču promicanje javnih mreža dječjih vrtića i jaslica, sustava predškolskog obrazovanja i javnih usluga kojima se djeci omogućuje sudjelovanje u aktivnostima u slobodno vrijeme;

19. poziva države članice da poboljšaju kvalitetu obrazovanja i stručnog osposobljavanja za osobe s invaliditetom i/ili posebnim obrazovnim potrebama, da smanje visoke stope njihova napuštanja školovanja, da poštuju načela uključivog obrazovanja s naglaskom na aktivnom sudjelovanju tih učenika te da poboljšaju njihovu integraciju u društvo i u opći obrazovni sustav gdje god je to moguće; poziva da se u tu svrhu žurno poboljša osposobljavanje nastavnika i da se u njega uvrsti rodna perspektiva, kao i utvrđivanje poteškoća u učenju, uključujući razvoj rodno osjetljivih alata za probiranje i konkretnih obrazovnih programa u kojima se u obzir uzima rodna perspektiva kako bi se tim ženama i djevojčicama pružile bolje mogućnosti prilikom zapošljavanja i kako bi ih se osnažilo da nadiđu višestruku diskriminaciju;

20. poziva države članice da dječacima i djevojčicama zajamče jednak pristup obrazovanju, bez obzira na njihovu dob, socijalno-gospodarski status i kulturnu ili vjersku pripadnost te naglašava da bi europske, nacionalne i lokalne institucije trebale promicati konkretne programe za integraciju marginaliziranih zajednica općenito u školama, a posebno djevojčica iz tih zajednica jer se one često suočavaju s višestrukom diskriminacijom, i svih manjina u europskom društvu; ističe da je važno zajamčiti da djevojčice završe srednju školu i naglašava potrebu za programima financijske pomoći za ekonomski ugrožene obitelji kako bi se spriječilo da učenici, a osobito djevojčice, napuštaju školovanje;

21. apelira na države članice da aktivno pruže potporu koja je potrebna da se migranticama i njihovim obiteljima zajamči učenje jezika države primateljice u okviru besplatnog lokalnog javnog obrazovanja;

22. poziva države članice da osmisle posebne programe kako bi zajamčile da romske djevojčice i mlade žene nastave s obrazovanjem, bilo ono osnovno, srednje ili visoko, te da uvedu i posebne mjere za majke adolescentice i djevojčice koje su rano napustile školovanje, a posebice da podupru nastavak neprekinutog obrazovanja i omoguće usavršavanje na radnom mjestu; nadalje poziva države članice i Komisiju da te mjere uzmu u obzir prilikom koordinacije i evaluacije nacionalnih strategija za uključivanje Roma;

23. ističe da je u projekte razvojne suradnje važno uključiti mjere koje se odnose na obrazovanje djevojčica i žena;

24. ističe važnost posvećivanja posebne pozornosti načelu jednakosti spolova u kurikulima i svim fazama obrazovanja;

Kurikul i obrazovanje

25. ustraje u posvećivanju posebne pozornosti jednakosti spolova u svim njezinim kategorijama, u kurikulima, razvojnim ciljevima i ishodima učenja, u sadržajima, u školskim programima i njihovu planiranju, kao i u tome da se naglasi potreba za procjenom položaja žena u školskim kurikulima u raznim područjima, s naglaskom na njihovoj ulozi u sadržajima koji se poučavaju; smatra da se jednakost spolova u obrazovanju mora izričito baviti načelom jednakosti i mora uključivati i niz pitanja poput pismenosti, vršnjačkog nasilja, nasilja, govora mržnje, ljudskih prava i građanskog obrazovanja;

26. ističe da obrazovanje mora služiti dječacima i djevojčicama da se razviju u osviještene, uravnotežene osobe koje poštuju druge ljude i koje imaju sposobnost empatije i međusobnog poštovanja, sve u cilju sprečavanja diskriminacije, agresije i vršnjačkog nasilja;

27. ističe da je potrebna pomoć škola u razvoju interkulturnog pristupa obrazovanju kao opreka pristupu koji teži asimilaciji ili multikulturalnosti, u svrhu promicanja otvorenosti, međusobnog poštovanja te dijaloga među različitim kulturama i vjerama;

28. potiče nadležne vlasti u državama članicama na promicanje jednakosti spolova u svojim sveobuhvatnim programima seksualnog odgoja i odgoja o odnosima, uključujući učenje djevojčica i dječaka o odnosima koji se temelje na pristanku, poštovanju i reciprocitetu, kao i u sportu i slobodnim aktivnostima gdje stereotipi i očekivanja temeljeni na rodu mogu utjecati na sliku koju učenici imaju o sebi, njihovo zdravlje, usvajanje vještina, intelektualni razvoj, društvenu integraciju i izgradnju identiteta djevojčica i dječaka;

29. uviđa da je osjetljiv, dobi primjeren i znanstveno točan seksualni odgoj i odgoj o odnosima ključno sredstvo u osnaživanju djevojčica i dječaka, čime im se pomaže pri donošenju dobro razmotrenih odluka i doprinosi širim prioritetima javnog zdravlja, na primjer smanjenju neplaniranih trudnoća, smanjenoj smrtnosti majki i novorođenčadi, prevenciji i ranom liječenju spolno prenosivih bolesti i smanjenju zdravstvenih nejednakosti; poziva države članice da razmotre uvođenje u nastavu dobi primjerenog i sveobuhvatnog spolnog odgoja i odgoja o odnosima, obaveznog u kurikulu za sve učenike osnovnih i srednjih škola i naglašava važnost osposobljavanja nastavnika s posebnim naglaskom na poštovanju djevojčica i žena te na jednakosti spolova;

30. poziva na uvođenje spolnog odgoja i odgoja o odnosima u nastavne programe čiji je cilj osnaživanje djevojčica osvješćivanjem i kontrolom nad vlastitim tijelom, istovremeno pozivajući na to da svi ostali nastavni predmeti budu usklađeni s tim načelima;

31. poziva Komisiju na borbu protiv diskriminacije na temelju seksualnog opredjeljenja i rodnog identiteta u obrazovnom okruženju; potiče Komisiju da podupre uvođenje objektivnih informacija o pitanjima iz područja LGBTI u školske kurikule; potiče Komisiju da olakša uzajamno učenje među državama članicama u rješavanju problema homofobnog i transfobnog vršnjačkog nasilja i uznemiravanja;

32. potiče djevojčice i dječake da tijekom obrazovnog procesa jednak interes iskažu za sve predmete, nesputani rodnim stereotipima, posebno za znanstvene i tehničke predmete, uključujući učenje dječaka o aktivnostima koje se tradicionalno smatraju ženskima u područjima poput rada u domaćinstvu i brige o domaćinstvu, čime ih se također ohrabruje da podjednako sudjeluju u donošenju zajedničkih odluka, upravljanju školom te svim izvannastavnim aktivnostima; poziva na uključene strane da zajamče financiranje tih učinkovitih aktivnosti;

33. ističe da su potrebne mjere kojima se podupire konkretno promicanje žena u kulturi te širenje njihova umjetničkog i intelektualnog rada, bori protiv strukturne i sveprisutne diskriminacije žena u tom području, potiče uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca u javnom umjetničkom i kulturnom životu, te pruža financijska pomoć i pozitivno djelovanje u cilju ispravljanja postojećih nejednakosti u tim područjima;

34. poziva da se djevojčicama i dječacima omogući jednak pristup i obrazovanje u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i korištenje tim tehnologijama počevši od predškolskog obrazovanja, posvećujući osobitu pozornost djeci i mladima iz ruralnih područja, marginaliziranih zajednica ili onima s posebnim potrebama u cilju poboljšanja digitalne pismenosti, širenja učinkovitih obrazovnih politika, poboljšanja osposobljavanja nastavnika kako bi se povećao broj studentica i žena s diplomom u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike; u tom pogledu pozdravlja sve inicijative i programe kojima je cilj ta studijska područja i odgovarajuće karijere istraživača djevojčicama učiniti privlačnijima;

35. ističe važnost uvođenja obrazovnih mjera namijenjenih priznavanju uloge žena u povijesti, znanosti, politici, književnosti, umjetnosti, obrazovanju itd. i poučavanju o njoj;

36. potiče na ulaganje svih mogućih napora da se zapošljavanje u području predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja i skrbi počne smatrati vrijednim i za žene i za muškarce;

37. poziva države članice da razviju ili pojačaju nacionalne propise u cilju borbe protiv negativnog utjecaja stereotipnih rodnih uloga koje se u medijima i oglašavanju prikazuju kao vrijednosti te koji vrlo često potkopavaju rad škola na tim područjima;

38. potiče na osmišljavanje dopunskih aktivnosti kojima bi se nadogradio službeni kurikul u pogledu jednakosti spolova i poduzetničkog osposobljavanja te na provedbu programa neformalne edukacije o jednakosti spolova u zajednicama uz pomoć lokalnih vlasti;

39. poziva na to da se nanovo potakne izdavanje potvrde o stručnoj osposobljenosti u neformalnom obrazovanju te visokostandardne potvrde o učenju kroz rad koja se odnosi na strukovno obrazovanje jer će to djevojčicama i ženama pomoći da pronađu bolji posao i uđu ili se vrate na tržište rada te da se istovremeno i muškarcima i ženama zajamče jednako dostojanstvo i stjecanje sposobnosti;

40. potiče autore i urednike pedagoških materijala da svjesno vode računa o potrebi da jednakost spolova postane jedan od kriterija pri njihovoj izradi te im preporučuje da se obrate timovima predavača i učenika prilikom izrade pedagoških materijala o jednakosti spolova i da potraže savjet stručnjaka iz područja jednakosti spolova i rodno osviještenog mentorstva;

41. apelira na države članice da pripreme i objave smjernice namijenjene školama, kreatorima politika u području obrazovanja, nastavnicima i odgovornima za pripremu kurikula, kojima će se obuhvatiti rodna perspektiva i jednakost spolova te da zajamče uklanjanje stereotipa i seksističkih prikaza koji se mogu naći u sadržaju, jeziku i ilustracijama pedagoških udžbenika i materijala te ih potiče i na borbu protiv seksizma u književnosti, kinematografiji, glazbi, igrama, medijima, oglašavanju i drugim područjima koja mogu uvelike doprinijeti promjeni stavova, ponašanja i identiteta dječaka i djevojčica;

42. potvrđuje da učitelji imaju glavnu ulogu u oblikovanju obrazovnog identiteta te znatno utječu na aspekte rodno uvjetovanog ponašanja u školama; podsjeća da se još puno mora učiniti kako bi se ojačala uloga učitelja u vezi s najboljim načinom promicanja jednakosti spolova; stoga inzistira da je potrebno zajamčiti sveobuhvatno početno i trajno osposobljavanje učitelja u pogledu jednakosti na svim razinama formalnog i neformalnog obrazovanja, uključujući uzajamno učenje od kolega i suradnju s vanjskim organizacijama i agencijama, u cilju jačanja svijesti o utjecaju rodnih uloga i stereotipa na samouvjerenost njihovih učenika te na njihov izbor predmeta tijekom školovanja; ističe da su djevojkama potrebni pozitivni uzori obaju spolova u školama i na sveučilištima kako bi se mogle poistovjetiti s njima te na najbolji način iskoristiti vlastiti potencijal bez straha od rodne diskriminacije ili dvostrukih pravila;

43. naglašava potrebu da se i u osnovno i u trajno osposobljavanje nastavnika uključi učenje o načelu jednakosti žena i muškaraca, kao i njegova primjena, te da se uvedu strategije koje im omogućuju da razmišljaju o vlastitom identitetu, uvjerenjima, vrijednostima, predrasudama, očekivanjima, stavovima i prikazima roda te o svojim pedagoškim metodama kako bi se uklonile sve prepreke potpunom ostvarenju potencijala učenika, neovisno o njihovu rodu;

44. snažno vjeruje u transformativni potencijal obrazovanja u zagovaranju jednakosti spolova; uviđa da se u formalnim i neformalnim obrazovnim programima mora pristupiti rješavanju i borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja, rodne diskriminacije, uznemiravanja, homofobije i transfobije u svim njihovim oblicima, uključujući oblike nasilja ili uznemiravanja na internetu; uviđa da obrazovanje o jednakosti spolova i protiv rodno uvjetovanog nasilja ovisi o sigurnom školskom okuženju u kojem nema nasilja;

45. naglašava da je potrebno organizirati inicijative za podizanje razine osviještenosti i poučavanje o rodnoj perspektivi te njezino usvajanje, a koje bi bile namijenjene svima koji su uključeni u politiku obrazovanja te roditeljima i poslodavcima;

46. poziva države članice da usvoje međugeneracijski pristup obrazovanju i da zajamče jednak pristup formalnom i neformalnom obrazovanju uvođenjem cjenovno pristupačnih i kvalitetnih programa skrbi za djecu u obrazovne sustave, kao i skrbi za starije osobe i druge uzdržavane osobe; poziva države članice da sudjeluju u inicijativama kojima je cilj smanjiti izravne i neizravne troškove obrazovanja te povećati kapacitete svih jaslica, vrtića, predškolskih, školskih i izvanškolskih mreža u skladu s načelima uključivanja djece koja žive u siromaštvu ili na rubu siromaštva; ističe da je to važno kako bi se pomoglo svim ženama i muškarcima, uključujući samohrane roditelje, da postignu ravnotežu između obiteljskog života i posla te zajamčilo sudjelovanje žena u cjeloživotnom učenju, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, stvarajući na taj način uzore za osnaživanje djevojčica;

47. naglašava da dječaci i muškarci moraju biti aktivno obuhvaćeni svakom strategijom za promicanje jednakosti spolova i osnaživanje djevojčica i žena te u nju uključeni;

48. ističe koliko je važno da javne uprave u području visokog obrazovanja potiču istraživanje značenja i razmjera jednakosti spolova i poučavanje o njoj, osobito uvršćivanjem tema povezanih s jednakošću spolova u relevantne kurikule, pokretanjem usmjerenih poslijediplomskih studija i provođenjem stručnih analiza i istraživanja u tom području;

49. poziva europske institucije i države članice da ostvare napredak u međusobnom priznavanju diploma, certifikata i ostalih potvrda kojima se dokazuju stručne kvalifikacije stečene u pojedinim državama članicama te u koordinaciji i usklađivanju nacionalnih propisa o zapošljavanju ljudi određenih zanimanja kako bi emigrantice i iz Europske unije i iz trećih zemalja mogle konkurirati za radna mjesta u skladu sa svojim obrazovanjem i kvalifikacijama;

Ulaganje, praćenje i procjena

50. napominje da nezavisna tijela trebaju pratiti i procjenjivati napredak nakon usvajanja politike jednakosti spolova u obrazovnim ustanovama, da je potrebno redovito obavještavati lokalne, regionalne, nacionalne i europske tvorce politika o svim poduzetim mjerama i postignutom napretku u tom području te da rodna perspektiva hitno treba postati dio unutarnje i vanjske evaluacije obrazovnih ustanova;

51. naglašava važnost suradnje među raznim obrazovnim upravnim tijelima i razmjene primjera dobre prakse u razvoju projekata i programa usmjerenih na podizanje i širenje razine znanja i osviještenosti među članovima obrazovne zajednice o načelima koedukacije i istinske jednakosti žena i muškaraca;

52. poziva Europski institut za jednakost spolova (EIGE) da nastavi sa svojim radom na objedinjavanju usporedivih podataka i pokazatelja po spolovima u svim područjima politike, uključujući područje obrazovanja, te podsjeća da je važno provesti istraživanja o utjecaju obrazovnih politika na rješavanje problema nejednakosti spolova, iz kojih će proizaći kvalitativni i kvantitativni instrumenti za procjenu tog učinka, prateći proračunsku strategiju utemeljenu na rodnoj perspektivi kako bi se promicao i pristup obrazovnim resursima i pravo na njih;

53. uviđa da je od ključne važnosti procijeniti utjecaj budućeg zakonodavstva o obrazovanju na jednakost spolova te da se u skladu s tim načelom postojeći zakoni revidiraju kada je to potrebno;

54. ističe da centri za istraživanje obrazovanja, u bliskoj suradnji sa stručnjacima za rodna pitanja, tijelima EU-a i lokalnim vlastima, moraju pratiti i procjenjivati postupak provedbe programa jednakosti spolova; poziva države članice i Komisiju na prikupljanje kvantitativnih i kvalitativnih usporedivih podataka razvrstanih po spolu;

55. predlaže da se utemelji europska godišnja nagrada za jednakost spolova koja bi se dodjeljivala obrazovnim ustanovama koje se ističu u postizanju tog cilja te potiče države članice da osnuju takvu nagradu na nacionalnoj razini;

56. ističe da je potrebno pripremiti akcijske planove i dodijeliti sredstva za provedbu rodno specifičnih obrazovnih projekata i uspostavu rodno osjetljivih obrazovnih struktura te u tom pogledu preporučuje da se iskoriste europski instrumenti koji su za to dostupni, poput Plana ulaganja, programa Obzor 2020. i europskih strukturnih fondova, uključujući Europski socijalni fond;

57. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i vladama država članica.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0074.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2015)0050.

(3)

https://europa.eu/eyd2015/hr/eu-european-parliament/posts/every-girl-and-woman-has-right-education


MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje (6.5.2015)

upućeno Odboru za prava žena i jednakost spolova

o osnaživanju djevojčica obrazovanjem u Europskoj uniji

(2014/2250(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Ernest Maragall

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za prava žena i jednakost spolova da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da su rodni stereotipi i seksizam i dalje najveće prepreke za ostvarenje jednakosti spolova te naglašava važnost borbe protiv rodnih stereotipa kad je riječ o izboru studija, akademskom kurikulumu te formalnom i neformalnom obrazovanju kao i uspješnosti u takvom obrazovanju na svim obrazovnim razinama; također podsjeća da je rodno poimanje izbora studija i zanimanja glavni faktor pri odlučivanju o mogućnostima osposobljavanja; ističe važnost pružanja motivacije i daljnjeg osnaživanja djevojčica da sudjeluju u području znanosti, inženjerstva, tehnologije, ruralnih industrija, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, kreativnih industrija, umjetnosti i zanata te pozdravlja sve inicijative i programe s pomoću kojih ta studijska područja i odgovarajuće karijere istraživača djevojčicama postaju privlačni;

2.  poziva države članice da uvedu ili pojačaju nacionalne propise s ciljem borbe protiv negativnog utjecaja rodnih stereotipa koji su zastupljeni u medijima i oglašavanju te koji vrlo često potkopavaju rad škola na tim područjima;

3.  naglašava važnost neformalnog obrazovanja i interkulturnog dijaloga kada je riječ o rješavanju problema vjerovanja i tradicionalnih praksi u skladu s kojima se djevojčicama nameću ograničenja u obrazovanju te poziva države članice da dječacima i djevojčicama zajamče jednak pristup obrazovanju, bez obzira na njihovu etničku, nacionalnu, socijalnu, kulturnu ili vjersku pripadnost, kako bi se postigla stvarna jednakost spolova u pristupu kvalitetnom obrazovanju uvođenjem mjera i aktivnosti kojima je cilj smanjiti broj djevojčica koje napuštaju školovanje; naglašava da je potrebno usmjeriti pozornost na skupine koje su žrtve više oblika diskriminacije, poput migranata, izbjeglica, osoba s invaliditetom, mladih skrbnika i drugih; ističe da je važno zajamčiti da obitelji neće djevojčice tjerati na napuštanje školovanja prije završetka srednjoškolskog obrazovanja;

4.  poziva na to da se nanovo potakne izdavanje potvrde o stručnoj osposobljenosti za neformalno obrazovanje te visokostandardne potvrde o učenju kroz rad koja se odnosi na strukovno obrazovanje jer će to pomoći djevojkama i ženama da pronađu bolji posao i uđu ili se vrate na tržište rada te da se istovremeno zajamče jednako dostojanstvo i sposobnosti među spolovima;

5.  naglašava da je potrebno pružiti svim učenicima okuženje utemeljeno na pravima i rodnoj osjetljivosti kurikuluma i pedagogije, u kojem djeca (posebice djevojčice) mogu učiti o svojim pravima i biti dio demokratskih procesa u školama i neformalnom obrazovnom okuženju; smatra da je kod takve vrste učenja bitno posvetiti posebnu pozornost jednakosti spolova, nediskriminaciji i europskom građanstvu;

6.  smatra da jednakost spolova u obrazovanju mora uključivati i niz pitanja poput pismenosti, uključujući medijsku pismenost, vršnjačkog nasilja, uključujući nasilje na internetu, homofobnog nasilja, govora mržnje, ljudskih prava i građanskog obrazovanja;

7.  ističe da obrazovanje mora služiti dječacima i djevojčicama da se razviju u osviještene, uravnotežene osobe koje poštuju druge ljude i koje imaju sposobnost empatije i međusobnog poštovanja, sve s ciljem sprečavanja diskriminacije, agresije i vršnjačkog nasilja;

8.  ističe da je potrebna pomoć škola u razvoju interkulturnog pristupa obrazovanju kao opreka pristupu koji teži asimilaciji ili multikulturalnosti, u svrhu promicanja otvorenosti, međusobnog poštovanja te dijaloga među različitim kulturama i vjerama;

9.  potvrđuje da učitelji imaju glavnu ulogu u oblikovanju obrazovnog identiteta te znatno utječu na aspekt rodno uvjetovanog ponašanja u školi; podsjeća da se puno toga još mora učiniti kako bi se ojačala uloga učitelja u vezi s načinom promicanja jednakosti spolova; stoga inzistira da je potrebno zajamčiti sveobuhvatno početno i trajno osposobljavanje učitelja u pogledu jednakosti na svim razinama formalnog i neformalnog obrazovanja, uključujući uzajamno učenje od kolega i suradnju s vanjskim organizacijama i agencijama, s ciljem jačanja svijesti o utjecaju rodnih uloga i stereotipa na samouvjerenost njihovih učenika te na njihov izbor predmeta tijekom školovanja; ističe da su djevojkama potrebni pozitivni uzori obaju spolova u školama i na sveučilištima kako bi se mogle poistovjetiti s njima te na najbolji način iskoristiti vlastiti potencijal bez straha od rodne diskriminacije ili dvostrukih pravila;

10. naglašava važnost zdravstvenog i spolnog odgoja koji mora sadržavati podučavanje dječaka i djevojčica o odnosima koji se temelje na jednakosti spolova, suglasnosti, poštovanju i reciprocitetu te podučavanje o pravima žena i djevojčica, uključujući prava koja se tiču reproduktivnog i spolnog zdravlja, s ciljem sprečavanja stereotipa i nasilja nad ženama i djevojčicama;

11. ističe da je važno uključiti u projekte razvojne suradnje mjere koje se odnose na obrazovanje djevojčica i žena;

12. podsjeća da je odraslim ženama koje su bile prisiljene prekinuti školovanje ili napustiti posao kako bi se brinule za članove obitelji, kao i samohranim majkama, potrebno zajamčiti pristup formalnom i neformalnom strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te obrazovanju odraslih bez obzira na razinu kompetencija (odnosi se i na visokokvalificirane i na niskokvalificirane žene); inzistira na tome da bi takvo osposobljavanje trebalo biti privlačno i fleksibilno; te potiče svaku konkretnu mjeru kojom se ženama pomaže da usklade obiteljski život s poslom ili osposobljavanjem;

13. poziva države članice i Komisiju da uklone prepreke za pristup formalnom i neformalnom obrazovanju i cjeloživotnom učenju jačanjem osviještenosti, poboljšanjem savjetovanja, pružanjem financijske i druge potpore poput skrbi o djeci i starijim osobama kako bi i žene i muškarci mogli sudjelovati u cjeloživotnom učenju, usvajanjem međugeneracijskog pristupa te njegovanjem uloge europskih institucija;

14. poziva Europski institut za jednakost spolova (EIGE) i države članice da prikupe usporedive podatke razvrstane po spolovima (kvantitativne i kvalitativne) s područja obrazovanja u svim država članicama;

15. smatra da strukturni fondovi EU-a, posebice Europski socijalni fond, moraju podupirati rodno specifične obrazovne projekte te rodno osjetljive obrazovne strukture;

16. podsjeća da dječaci i muškarci moraju biti aktivno uključeni u obrazovne strategije kojima je cilj postići jednakost spolova;

17. naglašava da je obrazovanje važan alat koji ženama omogućuje da u potpunosti sudjeluju u socijalnom i gospodarskom razvoju; ističe da su mjere za cjeloživotno učenje ključne kako bi žene stekle vještine koje će im omogućiti da se ponovno zaposle ili napreduju u svojem poslu, poboljšaju primanja i uvjete rada;

18. podsjeća da je obrazovanje instrument kojim se žene osnažuju za postizanje ekonomske neovisnosti, što potom igra važnu ulogu u sprečavanju nasilja nad ženama i djevojčicama;

19. podsjeća da siromaštvo i slabi ekonomski status snažno utječu na jednakost spolova u obrazovanju i neproporcionalno utječu na pristup djevojčica školama i sveučilištima; stoga potiče inicijative država članica kojima je cilj smanjiti izravne i neizravne troškove obrazovanja za potrebite obitelji;

20. naglašava da je potrebno poduzeti mjere kojima će se zajamčiti ravnopravan pristup djevojčica s invaliditetom obrazovanju na svim razinama, pružajući im time bolje mogućnosti prilikom zapošljavanja i mogućnost da nadiđu različite oblike diskriminacije; naglašava da je obrazovanje važan alat za pružanje djevojčicama iz ugroženih skupina mogućnosti da budu aktivne članice društva i da ne budu marginalizirane;

21. poziva države članice da u svoje obrazovne sustave uvedu dječju skrb i predškolsko obrazovanje kako bi roditelji mogli uskladiti poslovni i obiteljski život, pružajući tako djeci obrazovanje utemeljeno na jednakosti spolova već od najranije dobi;

22. podsjeća na ulogu koju skupine koje rade u obrazovanju imaju u pružanju pomoći i savjeta obiteljima o školovanju njihove djece, s ciljem da tu djecu usmjere na put koji odgovara njihovim vještinama, talentima i sklonostima; naglašava da razdoblje u kojem se pružaju savjeti o školovanju jest ključno i da upravo tada mogu nastati rodni stereotipi koji mogu dugotrajno utjecati na sposobnost djevojaka da izgrade profesionalnu karijeru koja će im olakšati osobni razvoj i emancipaciju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

5.5.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Andrea Bocskor, Silvia Costa, Damian Drăghici, Angel Dzhambazki, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Fernando Maura Barandiarán, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Therese Comodini Cachia, Marc Joulaud, Kashetu Kyenge, Ilhan Kyuchyuk, Ernest Maragall, Emma McClarkin, Algirdas Saudargas, Hermann Winkler


POIMENIČNO GLASOVANJE NA KONAČNOM GLASOVANJU

21

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Angelika Mlinar

GUE/NGL

Malin Björk, Stefan Eck

PPE

Anna Maria Corazza Bildt, Ildikó Gáll-Pelcz, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Elisabeth Köstinger, Elissavet Vozemberg

S&D

Inés Ayala Sender, Biljana Borzan, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Clare Moody, Maria Noichl, Liliana Rodrigues, Marc Tarabella

VERTS/ALE

Jordi Sebastià, Ernest Urtasun

9

-

ECR

Branislav Škripek, Jadwiga Wiśniewska, Jana Žitňanská

EFDD

Daniela Aiuto, Louise Bours

NI

Sylvie Goddyn

PPE

Marijana Petir, Michaela Šojdrová, Anna Záborská

0

0

 

 


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

16.6.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

9

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Anna Maria Corazza Bildt, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Angelika Mlinar, Maria Noichl, Marijana Petir, Liliana Rodrigues, Jordi Sebastià, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Elissavet Vozemberg, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Inés Ayala Sender, Izaskun Bilbao Barandica, Biljana Borzan, Louise Bours, Stefan Eck, Ildikó Gáll-Pelcz, Sylvie Goddyn, Clare Moody, Branislav Škripek, Marc Tarabella

Pravna napomena