Postupak : 2014/2246(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0277/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0277/2015

Rasprave :

PV 27/10/2015 - 14
CRE 27/10/2015 - 14

Glasovanja :

PV 28/10/2015 - 7.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0384

IZVJEŠĆE     
PDF 595kWORD 175k
30.9.2015
PE 557.275v02-00 A8-0277/2015

o kohezijskoj politici i reviziji strategije Europa 2020.

(2014/2246(INI))

Odbor za regionalni razvoj

Izvjestitelj: Fernando Ruas

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o kohezijskoj politici i reviziji strategije Europa 2020.

(2014/2246(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 4., članak 162. i članke od 174. do 178.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”)(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnjaˮ(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(7),

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganje u radna mjesta i rast: promicanje razvoja i dobrog upravljanja u regijama i gradovima EU-aˮ od 23. srpnja 2014. (dalje u tekstu: „šesto izvješće o kohezijiˮ),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(8),

–  uzimajući u obzir osmo izvješće Komisije o napretku na području ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije naslovljeno „Urbana i regionalna dimenzija krize” od 26. lipnja 2013.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. naslovljenu „Inteligentna specijalizacija: umrežavanje centara izvrsnosti za učinkovitu kohezijsku politikuˮ(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o spremnosti država članica EU-a za učinkovit i pravovremen početak novog programskog razdoblja kohezijske politike(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. veljače 2014. o sedmom i osmom izvješću Europske komisije o napretku na području kohezijske politike EU-a i strateškom izvješću iz 2013. o provedbi programa za razdoblje 2007. – 2013.(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenoga 2014. o kašnjenju početka provedbe kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020.(12),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. listopada 2011. naslovljenu „Okvir za sljedeću generaciju inovativnih financijskih instrumenata – platforme EU-a za vlasničke i dužničke instrumente” (COM(2011)0662),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja(13),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o šestom izvješću o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji: ulaganje u radna mjesta i rast, koje je 19. studenoga 2014. usvojilo Vijeće za opće poslove (koheziju),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 3. prosinca 2014. o Šestom izvješću o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji(14),

–  uzimajući u obzir radni dokument naslovljen „Nacrt za reviziju strategije Europa 2020.: doprinos Upravnog odbora Platforme Odbora regija za praćenje strategije Europa 2020.ˮ(15),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. siječnja 2015. o šestom izvješću Europske komisije o koheziji(16),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. ožujka 2015. naslovljenu „Rezultati javnog savjetovanja o strategiji Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2015)0100),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0277/2015),

A.  budući da je kohezijska politika s proračunom od 351,8 milijardi EUR do kraja 2020. glavna investicijska i razvojna politika EU-a usklađena s ciljevima strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast te usmjerena na smanjenje regionalnih razlika i promicanje konvergencije; budući da se EU i dalje suočava s posljedicama ekonomske i financijske krize, tj. visokom nezaposlenošću, neujednačenim i sporim gospodarskim oporavkom; te budući da se kohezijskom politikom namjerava zajamčiti mobiliziranje cjelokupne energije i svih kapaciteta i njihovu usredotočenost na ostvarenje održivog rasta i otvaranja radnih mjesta kao ciljeva strategije Europa 2020.;

B.  budući da je ključno da se u okviru različitih inicijativa EU-a za rast i radna mjesta te za zaštitu okoliša i klime zadrži usklađen pristup; budući da vodeće inicijative strategije Europa 2020. imaju ključnu ulogu u poboljšavanju koordinacije na lokalnoj i regionalnoj razini u pogledu provedbe kohezijske politike; budući da u odredbama o programiranju ili izvještavanju ne postoji izričiti mehanizam čiji bi cilj bilo konkretno utvrđivanje vodećih inicijativa u smislu doprinosa iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi ESI) za njihovo ostvarivanje; budući da će se revizija strategije Europa 2020. trebati posvetiti provedbi vodećih inicijativa i da će joj cilj biti stvaranje ravnoteže između financijskih, fiskalnih i ekonomskih mjera, s jedne strane, te socijalnih, obrazovnih i ekoloških aspekata, kao i aspekata jednakosti (posebno rodne jednakosti), s druge strane;

C.  budući da raste potreba za većom suodgovornošću za Strategiju na različitim razinama upravljanja i suodgovornošću različitih uključenih aktera te za dijeljenjem odgovornosti uz odgovarajuća prava i obveze na svim razinama provedbe; budući da treba ojačati partnerstvo i upravljanje na više razina s obzirom na to da ta načela imaju potencijal rješavanja manjka administrativnih kapaciteta;

D.  budući da su ciljevi kohezijske politike s vremenom neupitno bolje razvijeni kako bi se njima podržala ulaganja u glavne europske prioritete, pri čemu je dokazana njihova prilagodljivost i učinkovitost uz istodobno zadržavanje središnjeg cilja smanjenja nejednakosti među razinama razvoja različitih regija, jačanje potencijala regija i promicanje održivog razvoja; budući da Europski fond za strateška ulaganja donosi nove elemente u cjelokupnu strategiju EU-a za ostvarivanje inovativnog, održivog i uključivog rasta i otvaranje radnih mjesta za kvalificirane radnike;

E.  budući da pri reviziji strategije Europa 2020. treba uzeti u obzir ozbiljne i nejednake učinke gospodarske i financijske krize na države članice i regije te postupiti pametno i uravnoteženo radi usklađenosti i učinkovitosti; budući da bi se u njoj ipak mogle razmatrati ostale mjere, kao što su mjere u području infrastrukture, unutarnjeg tržišta i administrativnih kapaciteta; budući da treba voditi računa o različitim teritorijalnim karakteristikama i posvetiti posebnu pozornost regijama EU-a koje se spominju u člancima 174. i 349. UFEU-a;

F.  budući da revizija na sredini razdoblja tijekom provedbe strategije Europa 2020., premda je odgođena 2015., u prvom redu pruža priliku za procjenu (i priznanje) doprinosa kohezijske politike ostvarivanju ciljeva Strategije i poboljšanju postojeće interakcije i veza među različitim politikama EU-a i s proračunom EU-a, u cilju njihova djelovanja kao učinkovitog pokretača za provedbu Strategije; budući da je ta faza ključna za oblikovanje buduće kohezijske politike kao investicijske politike na razini EU-a, istodobno određujući smanjenje nejednakosti u razvoju i ponovno ubrzavanje postupka konvergencije kao prioritete;

Strategija Europa 2020. i njezina povezanost s kohezijskom politikom

1.  podsjeća na to da je strategija Europa 2020., sveobuhvatna i dugoročna strategija Europske unije za „rast i radna mjestaˮ, utemeljena na pet ambicioznih ciljeva: zapošljavanju, inovaciji, zaštiti klime i energetskoj održivosti, obrazovanju te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti; napominje da osim ciljeva postoji i sedam vodećih inicijativa, da se izazovima utvrđenima 2010. pristupilo neujednačeno i da je napredak na razini EU-a prema ostvarivanju nekih od njih, na primjer borbe protiv nezaposlenosti, i dalje umjeren; naglašava da bi se EU trebao usredotočiti na održivi rast i razvoj, kao i na radna mjesta dostojna čovjeka radi ostvarenja dugoročne dobiti od svojih ulaganja;

2.  ističe činjenicu da bi napredak u području rodne jednakosti mogao također doprinijeti ekonomskom rastu, održivom razvoju i socijalnoj koheziji;

3.  ističe da su okvir gospodarskog upravljanja EU-a i njegov provedbeni mehanizam „Europski semestar” uvedeni 2010. kako bi se zajamčila koordinacija fiskalnih politika država članica, strukturne reforme i bolja usklađenost nacionalnih proračunskih politika u vezi s rastom i zapošljavanjem na razini EU-a i na nacionalnoj razini u cilju podrške provedbi Strategije; skreće pozornost na činjenicu da još treba riješiti dodatne probleme koordinacije i sinkronizacije;

4.  naglašava da je kohezijska politika za razdoblje od 2007. do 2013., usklađena s Lisabonskom strategijom koja joj je prethodila i uz slične ključne ciljeve, već bila u fazi provedbe kad je pokrenuta strategija Europa 2020. te da bi reprogramiranje u skladu s novim ciljevima Strategije stoga bilo i teško i kontraproduktivno; ističe, međutim, da kohezijska politika tijekom globalne gospodarske krize za mnoge države članice nije bila samo jedini izvor ulaganja već se njome, u okviru prioriteta utvrđenih Lisabonskom strategijom, dala znatna potpora i doprinos državnim politikama u vezi s provedbom Strategije, kao što to pokazuju šesto izvješće o koheziji i nekoliko komunikacija i studija Komisije; podsjeća na to da države članice, regije i gradovi više nisu privrženi Lisabonskoj strategiji te da je upravljanje strategijom Europa 2020. posebno usklađeno s načelima i instrumentima kohezijske politike, čime se može zajamčiti preuzimanje suodgovornosti za provedbu Strategije;

5.  poziva Komisiju da u okviru naknadnog ocjenjivanja programskog razdoblja 2007. – 2013. pruži informacije o usmjerenju kohezijske politike na rezultate i njenom konkretnom doprinosu ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.; naglašava da je važno shvatiti činjenice i ograničenja dostupnih dokaza o doprinosu kohezijske politike općim ciljevima Strategije te uzeti u obzir burna razdoblja koja su europska gospodarstva pretrpjela, posebno u slučaju zemalja teško pogođenih tijekom krize; cijeni to što bi ti zaključci mogli biti od koristi za trenutačnu provedbu Strategije;

6.  naglašava da je kohezijska politika glavni instrument EU-a za ulaganje u realno gospodarstvo koji pokriva sve regije i da djeluje kao izraz europske solidarnosti širenjem rasta i napretka te smanjenjem ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti; ističe da je kohezijska politika potpuno usklađena s ciljevima strategije Europa 2020. i da pruža potreban okvir za ulaganja te nije samo instrument za njezinu provedbu; u vezi s tim ističe da su tematskom koncentracijom europski strukturni i investicijski fondovi u okviru nove strukture usmjereni na 11 tematskih ciljeva proizašlih direktno iz ciljeva strategije Europa 2020. te da su određeni preduvjeti izravno povezani s tim tematskim ciljevima kako bi se zajamčilo maksimalno djelotvorno ulaganje; ističe punu potporu novom pristupu kojim će se doprinijeti povećanju učinkovitosti potrošnje;

7.  ističe činjenicu da kohezijska politika stvara sinergije s drugim politikama EU-a, kao što su jedinstveno digitalno tržište, energetska unija, jedinstveno tržište kapitala i socijalna politika, te da s pomoću svih svojih instrumenata i ciljeva, među kojima su makroregionalne strategije, plan za gradove, teritorijalni program, ulaganje u mala i srednja poduzeća, pametan rast i strategije pametne specijalizacije, znatno pridonosi jačanju jedinstvenog tržišta i ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.; poziva u tom kontekstu nacionalne i regionalne vlasti diljem Europe da izrade strategije pametne specijalizacije i istraže sinergije među različitim, bilo javnim bilo privatnim, europskim, nacionalnim i regionalnim instrumentima;

8.  ukazuje na povezanost sa širim ekonomskim postupkom upravljanja s pomoću mjera koje povezuju učinkovitost fondova ESI s dobrim gospodarskim upravljanjem; poziva države članice da postupaju s punom odgovornošću kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegli i spriječili negativni učinci na provedbu ESIF-a i ostvarenje ciljeva kohezijske politike; također ističe da bi trebalo pružiti podršku državama članicama koje imaju privremene proračunske poteškoće; pozdravlja mehanizme fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012) usmjerene na jačanje veze između ulaganja, strukturnih reformi i korištenja resursima kako bi se promicao dugoročno održiv rast i pospješilo ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020.;

9.  sa zabrinutošću ističe odgode u provedbi kohezijske politike tijekom tekućeg programskog razdoblja; naglašava da se provedba i dalje nalazi u vrlo ranoj fazi premda je postignut dogovor oko većine operativnih programa; ističe, međutim, da je moguće izvršenje procjena u pogledu usmjeravanja sredstava politike na prioritete koji doprinose održivom rastu i otvaranju radnih mjesta; u vezi s tim napominje da su se, prema prvoj procjeni koju je objavila Komisija, iznosi dodijeljeni za istraživanje i inovacije, potporu malim i srednjim poduzećima, ICT, niskougljično gospodarstvo, zapošljavanje, socijalno uključivanje, obrazovanje i izgradnju kapaciteta znatno povećali u odnosu na prethodna programska razdoblja, dok se razina potpore za prijevoz i infrastrukturu za zaštitu okoliša smanjila; skreće pozornost na činjenicu da bi u trenutku revizije na sredini razdoblja tijekom provedbe strategije Europa 2020. i dalje mogli nedostajati podaci o primjeni fondova ESI za razdoblje 2014. – 2020. i da , kao rezultat toga, konkretno ocjenjivanje doprinosa tih fondova ostvarenju ciljeva Strategije u toj fazi još neće biti moguće; cijeni to što su države članice poduzele korake kako bi, na primjer, osigurale da se 20 % njihovih resursa utroši na radnje usmjerene na djelovanje u području zaštite klime;

10.  priznaje da bi se uspostavom okvira uspješnosti i uvođenjem ex ante uvjeta te vezama s preporukama po državama članicama u programskom razdoblju kohezijske politike 2014. – 2020. moglo stvoriti bolje ulagačko okružje kako bi doprinos kohezijske politike ostvarenju ključnih ciljeva strategije Europa 2020. bio najveći mogući;

Dinamika revizije i izazovi povezani s njom

11.  podsjeća da je Komisija 2014. godine pokrenula proces revizije Strategije objavljivanjem komunikacije naslovljene „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rastˮ te žali što se u tom dokumentu kohezijska politika i s njom povezani instrumenti nedovoljno spominju; cijeni činjenicu da je proces nastavljen javnim savjetovanjem održanim između svibnja i listopada 2014. u cilju prikupljanja dokaza za proces revizije te pozdravlja činjenicu da su potvrđeni važnost Strategije i značaj njezinih ciljeva i prioriteta;

12.  napominje da se smatra kako vodeće inicijative ispunjavaju svoju svrhu, no ističe i činjenicu da se njihova vidljivost smatra relativno slabom; žali zbog toga što je zbog ekonomske i financijske krize došlo do produbljenja nejednakosti u Europskoj uniji i što nije ostvaren zadovoljavajući napredak prema nekoliko glavnih ciljeva Strategije, posebno u vezi sa zapošljavanjem, istraživanjem i razvojem, siromaštvom i socijalnom isključenošću; pozdravlja zaključak o potrebi za jačanjem osjećaja odgovornosti i sudjelovanjem na terenu jačanjem vertikalnih i horizontalnih partnerstava u cilju uspješnije provedbe Strategije; naglašava da bi se Strategijom trebalo poticati preusmjeravanje s procesa i ishoda na stvarni rezultat radi jamčenja najveće moguće učinkovitosti i djelotvornosti politika EU-a povezanih sa Strategijom;

13.  pozdravlja činjenicu da Eurostat redovito objavljuje pokazatelje napretka u provedbi strategije Europa 2020.; ipak poziva na dostavljanje podrobnijih i točnijih podataka za pojedine regije u pogledu podataka koji se odnose na razine NUTS II i NUTS III, što će biti od sve veće važnosti zbog nepredviđenih ekonomskih i socijalnih problema do kojih dolazi u različitim regijama EU-a bez obzira na njihov stupanj razvoja; osim toga ističe tri dimenzije kohezijske politike – ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu – i smatra da se ona u svjetlu toga ne bi trebala mjeriti isključivo na temelju ekonomskih pokazatelja; u tom kontekstu poziva Komisiju i države članice da nastave raspravu i da se založe za učinkovitiju suradnju u pogledu razvoja uključivijeg niza pokazatelja koji bi bili nadopuna BDP-u u cilju jačanja njihove važnosti pri ocjenjivanju napretka u ostvarenju glavnih ciljeva strategije Europa 2020.;

14.  primjećuje da je objavljivanje prijedloga Komisije o reviziji strategije Europa 2020. predviđeno do kraja 2015. i žali zbog tog kašnjenja s obzirom na to da je prvotno bilo najavljeno za početak 2015. godine; naglašava da će se ona opet provesti u prilično „nezgodnom trenutkuˮ u ciklusu kohezijske politike, dok stvarni postupak provedbe bude u tijeku; također naglašava da bi rano reprogramiranje bilo u potpunosti kontraproduktivno za dugoročno strateško planiranje kohezijske politike;

15.  pozdravlja uspostavu radne skupine za bolju primjenu fondova EU-a; također pozdravlja uspostavu „Službe za potporu strukturnim reformamaˮ koja je službeno započela s radom 1. srpnja 2015. i koja će pružati tehničku potporu državama članicama u cilju učinkovitije provedbe strukturnih reformi i preporuka za pojedine zemlje;

16.  istodobno potvrđuje potrebu za razmatranjem razvoja gospodarskih izgleda, upotrebe novih instrumenata, postignutog napretka u ostvarivanju ciljeva Strategije i posljedične potrebe za operativnim prilagodbama;

17.  stoga traži da opseg revizije strategije Europa 2020. na sredini razdoblja bude pametno određen i uravnotežen te usmjeren na bolje međusobno povezivanje pet ciljeva Strategije i njezinih vodećih inicijativa, kao i na utvrđivanje metoda kojima će se oni bolje ostvariti i evaluirati bez dodatnog otežavanja i stvaranja pretjeranog administrativnog opterećenja; naglašava da bi se njome trebale uzeti u obzir prednosti i nedostaci gospodarstva EU-a, sve veće nejednakosti (na primjer u bogatstvu), visoka nezaposlenost i veliki javni dugovi; ističe da bi se osim usredotočenosti na makroekonomske kriterije fiskalnog i gospodarskog upravljanja trebalo težiti napretku prema svim glavnim ciljevima strategije Europa 2020.; smatra da bi trebalo obratiti pažnju i na povećanu društvenu i ekološku održivost, veću socijalnu uključenost i rodnu jednakost; ističe važnost trajne potpore službi Komisije tijelima država članica kada je riječ o povećanju administrativnih kapaciteta;

18.  ponavlja poziv da se u vezi sa Strategijom ojačaju dimenzije odgovornosti, vlasništva, transparentnosti i sudjelovanja uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti te svih relevantnih dionika i zainteresiranih strana civilnog društva, i to od postavljanja ciljeva i njihove razrade sve do provedbe, praćenja i ocjenjivanja Strategije; inzistira na ključnoj važnosti ojačane upravljačke strukture koja se temelji na višerazinskom upravljanju, sustavima poticaja, učinkovitom kombiniranom pristupu odozgo prema dolje i obrnuto te na partnerskom modelu kohezijske politike i javno-privatnih partnerstava općenito u cilju savjetovanja sa svim dionicima i suradnje s njima kako bi se zajamčili djelotvorni kapaciteti za ostvarivanje dugoročnih ciljeva; podsjeća na to da su regionalne i lokalne vlasti u skladu s institucionalnim i zakonodavnim okvirima država članica odgovorne i za javna ulaganja te bi ih se stoga trebalo prihvaćati kao ključne aktere u provedbi Strategije;

19.  osim toga predlaže da bi se predanost lokalnih i regionalnih vlasti te dionika u vezi sa strateškim projektom Europa 2020. trebala obnoviti u obliku pakta između tih partnera, država članica i Komisije kako bi se zajamčila odgovornost i sudjelovanje te da bi se trebao uvesti kodeks ponašanja sličan onome za partnerstvo koji je uveden u okviru kohezijske politike za razdoblje 2014. –2020.;

20.  naglašava potrebu za istinski teritorijalnim pristupom strategiji Europa 2020. u cilju prilagodbe javnih intervencija i ulaganja različitim značajkama pojedinih područja i posebnim potrebama; smatra da je izuzetno važno povezati opći pristup strategije Europa 2020. i teritorijalni pristup Teritorijalnog programa 2020.; osim toga zauzima stajalište da bi trebalo omogućiti prilagođene regionalne ciljeve strategije Europa 2020. donesene na dobrovoljnoj osnovi i da bi se o njima trebalo raspravljati na regionalnoj razini bez dodatnog birokratskog opterećenja na terenu; ističe da bi takvi prilagođeni regionalni ciljevi doneseni na dobrovoljnoj osnovi trebali biti usklađeni sa sveobuhvatnom strukturom Strategije te obuhvaćeni prethodno određenim ciljevima; u tom smislu također podsjeća na važnost strategija lokalnog razvoja pod vodstvom lokalne zajednice;

21.  priznaje važnu ulogu gradova i urbanih područja kao pokretača razvoja i zapošljavanja te traži da se revizijom strategije Europa 2020. u obzir uzme širi i integriraniji pristup budućem razvoju gradova kao jedinica koje imaju aktivnu ulogu u ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.; stoga poziva Komisiju da razmotri Deklaraciju iz Rige o Planu za gradove u pogledu ključne uloge malih, srednjih ili velikih urbanih područja; posebno ističe da je potrebna strategija kojom se uzimaju u obzir posebne potrebe gradskih područja male i srednje veličine na temelju pristupa koji stvara sinergiju s Digitalnim programom i Instrumentom za povezivanje Europe;

22.  poziva Komisiju da pruži informacije o ulozi teritorijalnih aspekata kao čimbenika gospodarskog rasta, otvaranja radnih mjesta i održivog razvoja te zahtijeva da se revizijom strategije Europa 2020. obuhvate teritorijalni utjecaji i pruže smjernice o tome kako im pristupiti; ponovno ističe važnost savjetovanja s lokalnim i regionalnim vlastima o tom pitanju s obzirom na to da one imaju presudnu ulogu u provedbi strategija teritorijalnog razvoja; također ističe ulogu koju bi makroregionalne strategije i europska teritorijalna suradnja u općenitom smislu mogle imati u vezi s uspješnom provedbom ciljeva strategije Europa 2020. s obzirom na to da mnogi razvojni projekti obuhvaćaju prekogranična područja, odnosno više regija i zemalja, te da se u okviru njih mogu utvrditi načini reagiranja na dugoročne izazove utemeljeni na konkretnim područjima;

23.  napominje važnost novog instrumenta EU-a za ulaganje, Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), kojim će se podržati mobilizacija do 315 milijardi EUR u ulaganjima u cilju premošćivanja investicijskog jaza u EU-u i najvećeg mogućeg povećanja utjecaja javne potrošnje; naglašava da bi EFSU trebao biti nadopuna i dodatak fondovima ESI; žali zbog toga što ne postoji očita poveznica između EFSU-a i strategije Europa 2020., ali smatra da bi EFSU svojim ciljevima i odabirom izvedivih i održivih projekata trebao dati doprinos provedbi Strategije u konkretnim područjima;

24.  osim toga ističe da je prijeko potrebno osigurati potpunu dosljednost i sinergiju među svim instrumentima EU-a svrstavanjem strategija za pametnu specijalizaciju među središnje instrumente ulaganja kako bi se izbjegla preklapanja i proturječnosti među njima, odnosno među različitim razinama provedbe politike; stoga zahtijeva da se revizijom strategije Europa 2020. ona potvrdi kao dugoročni strateški okvir EU-a za rast i otvaranje radnih mjesta te da se njome riješi problem koordinacije političkih instrumenata, uključujući EFSU, kako bi se svi dostupni resursi mogli učinkovito koristiti i kako bi se postigli očekivani rezultati u pogledu sveobuhvatnih strateških ciljeva;

25.  traži od Komisije, radi promicanja cjelokupnog skladnog razvoja EU-a i u pogledu ključne uloge kohezijske politike u ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020., da prilikom revizije ciljeva Strategije u skladu s člancima 174. i 349. UFEU-a uzme u obzir svojstva i ograničenja posebnih teritorija, kao što su ruralna područja, područja pogođena industrijskom tranzicijom, regije suočene s ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, otoci, prekogranična i planinska područja i najudaljenije regije EU-a; u tom kontekstu ističe potencijal potonjih regija u područjima kao što su biotehnologija, obnovljivi izvori energije i biološka raznolikost;

26.  ističe bolje rezultate koji proizlaze iz povećanja kvantitete, kvalitete i učinka ulaganja u istraživanja i inovacije usklađenom primjenom instrumenata kohezijske politike i programa Obzor 2020. u okviru revizije strategije Europa 2020. na sredini razdoblja; s time u vezi traži od Komisije da osnaži svaku moguću interakciju i sve sinergije između ta dva važna politička okvira pri ocjenjivanju ciljeva strategije Europa 2020. te da osnuje mrežni sustav praćenja kako bi se utvrdili slučajevi kombiniranog financiranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova programom Obzor 2020., EFSU-om i drugim programima koje financira Zajednica; također pozdravlja plan o uvođenju „pečata izvrsnosti” za podnositelje zahtjeva koji dobiju izvrsnu ocjenu, ali ne mogu primiti sredstva iz programa Obzor 2020., kako bi im se olakšao pristup europskim strukturnim i investicijskim fondovima;

27.  poziva Komisiju da uspostavi dosljedan i stalan proces ocjenjivanja kako bi redovito ocjenjivala napredak u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. i predlagala niz odgovarajućih mjera za njihovo postizanje, kao i preporuke za kohezijsku politiku za razdoblje nakon 2020.; također naglašava ulogu Parlamenta u pogledu usklađenog nadzora provedbe strategije Europa 2020. i kohezijske politike, ne samo u Parlamentu nego i u ostalim relevantnim institucijama; u tom smislu poziva na pravodobno sudjelovanje Parlamenta u svim relevantnim raspravama o razvoju politika obuhvaćenih Strategijom, njihovoj provedbi i njihovom ocjenjivanju; ističe da je važno u te razmjene stajališta uključiti i Odbor regija, Europski gospodarski i socijalni odbor, nacionalne i regionalne parlamente, lokalne i regionalne vlasti, ostale dionike i zainteresirane strane;

Buduća kohezijska politika – razmišljanje izvan kratkoročnog okvira

28.  smatra da će revizija strategije Europa 2020., koja će prethoditi iznošenju prijedloga za reviziju u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020., pružiti temelj za strukturu buduće kohezijske politike nakon 2020., kao i za ostale instrumente VFO-a; u tom kontekstu naglašava važnost učinkovitog rješavanja svih spomenutih problema uz istodobno jamstvo kontinuiteta strateškog pristupa; također podsjeća na dodanu vrijednost kohezijske politike na razini EU-a koja i dalje mora biti jedan od glavnih instrumenata ulaganja EU-a u rast, otvaranje radnih mjesta i zaštitu klime uz jamstvo uravnoteženog i skladnog razvoja diljem EU-a, kao katalizator promjena i faktor koji potiče rast, između ostalog i u manje razvijenim regijama; ističe u tom smislu potrebu da se zajamči održiva razina financiranja za europske strukturne i investicijske fondove u razdoblju nakon 2020.;

29.  ističe da bi i buduću kohezijsku politiku i buduću dugoročnu strategiju EU-a trebalo osmisliti prije kraja trenutačnog saziva Komisije, imajući u vidu da će se izbori za Europski parlament održati 2019. i da to nameće znatna vremenska ograničenja suzakonodavcima u pogledu pregovora, a novom sazivu Komisije i državama članicama u pogledu priprema i usvajanja novih sporazuma o partnerstvima i operativnih programa prije početka sljedećeg VFO-a; istodobno napominje da će započeti i pregovori o budućem VFO-u; stoga poziva Komisiju da uzme u obzir sva posebna ograničenja nastala zbog međupovezanosti i zahtjeva za vremenskim usklađivanjem te da razvije dosljedan pristup u pogledu buduće dugoročne strategije EU-a za održiv rast i otvaranje radnih mjesta, proračuna EU-a, naročito kohezijske politike, i ostalih instrumenata u okviru VFO-a;

30.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, državama članicama i regijama.

EXPLANATORY STATEMENT

Background

Cohesion policy accounts for over one-third of the EU budget and is the EU’s main investment instrument. It is closely aligned with the objectives of smart, sustainable and inclusive growth set out in the Europe 2020 strategy. The Commission is currently working on the mid-term review of the strategy and, at the end of 2015, is expected to submit proposals for developing it further.

The European Structural and Investment Funds (ESI Funds) for the programming period 2014-2020, are linked to Europe 2020 Strategy through the Common Provisions Regulation (CPR) and the 11 Thematic Objectives (TOs) created(17), which are aligned with the 5 headlines Europe 2020 Strategy targets(18).

In March 2014, the European Commission published a communication, showing how the EU and individual Member States are advancing towards the 2020 targets, which intended to lay the groundwork for a more informed discussion and a mid-term review.

Given the scale of the change that the EU has undergone as a result of the crisis, the Commission considered it necessary to launch an EU-wide public consultation to gather the views of all interested parties on how to develop the Europe 2020 strategy over the next five years. The consultation took place last spring and it was concluded in the autumn. Its results were published 3rd March 2015(19).

The Committee of Regions also published a working document about it: ‘Blueprint for a revised Europe 2020 strategy: Contribution of the Steering Committee of the Committee of the Regions’ (Europe 2020 Monitoring Platform)(20) and the Council had a first opinion on Europe 2020 Strategy Review (21) as well.

The European Economic and Social Committee, has also published a study about this subject(22) and is debating it with the social and economic partners in different fora.

This report is the first European Parliament report on the mid-term review of the Europe 2020 strategy, focusing on the cohesion policy dimension of this strategy. As cohesion policy 2014–2020 is fully aligned and contributes to the achievement of the objectives of the Strategy, it is very important to consider the progress already achieved, the scope of the review and the challenges which need to be addressed from the cohesion policy perspective.

It should be noted that post 2020 financial perspective and the long term Union strategy will come on the agenda more or less at the same time. The next Multiannual financial framework (MFF), the next cohesion policy and the post-2020 strategy will be discussed in parallel. This will represent a huge challenge for the new Parliament and the new Commission. The current mandate gives us a great opportunity for preparing a legacy for the next term in order to make this transition quicker and smoother.

Cohesion policy and Europe 2020 Strategy – strong connections

Cohesion Policy represents one of the key instruments for the delivery of the Europe 2020 Strategy. It continues to contribute positively and substantially to the achievement of Europe 2020 Strategy goals of smart, sustainable and inclusive growth:

•  Cohesion policy has been contributing to the delivery of the Europe 2020 strategy goals in the former programming period 2007-2013, as shown by the findings of the Sixth Report on economic, social and territorial cohesion; it’s the main EU financial instrument contributing to the EU2020 goals;

•  Europe 2020 Strategy has served as framework for the design and programming of the European Structural and Investment Funds (ESI Funds) for the 2014-2020 period. Through its whole architecture and new drivers such as thematic concentration, result-orientation, ex-ante conditionality, increased use of financial instruments, Cohesion Policy is fully aligned with Europe 2020 Strategy goals for smart, sustainable and inclusive growth;

It should be noted that after the 2008 crisis, due to the lack of national public funding, cohesion policy became the only financial resource for growth policy in some Member States or regions. This shows that due to the cohesion policy, some investments continued, despite a huge decrease in public funding. It confirms the long term importance of this policy and its resistance to different external economic factors. Your Rapporteur also reminds the importance of creating synergies between Cohesion Policy and Horizon 2020, emphasising the importance of increasing the quantity, quality and the impact of R&I Investments, through the coordinated use of Cohesion Policy instruments and Horizon 2020.

Interconnections with the European Fund for Strategic Investments (EFSI)

The Common Strategic Framework as provided for by the Common Provisions Regulation (CPR), aiming to achieve an integrated development through coordination of ESI Funds with other Union instruments and policies has to be fully implemented. Your Rapporteur reminds that the financial allocations to Member States agreed on under heading 1b in the MFF 2014-2020 cannot be modified in response to potential needs of the EFSI;

Interactions and connections between ESI Funds and EFSI should serve as a basis of reflection on the future of the cohesion policy. Differences between the two are huge and some beneficiaries have expressed their concerns about the overall future philosophy of the cohesion policy. In fact, EFSI doesn’t seem to be driven by the same criteria. This is one of the main reasons why ESI Funds stakeholders raise their concerns; your Rapporteur emphasises the fact that EFSI should be complementary and additional to the ESI Funds creating enhanced synergies and mutual added value.

In particular, while EFSI and other European instruments are rather thematic and targeted to different specific areas (research, energy etc.) Cohesion policy is the only horizontal investment policy in the EU. Your Rapporteur considers that it should remain a major EU wide horizontal investment policy.

Reinforced Multi level governance

The reviewed Europe 2020 Strategy should be reinforced in its governance, using the different layers of multi-level governance (MLG) under the partnership principle. Your Rapporteur underlines in this context, the importance of the existence of an effective mixed top-down/bottom-up approach in the Member States Multi-Level Governance framework. This includes defining, implementing, monitoring and evaluating EU 2020 Strategy application, through MLG agreements, by involving local and regional authorities (LRAs), other civil society stakeholders and interested parts. Your Rapporteur calls in this regard for an improved MLG in order to deliver Europe 2020 targets more coherently and effectively, not only at MS level, but also at European level and suggests the use of the cohesion policy MLG governance as a model for this review.

Also, stronger MLG will need more support for local and regional governments which have to deal with a completely new approach compared to the previous period. This is also valid for the preparation of the next forthcoming strategy for post 2020. In this respect stronger administrative capacity would be welcomed and should be encouraged, underlining that additional layers of complexity and administrative overburden should not be created.

Territorial approach

In connection with MLG, your Rapporteur expects a truly Territorial Approach to Europe 2020 Strategy and underlines, in this context, the necessity for the use of tailor-made Europe 2020 targets for each Region (at least, adjusted regional targets).

Taking into account that different regions experience different realities and specificities, thus having different development objectives within the Member States (MS) there is a need for a qualitative analysis and evaluation.

When the goals are all the same for different regions within the same MS (as it is the case in the current EU2020 Strategy), there might be asymmetric results on its implementation (in different Regions within the EU and even in different Regions within the Member States); having specific, own regional - tailor-made objectives could solve this limitation. Your Rapporteur strongly believes that this simple measure would also increase the ‘sense of ownership’ (at least, co-ownership) of the EU 2020 Strategy by the LRAs, the Member States and other stakeholders, consequently increasing its importance, visibility and effectiveness. By giving a larger ownership to the actors on the ground we could increase the effectiveness of the policy decided at European level. A high level of appropriation of the Europe 2020 by all stakeholders would help to achieve its goals. In this regard, your Rapporteur also reminds the importance of taking into consideration the special characteristics and constraints of the EU Outermost Regions as underlined by article 349 of TFEU.

Future challenges

Taking into account the serious time constraints and delays experienced at the beginning of the current programming period, your Rapporteur underlines the absolute necessity for a timely and comprehensive discussion on the future of EU cohesion policy post 2020 and its alignment with the revised/upcoming long term Strategy for the EU and the new MFF; your Rapporteur also recalls that there will be elections for the European Parliament in 2019 with a new Commission entering into functions which will deal with both the evaluation of Europe 2020 Strategy and the upcoming long term Union strategy and with a new programming period. Using our current experience we could avoid some potential delays in the future.

Without an in advance planned action the overlap of different upcoming decisions and legislative texts in 2018-2019 may cause new delays in the implementation of the new, post-2020, cohesion policy and long term EU strategy which will replace Europe 2020. Mid-term Europe 2020 strategy review is one of many different opportunities which can lead us to the successful preparation of the new financial and legislative periods. The experience gained during the last revision of the Cohesion Policy will certainly be very valuable while preparing and negotiating the next one.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

17.9.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

3

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, José Blanco López, Franc Bogovič, Mercedes Bresso, Steeve Briois, Edward Czesak, Rosa D’Amato, Bill Etheridge, Michela Giuffrida, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Andrey Novakov, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Julia Reid, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Maria Spyraki, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Ángela Vallina, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Olbrycht, Demetris Papadakis, Maurice Ponga

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Brando Benifei, Andrejs Mamikins, Soraya Post

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

(2)

SL L 347, 20.12.2013., str. 289.

(3)

SL L 347, 20.12.2013., str. 470.

(4)

SL L 347, 20.12.2013., str. 259.

(5)

SL L 347, 20.12.2013., str. 303.

(6)

SL L 347, 20.12.2013., str. 281.

(7)

SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(8)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(9)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0002.

(10)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0015.

(11)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0132.

(12)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0068.

(13)

SL L 123, 19.5.2015., str. 98.

(14)

SL C 19, 21.1.2015., str. 9.

(15)

https://portal.cor.europa.eu/europe2020/SiteCollectionDocuments/2459-brochure-BlueprintEU2020.pdf

(16)

Mišljenje od 21. siječnja 2015. (EESC 4756/2014 – ECO/370) (još nije objavljeno u Službenom listu).

(17)

1- strengthening research, technological development and innovation; 2- enhancing access to, and use and quality of, ICT; 3- enhancing the competitiveness of SMEs, of the agricultural sector (for the EAFRD) and of the fishery and aquaculture sector (for the EMFF); 4- supporting the shift towards a low-carbon economy in all sectors; 5- promoting climate change adaptation, risk prevention and management; 6- preserving and protecting the environment and promoting resource efficiency; 7- promoting sustainable transport and removing bottlenecks in key network infrastructures; 8- promoting sustainable and quality employment and supporting labour mobility; 9- promoting social inclusion, combating poverty and any discrimination; 10- investing in education, training and vocational training for skills and lifelong learning; 11- enhancing institutional capacity of public authorities and stakeholders and efficient public administration.

(18)

To ensure that the Member States’ reforms aim in the same direction, five EU-wide core quantifiable goals were adopted to be achieved by 2020: 1- Employment: Among 20 to 64 year old women and men the employment rate should increase to at least 75 %. This is to be achieved primarily through better integration of young people, older workers and low-skilled immigrants in the labour market as well as through a greater involvement of women; 2- Research & Development and Innovation: 3 % of GDP should be invested in R&D. The target has succeeded in focusing attention on the need for both the public and private sectors to invest in R&D but it focuses on input rather than impact; 3- Climate Change and Energy: The greenhouse gas emissions are to be reduced by 20 % compared with the level in 1990, the share of renewables in final energy consumption should be increased to 20 % and there is the commitment to increase the energy efficiency towards 20 %; 4- Education: The school dropout rate is to be reduced to below 10 % and the percentage of the 30 to 34 year olds who have completed a tertiary education is to be increased to at least 40 %; 5- Poverty and Social Exclusion: The number of Europeans living below the national poverty lines should be reduced by 25 %, lifting over 20 million people out of poverty (https://www.bka.gv.at/site/7763/default.aspx).

(19)

http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/europe2020_consultation_results.pdf

(20)

https://portal.cor.europa.eu/europe2020/SiteCollectionDocuments/2459-brochure-BlueprintEU2020.pdf.

(21)

Europe 2020 strategy mid-term review – Presidency synthesis report (http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-16559-2014-INIT/en/pdf ).

(22)

http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.news.32810.

Pravna napomena