Postupak : 2014/2256(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0209/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0209/2015

Rasprave :

PV 09/07/2015 - 10
CRE 09/07/2015 - 10

Glasovanja :

PV 09/07/2015 - 12.9
CRE 09/07/2015 - 12.9

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0273

IZVJEŠĆE     
PDF 336kWORD 213k
24.6.2015
PE 546.580v03-00 A8-0209/2015

o provedbi Direktive 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu

(2014/2256(INI))

Odbor za pravna pitanja

Izvjestiteljica: Julia Reda

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi Direktive 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu

(2014/2256(INI))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir članke 4., 26., 34., 114., 118. i 167. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–       uzimajući u obzir članak 27. Opće deklaracije o ljudskim pravima,

–       uzimajući u obzir Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) iz 1994. godine,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a od 20. listopada 2005. o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja,

–       uzimajući u obzir članke 11., 13., 14., 16., 17., 22. i 52. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–       uzimajući u obzir Direktivu 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu(1),

–       uzimajući u obzir Bernsku konvenciju za zaštitu književnih i umjetničkih djela te, izrijekom, test u tri koraka,

–       uzimajući u obzir Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) od 20. prosinca 1996.,

–       uzimajući u obzir Ugovor WIPO-a o izvedbama i fonogramima od 20. prosinca 1996.,

–       uzimajući u obzir Ugovor o audiovizualnim izvedbama, koji je WIPO usvojio 24. lipnja 2012. na Diplomatskoj konferenciji o zaštiti audiovizualnih izvedbi održanoj u Pekingu,

–       uzimajući u obzir studiju o pravima intelektualnog vlasništva iz rujna 2013., koju su zajednički sastavili Europski patentni ured i Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (OHIM), naslovljenu „Privredne grane koje se znatno koriste pravima intelektualnog vlasništva: doprinos ekonomskoj uspješnosti i zapošljavanju u Europskoj uniji”,

–       uzimajući u obzir Ugovor iz Marakeša za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom.

–       uzimajući u obzir Direktivu 2014/26/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu(2),

–       uzimajući u obzir Direktivu 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora(3),

–       uzimajući u obzir Direktivu 2012/28/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o određenim dozvoljenim korištenjima djela siročadi(4),

–       uzimajući u obzir Direktivu 2006/116/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o trajanju zaštite autorskog prava i određenih srodnih prava(5),

–       uzimajući u obzir Direktivu 2011/77/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. o izmjeni Direktive 2006/116/EZ o trajanju zaštite autorskog prava i određenih srodnih prava(6),

–       uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 93/83/EEZ od 27. rujna 1993. o koordinaciji određenih pravila s obzirom na autorsko pravo i srodna prava koja se odnose na satelitsko emitiranje i kabelsko reemitiranje(7),

–       uzimajući u obzir Direktivu 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva(8),

–       uzimajući u obzir Direktivu 2006/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o pravu iznajmljivanja i pravu posudbe te o određenim autorskom pravu srodnim pravima u području intelektualnog vlasništva(9), kojom se izmjenjuje Direktiva Vijeća 92/100/EEZ(10),

–       uzimajući u obzir Direktivu 2001/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2001. o pravu slijeđenja u korist autora izvornika umjetničkog djela(11),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. veljače 2014. o pristojbama na privatno umnožavanje(12),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o promicanju europskih kulturnih i kreativnih sektora kao izvora gospodarskog rasta i radnih mjesta(13),

       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2012. o mrežnoj distribuciji audiovizualnih djela u Europskoj uniji(14),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. rujna 2010. o zaštiti prava intelektualnog vlasništva na unutarnjem tržištu(15),

–       uzimajući u obzir javno savjetovanje o preispitivanju pravila EU-a o autorskim pravima koje je Komisija provela u razdoblju između 5. prosinca 2013. i 5. ožujka 2014.,

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2012. o predstavci br. 0924/2011 koju je podnio Dan Pescod (britanski državljanin), u ime Europskog saveza slijepih / Kraljevskog državnog instituta za slijepe osobe (European Blind Union (EBU)/Royal National Institute of Blind People (RNIB)), o pristupu slijepih osoba knjigama i ostalim tiskanim proizvodima(16),

–       uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije o mrežnoj distribuciji audiovizualnih djela u Europskoj uniji: prilike i izazovi na putu prema jedinstvenom digitalnom tržištu (COM(2011)0427),

–       uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije pod nazivom „Autorsko pravo u gospodarstvu znanja” (COM(2008)0466),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Jedinstveno tržište prava intelektualnog vlasništva: jačanje kreativnosti i inovacija kako bi se Europi omogućili gospodarski rast, kvalitetna radna mjesta te prvorazredni proizvodi i uslugeˮ (COM(2011)0287),

–       uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju od 20. rujna 2011. u pogledu ključnih načela digitalizacije i osiguravanja raspoloživosti nedostupnih djela s ciljem olakšavanja digitalizacije i osiguravanja raspoloživosti knjiga i znanstveno-stručnih časopisa za europske knjižnice i slične ustanove,

–       uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–       uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8‑0209/2015),

A.     budući da je izmjena Direktive 2001/29/EZ ključna za poticanje kreativnosti i inovacija, kulturne raznolikosti, gospodarskog rasta, konkurentnosti, jedinstvenog digitalnog tržišta i pristupa znanju i informacijama, pri čemu se autorima književnih i umjetničkih djela istodobno osiguravaju dovoljno priznanje i zaštita njihovih prava;

B.     budući da je u članku 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) navedeno da Europska unija doprinosi procvatu i raznolikosti kultura država članica, osobito umjetničkim i književnim stvaralaštvom;

C.     budući da je svrha Direktive 2001/29/EZ o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu bila usvajanje zakonodavstva o autorskom i srodnim pravima kojim se u obzir uzima tehnološki napredak;

D.     budući da je Direktivom 2001/29/EZ također obuhvaćen i niz obaveza EU-a u skladu s međunarodnim pravom, između i ostalog odredbama Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetničkih djela, Ugovorom o autorskom pravu WIPO-a i Ugovorom o izvedbama i fonogramima WIPO-a;

E.     budući da Komisija i države članice znatno ulažu u digitalizaciju i internetski pristup bogatim zbirkama europskih institucija za kulturnu baštinu kako bi im građani mogli imati pristup bilo gdje i na bilo kojem uređaju;

F.     budući da je europski kulturni i inovativni privredni sektor pokretač ekonomskog rasta i stvaranja radnih mjesta u EU-a i daje velik doprinos ekonomiji EU-a jer zapošljava više od 7 milijuna ljudi uz, prema posljednjim procjenama, udio od više od 4,2 % BDP-a EU-a, te budući da je otvaranje novih radnih mjesta u kulturnom sektoru nastavljeno i tijekom ekonomske krize 2008. – 2012. godine;

G.     budući da zajednička studija Europskog patentnog ureda i OHIM-a pokazuje da privredne grane koje se znatno koriste pravima intelektualnog vlasništva sudjeluju u oko 39 % ukupne ekonomske aktivnosti EU-a u iznosu od oko 4 700 milijardi EUR godišnje, te osiguravaju, osim toga, 26 % izravnih radnih mjesta (odnosno njih 56 milijuna), uz posredno zapošljavanje koje iznosi dodatnih 9 % ukupnog broja radnih mjesta u EU-u;

H.     budući da je digitalna revolucija sa sobom donijela nove tehnike i sredstva komunikacije i otvorila nove načine i oblike izražavanja koji su, iako dovode u pitanje već odavno ustaljeni trostrani odnos stvaralaca, kulturnih poduzetnika i korisnika, potaknuli pojavu ekonomije zasnovane na znanju koja stvara nova radna mjesta i pomaže poticanju kulture i inovacija;

I.      budući da svaka politička inicijativa u vezi s jedinstvenim digitalnim tržištem mora biti u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, a posebno s njezinim člancima 11., 13., 14., 16., 17. i 22.;

J.      budući da su kulturna i jezična raznolikost šire od nacionalnih granica jer se neki europski jezici govore u većem broju zemalja;

K.     budući da se Poveljom o temeljnim pravima štite sloboda izražavanja, sloboda informiranja i sloboda umjetnosti i znanosti te jamče zaštita osobnih podataka i kulturne i jezične raznolikosti, pravo na vlasništvo i zaštita intelektualnog vlasništva, pravo na obrazovanje i sloboda poduzetništva;

L.     budući da se pravo stvaralaca na zaštitu njihovih kreativnih djela mora nastaviti primjenjivati i u digitalnom dobu;

M.    budući da treba razmotriti mjere koje pridonose daljnjem razvoju kulturne razmjene i povećavaju pravnu sigurnost u sektoru; budući da je od stupanja na snagu Direktive 2001/29/EZ stvoren velik broj internetskih usluga i da potrošači nikada prije nisu imali pristup tako širokom broju kreativnih i kulturnih djela; budući da je korisnicima potreban pristup širokom rasponu raznolikog sadržaja visoke kvalitete;

N.     budući da je usklađen i sustavan razvoj digitalne knjižnice Europeana, osnovane 2008. kao dio inicijative EU-a, učinio dostupnima djela iz knjižnica država članica;

O.     budući da su kreativna djela jedan od glavnih izvora koji pokreću aktere digitalne ekonomije i informacijske ekonomije kao što su internetske tražilice, društveni mediji i platforme za sadržaje koje stvara korisnik, ali da se gotovo cjelokupna vrijednost stvorena kreativnim djelima prenosi na digitalne posrednike koji autore odbijaju isplatiti ili pregovaraju o ekstremno niskim razinama naknada;

P.     budući da su Direktivom 2011/77/EU i Direktivom 2006/116/EZ harmonizirani uvjeti zaštite autorskih prava i srodnih prava uspostavom potpune harmonizacije razdoblja zaštite za svaki tip djela i svako srodno pravo u državama članicama;

Q.     budući da su zakonodavna tijela EU-a dužna poticati stvaranje jasnog pravnog okvira za autorska prava i srodna prava koji će razumjeti svi dionici, posebno javnost, i kojim se osigurava pravna sigurnost;

R.     budući da postoji komparativna prednost i sve veća moć niza internetskih posrednika kao i negativan utjecaj takve situacije na kreativni potencijal autora i na razvoj usluga koje nude ostali distributeri kreativnih djela;

S.     budući da bi pri definiranju pravnog okvira za autorska prava i srodna prava trebalo uzeti u obzir potrebu poticanja inovativnih privrednih i komercijalnih modela koristeći se pritom prilikama koje pružaju nove tehnologije kako bi se poduzeća iz EU-a učinila konkurentnijima;

T.     budući da je prioritet Komisije i središte njezina programa za 2014. – 2019. stvaranje rasta i radnih mjesta;

1.      ističe da je autorsko pravo konkretno sredstvo da se osigura isplata naknada stvaraocima i financiranje kreativnih postupaka;

2.      pozdravlja inicijativu Komisije da se savjetuje o autorskim pravima, što je privuklo veliku pozornost velikog broja dionika, između ostalog i iz kulturnog sektora i civilnog društva(17);

3.      pozdravlja predanost Komisije da se tijekom novog mandata bavi daljnjim razvojem digitalne agende EU-a, što obuhvaća i pitanja povezana s autorskim pravima; pozdravlja program rada Komisije za 2015. jer se njime jamči izrada paketa o jedinstvenom digitalnom tržištu koji uključuje zakonodavni prijedlog s ciljem moderniziranja pravila o autorskim pravima kako bi bila primjerenija digitalnom dobu;

4.      podsjeća da autorska i srodna prava štite i potiču razvoj i promidžbu novih proizvoda i usluga te stvaranje i iskorištavanje njihova kreativnog sadržaja te na taj način pridonose većoj konkurentnosti, zaposlenosti i rastu broja inovacija u većem broju privrednih sektora u EU-u;

5.      ističe da su autorska prava učinkovita samo onoliko koliko su učinkovite provedbene mjere na snazi koje ih štite i da, kako bi se omogućio napredan i inovativan kreativni sektor, provedba zaštite autorskih prava mora biti dosljedna;

6.      ističe da postojanje autorskih i srodnih prava nužno podrazumijeva teritorijalnost; naglašava da ne postoji proturječje između tog načela i mjera da se zajamči prenosivost sadržaja;

7.      ističe da bi bilo kakvom izmjenom Direktive 2001/29/EZ i dalje trebalo štititi pravo isplate pravične naknade nositeljima prava; poziva na ponovno potvrđivanje načela teritorijalnosti čime bi se svakoj državi članici zajamčila zaštita načela pravične naknade u okviru vlastite kulturne politike;

8.      napominje da je broj djela zakonito dostupnih korisnicima povećan nakon primjene Direktive 2001/29/EZ; osim toga, napominje da prekogranični pristup raznim oblicima korištenja koji korisnicima nudi tehnološki napredak može iziskivati poboljšanja postojećeg pravnog okvira na temelju činjenica kako bi se dodatno razvila zakonita ponuda raznih kulturnih i kreativnih sadržaja na internetu radi omogućavanja pristupa europskoj kulturnoj raznolikosti;

9.      podsjeća da se potrošačima prečesto zbog geografskih razloga uskraćuje pristup određenim sadržajnim uslugama, što je u suprotnosti s ciljem provedbe četiriju sloboda unutarnjeg tržišta koji je utvrđen u Direktivi 2001/29/EZ; stoga apelira na Komisiju da predloži primjerena rješenja za bolju prekograničnu dostupnost usluga i sadržaja zaštićenog autorskim pravom za potrošače;

10.    smatra da se iz pristupa usvojenog u Direktivi 2014/26/EU o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava mogu izvući pouke za ostale vrste sadržaja, ali da se pitanja u vezi s prenosivošću i geografskim blokiranjem ne mogu riješiti jedinstveno i sveobuhvatno za sve slučajeve, već mogu iziskivati više raznih intervencija, i regulatornih i tržišnih;

11.    ističe da je kreativna proizvodnja Europske unije jedan od njezinih najbogatijih izvora te da bi oni koji u tome žele uživati trebali imati mogućnost to i platiti, čak i onda kada se prodaje samo u drugoj državi članici;

12.    skreće pozornost na činjenicu da je izdavanje odobrenja za više državnih područja, kao što je predviđeno Direktivom 2014/26/EU o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava, jedna od opcija kad radio-televizijske stanice traže emitiranje na cjelokupnom teritoriju Europe;

13.    ističe da financiranje, proizvodnja i koprodukcija filmova i televizijskog sadržaja u velikoj mjeri ovisi o ekskluzivnom izdavanju odobrenja za pojedino državno područje koje se daje lokalnim distributerima na nizu platformi, što odražava kulturne posebnosti raznih europskih tržišta; s obzirom na to, ističe da mogućnost, u skladu s načelom slobode ugovaranja, odabira opsega teritorijalne pokrivenosti i tipa platforme za distribuciju potiče ulaganje u filmove i televizijske sadržaje koji potiču kulturnu raznolikost; poziva Komisiju da zajamči da će svakoj inicijativi za modernizaciju autorskog prava prethoditi sveobuhvatna studija o njezinu vjerojatnom utjecaju na proizvodnju, financiranje i distribuciju filmova i televizijskog sadržaja te na kulturnu raznolikost;

14.    ističe da praksa geografskog blokiranja u sektoru ne bi smjela spriječiti kulturne manjine koje žive u državama članicama EU-a da pristupaju postojećim besplatnim i plaćenim sadržajima ili uslugama na svom jeziku;

15.    podupire inicijative čiji je cilj povećanje prenosivosti, unutar EU-a, internetskih usluga zakonito pribavljenih sadržaja koji su zakonito stavljeni na tržište, ali uz puno poštovanje autorskih prava i interesa nositelja prava;

16.    podsjeća da su europska kulturna tržišta heterogena zbog europske kulturne i jezične raznolikosti; napominje da bi tu raznolikost trebalo smatrati prednošću, a ne preprekom za jedinstveno tržište;

17.    svjestan je važnosti odobrenja za pojedina područja u EU-u, osobito u pogledu audiovizualne i filmske produkcije koja se prvenstveno zasniva na sustavima kojima organizacije za radiodifuziju sadržaje unaprijed kupuju ili financiraju;

18.    sa zabrinutošću primjećuje sve veći broj ilegalnih internetskih usluga i sve više slučajeva piratstva i, u širem smislu, povreda prava intelektualnog vlasništva, što je trend koji je ozbiljna prijetnja ekonomijama država članica i kreativnosti u EU-u;

19.    ističe da bi se svaka reforma okvira za autorska prava trebala temeljiti na visokoj razini zaštite jer su prava ključna za intelektualno stvaralaštvo i osiguravaju stabilnu, jasnu i fleksibilnu pravnu osnovu koja jača ulaganja i rast u kreativni i kulturni sektor uklanjajući pritom pravnu nesigurnost i nedosljednost koje negativno utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

20.    naglašava da paralelno s važnom zadaćom širenja operativnih struktura jedinstvenog digitalnog tržišta treba poduzeti i korake da se zajamči daljnje dobro funkcioniranje jedinstvenog analognog tržišta;

21.    ističe da privredne grane koje se znatno koriste autorskim pravima zapošljavaju više od sedam milijuna ljudi u Europskoj uniji; stoga traži od Komisije da zajamči da će, u skladu s načelom boljeg donošenja propisa, svakoj zakonodavnoj inicijativi za modernizaciju autorskih prava prethoditi iscrpna ocjena ex ante njezina utjecaja u pogledu rasta i radnih mjesta te njezinih potencijalnih troškova i koristi;

22.    ističe da svaka izmjena zakonodavstva Europske unije o autorskim pravima mora biti ispravno usmjerena i mora se temeljiti na vjerodostojnim podacima s ciljem osiguravanja daljnjeg razvoja europskih kreativnih privrednih grana;

23.    prepoznaje da su poslovne aktivnosti u okviru kojih dolazi do kršenja autorskih prava ozbiljna prijetnja funkcioniranju jedinstvenog digitalnog tržišta i razvoju zakonite ponude raznolikih kulturnih i kreativnih sadržaja na internetu;

24.    smatra neophodnim jačanje položaja autora i stvaralaca i povećanje naknada koje oni dobivaju za digitalnu distribuciju i upotrebu svojih djela;

Isključiva prava

25.    priznaje da je nužno da autori i umjetnici izvođači mogu dobiti pravnu zaštitu za svoj stvaralački i umjetnički rad; priznaje da je širenje kulture i znanja u javnom interesu; priznaje ulogu producenata i umjetnika izdavača u plasiranju djela na tržište i potrebu za pravednom i odgovarajućom naknadom za sve kategorije nositelja prava; poziva na poboljšavanje ugovornog položaja autora i umjetnika izvođača u odnosu na druge nositelje prava i posrednike, posebno uzimanjem u obzir razumnog razdoblja za uporabu prava koja autori prenesu na treće strane, nakon kojeg ona prestaju važiti, s obzirom na to da ugovorne razmjene može karakterizirati neravnoteža moći; u tom pogledu ističe važnost ugovorne slobode;

26.    napominje da je razmjerna zaštita autorskih prava i ostalog zaštićenog materijala od iznimne važnosti, između ostalog i s kulturnog gledišta, te da je u skladu s člankom 167. UFEU-a Unija u svojim aktivnostima obvezna u obzir uzeti kulturne aspekte;

27.    naglašava da autori i umjetnici izvođači moraju primiti pravdenu naknadu za svoja djela i u digitalnom i u analognom okruženju;

28.    poziva Komisiju da ocijeni ciljane i prikladne mjere kako bi se poboljšala pravna sigurnost u skladu s ciljem Komisije o poboljšanju regulative; poziva Komisiju da prouči utjecaj jedinstvenog europskog autorskog prava na poslove i inovacije, interese autora, umjetnika izvođača i ostalih nositelja prava te na promicanje pristupa potrošača regionalnoj kulturnoj raznolikosti;

29.    ističe da su u krhkom ekosustavu u okviru kojeg se proizvodi i financira kreativno stvaralaštvo isključiva prava i ugovorna sloboda ključne sastavnice jer se njima omogućava poboljšana podjela rizika, raznim akterima pruža se mogućnost uključivanja u zajedničke projekte namijenjene kulturno raznolikoj publici te se podupire inicijativa ulaganja u proizvodnju sadržaja na stručnoj razini;

30.    preporuča da bi zakonodavac EU-a u cilju zaštite javnog interesa uz istovremeno pružanje zaštite osobnih podataka trebao razmotriti kako nadalje umanjiti prepreke ponovnoj upotrebi podataka iz javnog sektora; napominje da bi se takva prilagodba zakonodavstva trebala ostvariti uz puno poštovanje Direktive 2013/37/EU, načela u pozadini sustava zaštite autorskih prava i relevantne sudske prakse Suda Europske unije;

31.    poziva Komisiju da zajamči pružanje učinkovite zaštite djela koja su javno dobro i koja po definiciji nisu zaštićena autorskim pravom; stoga potiče Komisiju da razjasni da se jednom kad djelo postane javno dobro svaka digitalizacija djela koja nije novo transformativno djelo smatra javnim dobrom; također poziva Komisiju da ispita može li se nositeljima prava dati pravo da svoja djela, u cijelosti ili djelomično, prenesu u javno dobro;

32.    poziva Komisiju na daljnju harmonizaciju pojma zaštite autorskih prava, suzdržavajući se od proširenja pojma zaštite, u skladu s međunarodnim normama Bernske konvencije; poziva države članice na usklađeno dovršenje prenošenja i provedbe direktiva 2006/116/EZ i 2011/77/EU;

Iznimke i ograničenja

33.    poziva zakonodavca EU-a da i dalje ostane vjeran cilju iz Direktive 2001/29/EZ koji se odnosi na pružanje adekvatne zaštite autorskih prava i srodnih prava kao jednog od najvažnijih načina jamčenja europske kulturne kreativnosti te na osiguravanje pravedne ravnoteže između različitih kategorija nositelja prava i korisnika zaštićenog materijala, kao i između različitih kategorija nositelja prava; nadalje naglašava da bi se svakom zakonodavnom promjenom u ovom području osobama s invaliditetom trebao osigurati pristup svim oblicima djela i usluga koja su zaštićena autorskim pravom i srodnim pravima;

34.    naglašava da autorsko i srodna prava predstavljaju pravni okvir za europsku kulturnu i kreativnu industriju te sektor obrazovanja i istraživanja, ali i za sektor koji ostvaruje korist od iznimki i ograničenja tih prava, te da čine osnovu za aktivnost tih sektora i zapošljavanje;

35.    napominje da se iznimke i ograničenja moraju primijeniti na takav način da se njima u obzir uzme svrha u koju su osmišljene te odgovarajuće posebne karakteristike digitalnog i analognog okruženja, uz istovremeno održavanje ravnoteže između interesa nositelja prava i interesa javnosti; stoga poziva Komisiju da razmotri mogućnost revizije nekih postojećih iznimaka i ograničenja u cilju njihove bolje prilagodbe digitalnom okruženju, uzimajući u obzir trenutačne pomake u digitalnom okruženju i potrebu za konkurentnošću;

36.    ističe kako je važno da iznimke i ograničenja budu dostupne osobama s invaliditetom; u tom pogledu napominje zaključke Ugovora iz Marakeša kojim će se slabovidnim osobama olakšati pristup knjigama te podupire njegovu što skoriju ratifikaciju ne stavljajući reviziju pravnog okvira EU-a kao preduvjet za njezino ostvarenje; smatra da je Ugovor korak unaprijed, no da preostaje još mnogo posla kako bi se osobama s različitim oblicima invaliditeta otvorio pristup sadržaju;

37.    ističe važnost europske kulturne raznolikosti te napominje da bi razlike u provođenju iznimaka u državama članicama mogle biti izazov za funkcioniranje unutarnjeg tržišta u pogledu razvitka prekograničnih aktivnosti, sveopće konkurentnosti EU-a i inovacija te dovesti do pravne nesigurnosti za autore i korisnike; stoga smatra da bi bolje bilo da određene iznimke i ograničenja budu uređena prema usklađenijim pravilima; međutim, napominje da bi razlike mogle biti opravdane ako bi se njima državama članicama dopustilo da donose zakone u skladu sa specifičnim kulturnim i gospodarskim interesima te u skladu s načelima proporcionalnosti i supsidijarnosti;

38.    poziva Komisiju da ispita primjenu minimalnih normi koji se odnose na iznimke i ograničenja te nadalje da zajamči ispravnu provedbu iznimaka i ograničenja iz Direktive 2001/29/EZ, jednak pristup prekograničnoj kulturnoj raznolikosti unutar unutarnjeg tržišta te da poboljša pravnu sigurnost;

39.    smatra da je potrebno donijeti strože iznimke za institucije od javnog interesa, kao što su knjižnice, muzeji i arhivi, u cilju promicanja šireg pristupa kulturnom naslijeđu, uključujući i preko internetskih platformi;

40.    poziva Komisiju da pomno razmotri mogućnost proglašenja određenih iznimaka obveznima ako je njihov cilj zaštita temeljnih prava, posebno u svrhu borbe protiv diskriminacije ili zaštite slobode tiska; u tom kontekstu podsjeća na to da bi u slučaju tih iznimaka trebalo pružiti odgovarajuće naknade;

41.    podsjeća na važnost malih i srednjih poduzeća (MSP) u kulturnim i kreativnim industrijama u pogledu otvaranja novih radnih mjesta i ostvarenja rasta u EU-u; ističe da većina MSP-ova u kulturnim i kreativnim industrijama iskorištava fleksibilnost pravila o zaštiti autorskih prava kako bi proizvodila kulturna i kreativna djela, ulagala u njih ili ih distriburirala, ali i razvila inovativna rješenja koja bi korisnicima omogućila internetski pristup kreativnim djelima prilagođenima prioritetima i posebnostima lokalnih tržišta;

42.    sa zanimanjem primjećuje pojavu novih oblika uporabe djela na digitalnim mrežama, posebno transformativne načine uporabe, te ističe potrebu za razmatranjem rješenja kojima bi se pomirilo učinkovitu zaštitu, kojom bi također bila omogućena prikladna i pravedna naknada za autore, i javni interes za pristup kulturnim dobrima i znanju;

43.    ističe da bi se tamo gdje se iznimka ili ograničenje već primjenjuje koliko god da je to moguće trebali u skladu s postojećom iznimkom ili ograničenjem osmisliti novi oblici uporabe sadržaja, omogućeni tehnološkim napretkom ili novim oblicima uporabe tehnologije, pod uvjetom da je novi oblik uporabe sličan postojećem, kako bi se poboljšala pravna sigurnost – to bi ovisilo o testu u tri koraka; priznaje da bi se takvom fleksibilnosti u interpretaciji iznimaka i ograničenja mogla omogućiti prilagodba predmetnih iznimaka i ograničenja različitim nacionalnim okolnostima i socijalnim potrebama;

44.     ističe potrebu za jamčenjem tehnološke neutralnosti i buduće usklađenosti iznimaka i ograničenja uzimajući u obzir učinke medijske konvergencije, istovremeno služeći javnom interesu pružanjem potpore inicijativama stvaranja, financiranja i distribuiranja novih djela i njihovim stavljanjem na raspolaganje javnosti na nove, inovativne i izvanredne načine;

45.    predlaže reviziju odgovornosti pružatelja usluga i posrednika kako bi se razjasnio njihov pravni status i odgovornost u odnosu na zaštitu autorskih prava, zajamčilo odgovarajuće ispitivanje svih relevantnih činitelja tijekom stvaralačkog procesa i lanca opskrbe te osigurala pravedna nakanda za autore i nositelje prava u EU-u;

46.    smatra da bi komercijalna uporaba fotografija, videosnimaka ili ostalih slika djela trajno smještenih u javnom prostoru uvijek trebala biti predmetom prethodnog ovlaštenja autora ili njihovih ovlaštenih predstavnika;

47.    ustraje u tome da je razvoj digitalnog tržišta nemoguć bez istovremenog razvitka kreativnih i kulturnih industrija;

48.    ističe važnost iznimke u slučajevima karikature, parodije i pastiša kao čimbenika živosti demokratske rasprave; vjeruje da bi se iznimkom trebala postići ravnoteža između interesa i prava autora i originalnih likova te slobode izražavanja korisnika zaštićenog djela koji se oslanja na iznimku karikature, parodije i pastiša;

49.    ističe potrebu za ispravnim pristupom automatskim analitičkim tehnikama namijenjenima za tekst i podatke (npr. „rudarenje tekstom i podacima” ili „rudarenje sadržaja”) u istraživačke svrhe, pod uvjetom da je dano odobrenje za čitanje djela;

50.    ustraje u tome da je razvoj digitalnog tržišta usko povezan s razvojem kreativnih i kulturnih industrija te da se usporedno s njim mora i odvijati jer je to jedini način za ostvarenje trajnog prosperiteta;

51.    napominje da je pravo na privatno vlasništvo jedan od temelja modernog društva; također napominje da je olakšavanje pristupa obrazovnim materijalima i kulturnim dobrima iznimno važno za razvoj društva utemeljenog na znanju te da zakonodavci to trebaju uzeti u obzir;

52.    poziva na uspostavu iznimke u istraživačke i obrazovne svrhe kojom bi se obuhvatile ne samo obrazovne ustanove nego i akreditirane obrazovne ili istraživačke aktivnosti, uključujući mrežne i prekogranične aktivnosti povezane s obrazovnom ustanovom ili institucijom, prepoznate od strane nadležnih vlasti ili zakonodavstva ili koje se odvijaju u sklopu obrazovnog programa;

53.    naglašava da se svaka iznimka ili ograničenje koje se uvede u sustav zaštite autorskih prava EU-a mora propisno opravdati valjanom i objektivnom ekonomskom i pravnom analizom;

54.    prepoznaje važnost knjižnica u pogledu pristupa znanju i poziva Komisiju na procjenu donošenja iznimke kojom bi se javnim i istraživačkim knjižnicama omogućilo da u skladu sa zakonom internetskim ili knjižničnim mrežama javnosti u svrhu osobnog korištenja na određeni rok posuđuju djela u digitalnom obliku kako bi mogle učinkovito i na ažuriran način ispunjavati svoju dužnost od javnog interesa za širenjem znanja; preporuča da se autorima u skladu s nacionalnim teritorijalnim ograničenjima treba omogućiti pravedna naknada za elektroničku, kao i za fizičku posudbu njihovih knjiga;

55.    poziva Komisiju na procjenu donošenja iznimke kojom bi se knjižnicama omogućila digitalizacija sadržaja u svrhe pretraživanja, katalogiziranja i arhiviranja;

56.    ističe kako je važno uzeti u obzir zaključke brojnih eksperimenata koje je industrija knjiga poduzela u cilju uspostave pravednih, uravnoteženih i pouzdanim poslovnih modela;

57.    napominje da su u nekim državama članicama uvedene zakonom propisane licence za sheme isplate naknada; ističe da je potrebno zajamčiti da akti koji su dopustivi u skladu s iznimkom takvi i ostanu; podsjeća na to da bi se naknada za uporabu iznimaka i ograničenja trebala razmatrati samo u slučajevima u kojima su akti koji su obuhvaćeni iznimkom nepovoljni za nositelja prava; također poziva Europski opservatorij za povrede prava intelektualnog vlasništva na provedbu potpune znanstvene procjene tih mjera država članica i njihova učinka na svakog pojedinog nositelja prava koji njima podliježe;

58.    podsjeća na važnost iznimke za privatno umnožavanje koja ne bi morala biti tehnički ograničena uz pravedne naknade za autore; poziva Komisiju da na temelju znanstevnih dokaza analizira Rezoluciju Parlamenta od 27. veljače 2014. o pristojbama(18) na privatno umnožavanje i rezultate najnovijeg procesa posredovanja koji je provela Komisija(19) te valjanost postojećih mjera za pružanje pravedne naknade nositeljima prava za reprodukcije koje fizičke osobe naprave u cilju korištenja u privatne svrhe, posebno u pogledu mjera transparentnosti;

59.    napominje da bi pravo nametanja pristojbi na privatno umnožavanje trebalo biti uređno na način kojim bi se građane informiralo o stvarnom iznosu pristojbe, njezinoj svrsi i načinu korištenja;

60.    naglašava da bi trebalo optimirati digitalne pristojbe i učiniti ih transparentnijima kako bi se zaštitila prava nositelja prava i potrošača između ostalog uzimajući u obzir Direktivu 2014/26/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu;

61.    ističe da je važno sustav zaštite autorskih prava učiniti jasnijim i transparentnijim korisnicima autorskih prava, posebno u pogledu sadržaja koji stvaraju korisnici i pristojbi za zaštitu autorskih prava u cilju podupiranja kreativnosti i daljnjeg razvoja internetskih platformi te kako bi se osigurala odgovarajuća naknada za nositelje autorskih prava;

62.    napominje važnost članka 6. stavka 4. Direktive 2001/29/EZ te ističe da učinkovita provedba iznimaka i ograničenja te pristupa sadržaju koji ne podliježe zaštiti autorskih prava i srodnih prava ne bi trebala biti ograničena ugovorom ili ugovornim uvjetima;

63.    poziva distributere da objave sve dostupne informacije u vezi s tehnološkim mjerama potrebnima za jamčenje interoperabilnosti njihova sadržaja;

64.    ističe potrebu za promicanjem veće interoperabilnosti, osobito softvera i terminala, jer nedostatak interoperabilnosti koči inovacije, ograničava tržišno natjecanje u EU-u i šteti potrošaču; smatra da nedostatak interoperabilnosti rezultira dominacijom jednog proizvoda ili usluge na tržištu, čime se guši tržišno natjecanje i ograničavaju mogućnosti izbora za korisnike u EU-u;

65.    ističe da brzi tempo kojim se na digitalnom tržištu ostvaruje tehnološki napredak iziskuje tehnološki neutralan zakonodavni okvir za zaštitu autorskih prava;

66.    prepoznaje ulogu razmjerne i učinkovite provedbe u pružanju potpore autorima, nositeljima autorskih prava i potrošačima;

67.    poziva Komisiju i zakonodavce EU-a da razmotre rješenja za preusmjeravanje vrijednosti sa sadržaja na usluge; ističe potrebu za prilagodbom definicije posrednika u aktualnom digitalnom okruženju;

68.    naglašava da se potrošači često suočavaju s različitim ograničenjima te da u okviru autorskih prava vrlo često nedostaje pojam prava potrošača; poziva Komisiju da procijeni učinkovitost postojećeg zakonodavstva o autorskim pravima iz perspektive potrošača te da utvrdi skup jasnih i sveobuhvatnih prava potrošača;

o

o o

69.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te        parlamentima i vladama država članica.

20.4.2015

MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku

upućeno Odboru za pravna pitanja

o provedbi Direktive 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu

(2014/2256(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: José Blanco López

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća na važnost europske kulturne i jezične raznolikosti koja za jedinstveno tržište znači nove prilike, a ne prepreke te ističe da je europska kulturna i kreativna industrija pokretač gospodarskog rasta, inovacija i zapošljavanja u EU-u s obzirom na to da zapošljava više od 7 milijuna ljudi i ostvaruje udio u BDP-u EU-a veći od 4,2 %; ističe da su se u kulturnoj i kreativnoj industriji nova radna mjesta otvarala i u vrijeme gospodarske krize od 2008. do 2012. te da je ona imala važnu ulogu u jačanju konkurentnosti Unije; ističe činjenicu da su stvoreni novi poslovni modeli i inovativne usluge na internetu;

2.  naglašava da su kulturni i kreativni sadržaji na internetu glavni pokretač razvoja informacijskog društva, informacijskih tehnologija i ulaganja u digitalnu infrastrukturu i usluge kojim se tako potiču ulaganja, rast i kreativnost;

3.  naglašava da autorsko pravo i srodna prava predstavljaju pravni okvir za europsku kulturnu i kreativnu industriju te osnovu na temelju koje ta industrija može pokretati gospodarsku aktivnost, konkurentnost, zapošljavanje, kreativnost i inovacije; ističe da produktivnost tog sektora i dalje raste te naglašava da postojeći fragmentirani i zastarjeli sustav onemogućuje potpun razvoj i funkcioniranje europskog jedinstvenog digitalnog tržišta;

4.  pozdravlja velik interes građana EU-a za javna savjetovanja Komisije o reviziji propisa EU-a o autorskom pravu kao i doprinos koji su dali;

5.  naglašava da bi autorsko pravo i srodna prava trebala predstavljati uravnotežen pravni okvir kako bi europska kulturna i kreativna industrija mogla pokretati gospodarsku aktivnost i zapošljavanje; međutim, ističe da je postojeći fragmentirani i zastarjeli sustav pristojbi odgovoran za velike probleme za razvoj europskog jedinstvenog digitalnog tržišta te stoga ugrožava rast i gospodarski razvoj;

6.  naglašava da autorsko pravo i srodna prava predstavljaju pravni okvir za europski sektor kulturne i kreativne industrije te osnovu mogućnosti te industrije da pokrene gospodarsku aktivnost i zapošljavanje; ističe da je zarada nositelja prava u tom sektoru sve manja dok produktivnost sektora kulturne i kreativne industrije i dalje raste;

7.  naglašava da autorsko i srodna prava predstavljaju pravni okvir za europsku kulturnu i kreativnu industriju te za sektor obrazovanja i istraživanja, ali i sektor koji ostvaruje korist od iznimki i ograničenja tih prava te čine osnovu za njihovu aktivnost i zapošljavanje;

8.  ističe da se na autorskom pravu i srodnim pravima temelji cijela kreativna industrija i s njom povezan lanac vrijednosti; stoga poziva Komisiju da podupre i zaštiti stvarateljska prava intelektualnog vlasništva kako bi se kreativna industrija u Europi mogla razvijati;

9.  pozdravlja zalaganje Komisije za daljnji razvoj digitalnog programa EU-a, kao i za cilj modernizacije propisa o autorskom pravu; prepoznaje potrebu za revizijom Direktive 2001/29/EZ kako bi se zajamčila primjerena naknada autorima, izvođačima i drugim nositeljima autorskog prava te primjerena zaštita tih prava, kao i pravedna ravnoteža između svih uključenih strana u europskom kulturnom gospodarstvu (malih i srednjih poduzeća, potrošača, korisnika, stvaratelja i nositelja prava) u digitalnom dobu koje podrazumijeva promjene i neprestani razvoj tehnološkog okruženja i sa sobom osim novih mogućnosti i izazova istovremeno nosi i promjene u ponašanju korisnika; smatra da bi se takvom revizijom trebala postići nužna pravna jasnoća, stabilnost i sigurnost, kao i fleksibilnost potrebna za poticanje ulaganja i rasta u kreativnom i kulturnom sektoru te da bi se u isto vrijeme trebale ukloniti pravna nesigurnost i pravne nedosljednosti koje negativno utječu na funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta; osim toga radi usklađenosti zahtijeva snažan angažman po pitanju što skorašnjeg ponovnog otvaranja Direktive 2000/31/EZ o elektroničkoj trgovini; smatra da bi jedan od glavnih ciljeva te revizije trebala biti modernizacija autorskog prava s ciljem omogućavanja jednostavnijeg prekograničnog pristupa uslugama i sadržaju uz istovremeno zadržavanje visokog stupnja zaštite prava intelektualnog vlasništva i doprinos razvoju i kulturnoj raznolikosti;

10. ističe da je modernizacija postojećih propisa o autorskom pravu sastavni dio digitalnog gospodarstva;

11. naglašava da inovacije u kreativnom sektoru i tehnološki napredak mogu imati značajan utjecaj na život ljudi jer različitim skupinama omogućuju kreativnu komunikaciju i suradnju tako unaprjeđujući postojeće vještine kreativnih osoba i stvarajući dodanu vrijednost; smatra da to doprinosi većoj konkurentnosti, zapošljavanju i inovacijama diljem Europe;

12. prepoznaje da poslovne aktivnosti u okviru kojih dolazi do kršenja autorskih prava predstavljaju ozbiljnu prijetnju funkcioniranju jedinstvenog digitalnog tržišta i razvoju zakonite ponude raznolikih kulturnih i kreativnih sadržaja na internetu;

13. poziva Komisiju da napravi procjenu različitih mehanizama umnožavanja u privatne svrhe u Europi i da pritom uzme u obzir djelotvornost i transparentnost u vezi s pristojbama i promjene u korištenju umnožavanja u privatne svrhe; smatra da bi se Komisija trebala pozabaviti razlikama među mehanizmima umnožavanja u privatne svrhe kako bi se osiguralo slobodno kretanje robe i usluga na unutarnjem tržištu te pravedna naknada za kreativni i kulturni sadržaj te da bi trebala doprinijeti lakšem razvoju novih i inovativnih poslovnih modela;

14. ističe da bi reforma pravne stečevine EU-a na području autorskog prava trebala i dalje jačati europsku kulturnu i kreativnu industriju tako što će pojačati pravnu sigurnost u digitalnom sektoru za sve uključene strane, kao što su nositelji prava, poslovni subjekti i korisnici, te dati poticaj za inovativne sustave izdavanja odobrenja na internetu i nove poslovne modele za distribuciju sadržaja internetom i tako omogućiti da se u tom sektoru ostvari korist od digitalne revolucije i istovremeno očuva uravnotežen lanac vrijednosti;

15. podsjeća da su iznimke i ograničenja autorskog prava ključan aspekt sustava autorskog prava te da se značajan doprinos gospodarskom rastu, inovacijama i otvaranju novih radnih mjesta u EU-u ostvaruje zahvaljujući činjenici da se institucije oslanjaju na takve iznimke i ograničenja; poziva Komisiju da predloži usklađen okvir za iznimke i ograničenja u cilju rješavanja problema fragmentacije tržišta, jačanja pravne sigurnosti i povećanja prekograničnog pristupa sadržaju zaštićenom autorskim pravom, omogućavanja jednakog pristupa kulturnoj raznolikosti diljem EU-a i odgovora na očekivanja potrošača; podsjeća da bi države članice trebale osigurati da iznimke i ograničenja koja su predvidjele ne budu u sukobu s uobičajenim iskorištavanjem djela ili predmeta te da bezrazložno ne dovode u pitanje zakonite interese nositelja prava; poziva da se ponovno napravi procjena iznimki za istraživanje i obrazovanje koja bi trebala obuhvaćati obrazovne ili istraživačke aktivnosti povezane s obrazovnom ustanovom ili institucijom priznatom od strane nadležnih nacionalnih tijela ili na osnovi nacionalnog zakonodavstva ili aktivnosti u području primjene određenog obrazovnog ili istraživačkog programa; poziva Komisiju da istraži načine na koje javne i znanstvene knjižnice javnosti mogu posuđivati knjige u digitalnom obliku za osobnu potrebu bez obzira na mjesto pristupa i uz pravednu naknadu za nositelje prava;

16. poziva na usvajanje obavezne iznimke kojom će se javnim i znanstvenim knjižnicama omogućiti posuđivanje knjiga u digitalnom obliku za osobnu potrebu, bez obzira na mjesto pristupa;

17. svjestan je da bi se prikladnom prilagodbom Direktive 2001/29/EZ digitalnom dobu moglo potaknuti poduzetništvo i novi poslovni modeli, što bi pripomoglo inovacijama i zapošljavanju;

18. poziva Komisiju da istraži mogućnost znatnog ograničavanja trajanja harmoniziranih uvjeta zaštite autorskih prava u okviru modernog programa trgovinske politike;

19. ističe važnost ugovorne slobode za sve dionike koji bi trebali moći slobodno koristiti svoja prava; smatra nužnom izradu pravnog okvira zasnovanog na dokazima uzimajući u obzir iskustvo svih relevantnih dionika i istovremeno jačanje pregovaračkog i ugovornog položaja svih stvaratelja u odnosu na druge nositelje prava i posrednike;

20. predlaže reviziju odgovornosti pružatelja usluga i posrednika kako bi se razjasnio njihov pravni status i odgovornost u pogledu autorskog prava, zajamčilo postupanje s dužnom pažnjom u cijelom stvaralačkom procesu i lancu opskrbe te osigurala pravedna naknada za stvaratelje i nositelje prava u Uniji;

21. smatra da je u sklopu cjelokupne reforme autorskog prava između ostalog nužno uvesti mjere kojima će se povećati prekogranična ponuda i dostupnost digitalnog sadržaja kao što su nova pravila za zaštitu potrošača, razvoj e-trgovine, približavanje stopa PDV-a i širenje digitalnih mreža;

22. smatra da je nužno predvidjeti jasan ažuriran okvir za kulturne institucije koji će knjižnicama omogućiti uvođenje e-posudbe i stvoriti preduvjete da knjižnice, arhivi i muzeji stave na raspolaganje zaštićena djela koja više nisu u prodaji;

23. smatra da bi građani trebali imati mogućnost pristupa internetskom sadržaju i njegove kupnje u drugoj državi članici te vjeruje da se ograničavanjem pristupa internetskom sadržaju na osnovi lokacije korisnika ometa razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta; pozdravlja izdavanje odobrenja za više državnih područja za prava u okviru Direktive 2014/26/EU kao primjer i način svladavanja fragmentacije unutarnjeg tržišta; potiče razvoj uravnoteženih, fleksibilnih i tržišno usmjerenih rješenja koja doprinose svladavanju svih postojećih prepreka međugraničnom pristupu i dostupnosti proizvoda i usluga i istovremeno poštuju kulturnu raznolikost, uključujući razvoj mehanizama koji unaprjeđuju prekogranični prijenos zakonito pribavljenog i ustupljenog sadržaja u EU-u;

24. smatra da je ograničavanje pristupa internetskom sadržaju na osnovi lokacije korisnika koji su platili kako bi mogli pristupiti sadržaju štetno za funkcioniranje mreža i da ometa razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta;

25. ističe da brzina tehnološkog napretka i promjena poslovnih modela na digitalnom tržištu zahtijeva tehnološki neutralan pravni i zakonodavni okvir za autorsko pravo; ističe da se zaštita autorskog prava i srodnih prava mora poštovati i na internetu i izvan njega, no napominje da digitalno okruženje nije jednako analognom svijetu i naglašava potrebu da se pažljivo pregleda popis iznimki i ograničenja i da se razmisli o tome jesu li potrebni dodatni ili alternativni načini zaštite autorskog prava kako bi se riješilo to pitanje i doprinijelo gospodarskom rastu, konkurentnosti i potpunom razvoju jedinstvenog digitalnog tržišta;

26. svjestan je važnosti odobrenja za određena područja u EU-u, osobito u pogledu audiovizualne i filmske produkcije koja se prvenstveno zasniva na sustavima prethodne kupnje ili prethodnog financiranja od strane organizacija za radiodifuziju;

27. naglašava da bi trebalo optimizirati digitalne pristojbe i učiniti ih transparentnijima kako bi se zaštitila prava nositelja prava i potrošača između ostalog uzimajući u obzir Direktivu 2014/26/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu;

28. poziva Komisiju da razmotri i predloži rješenja za automatizirane analitičke metode za tekst i podatke („dubinska analiza teksta i podataka”) u svrhe znanstvenog istraživanja, osobito u nekomercijalne svrhe, pod uvjetom da je dobivena dozvola za čitanje djela i uzimajući u obzir mogućnosti kao što su model izdavanja odobrenja, koji već postoji u nekim državama članicama, u cilju da se istraživačima omogući da sačuvaju konkurentnu prednost Europe u globalnom okruženju;

29. ističe potrebu za promicanjem veće interoperabilnosti, osobito softvera i terminala, jer nedostatak interoperabilnosti koči inovacije, ograničava tržišno natjecanje u EU-u i šteti potrošaču; smatra da nedostatak interoperabilnosti rezultira dominacijom jednog proizvoda ili usluge na tržištu, čime se guši tržišno natjecanje i ograničavaju mogućnosti izbora za korisnike u EU-u;

30. svjestan je da je široka pokrivenost internetom dovela do razvoja novih oblika korištenja djela i zahtijeva primjerena rješenja za pružanje naknade nositeljima prava u digitalnom okruženju koja će istovremeno građanima omogućiti pristup kulturnim dobrima i znanju;

31. poziva Komisiju da, u okviru potpunog poštovanja načela supsidijarnosti, ispita jesu li mjere koje postoje da bi se zajamčila pravedna naknada nositeljima prava za reproduciranje od strane privatnih osoba za vlastite potrebe, kao što su pristojbe za umnožavanje u privatne svrhe, učinkovita rješenja primjerena vremenu u kojem živimo;

32. poziva knjižnice i arhive na sklapanje dobrovoljnih sporazuma s nositeljima prava koji bi im omogućili ispunjavanje njihove javne misije u digitalnom društvu uz istovremeno poštovanje prava nositelja prava;

33. ističe da bi svaka zakonodavna promjena na tom području trebala osigurati pristup djelima i uslugama zaštićenima autorskim pravom i srodnim pravima za sve, osobito za osobe s invaliditetom, te bi trebala zajamčiti prilagođavanje digitalnom okruženju; uviđa da nemogućnost kupnje sadržaja u odgovarajućem obliku za korisnike s invaliditetom poduzećima također može stvoriti prepreku za trgovanje te smanjiti kulturnu proizvodnju i ponudu sadržaja dostupnu diljem država članica; poziva EU da ratificira Ugovor iz Marakeša za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom kojim se propisuje obvezna iznimka za nekomercijalne svrhe u korist osoba s invaliditetom koje su izravno povezane s invaliditetom te u mjeri opravdanoj konkretnim invaliditetom;

34. smatra da zaštita autorskih prava, s obzirom na to da je učinkovita samo onoliko koliko su učinkovite provedbene mjere koje ta prava štite, mora biti dosljedna ako se njome želi osigurati napredan kreativni sektor koji će štititi inovacije;

35. poziva Komisiju da pri reviziji okvira koji se odnosi na autorsko pravo uzme u obzir sve veću upotrebu kreativnih djela u sadržaju koji stvaraju sami korisnici i platforme društvenih medija na internetu te da poboljša informiranost korisnika u vezi s obvezama u pogledu svakog tko svjesno pruži poveznice na neautoriziran sadržaj ili poveznice s pomoću kojih se zaobilazi plaćanje; smatra da bi cilj svakog novog prijedloga trebao biti pronalaženje načina da se zaštite prava intelektualnog vlasništva i krajnji korisnici i da bi u isto vrijeme trebao poticati dinamičan internet na kojem tehnologija i pristup internetu mogu i dalje osnaživati pojedince kako bi bili inovativni i kreativni; smatra da bi Komisija osim toga mogla predložiti pravnu definiciju pojma javnog dobra te zajamčiti zaštitu takvih djela od prisvajanja u privatno vlasništvo digitalizacijom ili na neki drugi način;

36. sa zabrinutošću napominje da se vrijednost dobivena od iskorištavanja djela zaštićenih autorskim pravom u digitalnoj ekonomiji ne dijeli na pravedan način s nositeljima prava, između ostalog i zbog sustava oporezivanja pružatelja usluga; poziva Komisiju da ispita u kojoj se mjeri ta vrijednost prenosi internetskim posrednicima i koji je učinak toga;

37. poziva Komisiju da u okviru pregovora o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja nastavi dijalog i suradnju s SAD-om na zakonodavnim okvirima koji se odnose na autorsko pravo obje strane kako bi se poradilo na rješavanju mogućih prepreka za pristup tržištu i za trgovinu;

38. poziva Komisiju da prilagodi i standardizira iznimke i ograničenja dopuštene regulatornim okvirom analognog svijeta u kontekstu novog scenarija koji predstavlja digitalna paradigma, osobito tehnologije računalstva u oblaku;

39. smatra da bi se trebali uložiti zajednički napori u borbi protiv povrede autorskih prava u EU-u kako bi se zajamčila zaštita autorskih prava i pravedna naknada autorima; naglašava potrebu da se poveća osviještenost potrošača o posljedicama kršenja autorskog prava i srodnih prava te zahtijeva prikladno rješenje kako bi se osiguralo da nitko ne ostvari zaradu kršenjem autorskog prava;

40. podsjeća na Direktivu 2013/37/EU od 26. lipnja 2013. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora koja pruža zajednički pravni okvir za europsko tržište podataka u vlasništvu vlada (informacije javnog sektora) i obuhvaća odredbe o transparentnosti i tržišnom natjecanju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

14.4.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

47

11

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jerzy Buzek, Soledad Cabezón Ruiz, Philippe De Backer, Christian Ehler, Peter Eriksson, Fredrick Federley, Adam Gierek, Theresa Griffin, András Gyürk, Roger Helmer, Hans-Olaf Henkel, Dawid Bohdan Jackiewicz, Kaja Kallas, Barbara Kappel, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Ernest Maragall, Edouard Martin, Csaba Molnár, Nadine Morano, Dan Nica, Aldo Patriciello, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Miloslav Ransdorf, Michel Reimon, Herbert Reul, Paul Rübig, Algirdas Saudargas, Jean-Luc Schaffhauser, Neoklis Sylikiotis, Antonio Tajani, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Miguel Urbán Crespo, Vladimir Urutchev, Adina-Ioana Vălean, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Martina Werner, Hermann Winkler, Anna Záborská, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, José Blanco López, Simona Bonafè, Lefteris Christoforou, Cornelia Ernst, Eugen Freund, Michèle Rivasi, Pavel Telička, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Daniela Aiuto, Stanisław Ożóg

25.3.2015

MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

upućeno Odboru za pravna pitanja

o provedbi Direktive 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu

(2014/2256(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Catherine Stihler

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja predanost Komisije da se tijekom novog mandata bavi daljnjim razvojem digitalne agende EU-a, što obuhvaća i pitanja povezana s autorskim pravima; pozdravlja program rada Komisije za 2015. jer se njime jamči izrada paketa o jedinstvenom digitalnom tržištu koji uključuje zakonodavni prijedlog s ciljem moderniziranja pravila o autorskim pravima kako bi bila primjerenija digitalnom dobu;

2.  ističe potrebu za prilagodbom zakonodavnog okvira o autorskim pravima kako bi se zajamčila primjerena naknada i odgovarajuća zaštita za nositelje autorskog prava i srodnih prava s obzirom na nove zahtjeve potrošača i izazove digitalnog gospodarstva i društva; također ističe da bi se moderniziranim pravilima o autorskim pravima trebala očuvati pravedna ravnoteža među svim zainteresiranim stranama: potrošačima, korisnicima, stvaraocima i nositeljima prava;

3.  naglašava da je sveobuhvatna i dosljedna regulacija digitalnog tržišta bitan preduvjet za gospodarski rast;

4.  napominje da je Direktiva 2001/29/EZ (Direktiva Infosoc) donesena 2001. i da su se digitalna upotreba i ponuda materijala koji podliježe autorskim pravima otada promijenile te su drastično porasle; naglašava potrebu za odgovorom Komisije na tehnološki razvoj i za prilagodbom aktualnih propisa postojećim i budućim izazovima;

5.  naglašava činjenicu da zakonodavne razlike u državama članicama uzrokuju pravne nesigurnosti koje ometaju stvaranje jedinstvenoga digitalnog tržišta te prekogranične dostupnosti sadržaja zaštićenog autorskim pravom;

6.  podsjeća na to da se vrijednost koju u digitalnom gospodarstvu ostvaruju djela zaštićena autorskim pravom mora ravnopravno dijeliti s nositeljima prava; poziva Europsku komisiju da procijeni opseg i učinak tog prijenosa vrijednosti u korist digitalnih tehničkih posrednika;

7.  podsjeća da autorska i srodna prava imaju ključnu ulogu jer štite i potiču razvoj i promidžbu novih proizvoda i usluga te stvaranje i iskorištavanje njihova kreativnog sadržaja i na taj način pridonose većoj konkurentnosti, zapošljavanju i inovacijama u većem broju industrijskih sektora u EU-u, tako da pri svakom usklađivanju autorskih prava mora postojati visoka razina zaštite te se moraju uzeti u obzir promjene u ponašanju potrošača; ističe da će potrebna prilagodba Direktive 2001/29/EZ vrlo vjerojatno dovesti do osnivanja novih poduzeća i razvojnih poduzeća (start-up) koja će u budućnosti biti izvor radnih mjesta za mlade;

8.  ističe da su autorska prava učinkovita samo onoliko koliko su učinkovite provedbene mjere na snazi koje ih štite i da, kako bi se omogućio napredan i inovativan kreativni sektor, provedba zaštite autorskih prava mora biti dosljedna; također ističe da bi provedba pravila o autorskim pravima trebala biti razmjerna i da svako ograničavanje prava korisnika mora biti utvrđeno zakonom;

9.  smatra da bi modernizacija pravila o autorskim pravima u EU-u bila nepotpuna bez ažuriranja Direktive 2000/31/EZ o elektroničkoj trgovini te predlaže da Europska komisija razmotri mjere u tom pogledu;

10. uviđa da je svrha autorskih prava na bolji način zaštititi prava svih kategorija nositelja prava kako bi im se omogućilo primanje odgovarajuće naknade za svoje napore kada se drugi koriste njihovim radom te tako potaknuti buduću kreativnost; podsjeća da, iako kulturne i kreativne industrije zapošljavaju više od sedam milijuna ljudi i godišnje pridonose BDP-u EU-a s 4,5 % te će se, prema studiji Europskog parlamenta Trošak ne-Europe, uz pomoć jedinstvenog digitalnog tržišta do 2020. otvoriti 223 000 novih radnih mjesta, i iako šira javnost zahvaljujući uslugama, tehnologijama i mogućnostima svakim danom ima sve bolji pristup kreativnim djelima, zarada nositelja prava u kulturnim i kreativnim sektorima i dalje je sve manja; naglašava važnost učinkovite zaštite autorskih prava i potrebe da se poveća osviještenost potrošača o posljedicama kršenja autorskih i srodnih prava;

11. naglašava potrebu za jačanjem pregovaračkog položaja autora i stvaralaca u sustavu vrijednosti digitalnog doba;

12. ističe činjenicu da se odredbe država članica o autorskim i srodnim pravima znatno razlikuju i da je ekskluzivnost koja je vlasniku prava zajamčena u okviru autorskih prava u načelu ograničena na teritorijalne granice države članice u kojoj je to pravo dodijeljeno; smatra da ta teritorijalna ograničenja često mogu dovesti do fragmentacije tržišta i velikih odstupanja u provedbi diljem EU-a; podsjeća da europsko tržište nije homogeno te da se nacionalna tržišta razvijaju različitom brzinom; podsjeća također da potrošačke navike i obrasci potrošnje, a time i sadržaj, odgovaraju konkretnim očekivanjima u svakoj pojedinoj državi članici;

13. naglašava važnost jasne komunikacije s korisnicima o karakteristikama sadržaja koji kupuju u skladu s Direktivom EU-a o pravima potrošača;

14. smatra da bi se trebali uložiti zajednički napori u borbi protiv povrede autorskih prava u EU-u kako bi se zajamčila zaštita autorskih prava i pravedna naknada autorima internetskog sadržaja zaštićenog autorskim pravom;

15. ističe da bi se zbog teritorijalne fragmentacije od korisnika koji diljem EU-a žele pružati usluge povezane sa sadržajem moglo tražiti da ishode više odobrenja; ističe činjenicu da razlike u ograničenjima i iznimke prečesto dovode do dodatnih pravnih troškova i pravne nesigurnosti, čime se ugrožavaju inovacije i ulaganja te se u nekim slučajevima doprinosi tržišnoj koncentraciji; stoga poziva Komisiju da razmotri koje bi se fakultativne iznimke i ograničenja iz Direktive 2001/29/EZ mogle proglasiti obveznima kako bi se omogućio jednak prekogranični pristup kulturnoj raznolikosti na unutarnjem tržištu i poboljšala pravna sigurnost;

16. podsjeća da se potrošačima prečesto zbog geografskih razloga uskraćuje pristup određenim sadržajnim uslugama, što je u suprotnosti s ciljem provedbe četiriju sloboda unutarnjeg tržišta koji je utvrđen u Direktivi 2001/29/EZ; stoga apelira na Komisiju da predloži primjerena rješenja za bolju prekograničnu dostupnost usluga i sadržaja zaštićenog autorskim pravom za potrošače;

17. smatra da bi potrošači trebali moći kupiti internetski sadržaj iz druge države članice; ističe da bi se potrošačima u trenutku kupnje trebale pružiti jasne informacije o licenciji za digitalni sadržaj, što obuhvaća i informacije o geografskim ograničenjima upotrebe tog sadržaja dok se ona ne ukinu; naglašava da je europsko kreativno stvaralaštvo jedan od njezinih najbogatijih resursa te da bi se onima koji to žele trebalo omogućiti da plate kako bi u tome uživali, čak i onda kada se prodaje samo u drugoj državi članici;

18. vjeruje da je iznimno važno sačuvati mogućnost izbora korisnika u pogledu pristupa različitom, uključujući jezično različitom, kulturnom sadržaju, iako postoji potreba za rješenjima koja bi zajamčila prenosivost usluga, tj. putovanje korisnika između država članica;

19. naglašava važnost veće jasnoće i transparentnosti sustava autorskih prava za korisnike autorskih prava, posebice u pogledu sadržaja koji stvaraju korisnici i pristojbi za autorska prava, kako bi se potakla kreativnost, daljnji razvoj internetskih platformi i osigurala odgovarajuća naknada za nositelje autorskih prava;

20. podsjeća na važnost modernog prokonkurentnog okvira autorskih prava prilagođenog potrošačima koji odgovara na izazove digitalnog okružja; uviđa da je potrebno holistički pristupiti modernizaciji pravila o autorskim pravima kako bi se riješio problem postojećih fragmentacija tržišta, posebice za upravljanje internetskim pravima, te zajamčilo sigurno, primjereno i pouzdano okružje za potrošače, stvaraoce i korisnike autorskih prava;

21. stoga pozdravlja donošenje Direktive 2014/26/EU o kolektivnom ostvarivanju prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava, kojom se ostvaruje prava ravnoteža među pristupom javnosti kulturnim djelima, lakšim stjecanjem prava za korisnike i odgovarajućom naknadom za stvaraoce, te smatra da će provedba ove Direktive dovesti do jasnijeg niza standarda za cijeli EU, koji će rezultirati bržom i fleksibilnijom infrastrukturom za izdavanje odobrenja koja je prilagođena konkretnoj upotrebi; napominje, međutim, da fragmentacija i dalje postoji i da se moraju razmotriti rješenja, među ostalim u području zajedničkih pristupa kojima se utvrđuju ciljane iznimke koje utječu na prekograničnu razmjenu djela, što je nužno za dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta;

22. smatra da je potrebno omogućiti uravnotežena rješenja koja pomažu u napretku i/ili poboljšanjima u pogledu prekograničnog pristupa i prekogranične prenosivosti proizvoda i usluga, koja su neophodna kako bi korisnici mogli dobiti usluge i proizvode, i to u trenutku kada to žele i na mjestu na kojem to žele, u skladu s najnovijim zahtjevima korisnika; smatra da je kulturna raznolikost Europe temelj europskog identiteta te je stoga treba njegovati i promicati među državama članicama;

23. naglašava da se potrošači često suočavaju s različitim ograničenjima te da u okviru autorskih prava vrlo često nedostaje pojam prava potrošača; poziva Komisiju da procijeni učinkovitost postojećeg zakonodavstva o autorskim pravima iz perspektive potrošača te da utvrdi skup jasnih i sveobuhvatnih prava potrošača;

24. apelira na Komisiju i države članice da promiču višu razinu usklađenosti i uravnoteženi okvir za iznimke i ograničenja kojim se ni na koji način ne šteti nositeljima prava, kojim se ispunjavaju očekivanja potrošača i potiču kreativnost i inovacije te koji se prilagođava razvoju tehnologije u digitalnom okruženju; potiče države članice da na ciljan i tehnološki neutralan način iskoriste mogućnost iznimki; naglašava važnu ulogu koju iznimke i ograničenja dogovoreni zbog javnog interesa, u svrhe istraživanja, obrazovanja i podučavanja, imaju u pružanju pristupa znanju kao i poticanju kulturnog i društvenog sudjelovanja; poziva Komisiju i države članice da olakšaju uvrštavanje e-knjiga u sustav javne posudbe pod uvjetom da su postignuti ili započeti svi potrebni sporazumi kako bi se zajamčila pravedna naknada i poštovanje prava nositelja prava; potiče Komisiju i države članice da uspostave mehanizam kojim će se knjižnicama, arhivima i muzejima omogućiti da zaštićena djela u svojim kolekcijama kojima više ne upravljaju nositelji prava učine javno dostupnima na internetu;

25. pozdravlja strukturirani dijalog dionika „Odobrenja za Europu” koji je 2013. započela Komisija; stoga smatra da su uključivanje relevantnih dionika i razmjena najboljih praksi ključni želi li se ostvariti homogenija provedba zakona o autorskim pravima utemeljena na dokazima diljem EU-a; poziva Komisiju da prati provedbu obveza preuzetih u okviru „Odobrenja za Europu” i da o njoj izvješćuje;

26. ističe važnost promicanja veće interoperabilnosti jer nedostatak interoperabilnosti koči inovacije i smanjuje tržišno natjecanje u EU-u te usporava inovacije; napominje da nedostatak interoperabilnosti sprečava razvoj novih sadržajnih usluga na štetu umjetnika koji traže širu publiku diljem Europe; smatra da nedostatak interoperabilnosti može rezultirati dominacijom jednog proizvoda na tržištu, čime se guši tržišno natjecanje i ograničava mogućnost izbora za korisnike u EU-u;

27. naglašava važnost iznimki od autorskih prava kojima se omogućuje poboljšani pristup digitalnom sadržaju osobama s invaliditetom; uviđa da nemogućnost kupnje sadržaja u odgovarajućem obliku za korisnike s invaliditetom poduzećima također otežava trgovanje; nadalje uviđa da nemogućnost kupnje sadržaja u odgovarajućem obliku kojim se može pružiti potpora korisnicima s invaliditetom smanjuje kulturnu proizvodnju i ponudu sadržaja dostupnu diljem država članica; stoga ističe da bi svaka zakonodavna promjena u tom području trebala osobama s invaliditetom zajamčiti dostupnost djela i usluga koji su zaštićeni autorskim ili srodnim pravima te bi trebala biti prilagođena digitalnom okruženju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

24.3.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

34

3

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Lara Comi, Daniel Dalton, Nicola Danti, Pascal Durand, Vicky Ford, Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Antanas Guoga, Sergio Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Antonio López-Istúriz White, Jiří Maštálka, Marlene Mizzi, Jiří Pospíšil, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Emma McClarkin, Roberta Metsola, Franz Obermayr, Adam Szejnfeld, Ulrike Trebesius, Sabine Verheyen, Inês Cristina Zuber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jonathan Arnott, Philippe De Backer, Andrey Novakov

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

16.6.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

23

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Therese Comodini Cachia, Mady Delvaux, Rosa Estaràs Ferragut, Laura Ferrara, Enrico Gasbarra, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Mary Honeyball, Sajjad Karim, Dietmar Köster, Gilles Lebreton, Jiří Maštálka, Emil Radev, Julia Reda, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, József Szájer, Axel Voss

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Angel Dzhambazki, Jytte Guteland, Constance Le Grip, Angelika Niebler, Cecilia Wikström

(1)

 SL L 167, 22.6.2001., str. 10.

(2)

 SL L 84, 20.3.2014., str. 72.

(3)

 SL L 175, 27.6.2013., str. 1.

(4)

 SL L 299, 27.10.2012., str. 5.

(5)

SL L 372, 27.12.2006., str. 12.

(6)

 SL L 265, 11.10.2011., str. 1.

(7)

SL L 248, 6.10.1993., str. 15.

(8)

SL L 157, 30.4.2004., str. 45.

(9)

SL L 376, 27.12.2006., str. 28.

(10)

SL L 346, 27.11.1992., str. 61.

(11)

SL L 272, 13.10.2001., str. 32.

(12)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0179.

(13)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0368.

(14)

SL C 353 E, 3.12.2013., str. 64.

(15)

SL C 50 E, 21.2.2012., str. 48.

(16)

SL C 249 E, 30.8.2013., str. 49.

(17)

Europska komisija, DG MARKT, izvješće o odgovorima na javno savjetovanje o preispitivanju pravila EU-a o autorskim pravima, srpanj 2014.

(18)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0179.

(19)

Kako je navedeno u preporukama Antónija Vitorina od 31. siječnja 2013. koje su proizišle iz posljednjih postupka posredovanja Komisije o pristojbama na privatno umnožavanje i reprodukciju.

Pravna napomena