Postupak : 2014/2243(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0261/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0261/2015

Rasprave :

PV 29/10/2015 - 4
CRE 29/10/2015 - 4

Glasovanja :

PV 29/10/2015 - 10.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0390

IZVJEŠĆE     
PDF 241kWORD 180k
25.9.2015
PE 554.997v02-00 A8-0261/2015

o sigurnoj upotrebi zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje (RPAS), opće poznatih kao bespilotne letjelice, u civilnom zrakoplovstvu

(2014/2243(INI))

Odbor za promet i turizam

Izvjestiteljica: Jacqueline Foster

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o sigurnoj upotrebi zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje (RPAS), opće poznatih kao bespilotne letjelice, u civilnom zrakoplovstvu

(2014/2243(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. travnja 2014. naslovljenu „Nova era za zrakoplovstvo – Otvaranje zrakoplovnog tržišta za sigurnu i održivu civilnu uporabu daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava” (RPAS) (COM(2014)0207),

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 4. stavak 2. točku (g) i članak 16. te Glavu VI.,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, posebice njezine članke 7. i 8.,  

–  uzimajući u obzir Direktivu 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka o Komunikaciji Komisije upućenoj Europskom parlamentu i Vijeću pod nazivom „Nova era za zrakoplovstvo – Otvaranje zrakoplovnog tržišta za sigurnu i održivu civilnu uporabu daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava”,

–  uzimajući u obzir završno izvješće Europske grupe za kontrolu RPAS-ova naslovljeno „Plan za integraciju zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje u europski sustav civilnog zrakoplovstvaˮ,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Rige o zrakoplovima na daljinsko upravljanje (bespilotne letjelice) pod naslovom „Oblikovanje budućnosti zrakoplovstvaˮ,

–  uzimajući u obzir izvješće Gornjeg doma Ujedinjene Kraljevine naslovljeno „Civilna upotreba bespilotnih letjelica u EU-uˮ,

–  uzimajući u obzir prijedlog Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) naslovljen „Koncept uporabe bespilotnih letjelica ‒ Pristup izradi propisa o bespilotnim letjelicama utemeljen na procjeni rizika”,

–  uzimajući u obzir Čikašku konvenciju od 7. prosinca 1944.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam te mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A7-0261/2015),

A.  budući da entuzijasti već desetljećima upravljaju malim modelima letjelica na radio upravljanje; budući da je posljednjih 15 godina rapidno porasla upotreba zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje (RPAS), poznatijih kao bespilotne letjelice (engleski drones); budući da posebno mali RPAS-ovi osmišljeni za hobi i rekreaciju postaju sve popularniji;

B.  budući da se tehnologija razvijena prvenstveno za vojne potrebe sad primjenjuje u komercijalne svrhe, čime se pomiču zakonodavne granice; budući da danas RPAS-ovi koji se upotrebljavaju u profesionalne svrhe pružaju i znatne prednosti za raznovrsnu civilnu upotrebu, a njihova se dodana vrijednost povećava s udaljenošću između letjelice i udaljenog pilota (tzv. letovi izvan vidokruga); budući da se RPAS-ovi, čija je upotreba raznovrsna i u budućnosti bi se mogla proširiti na dodatna područja, mogu, na primjer, upotrebljavati za sigurnosne inspekcije i nadzor nad infrastrukturom (željezničke pruge, brane i elektrane), za procjenu elementarnih nepogoda, (ekološki odgovornu) preciznu poljoprivredu, medijsku produkciju, aerotermografiju ili dostavljanje pošiljki u udaljene regije; budući da se u bliskoj budućnosti može predvidjeti brzi razvoj novih načina primjene, što pokazuje inovativnost i dinamičnost industrije RPAS-ova;

C.  budući da u opasnim situacijama tehnologija RPAS-ova može zamijeniti izravno djelovanje čovjeka;

D.  budući da postoje dvije vrste upotrebe RPAS-ova, a to su profesionalna upotreba i upotreba u rekreacijske svrhe; budući da za te dvije kategorije koje su po svojoj prirodi različite treba utvrditi različite uvjete u sklopu istog regulatornog okvira EU-a;

E.  budući da se u važećem zakonodavstvu EU-a navodi da je Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA) u načelu nadležna za odobravanje RPAS-ova s maksimalnom uzletnom masom većom od 150 kg; budući da su RPAS-ovi teški 150 kg ili manje u nadležnosti država članica;

F.  budući da propisi o RPAS-ovima postoje ili se izrađuju u Austriji, Hrvatskoj, Češkoj Republici, Danskoj, Francuskoj(1), Njemačkoj, Italiji, Irskoj, Poljskoj, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini(2); budući da odobrene škole letenja postoje u Danskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Nizozemskoj, a u Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini aktivno je već više od 500 pilota s dozvolom za upravljanje RPAS-ovima;

G.  budući da se svi propisi o RPAS-ovima u Europi izrađuju u skladu s procjenom sigurnosnog rizika upotrebe; budući da su ti propisi o RPAS-ovima usredotočeni na korisnika, a ne na letjelicu, za razliku od pristupa zrakoplovu s posadom; budući da rizik ne ovisi samo o vrsti uređaja i njegovima karakteristikama (težina, brzina itd.) nego i o dodatnim faktorima kao što su područje koje se nadlijeće, visina, stručnost korisnika, određena vrsta upotrebe i sposobnost korisnika da se nosi s nepredviđenim okolnostima;

H.  budući da je potencijal za gospodarski rast tog sektora, od proizvođača do krajnjeg korisnika, golem i za velika trgovačka društva i za opskrbni lanac koji čine tisuće malih i srednjih poduzeća, kao i za inovativna novoosnovana društva; budući da je nužno održati svjetske standarde proizvodnje i upotrebe, a istodobno promicati europsko vodstvo;

I.  budući da se u znak priznavanja brzog razvoja tog tržišta RPAS-ove s pravom uvrštava u postojeće zrakoplovne programe, kao što su Zajedničko poduzeće za istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR) i Obzor 2020.; budući da je taj sektor već uložio znatna financijska sredstva te da bi ga se potaknulo na udvostručavanje ulaganja kad bi mala i srednja poduzeća, koja su njegov najveći dio, mogla lakše pristupati financiranju; budući da će dodatno financiranje daljnjeg istraživanja i razvoja biti ključno kako bi se podržala ta nova industrija te sigurna i čvrsta integracija RPAS-ova u zračni prostor;

J.  budući da su čak i u toj ranoj fazi države članice, predmetni sektor i Komisija priznali potencijal tog tržišta i žele naglasiti da svi politički okviri moraju omogućiti rast tog europskog sektora radi ostvarivanja konkurentnosti na svjetskoj razini;

K.  budući da to novo tržište nudi znatne mogućnosti za ulaganja, inovacije i stvaranje radnih mjesta u cijelom opskrbnom lancu te da je korisno za društvo, istodobno priznajući da se mora zaštititi javni interes, što posebno obuhvaća pitanja koja se odnose na privatnost, zaštitu podataka, odgovornost i građanskopravnu odgovornost;

L.  budući da će, unatoč gospodarskom potencijalu RPAS-ova, njihov razvoj biti jedan od najvažnijih izazova u budućnosti u pogledu sigurnosti zrakoplovne industrije te zaštite i sigurnosti osoba i trgovačkih društava;

M.  budući da je zadaća Europske unije u što kraćem roku razviti zakonodavni okvir koji će se odnositi isključivo na civilnu upotrebu RPAS-ova;

N.  budući da se europskim zakonodavnim okvirom mora omogućiti, s jedne strane, da sektor nastavi s inovacijama i razvojem u najboljim mogućim uvjetima, a s druge strane, da građani budu sigurni u učinkovitu zaštitu imovine i osoba, kao i svojih osobnih podataka i privatnosti;

Međunarodna dimenzija

1.  napominje da SAD mnogi smatraju vodećim tržištem za upotrebu RPAS-ova, ali za vojne operacije; no ističe da je Europa predvodnik u civilnom sektoru s 2 500 korisnika (400 u Ujedinjenoj Kraljevini, 300 u Njemačkoj, 1 500 u Francuskoj, 250 u Švedskoj itd.), dok ih u ostalim dijelovima svijeta ima 2 342, te da treba učiniti sve da ojača svoju snažnu tržišnu poziciju;

2.  napominje da Japan ima mnogo korisnika RPAS-ova i dvadesetogodišnje iskustvo, uglavnom u upotrebi RPAS-ova u preciznoj poljoprivredi, npr. za prskanje usjeva; podsjeća da je to bila prva zemlja koja je sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća dopustila upotrebu tehnologije RPAS-ova u poljoprivredi, nakon čega se u roku od nekoliko godina umnožio broj korisnika;

3.  napominje da Izrael ima vrlo aktivnu proizvodnu industriju, no izravno je usredotočen na vojne RPAS-ove; naglašava činjenicu da integrirana civilno-vojna služba zračne plovidbe danas olakšava integraciju RPAS-ova u izraelski zračni prostor;

4.  napominje da se Australija, Kina (u kojoj se proizvode mnogi vrlo mali RPAS-ovi) i Južna Afrika nalaze među 50 zemalja koje trenutačno razvijaju RPAS-ove;

5.  naglašava da se mora prepoznati globalna dimenzija RPAS-ova i poziva Komisiju da to u potpunosti uzme u obzir;

Situacija u državama članicama EU-a

6.  ističe da sve države članice poduzimaju određene radnje u vezi s RPAS-ovima u pogledu proizvodnje i/ili upotrebe;

7.  naglašava činjenicu da je upotreba zakonita samo ako postoji nacionalno zakonodavstvo, osim u slučaju zajamčenog izuzeća; podsjeća da se to temelji na pravilu Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO) u skladu s kojim se za sve operacije bespilotnih letjelica mora izdati posebno odobrenje(3);

8.  napominje da bi nepostojanje usklađenih propisa na razini EU-a moglo ometati razvoj europskog tržišta RPAS-ova s obzirom na to da države članice u pravilu međusobno ne priznaju odobrenja izdana na nacionalnoj razini;

Ključna pitanja

9.  smatra da su za sektor RPAS-ova hitno potrebni europski i svjetski propisi kako bi se zajamčio prekogranični razvoj RPAS-ova; smatra da je potreban jasan europski zakonodavni okvir kako bi se zajamčile investicije i razvoj konkurentnog europskog sektora RPAS-ova; naglašava činjenicu da postoji opasnost od toga da se ekonomski potencijal i pozitivni učinci RPAS-ova neće u potpunosti ostvariti ako se odmah ne poduzmu mjere;

10.  podsjeća na ekonomsku važnost tog sektora i naglašava potrebu za prikladnim politikama kojima će se zaštititi privatnost i zajamčiti zaštita podataka i sigurnost koje će biti razmjerne svojem cilju i neće nepotrebno opteretiti mala i srednja poduzeća;

11.  smatra da bi se brzim uvođenjem jasnog, učinkovitog i pouzdanog europskog okvira mogla oživjeti rasprava o uspostavi svjetskih pravila za korištenje bespilotnih letjelica;

12.  smatra da se u tom budućem zakonodavstvu mora jasno razlikovati profesionalna upotreba bespilotnih letjelica na daljinsko upravljanje od njihove rekreativne upotrebe;

13.  naglašava činjenicu da je sigurnost od ključne važnosti za sve operacije RPAS-ova i pravila o njima te da ona mora biti proporcionalna rizicima; smatra da se budući europski regulatorni okvir treba prilagoditi specifičnim rizicima povezanima s tzv. letovima izvan vidokruga, no da ne treba odvraćati od takvih letova;

14.  naglašava činjenicu da je pitanje zaštite podataka i privatnosti ključno u promicanju široke javne potpore za upotrebu RPAS-ova u civilne svrhe te je stoga od ključne važnosti kako bi se omogućio rast i sigurna integracija RPAS-ova u civilno zrakoplovstvo, uz strogo poštovanje Direktive 95/46/EZ o zaštiti podataka, prava na zaštitu privatnog života iz članka 7. Povelje o temeljnim pravima EU-a te prava na zaštitu osobnih podataka iz članka 8. Povelje o temeljnim pravima EU-a i članka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU); poziva Komisiju i države članice da zajamče da će pri izradi svih politika EU-a o RPAS-ovima u njih uvrstiti jamstva za zaštitu privatnosti i podataka u skladu s načelima nužnosti i proporcionalnosti; u tom pogledu poziva Komisiju da potiče razvoj normi koje se odnose na koncepte integrirane i zadane zaštite privatnosti;

15.  suglasan je s pet ključnih načela za budući razvoj RPAS-ova utvrđenih u Deklaraciji iz Rige i u potpunosti ih podupire:

–  RPAS-ove treba obuhvatiti razmjernim propisima kao nove vrste zrakoplova na temelju rizika svake operacije,

–  potrebno je izraditi propise EU-a o sigurnom pružanju usluga RPAS-ova kako bi se tom sektoru omogućilo ulaganje,

–  potrebno je razviti tehnologiju i izraditi norme kako bi se omogućila potpuna integracija RPAS-ova u europski zračni prostor,

–  javno prihvaćanje ključno je za rast u području usluga RPAS-ova,

–  korisnik RPAS-a odgovoran je za njegovu upotrebu;

16.  naglašava da iz perspektive upravljanja zračnim prostorom (ATM) kratkoročno već postoje operativni postupci kojima se RPAS-ovima omogućuje let izvan konkretnih i ograničenih područja; podsjeća da mnogi civilni i vojni RPAS-ovi lete na dodijeljenim koridorima proširenjem kriterija standardne podjele koji se obično primjenjuju na zrakoplove s posadom;

17.  ističe važnost letova izvan vidokruga za razvoj sektora; smatra da se europskim zakonodavstvom mora pogodovati toj praksi;

18.  priznaje da je utjecaj RPAS-ova na promet u kojem sudjeluju letjelice s posadom ograničen zbog malog broja RPAS-ova u odnosu na broj zrakoplova s posadom; no priznaje da se pritisci na sustav upravljanja zračnim prometom (ATM) mogu povećati zbog dobrodošlog porasta broja sportskih i rekreativnih RPAS-ova, koji u nekim okolnostima mogu predstavljati prijetnju za sigurnost zračnog prometa, te poziva relevantna tijela da taj čimbenik uzmu u obzir i da se on obuhvati budućim propisima EU-a kako bi se u državama članicama zajamčile kontinuirane učinkovite norme u području upravljanja zračnim prometom;

19.  naglašava činjenicu da bi se tehničkim i regulatornim rješenjima RPAS-ovima dugoročno omogućilo korištenje zračnog prostora zajedno sa svim drugim korisnicima, a da im se ne nameću novi zahtjevi u pogledu opreme; napominje da postoji velik broj malih RPAS-ova koji lete na visinama do 500 stopa, zajedno sa zrakoplovima s posadom; naglašava da, iako pružatelji usluga u zračnoj plovidbi na tim visinama ne pružaju usluge kontrole zračnog prometa, njihova je odgovornost pružanje dostatnih informacija kako bi se obje vrste zrakoplova usporedno služile istim zračnim prostorom; napominje da EUROCONTROL podupire države u postizanju zajedničkog shvaćanja obuhvaćenih pitanja te što veće usklađenosti;

20.  smatra da je pitanje identifikacije bespilotnih letjelica, bez obzira na njihovu veličinu, od ključne važnosti; naglašava da je potrebno naći rješenja kojima bi se uzela u obzir rekreativna ili komercijalna upotreba bespilotnih letjelica;

Rješenja za budućnost

21.  smatra da je na temelju analize rizika potrebno razviti jasan, usklađen i razmjeran europski i svjetski regulatorni okvir kojim se izbjegavaju nerazmjerni propisi za trgovačka društva kojima se onemogućavaju ulaganje i inovacije u industriji RPAS-ova, istodobno štiteći građane na odgovarajući način i stvarajući održiva i inovativna radna mjesta; smatra da se detaljna procjena rizika treba temeljiti na konceptu kategorija upotrebe koji je uspostavila EASA te da bi u njoj trebalo uzeti u obzir karakteristike RPAS-ova (težina, opseg djelovanja, brzina) i način njihove upotrebe (rekreativna ili profesionalna); smatra da taj okvir treba biti dio dugoročne perspektive, uzimajući u obzir mogući budući razvoj i druge aspekte tih tehnologija;

22.  podupire namjeru Komisije da ukine gornju granicu od 150 kg i da je zamijeni usklađenim i sveobuhvatnim regulatornim okvirom na razini EU-a kojim bi se nacionalnim nadležnim tijelima, kvalificiranim tijelima ili udrugama omogućilo da preuzmu aktivnosti provjere i nadzora; smatra da bi proporcionalnost propisa trebalo dopuniti fleksibilnošću potrebnom u procesima i postupcima;

23.  smatra da bi pri utvrđivanju proračuna Agencije trebalo uzeti u obzir promjene nadležnosti EASA-e u vezi s RPAS-ovima kako bi ta Agencija mogla obavljati povjerene joj dužnosti;

24.  poziva Komisiju da zajamči da se u razradu svih politika EU-a o RPAS-ovima uvrste jamstva za zaštitu privatnosti i podataka uvođenjem obveze procjena utjecaja te obveze postojanja integrirane i zadane zaštite privatnosti kao minimalnih uvjeta;

25.  zabrinut je zbog potencijalnih nezakonitih i nesigurnih načina upotrebe RPAS-ova (npr. RPAS pretvoren iz civilnog alata u oružje koje se koristi u vojne ili druge svrhe ili RPAS koji se koristi u svrhu ometanja sustava navigacije ili komunikacije); poziva Komisiju da podrži razvoj tehnologije potrebne za jamčenje sigurnosti, zaštite i privatnosti pri upotrebi RPAS-ova, između ostalog usmjeravanjem sredstava u okviru programa Obzor 2020. prije svega u istraživanje i razvoj sustava, tehnologija itd. koji mogu poslužiti za poboljšanje integrirane i zadane zaštite privatnosti te kojima se može podržati razvoj tehnologija kao što su tehnologija za „otkrivanje i izbjegavanje”, određivanje geografskih granica (geo-fencing), tehnologija protiv ometanja i otmica, kao i integrirana i zadana zaštita privatnosti, koje omogućuju sigurnu upotrebu civilnih RPAS-ova;

26.  potiče inovativne tehnologije u području RPAS-ova koje imaju golem potencijal za stvaranje radnih mjesta, posebno zelenih radnih mjesta jer ona obuhvaćaju veliki spektar zanimanja; potiče razvoj i ispitivanje velikog potencijala uključivanja malih i srednjih poduzeća u usluge proizvodnje specijaliziranih dijelova i materijala; ističe potrebu za organiziranjem i promicanjem centara za stjecanje kvalifikacija i osposobljavanje;

27.  smatra da bi se u propisima na razini EU-a i nacionalnoj razini trebale jasno naznačiti odredbe koje se primjenjuju na RPAS-ove, a odnose se na unutarnje tržište i međunarodnu trgovinu (proizvodnja, prodaja, kupnja, trgovina i upotreba RPAS-ova) te na temeljno pravo na privatnost i zaštitu podataka; smatra također da bi ti propisi trebali doprinijeti pravilnoj primjeni prava u području zaštite privatnosti i podataka te ostalih vrsta prava koje se odnose na razne vrste rizika i odgovornosti povezanih s upravljanjem RPAS-ovima, kao što su kazneno pravo te pravo u području intelektualnog vlasništva, zrakoplovstva i zaštite okoliša; ističe potrebu da sve osobe koje upravljaju RPAS-ovima poznaju osnovne propise o njihovoj upotrebi te da se ti propisi navode u obavijesti za kupce;

28.  smatra da predstavnici tog sektora, regulatornih tijela te predstavnici iz područja trgovine moraju zajednički zajamčiti pravnu sigurnost koja pogoduje ulaganjima te izbjeći dilemu o tome što treba prije uslijediti, pri čemu sektor ne želi ulagati u razvoj potrebnih tehnologija ako ne postoji sigurnost u pogledu načina na koji će se one regulirati, a regulatorna tijela ne žele odrediti norme dok sektor ne zatraži odobrenje za tehnologije; ustraje u tome da mala i srednja poduzeća budu istinski uključena u taj normativni postupak;

29.  smatra da je pristup utemeljen na procjeni rizika u skladu s Deklaracijom iz Rige, da je koncept upotrebe koji je izradila EASA solidan temelj za jamčenje sigurne upotrebe RPAS-ova, da će se europski regulatorni uvjeti temeljiti na pojedinačnoj osnovi ili na pristupu utemeljenom na vrsti/klasi, ovisno o tome što je primjereno, te će se njima zajamčiti visoka razina sigurnosti i interoperabilnosti; smatra da je od ključne važnosti da uvjete za normizaciju Europske organizacije za opremu za civilno zrakoplovstvo (EUROCAE) odobri mjerodavno regulatorno tijelo kako bi se zajamčio uspjeh proizvođača i korisnika RPAS-ova;

30.  smatra da bi u buduće europske i svjetske propise o RPAS-ovima trebalo uvrstiti pitanja u pogledu:

–  plovidbenosti,

–  certifikacijskih specifikacija,

–  komercijalne i rekreativne upotrebe,

–  identifikacije bespilotne letjelice i vlasnika/korisnika,

–  odobrenja koja izdaju organizacije za osposobljavanje pilota,

–  osposobljavanja pilota i izdavanja dozvola za njih,

–  upotrebe,

–  odgovornosti i osiguranja,

–  zaštite podataka i privatnosti,

–  određivanja geografskih granica (geo-fencing),

–  zona zabrane letenja;

31.  poziva države članice da pri obučavanju profesionalnih korisnika i vlasnika RPAS-ova u obuku uvrste i poseban dio o zaštiti podataka i privatnosti te da profesionalne korisnike RPAS-ova moraju uzajamno priznati države članice kako bi se uklonila tržišna ograničenja;

32.  naglašava da RPAS-ovi koji lete izvan vidokruga moraju biti opremljeni tehnologijom za otkrivanje i izbjegavanje kako bi otkrili zrakoplov koji se nalazi u istom zračnom prostoru te se pritom mora zajamčiti da RPAS-ovi ne ugrožavaju sigurnost zrakoplova s posadom, a osim toga, u obzir se moraju uzeti gusto naseljena područja, zone zabrane letenja kao što su zračne luke, elektrane, nuklearna i kemijska postrojenja te druga važna infrastruktura; stoga poziva Komisiju da osigura potrebna sredstva za istraživanje i razvoj preko Zajedničkog poduzeća SESAR;

33.  poziva Komisiju, dotična tijela i trgovačka društva da unaprijede svoje programe istraživanja i razvoja; smatra da, uzimajući u obzir očekivani ekonomski učinak tog sektora, EU treba poticati razvoj europskih tehnologija, na primjer provedbom programa Obzor 2020.; traži da se u okviru programa istraživanja uzme u obzir razvoj tehnologija otkrivanja i hvatanja bespilotnih letjelica;

34.  podsjeća na to da je europski program globalnog navigacijskog satelitskog sustava EGNOS kojim se pojačava signal GPS odobren za civilno zrakoplovstvo 2011. i da će program Galileo u nekoliko sljedećih godina postupno ući u fazu primjene; u tom smislu vjeruje da će napredni sustav upravljanja zračnim prometom, kao i aplikacije za RPAS-ove utemeljene na europskim programima GNSS-a pozitivno doprinijeti sigurnoj upotrebi RPAS-ova;

35.  napominje da bi RPAS-ovi, u skladu s pristupom utemeljenom na procjeni rizika, trebali biti opremljeni identifikacijskim čipom i registrirani kako bi se osigurala sljedivost, odgovornost i pravilna provedba propisa o građanskopravnoj odgovornosti;

36.  podržava koncept upotrebe bespilotnih letjelica koje je razvila EASA te u kojem se definiraju tri različite kategorije RPAS-ova i odgovarajući propisi;

37.  napominje da je provedba zakonodavstva o RPAS-ovima ključna za sigurnu i uspješnu integraciju RPAS-ova u europski zračni prostor;

38.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju dovoljno sredstava za provedbu zakonodavstva o RPAS-ovima;

39.  naglašava da je Zajednička direkcija za donošenje pravila o bespilotnim sustavima (JARUS) međunarodno tijelo s dobrovoljnim članstvom koje se sastoji od tijela za civilno zrakoplovstvo iz 22 država članica EU-a i država koje nisu članice EU-a te regulatornih agencija/tijela; podsjeća da je predsjednik JARUS-a predstavnik EASA-e, agencije koja će se baviti budućim propisima o RPAS-ovima; podsjeća na to da je svrha JARUS-a određivanje tehničkih, sigurnosnih i operativnih uvjeta za certificiranje i sigurnu integraciju velikih i malih RPAS-ova u zračni prostor i zračne luke;

40.  smatra da bi JARUS mogao zajamčiti koordinaciju svih budućih propisa EU-a s međunarodnim sporazumima u drugim zemljama u okviru procesa uzajamnog priznavanja;

41.  smatra da bi tijela za zaštitu podataka u državama članicama trebala surađivati kako bi razmjenjivala podatke i najbolje prakse te zajamčila usklađenost s postojećim smjernicama i propisima za zaštitu podataka, kao što je Direktiva 95/46/EZ;

42.  naglašava činjenicu da pri upotrebi RPAS-ova tijela kaznenog progona i obavještajne službe moraju poštovati temeljno pravo na privatnost, zaštitu podataka, slobodu kretanja i slobodu izražavanja te da se mora riješiti problem potencijalnih rizika povezanih s takvom upotrebom RPAS-ova, koji se tiču nadziranja pojedinaca i skupina te javnih prostora kao što su granice;

43.  smatra da bi agencije za zaštitu podataka u državama članicama trebale razmjenjivati postojeće konkretne smjernice za zaštitu podataka u pogledu komercijalnih RPAS-ova te poziva države članice da pažljivo provedu zakonodavstvo o zaštiti podataka tako da potpuno otklone zabrinutost javnosti u pogledu privatnosti te da time ne stvore nerazmjerno administrativno opterećenje za korisnike RPAS-ova;

44.  snažno preporučuje započinjanje trenutačne rasprave između EU-a i nacionalnih kreatora politika i regulatora, dotičnog sektora, malih i srednjih poduzeća i komercijalnih korisnika te javne rasprave uz sudjelovanje građana i drugih relevantnih dionika, kao što su nevladine organizacije (uključujući organizacije za građanska prava) i tijela zadužena za kazneni progon, kako bi se primila na znanje i razmotrila pitanja u vezi sa zaštitom temeljnih prava te odgovornostima i izazovima s kojima se suočavaju različiti dionici pri zaštiti tih prava i jamčenju sigurnosti građana tijekom upotrebe RPAS-ova;

45.  smatra da Parlament mora utvrditi svoje stajalište prije nego što Komisija donese paket za zrakoplovstvo te da će na taj način odgovoriti na pozive sektora za izradu jasnih smjernica;

46.  naglašava potrebu za jasnim pravnim okvirom utemeljenim na relevantnim kriterijima u pogledu upotrebe kamera i senzora, posebno u vezi s komercijalnim i privatnim RPAS-ovima, kojim će se zajamčiti djelotvorna zaštita prava na privatnost i zaštitu podataka, kao i očuvanje sigurnosti građana, uzimajući u obzir da su dijelovi RPAS-ova sve manji, zbog čega su uređaji sve lakše prenosivi i sve ih je teže otkriti;

47.  poziva odbore TRAN i LIBE da organiziraju zajedničko saslušanje na koje će pozvati predstavnike tog sektora, nacionalnih organizacija za zaštitu privatnosti, Europskog nadzornika za zaštitu podataka, Komisije te nevladinih organizacija koje djeluju u području temeljnih prava;

48.  poziva Komisiju da razmotri uspostavljanje redovnog mehanizma izvještavanja kojim bi se uzeo u obzir tehnološki razvoj, kao i razvoj politika i najboljih praksi na nacionalnoj razini i u okviru kojeg bi se razmatrali incidenti povezani s RPAS-ovima te da predstavi pregled i ocjenu regulatornih pristupa na razini država članica kako bi se omogućila usporedba i utvrdile najbolje prakse;

49.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

EXPLANATORY STATEMENT

I.  Steps undertaken by your Rapporteur and her position

At the launch of the Communication, Siim Kallas, the then Vice-President of the European Commission and Commissioner for Mobility and Transport, said: “If ever there was a right time to do this, it is now” - sentiments which have been echoed by Violeta Bulc, his successor as Commissioner, who has prioritised the inclusion of RPAS in the Aviation Package, due by the end of 2015.

Following the publication of the Commission’s Communication in 2014, your Rapporteur organised a stakeholders meeting on 27 January 2015 in the European Parliament for representatives of the Commission, EASA and JARUS, SESAR JU, national regulators including CAA and DfT (UK), DfT (NL) as well as service providers NATS and EUROCONTROL, manufacturers BAE Systems, Airbus, Rolls Royce, ASD, and the pilots’ union BALPA. Crucially, ‘Europe Air Sports’, typical of the growing recreational use of RPAS, were also represented.

It was widely recognised by participants that any regulatory framework must be proportionate to enable the sector to grow, while avoiding an unnecessary burden for an emerging industry. In addition, any framework must seek global acknowledgement to stimulate R&D.

In February 2015, during the TRAN delegation to Washington D.C., your Rapporteur met officials from the Federal Aviation Administration (FAA) in charge of the integration of “unmanned aircraft systems” (UAS = RPAS). The FAA has just proposed a regulation that would allow the use of certain small UAS in the US aviation system, while being open for future technological innovations.

Also in 2014, your Rapporteur met with the European Union Committee of the House of Lords who were drafting a report on the Civilian Use of Drones in the UK. Moreover, in March 2015, your Rapporteur addressed the conference on RPAS, organised by the Latvian Presidency in Riga.

The subsequent Riga Declaration sets out five essential principles for future EU focus:

–  RPAS need to be treated as new types of aircraft with proportionate rules based on the risk of each operation;

–  EU rules for the safe provision of RPAS services need to be developed to enable the industry to invest;

–  Technology and standards need to be developed to enable full integration of RPAS into European airspace;

–  Public acceptance is key to the growth of RPAS services;

–  The operator of an RPAS shall be responsible for its use;

In Riga, the European aviation community committed itself to allowing businesses to provide RPAS services across Europe from 2016.

The European Commission is preparing a proposal to be adopted by the end of 2015. The Parliament, and in particular our Committee, will play its part and come forward with constructive answers to the challenges that lie ahead. Finally, the clear message of your Rapporteur is to adopt an INI report, with your support and participation, which sends a strong political signal signifying that we are ready, both for this new exciting step forward and to play our full part in building a 21st century civil aviation sector.

II.  Glossary

ATM      Air Traffic Management

BALPA    British Airline Pilots Association

CAA      UK Civil Aviation Authority

DfT (UK)    Department for Transport (UK)

DfT (NL)    Department for Transport (Netherlands)

EASA      European Aviation Safety Agency

EUROCAE    European Organisation for Civil Aviation Equipment

FAA      Federal Aviation Administration (US)

ICAO      International Civil Aviation Organisation

JARUS    The Joint Authorities for Rulemaking on Unmanned Systems

RPAS      Remotely Piloted Aircraft Systems

SESAR    Single European Sky Air Traffic Management Research

UAS      Unmanned Aircraft Systems

UAV      Unmanned Aerial Vehicle

III (a).  Background information: Outline of the Commission’s Communication of April 2014 - COM(2014)207

The Communication outlines how the Commission proposes to address RPAS operations in a future European policy framework. It states that any regulation would need to help develop a commercial RPAS market, while safeguarding public interest.

New standards to regulate the operations of civil RPAS shall be established covering safety, security, privacy, data protection, insurance and liability. The Commission aims to allow the European industry to become a global business leader for this emerging technology.

A legislative proposal is to be adopted by the end of 2015. The Commission notes that the new standards would cover the following areas:

  EU wide rules on safety authorisations: EU standards would be based on the principle that RPAS must provide an equivalent level of safety to ‘manned’ aviation operations, where appropriate. Moreover, EASA (European Aviation Safety Agency) will start developing EU-wide standards for RPAS;

  Safeguarding privacy and data protection: Data collected by RPAS needs to comply with the applicable data protection rules, and data protection authorities are obliged to monitor the subsequent collection and processing of personal data; the Commission would assess how to ensure that data protection rules apply fully to RPAS and propose changes or specific guidance if needed;

  Controls to ensure security: As RPAS could be used unlawfully, EASA would develop the necessary security requirements, particularly to protect information streams. It would propose legal obligations for all involved - for example, air traffic management, the operator, and telecom service providers - which would be enforced by national authorities;

  A clear framework for liability and insurance: The current third-party insurance regime has been established mostly in terms of manned aircraft, where weight (starting from 500 kilograms) determines the minimum amount of insurance; the Commission would assess the need to amend the current rules taking RPAS into account;

  Streamlining Research and Development (R&D) and supporting new industry: The Commission has indicated that they wish to streamline R&D, in particular the fund managed by SESAR Joint Undertaking, in order to ensure the integration of RPAS into SESAR as soon as possible. SMEs and start-ups in the sector would get industrial support to develop technology under the Horizon 2020 and COSME programmes;

III (b).  Example of current authorisation for RPAS in a Member State:

In the UK, the Civil Aviation Authority (CAA) defines ‘small unmanned aircraft’ as being aircraft of 44lb or less. For this category, safety requirements are covered within Articles 166 and 167 of the UK Air Navigation Order, which state:

1.  The operation must not endanger anyone or anything.

2.  The aircraft must be kept within the visual line of sight (normally taken to be within 1,640ft horizontally and 400ft vertically) of its remote pilot (i.e. the ‘person in charge’ of it). Operations beyond these distances must be approved by the CAA (the basic premise being for the operator to prove that he/she can do this safely).

3.  Small unmanned aircraft (irrespective of their mass) that are being used for surveillance purposes are subject to tighter restrictions with regard to the minimum distances that you can fly near people or properties that are not under your control. If you wish to fly within these minima, permission is required from the CAA before operations are commenced.

4.  CAA permission is also required for all flights that are being conducted for aerial work.

5.  The ‘remote pilot’ has the responsibility for satisfying him/herself that the flight can be conducted safely.

3.9.2015

MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE

upućeno Odboru za promet i turizam

o sigurnoj upotrebi zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje (RPAS), opće poznatih kao bespilotne letjelice, u civilnom zrakoplovstvu

(2014/2243(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Soraya Post

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da se zrakoplovni sustavi na daljinsko upravljanje (RPAS) mogu upotrebljavati u mnoge civilne (nevojne) svrhe, primjerice u vezi s važnom infrastrukturom i civilnom zaštitom, upravljanjem katastrofama, potragom i spašavanjem, zaštitom okoliša, poljoprivrednom i industrijskom proizvodnjom, nadzorom policijskog djelovanja, obavještajnim službama, novinarstvom, komercijalnim djelatnostima i razonodom;

B.  budući da bez obzira na potencijal i korist koje donosi, upotreba zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje predstavlja znatan rizik, posebice zbog toga što zrakoplovni sustavi na daljinsko upravljanje potiču razvoj drugih tehnologija koje mogu dovesti do nadzora i praćenja osoba i objekata; budući da su zrakoplovni sustavi na daljinsko upravljanje po svojoj prirodi oblik tehnologije s dvojnom namjenom koji iziskuje vrlo stroga i dosljedna pravila; budući da kad zrakoplovni sustavi na daljinsko upravljanje uključuju obradu osobnih podataka to sa sobom donosi posebne izazove jer nije u skladu s temeljnim pravima, odnosno s pravom na privatnost i pravom na zaštitu podataka, kao i kad uključuju javnu sigurnost, jer mogu, namjerno ili nenamjerno, biti korišteni za nanošenje štete osobama i infrastrukturi;

C.  budući da bi fragmentirano nacionalno zakonodavstvo o civilnoj upotrebi zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje ometalo razvoj tržišta EU-a za zrakoplovne sustave na daljinsko upravljanje, spriječilo uspostavu visokih zajedničkih jamstava te predstavljalo ozbiljan rizik za temeljna prava građana EU-a, posebice za pravo na privatnost, zaštitu podataka, sigurnost i zaštitu te slobodu okupljanja;

D.  budući da se jasnim i cjelovitim regulatornim okvirom kojim se pokriva cijeli lanac zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje i jamče sigurnost, privatnost i zaštita podataka, zaštita okoliša, odgovornost, provedba zakona, osiguranje, identifikacija i transparentnost mogu zajamčiti pravna sigurnost i sigurna integracija zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje u civilni zrakoplovni sustav te da bi na osnovi takvog okvira EU mogao dobiti vodeću ulogu u postavljanju međunarodnih standarda;

E.  budući da će širi pristup potrošača zrakoplovnim sustavima na daljinsko upravljanje također imati golem utjecaj na društvo i dovesti do velikih promjena u našim poslovnim i privatnim interakcijama;

F.  budući da treba razlikovati zrakoplovne sustave na daljinsko upravljanje za rekreativnu uporabu i zrakoplovne sustave na daljinsko upravljanje za profesionalnu uporabu; budući da bi trebalo zabraniti uporabu određenih osobito invazivnih tehnologija u rekreativne svrhe; budući da tehnologija s velikim potencijalom kojom raspolažu određeni zrakoplovni sustavi na daljinsko upravljanje namijenjeni za profesionalnu uporabu obavezno mora biti usklađena s načelima proporcionalnosti i nužnosti;

G.  budući da zrakoplovni sustavi na daljinsko upravljanje i njihova primjena mogu biti izrazito invazivni kada je riječ o privatnom životu i zaštiti osobnih podataka; budući da nepostojanje izravne veze između letjelice i korisnika stvara dojam da nitko ne preuzima odgovornost za upravljanje letjelicama;

1.  podržava prijedlog Komisije o brzoj izmjeni Uredbe (EZ) br. 216/2008 o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva ponovnim razmatranjem nedostatka njezine mjerodavnosti za reguliranje zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje težine do 150 kilograma kako bi se zajamčilo da EU može pravilno regulirati integraciju zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje u sustav civilnog zrakoplovstva ispunjavanjem preduvjeta za zaštitu, sigurnost, privatnost i zaštitu podataka pri civilnoj upotrebi zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje;

2.  ponavlja da se u slučajevima obrade osobnih podataka u kontekstu upravljanja zrakoplovnim sustavima na daljinsko upravljanje u EU-u, bilo to u svrhe provedbe zakona i razonode, ili tijekom aktivnosti fizičkih osoba koje su isključivo osobne ili kućne naravi, primjenjuju pravo na zaštitu privatnog života iz članka 7. Povelje o temeljnim pravima i pravo na zaštitu osobnih podataka iz članka 8. Povelje o temeljnim pravima i članka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te da pri tome treba u potpunosti poštovati pravni okvir EU-a za zaštitu podataka;

3.  poziva Komisiju da zajamči da se u razradu svih politika EU-a o zrakoplovnim sustavima na daljinsko upravljanje uključe jamstva za zaštitu privatnosti i podataka uvođenjem obveze procjena utjecaja te obveze postojanja integrirane i zadane zaštite privatnosti kao minimalnih uvjeta;

4.  podsjeća na ekonomsku važnost tog sektora i naglašava potrebu za prikladnim politikama kojima će se zaštititi privatnost i zajamčiti zaštita podataka, zaštita i sigurnost koje će biti razmjerne svojem cilju i neće nepotrebno opteretiti mala i srednja poduzeća;

5.  poziva Komisiju i države članice da zajamče da će pri razvijanju svih politika o zrakoplovnim sustavima na daljinsko upravljanje u njih ugraditi jamstva za zaštitu privatnosti podataka u skladu s načelima nužnosti i proporcionalnosti, među ostalim uvođenjem opće obveze procjena utjecaja te obveze postojanja integrirane i zadane zaštite privatnosti za sve zrakoplovne sustave na daljinsko upravljanje koji se koriste u EU-u te uvođenjem potrebnih smjernica (pri čemu treba uzeti u obzir stručno mišljenje europskog nadzornika za zaštitu podataka i nacionalnih tijela za zaštitu podataka obuhvaćenih člankom 29. o radnoj skupini) kako bi zajamčile usklađenu provedbu regulatornog okvira zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje; poziva Komisiju da iscrpno obavještava Europski parlament o svim mjerama, uključujući i studije procjene učinka, koje želi provesti u vezi sa zrakoplovnim sustavima na daljinsko upravljanje;

6.  naglašava potrebu za jasnim pravnim okvirom utemeljenom u relevantnim kriterijima u pogledu upotrebe kamera i senzora, posebno u vezi sa zrakoplovnim sustavima na daljinsko upravljanje kojima se koriste poduzeća i privatne osobe, kojim će se zajamčiti djelotvorna zaštita prava na privatnost i zaštitu podataka, kao i očuvanje sigurnosti građana, uzimajući u obzir da su dijelovi zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje sve manji, zbog čega su uređaji sve lakše prenosivi i sve ih je teže otkriti;

7.  naglašava da se kad se tijela kaznenog progona i obavještajne službe koriste zrakoplovnim sustavima na daljinsko upravljanje moraju poštovati temeljna prava na privatnost, zaštitu podataka, slobodu kretanja i slobodu izražavanja te da se mora riješiti problem potencijalnih rizika povezanih s takvom upotrebom zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje koji se tiču nadzora pojedinaca i skupina i nadgledanja javnih prostora, kao što su granice;

8.  smatra da bi u pravilima na razini EU-a i država članica trebalo jasno utvrditi i naznačiti odredbe važeće za zrakoplovne sustave na daljinsko upravljanje koje su u vezi s unutarnjim tržištem i međunarodnom trgovinom (njihova proizvodnja, prodaja i kupnja, trgovina i upotreba), zaštitom i sigurnošću (pilotske dozvole, odobrenje letova, identifikacija vlasnika, sljedivost pozicioniranja u stvarnom vremenu i nadzor zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje i njihovih letova, između ostalog u zonama zabrane letenja, kao što su zračne luke ili druge važne infrastrukture, osiguranje korisnika od odgovornosti prema trećim stranama te pravila koja se trebaju poštovati pri upravljanju bespilotnim letjelicama, kao što je pravilo o vizualnom kontaktu), privatnošću i zaštitom podataka te svakim drugim važećim područjem prava, kao što je kazneno pravo ili pravo u području intelektualnog vlasništva, zračne plovidbe i zaštite okoliša;

9.  poziva države članice da zajamče da pri obučavanju profesionalnih korisnika i vlasnika zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje u obuku uključe i poseban dio o zaštiti podataka i privatnosti te da se na profesionalne korisnike zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje primjenjuje uzajamno priznavanje država članica kako bi se uklonila tržišna ograničenja;

10.  naglašava potrebu da se zajamči da svaki korisnik zrakoplovnog sustava na daljinsko upravljanje bude svjestan pravila na razini EU-a i na nacionalnoj razini koja su primjenjiva na korištenje zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje, uključujući i pravila koja se tiču privatnosti i zaštite podataka, zaštite i sigurnosti, te da ta pravila budu dostupna svakoj osobi koja pribavi zrakoplovni sustav na daljinsko upravljanje, primjerice u informacijama o proizvodu ili u priručniku;

11.  zabrinut je zbog potencijalnih ilegalnih i nesigurnih načina korištenja zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje (npr. zrakoplovni sustav na daljinsko upravljanje pretvoren iz civilnog alata u oružje koje se koristi u vojne ili druge svrhe, ili zrakoplovni sustav na daljinsko upravljanje koji se koristi u svrhu ometanja sustava navigacije ili komunikacije); poziva Komisiju da podrži razvoj tehnologija potrebnih za jamčenje sigurnosti, zaštite i privatnosti pri korištenju zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje, među ostalim usmjeravanjem sredstava u okviru programa Obzor 2020. prije svega u istraživanje i razvoj sustava, tehnologija, itd., koji mogu poslužiti za poboljšanje integrirane i zadane zaštite privatnosti te podržavanje razvoja tehnologija poput tehnologija za „prepoznavanje i izbjegavanje”, određivanje geografskih granica (geo-fencing), tehnologija protiv ometanja i otmica, kao i integrirane i zadane zaštite privatnosti kojima će se omogućiti sigurna upotreba civilnih zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje;

12. snažno preporučuje otvaranje trenutačne rasprave između EU-a i nacionalnih kreatora politika i regulatora, industrije, malih i srednjih poduzeća i komercijalnih poduzeća te započinjanje javne rasprave uz sudjelovanje građana i drugih relevantnih dionika, kao što su nevladine organizacije (uključujući i organizacije za građanska prava) i tijela zadužena za kazneni progon kako bi se primile na znanje i utvrdile primjedbe u vezi sa zaštitom temeljnih prava te odgovornostima i izazovima s kojima se suočavaju različiti dionici koji štite temeljna prava i sigurnost građana pri korištenju zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje;

13.  poziva Komisiju da usvoji komunikaciju, uključujući i temeljitu analizu s detaljnom procjenom učinka, o učincima i rizicima povezanima sa zrakoplovnim sustavima na daljinsko upravljanje u pogledu sigurnosti, zaštite, poštovanja temeljnih prava (posebno prava na privatnost i zaštitu podataka), provedbe zakona i obavještajnih službi, kako bi se potaknula javna rasprava i stavile na raspolaganje za nju potrebne informacije i kako bi se u detaljnom akcijskom planu iznijele inicijative planirane na tom području;

14.  poziva Odbore TRAN i LIBE da organiziraju zajedničko saslušanje na koje će pozvati predstavnike industrije, nacionalnih tijela nadležnih za zaštitu privatnog života, Europskog nadzornika za zaštitu podataka, Komisije kao i nevladinih organizacija koje djeluju u području temeljnih prava;

15.  poziva Komisiju da razmotri uspostavljanje redovnog mehanizma izvještavanja kojim bi se uzeo u obzir tehnološki razvoj, kao i razvoj političkih mjera i najboljih praksi na nacionalnoj razini i u okviru kojeg bi se rješavali incidenti povezani sa zrakoplovnim sustavima na daljinsko upravljanje te da predstavi pregled i ocjenu regulatornih pristupa na razini država članica kako bi se omogućila usporedba i utvrdile najbolje prakse.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

3.9.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

50

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerard Batten, Heinz K. Becker, Malin Björk, Caterina Chinnici, Ignazio Corrao, Frank Engel, Cornelia Ernst, Laura Ferrara, Monika Flašíková Beňová, Mariya Gabriel, Kinga Gál, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Brice Hortefeux, Filiz Hyusmenova, Sophia in ‘t Veld, Eva Joly, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Timothy Kirkhope, Barbara Kudrycka, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Monica Macovei, Vicky Maeijer, Louis Michel, Claude Moraes, József Nagy, Péter Niedermüller, Soraya Post, Birgit Sippel, Csaba Sógor, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Udo Voigt, Beatrix von Storch, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Hugues Bayet, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Pál Csáky, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Ska Keller, Miltiadis Kyrkos, Andrejs Mamikins, Elly Schlein, Barbara Spinelli, Josep-Maria Terricabras, Kazimierz Michał Ujazdowski, Axel Voss

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Norbert Lins

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

15.9.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

45

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Dieter-Lebrecht Koch, Stelios Kouloglou, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Claudia Tapardel, Wim van de Camp, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Rosa D’Amato, Daniel Dalton, Kateřina Konečná, Jozo Radoš, Ruža Tomašić, Matthijs van Miltenburg

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Diane James, Julia Reda

(1)

http://www.developpement-durable.gouv.fr/Quelle-place-pour-les-drones-dans.html

(2)

http://www.caa.co.uk/default.aspx?catid=1995&pageid=16012

(3)

http://www.icao.int/Meetings/UAS/Documents/Circular%20328_en.pdf

Pravna napomena