Postupak : 2015/2052(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0268/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0268/2015

Rasprave :

PV 27/10/2015 - 14
CRE 27/10/2015 - 14

Glasovanja :

PV 28/10/2015 - 7.11
CRE 28/10/2015 - 7.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0385

IZVJEŠĆE     
PDF 600kWORD 164k
29.9.2015
PE 552.059v03-00 A8-0268/2015

o europskim strukturnim i investicijskim fondovima i dobrom ekonomskom upravljanju: smjernice za primjenu članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama

(2015/2052(INI))

Odbor za regionalni razvoj

Izvjestitelj: José Blanco López

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o europskim strukturnim i investicijskim fondovima i dobrom ekonomskom upravljanju: smjernice za primjenu članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama

(2015/2052(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o smjernicama o primjeni mjera kojima se povezuju učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova i dobro ekonomsko upravljanje u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 (COM(2014)0494) (dalje u tekstu „Smjernice”),

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 4., članak 162., članke od 174. do 178. i članak 349.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”)(1),

–  uzimajući u obzir izjavu Komisije o članku 23. navedenu u Izjavama o Uredbi (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2013. o učincima proračunskih ograničenja na regionalna i lokalna tijela u vezi s rashodima strukturnih fondova EU-a u državama članicama(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2010. o doprinosu kohezijske politike u ostvarivanju ciljeva Lisabonske strategije i strategije EU-a do 2020.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. veljače 2014. o sedmom i osmom izvješću Komisije o napretku na području kohezijske politike EU-a i strateškom izvješću iz 2013. o provedbi programa za razdoblje 2007. – 2013.(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2014. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2014.(6),

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije od 23. srpnja 2014. o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganje u radna mjesta i rast: promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji”,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Kohezijska politika: Strateško izvješće iz 2013. o provedbi programa u razdoblju 2007. – 2013.” od 18. travnja 2013. (COM(2013)0210),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 12. veljače 2015. o smjernicama o primjeni mjera kojima se povezuju učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i dobro ekonomsko upravljanje,

–  uzimajući u obzir studiju Parlamenta iz siječnja 2014. naslovljenu „Europsko gospodarsko upravljanje i kohezijska politika” (Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel B: strukturna i kohezijska politika),

–  uzimajući u obzir kratko izvješće Parlamenta iz prosinca 2014. naslovljeno „Europski strukturni i investicijski fondovi i dobro ekonomsko upravljanje: smjernice za primjenu članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbamaˮ (Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel B: strukturna i kohezijska politika),

–  uzimajući u obzir članak 52. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0268/2015),

A.  budući da je kohezijska politika zapravo politika utemeljena na Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i izraz europske solidarnosti, usmjerena na jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a te posebno na smanjenje razlika među regijama promicanjem uravnoteženog i skladnog socioekonomskog razvoja; budući da je to također investicijska politika kojom se pridonosi postizanju ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast;

B.  budući da trenutačni zakonodavni okvir za kohezijsku politiku ipak podliježe specifičnim zadaćama, ciljevima i horizontalnim pravilima, premda se njime uspostavljaju veze sa strategijom EU-a za pametan, održiv i uključiv rast, Europskim semestrom i integriranim smjernicama strategije Europa 2020., kao i relevantnim preporukama za pojedine zemlje i preporukama Vijeća;

C.  budući da je trenutačni pravni okvir europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) usmjeren na jačanje koordinacije, komplementarnosti i sinergija s drugim politikama i instrumentima EU-a;

D.  budući da postoje dokazi o tome da su dobro upravljanje i učinkovite javne institucije osnovni preduvjeti za održiv i dugoročan gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta te za socijalni i teritorijalni razvoj, iako nije dostupno mnogo dokaza o makroekonomskim čimbenicima koji utječu na način funkcioniranja kohezijske politike;

E.  budući da gospodarska i financijska nepredvidivost te pravna nesigurnost mogu dovesti do sve manjih stopa javnog i privatnog ulaganja te tako ugroziti postizanje ciljeva kohezijske politike;

F.  budući da se Smjernice odnose na prvi niz mjera kojima se u skladu s člankom 23. Uredbe o zajedničkim odredbama povezuju učinkovitost ESI fondova i dobro ekonomsko upravljanje; budući da je to povezano s reprogramiranjem i obustavom plaćanja koja nisu obvezna, za razliku od drugog niza mjera iz članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama kojim se traži obustava obveza ili plaćanja u slučajevima u kojima države članice nisu poduzele korektivne mjere u okviru postupka gospodarskog upravljanja;

G.  budući da je ocjenjivanjem postupka provedbe 279 preporuka za pojedine zemlje iz 2012. i 2013. koje je provela Komisija utvrđen nizak postotak uspješnosti te se pokazalo da je u vezi s 28 preporuka za pojedine zemlje postignuta puna provedba ili znatan napredak (10 %), dok je u 136 slučajeva (48,7 %) ostvaren određeni napredak, ali je u vezi sa 115 preporuka (41,2 %) ustanovljen ograničen ili nikakav napredak;

Povezivanje učinkovitosti ESI fondova s dobrim ekonomskim upravljanjem

1.  ističe važnost instrumenata i resursa kohezijske politike u održavanju razine ulaganja s dodanom europskom vrijednošću u državama članicama i regijama te u poticanju otvaranja radnih mjesta i unapređenju socioekonomskih uvjeta, osobito u područjima gdje je stopa ulaganja znatno pala zbog gospodarske i financijske krize;

2.  vjeruje da se postizanje ciljeva politika povezanih s ESI fondovima ne bi trebalo ugroziti mehanizmima ekonomskog upravljanja i ujedno priznaje da su ti mehanizmi važni jer pridonose stabilnom makroekonomskom okružju te učinkovitoj i djelotvornoj kohezijskoj politici usmjerenoj na rezultate;

3.  smatra da se članak 23. Uredbe o zajedničkim odredbama smije primjenjivati samo kao krajnja mjera za postizanje učinkovite provedbe ESI fondova;

4.  naglašava višegodišnju i dugoročnu prirodu programa i ciljeva u okviru ESI fondova u usporedbi s godišnjim ciklusom Europskog semestra; u tom kontekstu, ističe da je potrebno zajamčiti jasnoću mehanizama za provedbu Europskog semestra te poziva na blisku suradnju između tih dvaju procesa, kao i između tijela nadležnih za njihovu provedbu;

5.  naglašava da bi Komisija trebala predstaviti bijelu knjigu o dugoročnim učincima javnog ulaganja u kojoj bi se utvrdila tipologija kvalitetnih ulaganja, kako bi se jasno utvrdilo koja ulaganja imaju najbolje dugoročne učinke;

6.  podsjeća na to da kohezijska politika igra važnu ulogu te da je pokazala značajnu prilagodljivost makroekonomskim i fiskalnim ograničenjima u kontekstu trenutne krize reprogramiranjem više od 11 % raspoloživih proračunskih sredstava od 2007. do 2012., a u cilju podupiranja najhitnijih potreba i jačanja određenih intervencija; s tim u vezi ističe da je u nekoliko država članica kohezijska politika obuhvaćala više od 80 % javnih ulaganja u razdoblju između 2007. i 2013.;

7.  traži od Komisije da stavi na raspolaganje dodatne analitičke podatke o važnosti makroekonomskih mehanizama i njihovom učinku na regionalni razvoj, učinkovitost kohezijske politike te na međusobno djelovanje između europskog okvira za ekonomsko upravljanje i kohezijske politike, kao i konkretne informacije o načinu na koji se kohezijskom politikom doprinosi relevantnim preporukama za pojedine zemlje i preporukama Vijeća;

8.  poziva države članice da do kraja iskoriste fleksibilnost omogućenu pravilima u okviru Pakta o stabilnosti i rastu;

Reprogramiranje u skladu s člankom 23. Uredbe o zajedničkim odredbama

Opća razmatranja

9.  podsjeća na to se odluke u vezi s reprogramiranjem ili obustavom u skladu s člankom 23. Uredbe o zajedničkim odredbama smiju primjenjivati samo u iznimnim situacijama, moraju biti odmjerene i temeljito opravdane te ih se mora provesti oprezno, uz jasnu naznaku na koje se programe ili prioritete odnose, kako bi se zajamčila transparentnost i omogućilo provjeravanje i revizija; nadalje naglašava da takvim odlukama ne bi trebalo pogoršati poteškoće s kojima se susreću regije i države članice zbog socioekonomskog okružja ili zbog geografskog položaja i posebnosti u smislu članaka 174. i 349. UFEU-a;

10.  smatra da su se sporazumima o partnerstvu i programima usvojenima u aktualnom programskom razdoblju uzele u obzir relevantne preporuke za pojedine zemlje i relevantne preporuke Vijeća čime bi se, načelno, trebalo izbjeći reprogramiranje u srednjoročnom razdoblju ako se gospodarski uvjeti znatno ne pogoršaju;

11.  naglašava da bi često reprogramiranje bilo kontraproduktivno te da ga treba izbjeći kako se ne bi ometalo upravljanje fondovima ili potkopala stabilnost i predvidivost višegodišnje strategije ulaganja te kako bi se izbjegli bilo kakvi negativni učinci, između ostalog i oni na iskoristivost ESI fondova;

12.  pozdravlja oprezan pristup Komisije kad je riječ o reprogramiranju te njezinu namjeru ograničavanja reprogramiranja na nužni minimum; poziva na primjenu pristupa ranog upozorenja kako bi se predmetne države obavijestile o pokretanju postupka reprogramiranja u skladu s člankom 23. Uredbe o zajedničkim odredbama te naglašava da bi svakom zahtjevu za reprogramiranje trebalo prethoditi savjetovanje s odborom za praćenje;

13.  traži od Komisije da, u uskoj suradnji s predmetnom državom članicom, provede sveobuhvatnu analizu ostalih raspoloživih opcija, osim primjene članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama, za rješavanje pitanja koja mogu biti razlog za podnošenje zahtjeva za reprogramiranje;

14.  žali zbog svakog nerazmjernog povećanja administrativnog opterećenja i pripadajućih troškova na svim razinama uprave, imajući u vidu kratke rokove i složenost postupka reprogramiranja iz članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama; upozorava da treba izbjeći svaki oblik preklapanja postupaka reprogramiranja iz članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama s kasnijim ciklusima Europskog semestra; poziva Komisiju da razmotri mogućnost ponovne procjene primjene rokova u skladu s preispitivanjem predviđenim u članku 23. stavku 16. Uredbe o zajedničkim odredbama;

Horizontalna načela iz Uredbe o zajedničkim odredbama

15.  izražava zabrinutost zbog toga što se u Smjernicama izravno ne spominju općenita i horizontalna načela predviđena u člancima od 4. do 8. Uredbe o zajedničkim odredbama te podsjeća da se u tekstu članka 23. te Uredbe treba voditi računa o tim načelima te da ih treba poštovati, a osobito ona koja se odnose na partnerstvo i upravljanje na više razina, kao i Uredbu i zajednički strateški okvir u cijelosti; u tom kontekstu, poziva Komisiju da pojasni na koji će se način ta načela posebno uzeti u obzir prilikom primjene odredaba članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama;

Podnacionalna dimenzija članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama

16.  naglašava činjenicu da povećanje javnog duga većinom proizlazi iz politika koje provode vlade država članica te je ozbiljno zabrinut mogućnošću da zbog nesposobnosti primjerenog rješavanja makroekonomskih pitanja na nacionalnoj razini posljedice snose podnacionalna tijela te korisnici i potencijalni korisnici ESI fondova;

17.  podsjeća na to da je prema pravilima o tematskoj koncentraciji utvrđenima u okviru kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. dopušten određeni stupanj fleksibilnosti pri odgovaranju na potrebe država članica i regija te napominje da bi se primjenom članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama ta fleksibilnost mogla ograničiti; podsjeća da je potrebno voditi računa o teritorijalnim izazovima, kao i o načelu supsidijarnosti u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe o zajedničkim odredbama;

18.  traži od Komisije da u uskoj suradnji s državama članicama i partnerima, kako je navedeno u članku 5. Uredbe o zajedničkim odredbama, ocijeni regionalni i lokalni učinak i isplativost svih mjera donesenih u skladu s člankom 23. Uredbe o zajedničkim odredbama;

19.  naglašava da lokalna i regionalna tijela trebaju biti aktivno uključena u svako reprogramiranje te smatra da je, s obzirom na to da su ESI fondovi usko povezani s dobrim gospodarskim upravljanjem, Europskom semestru važno dati teritorijalnu dimenziju uključivanjem spomenutih tijela;

20.  traži od Komisije da članak 23. Uredbe o zajedničkim odredbama tumači u skladu s načelom proporcionalnosti tako da se na primjeren način uzme u obzir stanje onih država članica i regija koje se suočavaju sa socioekonomskim poteškoćama i u kojima ESI fondovi predstavljaju znatan udio ulaganja, što još jače dolazi do izražaja u kontekstu krize; naglašava da se na države članice i regije, osobito one koje zaostaju, ne bi smjelo dodatno utjecati;

Institucijska suradnja, transparentnost i odgovornost

21.  podsjeća na to da je snažna institucijska suradnja ključna kako bi se zajamčile ispravne političke komplementarnosti i sinergije, te uredno i stabilno tumačenje okvira dobrog ekonomskog upravljanja i njegove interakcije s kohezijskom politikom;

22.  poziva na primjeren protok informacija između Komisije, Vijeća i Parlamenta te na održavanje javne rasprave na prikladnoj političkoj razini kako bi se zajamčio zajednički stav u vezi s tumačenjem uvjeta primjene članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama; u tom kontekstu, podsjeća da bi Vijeće trebalo osmisliti poseban sustav za donošenje odluka u području kohezijske politike u skladu s člankom 23. Uredbe o zajedničkim odredbama;

23.  smatra da je ključno zajamčiti transparentnost i odgovornost na način da se Parlamentu omogući demokratski nadzor sustava upravljanja u kontekstu članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama kojim se uvode važna ograničenja u pogledu pristupa odozdo prema gore, a koji je važan sastavni dio kohezijske politike;

Obustava plaćanja

24.  podsjeća na to da je obustava plaćanja pitanje o kojem odlučuje Vijeće na temelju prijedloga koji Komisija može usvojiti ako dotična država članica ne poduzme učinkovite mjere; ističe važne pravne zaštitne mjere utvrđene u članku 23. Uredbe o zajedničkim odredbama čiji je cilj osigurati da se mehanizam obustave koristi samo u iznimnim slučajevima;

25.  ističe da svaka obustava plaćanja ima karakter kazne i traži od Komisije da se koristi svojom diskrecijskom ovlašću i predlaže obustavu plaćanja uz krajnji oprez i strogo u skladu s člankom 23. stavkom 6. Uredbe o zajedničkim odredbama te nakon razmatranja svih relevantnih informacija i elemenata proizišlih iz mišljenja izraženih u okviru strukturnog dijaloga;

26.  pozdravlja oprezan pristup usvojen u Smjernicama u kontekstu kriterija za određivanje programa koji će se obustaviti i razine obustave u okviru prvoga dijela, pri čemu će se voditi računa o gospodarskim i društvenim okolnostima država članica razmatranjem olakšavajućih čimbenika sličnih onima predviđenima u obustavama prema članku 23. stavku 9. Uredbe o zajedničkim odredbama;

27.  poziva Komisiju da odredi vremenski okvir za prekid obustave u skladu s člankom 23. stavkom 8. Uredbe o zajedničkim odredbama;

Uloga Parlamenta u okviru članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama

28.  žali zbog toga što se u Smjernicama ne spominje uloga Parlamenta unatoč tome što je Uredba o zajedničkim odredbama usvojena u okviru redovnog zakonodavnog postupka te unatoč neprestanim pozivima Parlamenta na jačanje demokratske odgovornosti i kontrole u kontekstu ekonomskog upravljanja;

29.  smatra da bi se uključenost Parlamenta kao glavnog demokratskog jamca pravilne provedbe članka 23. stavka 15. Uredbe o zajedničkim odredbama trebala formalizirati putem jasnog postupka kojim se omogućuje savjetovanje s Parlamentom u svim fazama u vezi s usvajanjem zahtjeva za reprogramiranje ili bilo kojih prijedloga i odluka o obustavi obveza ili plaćanja;

30.  naglašava potrebu za kontinuiranom, jasnom i transparentnom suradnjom na međuinstitucijskoj razini te smatra da bi takav postupak trebao obuhvaćati barem sljedeće korake:

  Komisija bi trebala odmah obavijestiti Parlament o preporukama za pojedine zemlje i preporukama Vijeća koje su relevantne u kontekstu ESI fondova, kao i o programima financijske pomoći ili pojedinim izmjenama, koji mogu dovesti do zahtjeva za reprogramiranje u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe o zajedničkim odredbama;

  Komisija bi trebala odmah obavijestiti Parlament o svim zahtjevima za reprogramiranje u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe o zajedničkim odredbama ili o prijedlozima odluka o obustavi plaćanja u skladu s člankom 23. stavkom 6. iste Uredbe, čime bi se omogućilo Parlamentu da izrazi svoje stajalište u obliku rezolucije prije poduzimanja daljnjih koraka;

  Komisija bi trebala uzeti u obzir stajalište Parlamenta i sve elemente koji proizlaze iz strukturnog dijaloga u skladu s člankom 23. stavkom 15. Uredbe o zajedničkim odredbama, odnosno mišljenja izraženih u tom okviru;

  Parlament bi trebao pozvati Komisiju da objasni jesu li u tom postupku uzeta u obzir njegova mišljenja te eventualne daljnje aktivnosti u vezi sa strukturnim dijalogom;

  Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor trebali bi biti obaviješteni o svakom zahtjevu za reprogramiranje te bi se s tim u vezi trebali saslušati njihovi stavovi;

  Parlament, Vijeće i Komisija trebali bi uspostaviti dijalog u kontekstu primjene članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama na način da se zajamči međuinstitucijska suradnja i primjeren protok informacija, što bi omogućilo nadzor nad primjenom svih postupaka iz članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama;

31.  poziva Komisiju da izvijesti o rezultatima postignutima primjenom članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama i njezinu učinku u kontekstu revizije njegove primjene u skladu sa stavkom 17. istog članka, uključujući pružanje detaljnijih informacija o tome u kojoj su mjeri zahtjevi za reprogramiranje bili utemeljeni na provedbi relevantnih preporuka za pojedine zemlje i preporuka Vijeća ili su unaprijedili utjecaj ESI fondova koji državama članicama stoje na raspolaganju u okviru programa financijske pomoći na rast i konkurentnost, kao i pružanje podataka o svim obustavljenim iznosima i relevantnim programima;

°

°  °

32.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te  državama članicama i njihovim regijama.

EXPLANATORY STATEMENT

Introduction

The provisions on the measures linking effectiveness of ESI Funds to sound economic governance contained in Article 23 of the Common Provisions Regulation (CPR), adopted in the previous legislature are probably the most controversial aspect of that regulation.

In their report, Parliament’s co-rapporteurs on the CPR proposed that all provisions relating to macroeconomic conditionality should be deleted. Various amendments, including amendments tabled on behalf of a number of the political groups within Parliament, also sought to delete such provisions. It can therefore be said that a broad majority was against macroeconomic conditionality.

It would seem, however, that macroeconomic conditionality has in the end been included in the regulation. The outcome of the agreement concluded between Parliament, the Council and the Commission, still containing the provisions in question, would be adopted at first reading, with no possibility of a vote being taken on amendments seeking to delete them.

With this own-initiative report we cannot delete or change the provisions of Article 23 as they appear in the CPR. We can only make sure that they are applied in the most justified and balanced manner possible.

It is worth pointing out that the guidelines covered by the report refer only to the first part of Article 23 on the optional reprogramming or suspension of structural and investment funds, and not to the second part on the mandatory suspension of funds.

In drawing up the report, the rapporteur had the opportunity to exchange views with many of the shadow rapporteurs in the REGI Committee, with those responsible in the committees issuing opinions (ECON, EMPL and BUDG), and with representatives of the Committee of the Regions, the Commission, the Council, and so on.

The limits of Article 23

A broad majority of us are concerned about the practical implications of the reprogramming and suspension of ESI funding under Article 23 CPR. In this report, the rapporteur has struck a balance between the various views of the macroeconomic conditionality mechanism from the point of view of its use as a last resort within the system.

It is essential that we do not lose sight of the original role and objectives of cohesion policy and its importance as an instrument for maintaining investment in Europe’s regions, particularly in times of economic crisis and instability. While recognising the need for effective economic governance, such mechanisms should not hinder the pursuit of the broader goals of economic, social and territorial cohesion.

We must not allow regional or local authorities to be punished, via the reprogramming or suspension of funding and the resultant deterioration of their respective economic and social situations, as a result of macroeconomic failings caused at other levels of administration.

Article 23 CPR may not lead to financial uncertainty and instability, worsening an already precarious situation particularly in disadvantaged regions or those hit hardest by the crisis. We must ensure a proportionate response in order to avoid further disadvantaging regions already experiencing difficulties.

We welcome the fact that the Commission appears to agree that it is necessary to reduce the reprogramming to the strict and essential minimum and that the specific economic and social situation of the Member State in question will be taken into account in the implementation of Article 23 CPR. Any application of macroeconomic conditionality should be transparent, justified, and demonstrably beneficial to the goals of cohesion policy for the region or regions in question.

As I understand it, the sole purpose of Article 23 CPR is to achieve a more sustainable and efficient cohesion policy.

For the current programming period, cohesion policy is closely linked with the strategic goals of the Europe 2020 Strategy and economic governance mechanisms such as the European Semester. This means that in principle, the partnership agreements and programmes in place for this period should already be in line with the Union’s broader macro-economic goals making reprogramming under Article 23 CPR unnecessary in anything but the most exceptional of circumstances.

To ensure that the main objective of cohesion is not affected, a strong emphasis needs to be placed on the importance of coordination among institutions at all levels of administration in order to prevent recentralisation from calling into question multi-level governance and the partnership principle, which lie at the heart of cohesion policy.

In this regard, it will be important to gather and analyse data on the interactions between European economic governance processes and the aims and results of cohesion policy.

We must also guarantee the sub-state dimension of cohesion policy, along with the principles of subsidiarity, transparency and proportionality.

We need to ensure that regional and local authorities retain the flexibility to address their specific needs, and we must avoid a scenario whereby reprogramming under Article 23 CPR restricts their ability to act in response to challenges at their respective levels of governance.

Lastly, we need to restrict any administrative burdens and added costs that might lead to Article 23 CPR being applied.

Any reprogramming processes must be kept as simple and transparent as possible and additional complexity and uncertainty for regional and local authorities must be prevented.

The role of the European Parliament

The European Parliament needs to become the principal democratic guarantor when it comes to ensuring that the provisions on macroeconomic conditionality within the CPR are applied correctly.

Regrettably, the Commission’s guidelines do not begin to outline Parliament’s role in applying the reprogramming and suspension of funds on the basis of Article 23 CPR.

Moving beyond criticism of Article 23 CPR, this report must serve as a basis upon which to correctly determine Parliament’s involvement in reprogramming and suspension processes with a view to ensuring that the principle of macroeconomic conditionality is applied appropriately.

Parliament must take an active role in the oversight of the implementation of Article 23 CPR and this will require a constant and reliable flow of information between all stakeholders and full transparency at each stage of the process.

23.6.2015

MIŠLJENJE Odbora za proračune

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o europskim strukturnim i investicijskim fondovima i dobrom ekonomskom upravljanju: smjernice za primjenu članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama

(2015/2052(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Janusz Lewandowski

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja pojašnjenje primjene posebnih odredbi iz članka 23. stavaka 1. i 6. Uredbe (EU) br. 1303/2013;

2.  slaže se s tvrdnjom da stabilno makroekonomsko okruženje, uključujući visokokvalitetno upravljanje na svim razinama, pridonosi uspješnoj provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova;

3.  naglašava nužnost primjene objektivnih kriterija pri procjeni „učinkovitih aktivnosti” koje je poduzela država članica; ističe važnost poštovanja načela proporcionalnosti i jednakosti postupanja pri primjeni odredbi iz članka 23., kao i potrebu za pravovremenim i sveobuhvatnim dijalogom s dotičnom državom članicom;

4.  podsjeća da su nacionalni programi reformi ključni za provođenje strategije Europa 2020. na razini država članica te da ih je potrebno uzeti u obzir prije nego što se od države članice zatraži revizija i izmjena sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa;

5.  poziva Komisiju da postupak iz prvog dijela članka 23. primijeni samo u krajnjem slučaju i samo u izvanrednim situacijama kada korist predloženih promjena jasno premašuje njihov trošak, uzimajući u obzir činjenicu da je postupak reprogramiranja možda skup i, sudeći po prošlim iskustvima, nacionalnim upravama te lokalnim i regionalnim tijelima zahtjevan za upravljanje;

6.  ističe da su regije u prosjeku odgovorne za trećinu javne potrošnje u EU-u i imaju ključnu ulogu u pružanju javnih usluga i ostvarivanju rashoda koji donose rast; izražava zabrinutost zbog kratkih rokova za reprogramiranje i namjerava pomno pratiti hoće li biti omogućeno odgovarajuće sudjelovanje regionalnih tijela i partnera navedenih u članku 5. Uredbe (EU) br. 1303/2013, u skladu s načelima supsidijarnosti i partnerstva koja su u središtu kohezijske politike;

7.  posebno upozorava na to da bilo kakva obustava odobrenih sredstava za plaćanja može omesti financijsko planiranje na programskoj razini i kazniti pokretače projekata te, u širem smislu, ugroziti predvidljivost i planiranje ulaganja, uz potencijalno kontraproduktivan utjecaj na gospodarski nestabilne države članice čije su javne financije već u deficitu i čija se javna ulaganja znatno oslanjaju na europske strukturne i investicijske fondove, a može uzrokovati i makroekonomsku nestabilnost i naštetiti predodžbi EU-a u cjelini;

8.  žali što Parlament ne sudjeluje u postupku donošenja odluka o reprogramiranju ili obustavi sredstava; zahtijeva da se proračunski aspekti eventualnih slučajeva reprogramiranja ili obustave također uključe u strukturirani dijalog s Komisijom o primjeni članka 23. te da se taj dijalog održi prije nego što Komisija usvoji prijedlog obustave financiranja;

9.  poziva Komisiju da 2017. u skladu s člankom 23. stavkom 16. bez odgode predstavi izvješće o pregledu primjene tog članka, koje bi trebalo sadržavati procjenu svih relevantnih proračunskih aspekata.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

23.6.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

18

7

12

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Jonathan Arnott, Jean Arthuis, Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Jean-Paul Denanot, Gérard Deprez, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Iris Hoffmann, Monika Hohlmeier, Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Ernest Maragall, Sophie Montel, Siegfried Mureşan, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Younous Omarjee, Paul Rübig, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Paul Tang, Isabelle Thomas, Monika Vana, Daniele Viotti, Stanisław Żółtek

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Janusz Lewandowski, Nils Torvalds, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Tiziana Beghin, Marco Zullo

24.6.2015

MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o europskim strukturnim i investicijskim fondovima i dobrom ekonomskom upravljanju: smjernice za primjenu članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama

(2015/2052(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Javi López

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja kriterije Komisije, naglašavajući pritom činjenicu da su izazovi s kojima su suočene države članice dugoročne prirode te da je višegodišnjim programima koji su zamišljeni kao odgovor na te izazove i koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova potrebna sigurnost i stabilnosti te da bi stoga trebalo izbjegavati često reprogramiranje, odnosno da bi prednost trebalo dati stabilnosti kako bi se ojačala predvidljivost i vjerodostojnost programa financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova; vjeruje da kratkoročniji ciljevi izraženi u preporukama za pojedine zemlje (CSR) ne bi smjeli ugrožavati dugoročne ciljeve europskih strukturnih i investicijskih fondova, uzimajući u obzir dugoročnu prirodu i usmjerenost na rezultate tih fondova te godišnji ciklus Europskog semestra; vjeruje da će Komisija i Vijeće biti vrlo pažljivi u pogledu zahtjeva za reprogramiranje sredstava ili obustavom plaćanja za programe, u skladu s načelom solidarnosti na razini EU-a, koje je djelomično izraženo mehanizmom razmjerne raspodjele financijskih sredstava EU-a i koje bi trebalo ostati temeljnom politikom EU-a;

2.  naglašava činjenicu da je, u cilju maksimiranja njihova učinka na rast, razvoj, koheziju i otvaranje radnih mjesta te radi odgovaranja na nove društvene i gospodarske izazove kako se oni budu pojavljivali, investicijama podržanim iz europskih strukturnih i investicijskih fondova potreban zdrav makroekonomski okvir; podsjeća, međutim, da se dodjela sredstava u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova temelji na posebnim kriterijima prihvatljivosti koji su povezani s razinom razvijenosti pojedinih regija EU-a te da stoga odluke o reprogramiranju sredstava ili obustavi plaćanja koje se temelje na drugim kriterijima mogu biti u suprotnosti s osnovnim postavkama tih fondova;

3.  ističe da bi u nekim slučajevima reprogramiranje ili obustava kako su propisani u članku 23. Uredbe o zajedničkim odredbama (CPR) mogli ugroziti postizanje ciljeva europskih strukturnih i investicijskih fondova u svim državama članicama, a posebno u onima u kojima postoji duboka makroekonomska i društvena neuravnoteženost; poziva Komisiju da taj mehanizam koristi samo kada države članice opetovano propuste poduzeti učinkovite mjere kojima bi odgovorile na zahtjeve Komisije za reprogramiranje i kada postoje snažni dokazi da bi reprogramiranje moglo imati znatan izravan učinak na potencijal programa za otvaranje novih radnih mjesta; naglašava da bi Komisija trebala pokazati da izmjene neće negativno utjecati na ciljeve u pogledu zaposlenosti i društvenih pitanja koje su zadale države članice; stoga poziva Komisiju da provede procjenu učinka na stopu nezaposlenosti i gospodarski razvoj u dotičnim zemljama; naglašava da bi svaki program s dugoročnim pozitivnim učinkom na socijalna ulaganja trebao ostati netaknut;

4.  smatra kontraproduktivnom mogućnost obustave plaćanja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kojima se financiraju obrazovanje, osposobljavanje i otvaranje radnih mjesta ako ti fondovi ostvaruju svoje ciljeve; poziva Komisiju da bude oprezna pri primjeni prvog niza pravila iz članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama na sve programe koji uključuju bilo koji od tematskih ciljeva europskih strukturnih i investicijskih fondova, a posebno tematske ciljeve 8., 9. i 10. ili ciljeve na području zapošljavanja i socijalne ciljeve u okviru strategije Europa 2020. te da bilo kakvu promjenu programa koji se financiraju iz tih fondova poprate odgovarajuća jamstva da će se ispuniti cilj socijalne kohezije; traži od Komisije da se čvrsto obveže na primjenu pravila o minimalnom udjelu ESF-a predviđenog člankom 92. stavkom 4. Uredbe o zajedničkim odredbama;

5.  poziva Komisiju da primjenjuje mjere koje su razmjerne i da u obzir uzima gospodarske i društvene okolnosti država članica kako bi se izbjegla obustava obveza ili plaćanja predviđena drugim nizom pravila iz članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama u slučaju kad se države članice nalaze u nekoj od situacija opisanih u podstavcima (a) do (e) stavka 1. Priloga 3. Uredbi o zajedničkim odredbama; poziva Komisiju da u svakom pojedinom slučaju procijeni učinak obustave na nezaposlenost i da pokuša olakšati moguće neželjene učinke na zahvaćeno stanovništvo;

6.  poziva Komisiju da za slučajeve primjene članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama osmisli transparentan, učinkovit i demokratski postupak donošenja odluka koji bi se primjenjivao na dosljedan način u skladu s člankom 23. stavkom 15. Uredbe o zajedničkim odredbama, a koji bi uključivao uvođenje sustava za rano upozorenje kojim bi se zemlja u kojoj postoji mogućnost pokretanja postupka reprogramiranja obavijestila odmah po objavljivanju preporuke za pojedinu zemlju, a koji bi Parlamentu omogućio da na temelju formaliziranog postupka bude u svim fazama obaviješten o usvajanju zahtjeva za reprogramiranje te o svim prijedlozima ili zahtjevima za obustavu obveza ili plaćanja;

7.  poziva Komisiju da odredi vremenski okvir za prekid obustave u skladu s člankom 23. stavkom 8. Uredbe o zajedničkim odredbama.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

23.6.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

8

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, David Casa, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Marian Harkin, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Yana Toom, Ulla Tørnæs, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Inês Cristina Zuber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Georges Bach, Heinz K. Becker, Paloma López Bermejo, António Marinho e Pinto, Edouard Martin, Tamás Meszerics, Csaba Sógor, Helga Stevens, Monika Vana, Tom Vandenkendelaere

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Flavio Zanonato, Branislav Škripek

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

17.9.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

3

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, José Blanco López, Franc Bogovič, Mercedes Bresso, Steeve Briois, Edward Czesak, Rosa D’Amato, Bill Etheridge, Michela Giuffrida, Krzysztof Hetman, Constanze Krehl, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Julia Reid, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Maria Spyraki, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Ángela Vallina, Monika Vana, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Demetris Papadakis, Maurice Ponga

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Brando Benifei, Andrejs Mamikins, Soraya Post

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

(2)

SL C 375, 20.12.2013., str. 2.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0401.

(4)

SL C 161 E, 31.5.2011., str. 120.

(5)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0132.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0038.

Pravna napomena