Postupak : 2014/2255(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0241/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0241/2015

Rasprave :

PV 08/09/2015 - 13
CRE 08/09/2015 - 13

Glasovanja :

PV 09/09/2015 - 8.13
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0309

IZVJEŠĆE     
PDF 621kWORD 162k
23.7.2015
PE 557.126v02-00 A8-0241/2015

o Izvješću o provedbi, rezultatima i općoj procjeni Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012.

(2014/2255(INI))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Izvjestitelj: Eduard Kukan

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Izvješću o provedbi, rezultatima i općoj procjeni Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012.

(2014/2255(INI))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir Odluku br. 940/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2011. o Europskoj godini aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012.(1),  

–       uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenog 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja(2),

–       uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, posebno njezin članak 25. koji se odnosi na prava starijih osoba,

–       uzimajući u obzir završno izvješće Komisije o sastanku na vrhu o aktivnom i zdravom starenju održanom 9. – 10. ožujka 2015.,

–       uzimajući u obzir pripremni dokument Komisije od 23. veljače 2015. naslovljen „Rast srebrnog gospodarstva u Europi”,

–       uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 15. rujna 2014. o provedbi, rezultatima i općoj procjeni Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012. (COM(2014)0562),

–       uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Izvješće iz 2015. o starenju stanovništva: gospodarska i proračunska predviđanja za 28 država članica EU-a (2013. – 2060.)” (europsko gospodarstvo 3|2015.),

–       uzimajući u obzir izvješće Komisije od 17. siječnja 2014. naslovljeno „Zajedničko izvješće o primjeni Direktive Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o primjeni načela ravnopravnosti osoba bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (Direktiva o rasnoj jednakosti) i Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenog 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljaju zanimanja (Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju)” (COM(2014)0002),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.” (COM(2013)0083),

–       uzimajući u obzir Komisijin plan politike za provedbu Paketa mjera za socijalno ulaganje u 2014.,

–       uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 16. veljače 2012. naslovljenu „Program za primjerene, sigurne i održive mirovine” (COM(2012)0055),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. veljače 2012. naslovljenu „Ostvarivanje strateškog provedbenog plana Europskog inovacijskog partnerstva za aktivno i zdravo starenje” (COM (2012)0083),

–       uzimajući u obzir izjavu Vijeća od 7. prosinca 2012. o „Europskoj godini aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012.: smjernice za budućnost”,

–       uzimajući u obzir zajedničko izvješće Odbora za socijalnu zaštitu i Komisije od 10. listopada 2014. naslovljeno „Odgovarajuća socijalna zaštita za potrebe dugoročne skrbi u društvu koje stari”,

–       uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) od 31. listopada 2014. na temu „Pristup zdravstvenoj skrbi u vrijeme krize”,

–       uzimajući u obzir trenutačne napore koje radna skupina UN-a o starenju ulaže u Konvenciju o zaštiti prava starijih osoba,

–       uzimajući u obzir izvješće o zaključcima zaklade Eurofound iz 2014. naslovljeno „Prednost pri zapošljavanju osoba iznad 50 godina starosti”,

–       uzimajući u obzir publikaciju Focus zaklade Eurofounda naslovljen „Održivi rad: ususret boljem i duljem radnom vijeku” (prosinac 2014.),

–       uzimajući u obzir detaljnu analizu Europske parlamentarne službe za istraživanja iz ožujka 2015. naslovljenu „Europska godina aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012.”,

–       uzimajući u obzir završno izvješće Ecorysa od 15. travnja 2014. naslovljeno „Procjena Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti”,

–       uzimajući u obzir plan udruženja dionika inicijative Europska godina 2012. od 10. prosinca 2012. naslovljen „Ususret Europskoj godini aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012. i razdoblje koje slijedi (EY2012)”,

–       uzimajući u obzir posebno istraživanje Eurobarometra 378 iz siječnja 2012. naslovljeno „Aktivno starenje”,

–       uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 4. srpnja 2013. o utjecaju krize na pristup ranjivih skupina skrbi(3)

–       uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 21. svibnja 2013. o programu za primjerene, sigurne i održive mirovine(4),

–       uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 11. studenog 2010. o demografskim izazovima i međugeneracijskoj solidarnosti(5),

–       uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–       uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0241/2015),

A.     budući da je cilj Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012. bio jačanje svijesti o vrijednosti aktivnog starenja, poticanje razmjene informacija, promicanje politika aktivnog starenja i stvaranje okvira za poduzimanje konkretnih mjera na razini Unije i država članica te svih dionika iz javnog i privatnog sektora;

B.     budući da se očekuje da će do 2050. prosječna dob u EU-u biti iznad 50;

C.     budući da je EU suočen s nezapamćenim demografskim, društvenim i strukturnim promjenama kojima se treba pristupiti bez odgode; budući da je opće starenje stanovništva popraćeno povećanjem potreba za socijalnom skrbi, zdravstvenih potreba i potreba za njegom za starije osobe i njihove obitelji, a dugoročna kvaliteta i održivost javnih usluga u EU-u uvelike će ovisiti o mjerama koje će se poduzeti u sljedećih nekoliko godina;

D.     budući da produljenje prosječnog očekivanog životnog vijeka treba smatrati boljitkom za civilizaciju i čimbenikom društvenog napretka;

E.     budući da je 2006. osnovana Mreža regija za savladavanje demografskih promjena koja obuhvaća 40 europskih regija i budući da je cilj te mreže podići svijest o važnosti izazova poput starenja i smanjenja broja stanovnika za EU i njegovu gospodarsku i socijalnu koheziju;

F.     budući da je prosječan broj djece po ženi u EU-u ispod granice za smjenu generacija i da je gospodarska kriza čimbenik u smanjenju stope nataliteta te da bi se očekivani životni vijek do 2050. mogao produljiti za pet godina;

G.     budući da je aktivno starenje jedan od velikih izazova 21. stoljeća;

H.     budući da uz pojavu starenja sve više raste i broj europskih regija u kojima dolazi do demografskog pada zbog smanjenja stopa nataliteta, pada broja stanovnika, visokih stopa starenja, ovisnosti i pada broja zaposlenog stanovništva; budući da se sve te pojave pojačavaju u ruralnim područjima dotičnih regija jer je uobičajeno da ljudi napuštaju ta područja i odlaze u velike ili srednje velike gradove;

I.      budući da su aktivno starenje i međugeneracijska solidarnost ključni za ostvarivanje općih i pojedinačnih ciljeva strategije Europa 2020. i za stvaranje konkurentne, uspješne i uključive Europe;

J.      budući da je uspjeh politike aktivnog starenja snažno povezan s učinkovitošću niza politika nediskriminacije, socijalne zaštite, socijalne uključenosti i javnog zdravlja koje se oblikuju tijekom cijelog života građana i radnika EU-a;

K.     budući da se prema Svjetskog zdravstvenoj organizaciji (WHO) riječ „aktivno” odnosi na kontinuirano sudjelovanje u društvenim, gospodarskim, kulturnim, duhovnim i građanskim pitanjima, a ne samo na fizičku aktivnost ili radnu sposobnost te budući da zbog toga osobe koje odu u mirovinu zbog starosti i osobe umirovljene zbog invalidnosti ili bolesti mogu aktivno doprinositi svojim obiteljima, kolegama, zajednicama i narodu;

L.     budući da je potreban cjelovit pristup koji uzima u obzir razne elemente koji doprinose održivosti rada tijekom životnog vijeka za svakog pojedinca i društvo u cjelini;

M.    budući da različite skupine radnika imaju različite uvjete rada, što dovodi do nejednakosti u zaštiti zdravlja na radu;

N.     budući da među državama članicama i regionalnim i lokalnim tijelima postoji znatna i vidljiva neujednačenost u pogledu politika aktivnog starenja i politika socijalne zaštite u starijoj dobi, pomoćne infrastrukture i proračunskih sredstava;

O.     budući da aktivno i zdravo starenje stvara nove socijalne potrebe i zahtijeva ulaganje u raznolike javne usluge, i u one postojeće i u nove usluge koje će se tek osigurati te naravno u području zdravlja i skrbi za starije i budući da ono oslobađa nov potencijal u okviru uživanja i produljenja slobodnog vremena i vremena odmora;

P.     budući da je financijska i gospodarska kriza utjecala na povećanje razine siromaštva među starijim osobama i budući da siromaštvo ili rizik od siromaštva i socijalne isključenosti ne predstavljaju samo opasnost za zdravlje nego i otežavaju bilo kakvu mogućnost aktivnog starenja;

Q.     budući da u EU-u djeluje oko 125 000 strukturnih mirovinskih fondova koji raspolažu imovinom u vrijednosti od 2,5 bilijuna EUR u ime oko 75 milijuna Europljana, koji čine 20 % radno sposobnog stanovništva EU-a;

R.     budući da je međugeneracijska solidarnost jedno od osnovnih načela ljudskog društva; budući da produljenjem prosječnog očekivanog životnog vijeka međugeneracijski odnosi postaju sve važniji; budući da su gospodarstvu i društvu, ako žele postići svoje ciljeve, potrebni životno iskustvo, predanost i ideje svih generacija;

S.     budući da aktivno sudjelovanje u programima cjeloživotnog učenja i sportskim programima uvelike doprinosi stvaranju istinske kulture aktivnog starenja i stanovništvu ne omogućuje samo da svoje vještine tijekom života prilagodi zahtjevima tržišta rada koji se mijenjaju nego i da ostane zdravo, aktivno i da sudjeluje u društvu u širem smislu;

T.     budući da starije žene čine 20 % stanovništva EU-a i da će, prema trenutačnim demografskim trendovima, taj postotak i dalje rasti; budući da su u većini zemalja EU-a starije žene izložene većem riziku od siromaštva nego stariji muškarci – žene u prosjeku 21 %, muškarci 16 %; budući da u EU-u razlika u mirovinama muškaraca i žena iznosi 39 %;

U.     budući da dostupne tehnologije mogu omogućiti i olakšati pristup tržištu rada, samostalan život i sudjelovanje u svim aspektima društva; budući da je danas, međutim, preko 69 % osoba koje nemaju osnovne digitalne vještine starije od 55 godina; budući da zbog nedostupnosti, brzog razvoja informacijske i telekomunikacijske tehnologije i slabe digitalne pismenosti mnoge starije osobe i osobe s invaliditetom izložene riziku od nepotpunog iskorištavanja budućeg jedinstvenog digitalnog tržišta;

1.      uviđa da je Europska godina 2012. donijela važan politički zamah koji je pridonio pokretanju rasprave o izazovima aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti u Europi;

2.      međugeneracijsku pravdu definira kao ravnomjernu raspodjelu povlastica i tereta među generacijama; smatra da se učinkovita suradnja među generacijama temelji na solidarnosti i da mora biti obilježena uzajamnim poštovanjem, odgovornošću i spremnošću da brinemo jedni za druge;

3.      napominje da su konkretni ciljevi Europske godine 2012. djelomično postignuti, a najbolji rezultati ostvareni su u području inicijativa i događaja s ciljem podizanja svijesti;

4.      napominje i pozdravlja činjenicu da je zahvaljujući događanjima i inicijativama Europske godine 2012. postalo jasno da stariji ljudi nisu teret gospodarstvu i društvu, nego su im, zbog svog iskustva, postignuća i znanja, vrijedan doprinos;

5.      ističe da je Europskom godinom 2012. uspješno ostvaren cilj da se važni dionici angažiraju oko pitanja aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti; no žali zbog činjenice da su ciljevi uspostave novih mreža za razmjenu resursa, projekata i ideja među javnim sektorom, privatnim sektorom i civilnim društvom postignuti tek u rijetkim slučajevima; žali zbog činjenice da je uključenost socijalnih partnera bila neujednačena te da privatna poduzeća nisu bila uključena u većoj mjeri; ističe potrebu za povećanom izgradnjom kapaciteta u cilju promicanja aktivnog sudjelovanja starijih osoba u društvu;

6.      pozdravlja činjenicu da se Europskom godinom 2012. doprinijelo poboljšanju programa nacionalnih politika o aktivnom starenju, da se potakla razmjena dobre prakse među državama članicama, povećao broj inicijativa za promicanje aktivnog starenja i da se unaprijedilo znanje i vještine dionika;

7.      ističe da su potrebne pouzdane statistike o stanju starijih osoba i demografskim promjenama kako bi se razvile bolje usmjerene i učinkovitije strategije aktivnog starenja; poziva Komisiju da osigura sveobuhvatno i kvalitetno prikupljanje podataka o društvenom statusu starijih osoba, njihovu zdravlju, pravima i životnom standardu;

8.      smatra da je nužno nastaviti s radom na inicijativama započetim u okviru Europske godine 2012. i pretvoriti ih u čvrstu političku obvezu nakon koje će uslijediti konkretno djelovanje kako bi se zajamčila socijalna uključenost, aktivno sudjelovanje i dobrobit svih generacija, istovremeno poštujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti; podsjeća da se zakonodavstvo EU-a o politikama starenja mora djelotvorno provoditi kako bi se suzbila i spriječila diskriminacija mlađih i starijih osoba u svim područjima života;

9.      ističe potrebu za većom suradnjom među trima elementima zaduženim za koordinaciju, a to su razina na kojoj se donose odluke (uključujući razinu EU-a te regionalnu i lokalnu razinu), civilno društvo i privatni sektor uključujući industrije koje osiguravaju inovativnu robu i usluge kojima podupiru samostalan život;

10.    poziva Komisiju da provede studiju o demografskom padu koji zahvaća sve veći broj regija u raznim zemljama EU-a te da sastavi komunikaciju o tom problemu i mjerama koje bi se mogle poduzeti na europskoj razini, razini država članica i zahvaćenih regija kako bi se odgovorilo na izazov demografskog pada;

11.    naglašava da su regije s ozbiljnim prirodnim i demografskim poteškoćama kao što su rijetko naseljene regije, otoci i planinska područja osobito teško pogođene problemima povezanim sa starenjem te da imaju manje sredstava i infrastrukture s pomoću kojih bi promicale aktivno starenje; poziva na razmatranje pitanja jesu li poticajni planovi korisni kod rješavanja problema starenja koji se općenito pogoršava usporednim procesom depopulacije koji zahvaća mnoge dotične regije i koji može biti prijetnja njihovu opstanku;

12.    žali zbog činjenice što je, s obzirom na to da je Europska godina 2012. relativno kasno odobrena, došlo do kašnjenja u zapošljavanju ugovornih suradnika i kašnjenja u provedbi pa neka događanja kao što je „Dan starijih osoba na djelu” nisu ostvarila svoj puni potencijal; ističe manji proračun dodijeljen za Europsku godinu 2012. u usporedbi s drugim europskim godinama te oskudnija sredstva za provedbu ciljeva Europske godine 2012. koja iz toga proizlaze;

13.    podsjeća da je aktivno starenje, među ostalim, proces kojim se povećavaju mogućnosti za zdrav život i sudjelovanje u društvu kako bi se ljudima omogućilo očuvanje dobrog životnog standarda i kvalitete života kako idu k starijoj dobi; smatra da bi se politikom aktivnog starenja trebao osnažiti potencijal za fizičku, društvenu i mentalnu dobrobit tijekom njihova života kako bi se omogućila bolja socijalna uključenost i aktivnije sudjelovanje u društvu; ističe činjenicu da aktivno starenje također podrazumijeva bolji pristup zdravlju, dugoročnoj njezi i socijalnim uslugama koje su tijekom krize u nekim slučajevima bile pod pritiskom te cjeloživotno učenje, sudjelovanje u društvu i kulturnim aktivnostima, jačanje postojeće socijalne infrastrukture kao što su domovi i centri za dnevnu skrb, iskorjenjivanje dobne diskriminacije i stereotipa, mjere borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te veću svijest o važnosti aktivnog i zdravog starenja;

14.    svim državama članicama preporuča da kroz svoje sustave socijalne skrbi promiču i jačaju kvalitetnu javnu infrastrukturu za starije (domove, centre za dnevnu skrb i kućnu njegu) gdje su starije osobe aktivni, a ne pasivni sudionici inicijativa;

15.    smatra da treba razviti europsku strategiju o demenciji koja će uključivati mjere pomoći obiteljima oboljelih, informativne kampanje, podizanje svijesti i razmjenu dobre prakse među državama članicama;

16.    poziva Komisiju da prouči zabrinjavajući problem nezaposlenosti među osobama starijim od 50 godina i rastuću razinu dugoročne nezaposlenosti te da zajedno s državama članicama, tijelima regionalne i lokalne vlasti i socijalnim partnerima ispita okolnosti i osobne situacije starijih nezaposlenih osoba i razvije učinkovita sredstva pomoću kojih će radnike koji pripadaju toj ranjivoj skupini zadržati na tržištu rada pružajući im mogućnost cjeloživotnog učenja, unaprjeđenja vještina, osposobljavanja na radnom mjestu, pristupačnih i povoljnih programa učenja te promičući osposobljavanje za sve generacije i prijenos znanja na radnom mjestu za sve;

17.    naglašava da se u tom smislu prije svega u obzir trebaju uzeti programi poput „generacijskog mentorstva” u okviru kojeg se potiče razmjena među starijim stručnjacima i mlađim generacijama na radnom mjestu i tijekom osposobljavanja; ističe da u procesu rada treba poduprijeti skupine radnika različite dobi, a da se izvrsne projekte treba nagraditi; smatra da bi države članice mogle osigurati poticaje za poduzeća kako bi ona zaposlila više starijih radnika te da se prema starijim radnicima načelno ne treba odnositi lošije nego prema mlađima u pogledu strukovnog i trajnog osposobljavanja; osobito ističe važnost prilagođavanja radnih mjesta potrebama starijih radnika i pružanja više mogućnosti starijim radnicima za rad na nepuno radno vrijeme u skladu s njihovim sklonostima te osiguranja duljeg radnog vijeka za one koji žele raditi dulje i za to su sposobni; smatra da bi trebalo uspostaviti posebne mirovinske planove za starije dugoročno nezaposlene osobe kako bi se uspostavila ravnoteža među potrebama tih ljudi za socijalnom stabilnošću i potrebama sustava socijalne skrbi;

18.    žali što su stariji radnici još uvijek često izloženi dobnoj diskriminaciji i stereotipima i što nailaze na prepreke; stoga države članice poziva na pravilno provođenje Direktive 2000/78/EZ o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljaju zanimanja bez odgode; napominje da je prijedlog direktive o jednakom postupanju(6) od 2008. blokiran u Vijeću i poziva države članice da što prije pronađu rješenje;    

19.    no snažno odbacuje stav da su politike aktivnog starenja isključivo instrument kojim se održava mogućnost zapošljavanja starijih radnika i potiče države članice da obave sve potrebne procjene i poduzmu potrebne mjere kako bi se preusmjerile na pristup utemeljen na životnom ciklusu te da prema potrebi provedu reforme mirovinskog sustava i istovremeno nastoje učvrstiti pravila o umirovljenju, uzimajući u obzir stvarne stope nezaposlenosti stanovništva starijeg od 50 godina prije nego što promijene obveznu dob za odlazak u mirovinu; vjeruje da se povezivanjem dobi za odlazak u mirovinu isključivo s očekivanim životnim vijekom ne uzima u obzir važnost trendova na tržištu rada te ono stoga ne treba biti jedini instrument za rješavanje pitanja društva koje stari; smatra da bi umjesto toga države članice u okviru svojeg zakonodavstva u području zaštite radnih mjesta i sustava određivanja plaća trebale podržati zapošljavanje starijih radnika, osobito prije zakonske dobi za umirovljenje, s obzirom na to da bi nezaposlenost mogla imati negativne posljedice na njihova mirovinska primanja te smatra da bi države članice trebale osigurati održive sustave socijalne zaštite;

20.    poziva države članice da osiguraju održivost javnih mirovinskih sustava i zajamče pojedinačna i odgovarajuća mirovinska primanja i prava za sve kako bi se ljudima omogućio dostojanstven život u starijoj dobi, uključujući one koji su uzeli stanku za vrijeme radnog odnosa, a to su uglavnom žene; naglašava važnost odgovarajućeg nadzora i neovisnih revizija strukovnih mirovinskih fondova kako bi se osigurale sigurne i održive mirovine;

21.    ističe da se starijim ljudima mora pružiti mogućnost da igraju ključnu ulogu u pomaganju njihovim obiteljima te usmjerava pozornost na vrijedan volonterski rad koji stariji ljudi obavljaju;

22.    ističe važnost dostupnih tehnologija za europska društva koja stare i poziva Komisiju da razvije uključivu strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta osiguravajući dostupnost i povezujući je s promicanjem „srebrnog gospodarstva” u Europi;

23.    pozdravlja činjenicu da je aktivno i zdravo starenje jedan od prioriteta ulaganja Europskog socijalnog fonda u programskom razdoblju 2014. – 2020., kao što je utvrđeno Uredbom 1304/2013; poziva države članice da se učinkovito koriste dodijeljenim sredstvima; podsjeća da je financiranje projekata kojima se promiče aktivno starenje također dostupno u okviru programa kao što su europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF), Obzor 2020., Europski program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i zdravstveni program; poziva na bolju usklađenost programa i raznih instrumenata dostupnih u okviru EU-a za promicanje aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti te u skladu s prioritetima programa Obzor 2020. poziva na stvaranje europskog prioriteta istraživanja pod nazivom „Primijenjene zdravstvene znanosti i znanosti aktivnog starenja”;

24.    poziva države članice da iskoriste sredstva u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF), ESIF-a i EaSI-ja kako bi osigurale financijsku pomoć za programe samopomoći koje provode organizacije za starije osobe koje međusobno dijele energiju, znanje, iskustva i mudrost i pomažu potrebitima te na taj način doprinose aktivnom i zdravim starenju i duljem samostalnom životu;

25.    podsjeća na Komisijinu reviziju proračuna za 2010. u kojoj je kao jedno od temeljnih načela utvrđena „dodana vrijednost EU-aˮ; inzistira na tome da se svi rashodi temelje na tom načelu i da se sredstvima EU-a, osobito u okviru ESF-a, ne trebaju subvencionirati nacionalni pristupi nego osigurati dodatna podrška programima aktivnog starenja u državama članicama;

26.    poziva Komisiju i države članice da poboljšaju usmjeravanje fondova za aktivno starenje i učinkovitost povlačenja sredstava; također poziva Komisiju da prouči izvedivost i dodanu vrijednost novog europskog financijskog instrumenta kojim bi se riješio problem ponovnog uključivanja otpuštenih radnika srednje životne dobi u tržište rada;

27.    poziva Komisiju i države članice da prikupe potpune i pouzdane podatke kako bi se omogućila procjena učinkovitosti korištenja sredstava ESF-a za starije radnike;

28.    poziva Komisiju da procijeni izvedivost i dodanu vrijednost novog europskog financijskog instrumenta kako bi se osigurao minimalan dohodak za sve građane EU-a ispod granice siromaštva;

29.    preporuča državama članicama da sastave i provedu javne politike i programe koji će poboljšati fizičko zdravlje, ali i promicati psihičko zdravlje i društvene veze;

30.    smatra da je nužno podržati što dulji samostalan i aktivan život starijih osoba razvijajući i održavajući javnu podršku koja je usmjerena na ljude i koja se temelji na potražnji te pomoć i usluge skrbi tako što će se poboljšati povezanost tih usluga, kao što je utvrđeno člankom 25. Povelje Europske unije o temeljnim pravima; stoga poziva države članice da osiguraju povoljnu, pristupačnu i nediskriminatornu zdravstvenu skrb i da u svojim politikama zdravstvene skrbi daju prednost prevenciji; stoga poziva Komisiju da provede Paket mjera za socijalno ulaganje, da zdravo starenje i odgovarajuću i kvalitetnu dugoročnu njegu za starije ostavi visoko na političkom dnevnom redu te da istraži dostupnost zdravstvene skrbi za starije, prikupi podatke o razdobljima čekanja u zdravstvenim sustavima EU-a i predloži smjernice za maksimalno razdoblje čekanja; smatra da je nužno promicati osobnu i individualnu odgovornost za vlastito zdravlje uz primjetan rast razine informiranosti o zdravstvenoj skrbi i nacionalne motivacijske kampanje, kao i poticati suradnju u području zdravstvene pismenosti kako bi se starijim osobama omogućilo da brinu o svom zdravlju;   podsjeća da bismo više pažnje trebali posvetiti inovativnim tehnološkim rješenjima i alatima; na kraju uviđa važnost učinkovitog širenja informacija o lokalnim službama i pravima u vezi s postizanjem tih ciljeva;

31.    poziva Komisiju da poduzme daljnje mjere u vezi sa zaključcima zajedničkog izvješća naslovljenog „Primjerena socijalna zaštita za potrebe dugoročne skrbi u društvu koje stari” te da bez odgode izloži konkretne prijedloge;

32.    vjeruje da se prednost treba dati integraciji starijih osoba u njihove obitelji; predlaže Komisiji da istraži potencijal obiteljskih poduzeća i odgovarajućih aktivnosti u području skrbi za starije;

33.    ističe da je za starije osobe učinkovitiji javni prijevoz jedan od glavnih prioriteta za stvaranje okružja prilagođenog starijima(7) jer potiče samostalan život i pristup osnovnim uslugama; poziva Komisiju i države članice da poboljšaju dostupnost i interoperabilnost prometnih sustava;

34.    pozdravlja pripremni dokument Komisije naslovljen „Rast srebrnog gospodarstva u Europi” i ponavlja da je potrebno dalje razvijati „srebrno gospodarstvo” kojim se odgovara na želje i potrebe stanovništva koje stari na temelju gospodarskih mogućnosti koje proizlaze iz javne i pojedinačne potrošnje u vezi sa starenjem stanovništva i iz određenih proizvoda, usluga, inovativnih rješenja te potreba, što vodi do otvaranja novih radnih mjesta i rasta uzimajući u obzir potrebe najranjivijih socio-ekonomskih skupina;

35.    napominje da jednostrano pomlađivanje radne snage ne dovodi do većeg broja inovacija, nego predstavlja rasipanje iskustva, znanja i vještina;

36.    smatra da starije osobe trebaju biti punopravni dio društva i da njihovo sudjelovanje u svakodnevnom životu, uključujući javni život, treba podržati; nadalje smatra da treba podržati aktivan dijalog i razmjenu iskustva među mladima i starijim osobama; u tom smislu ističe važnost međugeneracijskih projekata; nadalje podržava pravo starijih osoba na dostojanstven i samostalan život, kao što je propisano člankom 25. Povelje Europske unije o temeljnim pravima; također vjeruje da bi aktivno političko sudjelovanje mlađih i starijih generacija trebalo biti osigurano na razini EU-a kada god su u pitanju interesi dotičnih generacija;

37.    usmjerava pozornost na vrijednu društvenu ulogu koju imaju starije osobe koje drugima prenose vrijednosti i iskustvo i pružaju smjernice o tome kako pristupiti životu u zajednici;

38.    poziva Komisiju, Vijeće i države članice da u okviru otvorene radne skupine UN-a o starenju zauzmu pozitivan stav kako bi kako bi se starijim osobama osiguralo potpuno uživanje njihovih ljudskih prava; poziva Komisiju da usko surađuje s neovisnim UN-ovim stručnjakom za prava starijih osoba i predstavničkim organizacijama starijih osoba u EU-u;

39.    žali što struktura zaposlenosti postaje sve više neujednačena i nesigurna, što je rezultat privremenog zapošljavanja, sve češće primjene kratkoročnih ugovora, marginalne zaposlenosti i nezaposlenosti;

40.    pozdravlja nadolazeći sporazum EU-a o demografskim promjenama koji je jedno od glavnih postignuća Europske godine 2012. i Europskog inovacijskog partnerstva za aktivno i zdravo starenje; traži od Komisije da utvrdi područja u okviru proračuna EU-a u kojima se mogu ostvariti uštede i učinkovitost kako bi se osigurala sredstva za sporazum, koji predstavlja otvorenu, veliku i neovisnu mrežu koja spaja lokalne i regionalne dionike posvećene suočavanju s europskim demografskim promjenama tako što u bliskoj suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) promiču okružje prilagođeno starijim osobama;

41.    poziva Komisiju da usvoji strategiju EU-a za demografske promjene kojom bi se koordinirale aktivnosti EU-a u raznim područjima u cilju osiguranja sinergije i povećanja pozitivnog utjecaja na europske građane, gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta te kako bi se zaštitila ljudska prava starijih osoba u okviru svih politika EU-a;

42.    vjeruje da se demografski izazovi na europskoj razini ne rješavaju na primjeren način; stoga poziva nadolazeća predsjedništva Vijeća da taj predmet ponovno uvrste u program EU-a i izrade snažne političke odgovore;

43.    ističe da demografske promjene ne trebaju biti opravdanje za oduzimanje socijalnih prava i usluga;

44.    pozdravlja Opća načela o aktivnom starenju i međugeneracijskoj solidarnosti koja su rezultat suradnje Odbora za socijalnu zaštitu i Odbora za zapošljavanje; posebno pozdravlja ulogu Odbora za socijalnu zaštitu u omogućavanju izravne razmjene iskustava među državama članicama, uključujući onih u području dugoročne skrbi i mirovina;

45.    pozdravlja izradu indeksa aktivnog starenja kojim se želi iskoristiti dostupan potencijal starijih osoba u području aktivnijeg sudjelovanja u radnom i društvenom životu te što se tiče samostalnog života, uz aktualan popratni projekt koji Komisija provodi u suradnji s Gospodarskom komisijom UN-a za Europu; potiče države članice da na temelju indeksa aktivnog starenja odrede ciljeve koje će postići sveobuhvatnim strategijama u vezi s aktivnim starenjem te da prate napredak u ostvarenju tih ciljeva;

46.    ističe da je promicanje okružja prilagođenog starijim osobama ključan instrument za podršku starijim radnicima i starijim osobama koje traže posao te za promicanje uključivih društava koja svima pružaju jednake mogućnosti; s tim u vezi pozdravlja projekt kojim zajednički upravljaju Komisija i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i kojim se Globalni vodič WHO-a kroz gradove prilagođene starijima želi prilagoditi europskom kontekstu;

47.    vjeruje da bi konvencija UN-a kojom se štite prava starijih osoba poboljšala život starijih osoba jer bi im zajamčila jednak pristup političkim, gospodarskim i kulturnim pravima te pravu na zdravstvenu skrb i bila bi važna platforma za promjenu stava o starenju na globalnoj razini;

48.    poziva Komisiju da usvoji akcijski plan o zlostavljanju starijih osoba uzimajući u obzir europski okvir za kvalitetu za dugoročnu njegu koji je razvilo partnerstvo WeDo i koji se bavi problemom prava starijih osoba kojima je potrebna skrb i pomoć;

49.    žali što Komisija u okviru provedbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) i strategije o invaliditetu još nije u obzir uzela dobnu nejednakost; stoga poziva Komisiju na podizanje svijesti i rješavanje pitanja prava starijih osoba s invaliditetom i dobne diskriminacije na koju nailaze te zahtijeva da se pri primjeni UNCRPD-a ne izostavljaju starije osobe;

50.    poziva Komisiju da donese dugo očekivani europski zakon o dostupnosti kako bi prijevoz, smještaj, proizvodi i usluge koje se temelje na IKT-u, uključujući one koje se nude u okviru „srebrnog gospodarstva”, postali dostupni starijim osobama;

51.    poziva Komisiju da izda preporuke za pojedine zemlje u vezi s prikladnošću, održivošću i pravednošću gospodarskih reformi u području zapošljavanja, mirovina, socijalne uključivosti i dugoročne skrbi unutar okvira Europskog semestra; poziva Komisiju da bolje procijeni društveni utjecaj gospodarskih reformi, posebice u smislu starenja stanovništva;

52.    ističe važnost volontiranja koje ne treba uzimati zdravo za gotovo i čiju dodanu društvenu vrijednost treba uzeti u obzir u većoj mjeri te kojim se promiče međukulturno učenje i međugeneracijska solidarnost, potiče aktivno starenje i cjeloživotno građansko sudjelovanje i starijim se osobama omogućuje da doprinesu društvu i tako poboljšaju kvalitetu života, dobrobit i opće zdravstveno stanje; potiče razvoj fleksibilnijih i uključivijih pristupa sudjelovanju u volonterskim programima; s tim u vezi žali zbog ukidanja programa Grundtvig kojim su se podupirali stariji volonteri; podsjeća na važnost europskih i transnacionalnih mreža udruga i javnih i privatnih tijela koja potiču integraciju starijih osoba koju osobito treba poduprijeti te potiče Komisiju da prizna vrijednost uspješnih programa EU-a koji su spojili građansko sudjelovanje i razmjene skupina na razini EU-a u kojima su sudjelovale starije osobe;

53.    naglašava da cilj politike pravednosti među generacijama mora biti stvaranje nužnih instrumenata za otvoren i iskren međugeneracijski dijalog na obostranu korist; poziva Komisiju i države članice da intenzivno rade na tim instrumentima kako bi se potakla solidarnost;

54.    ističe važnost socijalnih poduzeća koja pomažu u pružanju usluga starijima i brinu o njihovu zdravlju i sudjelovanju u društvu;

55.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.

(1)

SL L 246, 23.9.2011., str. 5.

(2)

SL L 303, 2.12.2000., str. 16.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0328.

(4)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0204.

(5)

SL C 74 E, 13.3.2012., str. 19.

(6)

Prijedlog Direktive Vijeća o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu opredijeljenost (COM(2008)426).

(7)

Europska komisija (2012.). Posebno istraživanje Eurobarometra 378 o aktivnom starenju.


OBRAZLOŽENJE

Europska godina aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti

Godina 2012. proglašena je Europskom godinom aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti(1). Opći je cilj bio olakšati stvaranje kulture aktivnog starenja u Europi koja se temelji na društvu za sve dobne skupine.

Posebni ciljevi bili su:

1. pojačati opću osviještenost o vrijednosti aktivnog starenja i njegovih raznih dimenzija;

2. potaknuti raspravu, razmijeniti informacije i razviti uzajamno učenje;

3. ponuditi okvir za preuzimanje obveza i konkretne mjere;

4. promicati aktivnosti koje će pomoći u borbi protiv dobne diskriminacije, savladati stereotipe povezane s godinama i ukloniti prepreke.

Odlukom o Europskoj godini 2012. određena je proračunska omotnica od pet milijuna eura za razdoblje između siječnja 2011. i prosinca 2012. godine.

Koncept aktivnog starenja

Odluka 940/2011/EU(2) poziva se na sljedeću definiciju aktivnog starenja Svjetske zdravstvene organizacije:„proces kojim se povećavaju mogućnosti za zdrav život, sudjelovanje u društvu i sigurnost s ciljem poboljšanja kvalitete života kako ljudi stare. Aktivno starenje omogućuje ljudima da ostvare svoj potencijal za fizičku, društvenu i mentalnu dobrobit tijekom života te da sudjeluju u društvu, istovremeno im pružajući odgovarajuću zaštitu, sigurnost i skrb kada im je to potrebno. Sukladno tomu promicanje aktivnog starenja zahtijeva višedimenzionalan pristup, sudjelovanje i trajnu podršku svih generacija.”Aktivno starenje širok je koncept te nije ograničen samo na to ljudi budu dulje zaposleni. Povezan je s nekoliko područja politike kao što su mirovine, zdravlje i dugoročna skrb, zaposlenost, informacijska i telekomunikacijska tehnologija, promet, dostupnost itd.

Provedba Europske godine 2012.

Godina 2012. obilježena je nizom događanja u Europi, a tim su povodom dodijeljene i razne nagrade. Osim toga, dva važna postignuća uključuju izradu indeksa aktivnog starenja i vodećih načela aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti. Osmišljavanju i provedbi nacionalnih programa pridonijele su i države sudionice. U događanja povodom otvorenja uključeno je bilo ukupno 4500 sudionika. Tijekom Europske godine 2012. provedeno je ukupno 748 nacionalnih i transnacionalnih inicijativa ako brojimo samo one koje su uvrštene u bazu podataka EU-a. Što se tiče tematske pokrivenosti, pozornost je usmjerena na povezivanje generacija, podršku socijalnoj uključenosti i promicanje zdravstva te preventivnu zdravstvenu skrb.

Od početka Europske godine 2012. vodilo se računa o rodnoj osviještenosti koja je uključena u aktivnosti koje su se promicale. Općenito, Europsku godinu 2012. predvodile su u velikoj većini žene, a glavna nacionalna događanja privukla su i uključila češće žene nego muškarce.

Europska godina 2012. obuhvatila je čitav niz pitanja s kojima se suočavaju starije osobe i koja se odnose na invaliditet, posebno na zdravlje i samostalan život. Inicijative su se izravno i neizravno odnosile na invaliditet na razini EU-a i država članica. Aktivnostima Europske godine 2012. zajamčena je pristupačnost zgrada tijekom događanja i pružene su usluge poput prevođenja na znakovni jezik i prijevoza za razne prigode. Internetska stranica EU-a sadržavala je opcije za veće fontove.

Većina država uglavnom je poštovala planove izrađene u nacionalnim programima na početku Europske godine 2012. Najbolji su rezultati postignuti u području jačanja osviještenosti na razini EU-a te u nacionalnim inicijativama i događanjima. Europskom godinom 2012. ostvareni su njezini posredni ciljevi jačanja postojećih mreža, stvaranja sinergija i partnerstava na razinama vlasti i područjima politika, promicanja politika i dugoročnih strategija te stvaranja dostupnih tehnoloških, organizacijskih i društvenih inovacija.

No cilj uspostavljanja novih mreža postignut je tek u rijetkim slučajevima. Razvoj novih politika, strategija i sveobuhvatnih programa o aktivnom starenju u određenim državama dokaz je političkog utjecaja Europske godine 2012. Europska godina 2012. bila je uspješna u ostvarenju cilja da se važni sudionici angažiraju oko pitanja aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti. No uključenost socijalnih partnera bila je neujednačena, dok privatna poduzeća nisu bila uključena u velikoj mjeri.

Razna događanja na razini EU-a uvelike su doprinijela postizanju ciljeva. No neki od njih nisu postigli svoj puni potencijal zbog odgođenog plana provedbe. Internetska stranica EU-a dobila je pohvale sa svih strana kao financijski učinkovita inicijativa, ali je broj posjetitelja bio manji u odnosu na druge Europske godine. Stupanj uključenosti sudionika i dionika u društvene mreže također se činio ograničen, barem na razini EU-a.

Na razini EU-a Europska godina 2012. uvelike se nadopunjavala s aktivnostima drugih aktualnih politika kao što su Bijela knjiga o mirovinama, Demografski forum, Europsko inovacijsko partnerstvo za aktivno i zdravo starenje i planirani Zakon o pristupačnosti.

Europska godina 2012. pomogla je u poboljšanju programa nacionalne politike o aktivnom starenju i potakla razmjenu dobre prakse među državama. O europskoj dodanoj vrijednosti Europske godine 2012. svjedoče učinci u vezi s opsegom, postupkom, područjem primjene, uspostavom programa, inovacijama i učenjem. Zahvaljujući Europskoj godini 2012. povećao se broj inicijativa za promicanje aktivnog starenja u državama članicama, a znanje i vještine dionika uključenih u organizaciju Europske godine su ojačali.

Kada je riječ o proračunu, Europska godina 2012. među Europskim je godinama s manjim proračunom, druga nakon Europske godina 2009. koja je u razdoblju od 2009. do 2012. dobila najmanje sredstava i koja nije imala poseban proračun. Unatoč tomu, zahvaljujući Europskoj godini 2012. mnogo se može postići. Možemo ustvrditi da su u odnosu na druge Europske godine postignuti usporedivi rezultati, a iskorišteno je manje sredstava.

Postoje naznake da se učinci Europske godine 2012. osjećaju i nakon što je Godina završila, a barem će se neki od njih održati tijekom dužeg razdoblja. U nekim su državama usvojene sveobuhvatne strategije i planovi, dok su u drugima rezultati došli tek do razine konceptualnih dokumenata, povelja, dijelova zakonodavstva koje obuhvaća određena pitanja ili projekata. Iako nisu iscrpni, mogu se izdvojiti sljedeći primjeri rezultata nacionalnih politika Europske godine 2012.:

•   Federalni plan za starije i nacionalna strategija o cjeloživotnom učenju, radu i zdravlju u Austriji

•   Strategija aktivnog starenja za razdoblje 2013. – 2020. u Estoniji

•   Nacionalni program aktivnog starenja za razdoblje 2014. – 2020. u Slovačkoj

•   Nacionalni akcijski plan o starenju za razdoblje 2013. – 2017. u Češkoj Republici

•   Novo zakonodavstvo o mirovinama i novo zakonodavstvo o tržištu rada u Sloveniji

Preporuke

Izvjestitelj smatra da se inicijative pokrenute u okviru Europske godine 2012. trebaju nastaviti te da je održivost ishoda iznimno važna. Pohvaljuje dva važna postignuća Europske godine 2012., a to su vodeća načela o aktivnom starenju i međugeneracijskoj solidarnosti i indeks aktivnog starenja. Poziva države članice da aktivnije koriste ta postignuća i na temelju njih postave ciljeve koje trebaju postići pomoću sveobuhvatnih strategija aktivnog starenja te da prate napredak prema postizanju tih ciljeva. Ističe još jedno veliko postignuće, nadolazeći sporazum o demografskim promjenama, i zahtijeva da Europska komisija osigura sredstva za taj sporazum koji predstavlja otvorenu i veliku mrežu i okuplja više od 270 lokalnih i regionalnih tijela, istraživača i organizacija građanskog društva posvećenih rješavanju pitanja demografskih promjena i koji promiču okružje prilagođeno starijim osobama u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

U pogledu razdoblja nakon Europske godine 2012. izvjestitelj ustraje na tome da demografske promjene trebaju biti prilika za europsko društvo, a ne njegov teret. Glavni aspekt toga bilo bi priznavanje doprinosa koji daju starije osobe i jačanje pozitivne uloge koju imaju u društvu potičući međugeneracijski dijalog. Ističe važnost promicanja okružja prilagođenog starijim osobama uzimajući u obzir nadolazeće demografske promjene. Potrebno je na održiv način razviti instrumente potpore starijim radnicima i osobama koje traže posao te instrumente za promicanje uključivih društava kako bi se svima pružile jednake mogućnosti. U tom smislu podržava projekt kojim zajednički upravljaju Komisija i WHO i kojim se Globalni vodič WHO-a kroz gradove prilagođene starijima želi prilagoditi europskom kontekstu i kojim se želi razviti okvir koji gradovima i regijama omogućava da se obvežu na stvaranje okoline prilagođene starijima.

Također smatra da je nužno razviti „srebrno gospodarstvo” temeljeno na gospodarskim mogućnostima koje proizlaze iz javne i pojedinačne potrošnje u vezi sa starenjem stanovništva i iz određenih proizvoda, usluga, inovativnih rješenja te potreba stanovništva starijeg od 50 godina, što vodi do otvaranja novih radnih mjesta i rasta.

Nadalje ističe problem predrasuda povezanih s dobi, problem diskriminacije i stereotipa te poziva države članice da poduzmu mjere kojima će ih iskorijeniti.

Budući da financiranje uvijek ima ključnu ulogu, potiče države članice da iskoriste svoje mogućnosti financiranja sredstvima EU-a kao što su ESIF, Obzor 2020., EaSI i zdravstveni program kako bi postigle ciljeve politike aktivnog starenja.

(1)

Odluka br. 940/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2011. o Europskoj godini aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012., Službeni list L 246, 23.9.2011.

(2)

Odluka br. 940/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2011. o Europskoj godini aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

15.7.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

9

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Thomas Händel, Marian Harkin, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Zdzisław Krasnodębski, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Verónica Lope Fontagné, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Marek Plura, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Ulla Tørnæs, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská, Inês Cristina Zuber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Tim Aker, Tania González Peñas, Sergio Gutiérrez Prieto, Eduard Kukan, Tamás Meszerics, Ivo Vajgl


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

43

+

ALDE

Enrique Calvet Chambon, Marian Harkin, Yana Toom, Ulla Tørnæs, Ivo Vajgl, Renate Weber

ECR

Arne Gericke, Zdzisław Krasnodębski, Anthea McIntyre, Ulrike Trebesius, Jana Žitňanská

PPE

David Casa, Danuta Jazłowiecka, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Eduard Kukan, Ádám Kósa, Jérôme Lavrilleux, Verónica Lope Fontagné, Thomas Mann, Elisabeth Morin-Chartier, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Romana Tomc

S&D

Guillaume Balas, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Ole Christensen, Elena Gentile, Sergio Gutiérrez Prieto, Agnes Jongerius, Jan Keller, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Maria João Rodrigues, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Marita Ulvskog

Verts/ALE

Tamás Meszerics, Terry Reintke, Tatjana Ždanoka

9

-

EFDD

Laura Agea, Tim Aker, Tiziana Beghin

GUE/NGL

Tania González Peñas, Thomas Händel, Rina Ronja Kari, Patrick Le Hyaric, Inês Cristina Zuber

NI

Lampros Fountoulis

2

0

ENF

Mara Bizzotto, Dominique Martin

Značenje simbola:

+ : za

-  : protiv

0  : uzdržan

Pravna napomena