Postupak : 2015/2089(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0278/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0278/2015

Rasprave :

PV 11/04/2016 - 19
CRE 11/04/2016 - 19

Glasovanja :

PV 12/04/2016 - 5.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0105

IZVJEŠĆE     
PDF 582kWORD 127k
1.10.2015
PE 557.205v02-00 A8-0278/2015

o temi Ususret boljem reguliranju jedinstvenog tržišta

(2015/2089(INI))

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

Izvjestiteljica: Anneleen Van Bossuyt

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 EXPLANATORY STATEMENT
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o temi Ususret boljem reguliranju jedinstvenog tržišta

(2015/2089(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. studenog 2014. naslovljenu „Godišnji pregled rasta 2015.” (COM(2014)0902),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2013. s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim tržištem(1) i naknadni odgovor Komisije od 8. svibnja 2013.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. lipnja 2012. naslovljenu „Bolje upravljanje za jedinstveno tržište” (COM(2012)0259),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Program za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT): trenutačno stanje i izgledi za budućnost” (COM(2014)0368),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Pametno donošenje propisa – odgovor na potrebe malih i srednjih poduzeća” (COM(2013)0122),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 26. i 27. lipnja 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za konkurentnost o pametnom donošenju propisa od 4. prosinca 2014.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2015.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. veljače 2014. o mreži SOLVIT(3) i naknadni odgovor Komisije od 28. svibnja 2014.,

–  uzimajući u obzir istraživačku studiju o pametnom donošenju propisa za jedinstveno tržište koju je naručio Odbor Parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir pregled stanja jedinstvenog tržišta iz travnja 2015. objavljen na internetu,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0278/2015),

A.  budući da je jedinstveno tržište ključni instrument za pokretanje gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta u Uniji;

B.  budući da je više od 20 godina nakon njegove službene uspostave okvir jedinstvenog tržišta još uvijek fragmentiran, prvenstveno zbog toga što države članice nisu potpuno prenijele propise Unije u nacionalno zakonodavstvo ili ih ne provode propisno;

C.  budući da je upravljanje jedinstvenim tržištem potrebno ojačati vodeći računa o cjelokupnom političkom ciklusu;

D.  budući da bi cilj buduće strategije unutarnjeg tržišta trebalo biti poboljšanje regulacije unutarnjeg tržišta učenjem iz prošlih iskustava u području slobodnog kretanja robe i usluga, jedinstvenog digitalnog tržišta, stručnih kvalifikacija i javne nabave;

E.  budući da bi se način na koji bi Unija trebala nastojati poboljšati regulaciju jedinstvenog tržišta trebao temeljiti na ideji zajedničke odgovornosti;

F.  budući da odgovornost za supsidijarnost nije ograničena na Komisiju, Vijeće i Parlament te da podrazumijeva uključenost nacionalnih, a po potrebi i regionalnih parlamenata; budući da se prema načelu supsidijarnosti o politikama treba odlučivati na najprikladnijoj institucionalnoj razini, bila ona lokalna, regionalna, nacionalna ili europska;

G.  budući da postoji jedinstveno tržište robe, ali ne i jedinstveno tržište usluga;

H.  budući da treba ojačati, izmijeniti ili bolje promicati određene instrumente kako bi se pozitivno doprinijelo stvaranju konkurentnog regulatornog okruženja za naša poduzeća, podupiranju rasta i otvaranja radnih mjesta te jačanju povjerenja potrošača u europsko zakonodavstvo;

I.  budući da i građani i poduzeća imaju nisku razinu znanja i svijesti o raznim uslugama pružanja pomoći kao što su Vaša Europa i SOLVIT;

J.  budući da nema dovoljno pokazatelja i podataka za mjerenje uspješne provedbe zakonodavstva u različitim područjima jedinstvenog tržišta;

K.  budući da bi se tim pokazateljima i podacima mogli razjasniti cilj i svrha dotičnog zakonodavstva;

L.  budući da su digitalne inovacije brže od politike i da poduzetnici pokreću digitalni program; budući da je od presudne važnosti osigurati pravila održiva u budućnosti koja su po definiciji digitalna;

M.  budući da su ispravno prenošenje prava potrošača i propisa o zaštiti potrošača u nacionalna zakonodavstva, njihova primjena i provedba ključni za ostvarenje visoke razine zaštite potrošača u Uniji;

N.  budući da je jedan od glavnih prioriteta Europskog sastanka na vrhu o potrošačima 2015., godišnjeg foruma na kojem se okupljaju vodeći europski i međunarodni tvorci politika i dionici, bila bolja primjena i provedba tih propisa;

I.  Uvod i opća načela

1.  traži od Komisije da u svojoj budućoj strategiji unutarnjeg tržišta uzme u obzir preporuke sadržane u ovoj Rezoluciji;

2.  smatra da bi bolja regulacija jedinstvenog tržišta trebala biti prioritet i zajednička odgovornost institucija EU-a; vjeruje da se dobrim zakonodavstvom doprinosi dobrobiti građana, poticanju konkurentnosti, otvaranju radnih mjesta, rastu i razvoju MSP-ova, pružajući potrošačima pritom visoku razinu zaštite, te da se to mora postići na način koji potiče, a ne ugrožava europsko gospodarstvo;

3.  promatra „bolju regulaciju” u okviru cjelokupnog političkog ciklusa, pri čemu svi elementi doprinose učinkovitoj i djelotvornoj regulaciji; stoga smatra da bi posebne pokazatelje za mjerenje uspješnosti relevantnog zakonodavstva trebalo uključiti već od prvotne procjene učinka i koristiti se njima tijekom cijelog političkog ciklusa, uključujući provedbu zakonodavstva nakon što stupi na snagu;

4.  u tom kontekstu podsjeća na važnost transparentnih i dostupnih informacija; žali zbog toga što, za razliku od dokumenata Parlamenta koji su dostupni široj javnosti, dokumenti Vijeća nisu, već je pristup njima i dalje ograničen;

5.  smatra da načelo supsidijarnosti mora biti polazište u osmišljavanju politike kako bi se naglasila „europska dodana vrijednost” u upravljanju jedinstvenim tržištem;

6.  napominje da rokovi u okviru mehanizma supsidijarnosti ne ostavljaju parlamentima uvijek dovoljno vremena za detaljno razmatranje raznih aspekata provedbe, dosljednosti s postojećim zakonodavstvom i drugih praktičnih pitanja; stoga smatra da bi sami parlamenti mogli imati aktivniju ulogu, posebno u postupcima savjetovanja;

7.  smatra da bi se institucije zajednički trebale pobrinuti da se u nacrtu relevantnog zakonodavstva odražava načelo proporcionalnosti; nadalje smatra da bi se u tom procesu trebali ostvariti ciljevi jednostavnosti, transparentnosti, dosljednosti te poštovanja temeljnih prava;

8.  poziva Komisiju i Vijeće da zajedno s Parlamentom razmotre najbolji način da se zajamči kontinuirano pojednostavljenje s obzirom na to da napredak u tom području koristi i potrošačima i malim i srednjim poduzećima;

9.  smatra da bi se u propisima povezanim s unutarnjim tržištem trebalo voditi računa o novim prilikama koje otvara digitalna revolucija i da bi oni trebali biti u potpunosti kompatibilni s idejom e-uprave;

10.  poziva Komisiju da ojača ulogu jedinstvenog tržišta kao zasebnog stupa procesa europskog semestra, što bi trebalo poduprijeti godišnjim izvješćem o integraciji jedinstvenog tržišta kao doprinosu za godišnje izvješće o rastu;

II.  Mehanizmi za poboljšanje regulacije unutarnjeg tržišta

Procjena učinka

11.  smatra da bi cilj zakonodavstva o jedinstvenom tržištu trebalo biti bolje funkcioniranje jedinstvenog tržišta, da bi ga trebalo izraditi u skladu s člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i da bi njime trebalo promicati konkurentnost, inovacije, rast i otvaranje radnih mjesta; smatra da su učinkovite procjene učinka važan mehanizam informiranja tvoraca politike o tome kako najbolje osmisliti propise da bi se postigli ti opći ciljevi i specifični ciljevi usmjereni na jedinstveno tržište te o potencijalnim učincima međudjelovanja tih propisa i postojećeg zakonodavstva;

12.  žali zbog toga što je Odbor Komisije za procjenu učinka oko 40 % nacrta procjene učinka pregledanih u razdoblju između 2010. i 2014. ocijenio nedovoljno kvalitetnima i vratio na doradu;

13.  smatra da se procjene učinka, kako bi bile učinkovita sredstva, trebaju pripremati na temelju sveobuhvatnih, objektivnih i potpunih informacija i dokaza te da trebaju obuhvaćati sve mogućnosti koje imaju znatan učinak ili su politički važne; smatra da bi pri provođenju procjena učinka trebalo uzeti u obzir i naknadne procjene postojećeg zakonodavstva u istom sektoru te da bi trebalo voditi računa o usklađenosti nove zakonodavne inicijative s drugim politikama i općim ciljevima Europske unije;

14.  žali zbog toga što se u procjenama učinka koje se podnose Parlamentu uz nacrte prijedloga još uvijek pronalaze nedostaci, kao što je primjerice istaknuo Odjel Parlamenta za prethodnu procjenu učinka u svojoj analizi procjene učinka prijedloga o stavljanju radijske opreme na raspolaganje na tržištu;

15.  vjeruje da bi pažljivo razmatranje znanstvenih savjeta trebalo biti dio postupka procjene učinka, a posebno bi trebalo potkrijepiti kako su ili s kojom motivacijom donesene poltičke odluke u pripremnim fazama, što će pomoći u političkom postupku; nadalje smatra da se u procjenama učinka moraju uzeti u obzir brzina digitalnih inovacija i digitalnog razvoja te potreba da zakonodavstvo bude tehnološki neutralno i što je više moguće održivo u budućnosti;

16.  ističe da ne postoje jasne smjernice o tome treba li kvantificirati potencijalne učinke prijedloga u okviru programa REFIT; naglašava da prijedlozi u okviru REFIT-a trebaju biti usmjereniji, s kvantificiranim potencijalnim koristima i uštedama troškova u svakom prijedlogu;

17.  ističe da procjenu učinka prijedloga treba nadopuniti procjenama učinka bitnih izmjena koje su usvojili suzakonodavci; naglašava da su potrebna jasna i transparentna pravila kojima se određuju uvjeti pod kojima se trebaju provoditi takve dodatne procjene učinka; podsjeća, na primjer, da je Parlament pomno procijenio potencijalni učinak koji bi na MSP-ove mogle imati neke od njegovih izmjena dviju direktiva o javnoj nabavi; stoga apelira na Vijeće, koje od 2007. nije provelo nijednu procjenu učinka vlastitih izmjena, da se više uključi;

18.  podsjeća da odgovornost za supsidijarnost nije ograničena na Komisiju, Vijeće i Parlament te da podrazumijeva uključenost nacionalnih parlamenata;

19.  napominje da bi prema studiji o pametnom donošenju propisa za jedinstveno tržište koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Parlament i Vijeće mogli imati dragocjene uvide kojima bi mogli doprinijeti Komisijinim procjenama učinka; poziva Komisiju da istraži načine na koje bi se Parlament i Vijeće mogli uključiti u postupak procjene učinka;

Postupak savjetovanja

20.  podsjeća da su u skladu s člankom 11. stavkom 2. UEU-a sve institucije EU-a obvezne održavati otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama, civilnim društvom i socijalnim partnerima;

21.  smatra da bi faza savjetovanja uvijek trebala sadržati dio koji se bavi tematikom „po definiciji digitalno”, pri čemu bi Komisija nastojala dobiti bolji uvid u potrebe korisnika i u to što „po definiciji digitalno” znači za osmišljavanje usluge;

22.  ponovno ističe svoje stajalište da postupak savjetovanja treba biti otvoren, transparentan i uključiv te da bi ga trebalo proširiti kako bi obuhvaćao podnošenje nacrta procjena učinka koje su proveli razni dionici; vjeruje da je to jednako važno i za sekundarno zakonodavstvo, koje uvelike utječe na provedbu propisa za jedinstveno tržište i koje stoga zahtijeva veću transparentnost i nadzor; smatra da je Carinski zakonik Unije jedno od područja u kojem bi se redovitim savjetovanjem s dionicima mogla unaprijediti provedba sekundarnog zakonodavstva;

23.  prima na znanje prijedloge za proširenu fazu strateškog programiranja u paketu mjera za bolju regulativu, primjerice s uključenim početnim procjenama učinka; međutim smatra da još uvijek nedostaje opći pregled radnog procesa Komisije; poziva Komisiju da planove za razradu političkih inicijativa u određenim sektorima učini vidljivijima te da olakša njihovu upotrebu;

24.  smatra da je doprinos građana i poduzeća raznim službama za pružanje pomoći kao što su Vaša Europa i SOLVIT od velike važnosti za zakonodavni proces te stoga poziva Komisiju da ocijeni podatke dobivene od tih službi i da ih uzme u obzir pri preispitivanju relevantnog zakonodavstva;

25.  vjeruje da je obuhvatno, pravilno i uravnoteženo savjetovanje ključan dio zakonodavnog postupka; smatra da su objava dokumenata i dokaza te poziv svim sudionicima da učinkovito doprinesu izradi politika na tom području važan pokretač inovacija i jačanja jedinstvenog tržišta, posebno s obzirom na program jedinstvenog digitalnog tržišta;

26.  ističe da mala poduzeća često nemaju vremena ili resursa za sudjelovanje u redovitim savjetovanjima; smatra da Komisija treba pronaći jednostavne i inovativne načine komunikacije s MSP-ovima i start-up poduzećima;

27.  smatra da je potreban holistički pristup savjetovanju s dionicima, koje bi trebalo biti kontinuirani proces tijekom cjelokupnog zakonodavnog ciklusa, a ne povremena zadaća; s tim u vezi ponovno upućuje poziv Komisiji da razmotri mogućnost uspostave europskog foruma dionika koji bi se bavio temom bolje regulacije i smanjenja birokracije;

28.  ističe da bi ta savjetovanja s dionicima trebala biti u što većoj mjeri uključiva te da bi u njima posebno trebali sudjelovati MSP-ovi, mikropoduzeća i organizacije civilnog društva;

29.  vjeruje da će se povećati sudjelovanje i ostvariti transparentniji pristup postupku savjetovanja ako savjetovanja s javnošću budu dostupna na svim službenim jezicima te ako se poveća njihova pristupačnost i razumljivost;

Provedba

30.  vjeruje da je za potpuno ostvarivanje prednosti jedinstvenog tržišta ključna potpuna i pravilna provedba zakonodavstva za jedinstveno tržište te da su jasni, sveobuhvatni i višedimenzionalni pokazatelji koristan doprinos; izražava zabrinutost zbog toga što ciljevi provedbe nisu uvijek postignuti; posebno poziva na potpunu i pravilnu provedbu Direktive o uslugama; podsjeća na visok stupanj heterogenosti koji još uvijek postoji među državama članicama i sektorima;

31.  smatra da će se zahvaljujući nastojanjima Komisije da smanji broj zakonodavnih prijedloga omogućiti veća usmjerenost na političke inicijative, čime će ostati više vremena za dublje promišljanje koje se može iskoristiti za poboljšanje sudjelovanja zainteresiranih strana;

32.  naglašava važnost korelacijskih tablica za praćenje pravilne provedbe; poziva države članice da izrade i objave vlastite korelacijske tablice;

33.  izražava žaljenje zbog toga što unatoč cilju od 0,5 % koji je Komisija predložila u Aktu o jedinstvenom tržištu neke države članice još uvijek zaostaju; naglašava da nisu važni samo formalni ciljevi prijenosa u nacionalno zakonodavstvo i provedbe, već i kvaliteta prenošenja, praktična provedba na terenu te problemi ili izazovi koje oni mogu donijeti relevantnim dionicima u svakodnevnom životu;

34.  smatra da, želimo li ostvariti prednosti potpuno funkcionalnog jedinstvenog tržišta, Komisija i parlamenti trebaju surađivati u cilju učenja iz primjera najbolje prakse i iskustava stečenih pri provedbi zakonodavstva EU-a kako bi se zajamčilo da opći i specifični ciljevi konkretnih propisa ne budu neostvareni zbog loše ili nedosljedne provedbe u državama članicama;

35.  smatra da bi situacija trebala biti jasnija kada je riječ o prekomjernoj regulaciji i da su potrebne odlučnije mjere za otkrivanje slučajeva prekomjerne regulacije, koji predstavljaju probleme i dodatne troškove za građane i poduzeća koji nastoje shvatiti i primijeniti propise donesene na razini EU-a; poziva države članice da u provedbenim dokumentima objasne i definiraju što je rezultat zakonodavstva Unije, a što nacionalnih zahtjeva; podsjeća da države članice mogu primjenjivati strože standarde u slučajevima kada je pravom EU-a propisano samo minimalno usklađivanje;

Nadzor i rješavanje problema

36.  poziva Komisiju da nastavi ulagati napore i da redovito ažurira smjernice za propise; posebno poziva da se u uskoj suradnji s Parlamentom što prije ažuriraju smjernice iz 2009. za provedbu/primjenu Direktive 2005/29/EZ o nepoštenoj poslovnoj praksi kako bi se zajamčilo da je ona primjerena digitalnom dobu; žali zbog toga što se kvaliteta usluga jako razlikuje među državama članicama zbog nedostatka prioritizacije i resursa; stoga poziva na čvršći okvir upravljanja na razini EU-a s ciljem poboljšanja funkcioniranja tih alata i usluga;

37.  smatra da su alternativno rješavanje sporova (ADR) i rješavanje sporova preko interneta (ODR) ključna sredstva za poboljšanje jedinstvenog tržišta robe i usluga; ističe da će oni potrošačima i trgovcima omogućiti da rješavaju svoje sporove na ekonomičan i jednostavan način te bez sudova; potiče Komisiju i države članice da više informiraju javnost o tim važnim instrumentima;

38.  ističe da su jedinstvene kontaktne točke za pružanje pomoći pri rješavanju sporova, poput SOLVIT-a, ECC-Neta i FIN-Neta, usluge kojima se poboljšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta; poziva Komisiju da izdvoji sredstva kako bi osvijestila javnost o tim instrumentima i učinila ih međusobno komplementarnima;

39.  pozdravlja projekte SOLVIT i EU-Pilot kojima se nastoji izbjeći potreba da Komisija pokreće postupke zbog povrede protiv država članica; vjeruje, međutim, da bi usluge koje nudi EU-Pilot u pogledu brzine odgovora na pristigle prijave trebalo poboljšati;

40.  smatra da bi se Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI) trebao nastaviti širiti na druge mehanizme jedinstvenog tržišta kako bi postao središnja informacijska platforma; ističe da bi to bilo sukladno načelu „samo jednom”, u skladu s nedavnim inicijativama Komisije;

41.  smatra da su digitalne platforme kao što su jedinstvena kontaktna mjesta, IMI i ISA2 važne za bolje funkcioniranje jedinstvenog tržišta jer olakšavaju prekograničnu razmjenu informacija među tijelima država članica;

42.  zabrinut je zbog niske razine osviještenosti i razumijevanja među Europljanima kada je riječ o dostupnim uslugama, kao što su Vaša Europa, Vaš europski savjetnik, Europska služba za zapošljavanje, mreža CPC, jedinstvena kontaktna mjesta, SOLVIT, ADR i ODR;

43.  smatra da su usluge kao što su SOLVIT i SOLVIT plus korisne i financijski povoljne alternative pravnom djelovanju; napominje da je samo 4 % potrošača i poduzeća svjesno postojanja tih instrumenata i da je razina korištenja tim uslugama trenutno vrlo niska; poziva Komisiju i države članice da, kako bi riješile taj problem, potiču daljnje osvještavanje o tim instrumentima, ispitujući pritom jesu li ishodi i odgovori koje oni pružaju primjereni za korisnike; nadalje poziva Komisiju da radi na uspostavljanju bolje suradnje među službama za pružanje pomoći kao što su Vaša Europa i SOLVIT u cilju povećanja zadovoljstva korisnika;

44.  poziva Komisiju da detaljno razmotri interakciju tih usluga i da istraži mogućnost njihove zamjene jedinstvenim kontaktnim mjestom za potrošače koje bi onda potrošača upućivalo na druge primjerene mehanizme;

45.  smatra da bi se tim razmatranjem trebalo doći do bolje definicije dotičnih usluga radi boljeg razgraničenja aktivnosti, čime bi se izbjeglo preklapanje;

46.  poziva Komisiju da osmisli komunikacijsku i edukacijsku strategiju s ciljem senzibiliziranja građana i poduzeća svih veličina o uslugama pružanja pomoći; u tom kontekstu preporuča da se uspostavi jedinstveni portal za pristup svim uslugama pružanja pomoći;

47.  smatra da bi se u nadolazećoj reviziji Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača trebalo u potpunosti voditi računa o potrebi da se poboljša protok informacija između različitih instrumenata jedinstvenog tržišta;

48.  ističe važnu ulogu instrumenta Komisije za provjeru mrežnih stranica na razini EU-a („EU Sweeps”), posebno u pogledu dobrog funkcioniranja jedinstvenog digitalnog tržišta;

49.  potvrđuje pozitivnu ulogu provjera mrežnih stranica na razini EU-a koje je Komisija pokrenula da bi koordiniranim aktivnostima kontrole u internetskom okruženju intenzivirala provedbu; vjeruje da se opsežne provjere na razini EU-a mogu proširiti i na sektore koji ne uključuju internet;

50.  sa zabrinutošću primjećuje da prema izvješćima Vaše Europe postoje područja o kojima se građani stalno raspituju u pokušaju da ostvare svoje pravo, kao što su e-trgovina i priznavanje kvalifikacija; smatra da bi Komisija zajedno s nacionalnim i regionalnim tijelima trebala odgovoriti na to pitanje u cilju boljeg razumijevanja tih prava;

51.  smatra da je potrebna i kvalitativna i kvantitativna procjena provedbe, koja neće obuhvaćati samo gole brojke koje pokazuju jesu li direktive formalno prenesene u nacionalno zakonodavstvo, kako bi se dobio potpuni uvid u to kako zakonodavstvo o jedinstvenom tržištu zapravo funkcionira za potrošače i poduzeća;

52.  poziva Komisiju da razmotri je li moguće osmisliti sustav ranog upozoravanja koji bi ukazivao na postojanje problema u provedbi ili primjeni zakonodavstva EU-a;

53.  vjeruje da bi se sustavnim kontroliranjem potrošačkih tržišta na razini EU-a brže otkrivali trendovi u začetku i prijetnje za potrošače i poduzeća; u tom kontekstu ističe pozitivnu ulogu svih uključenih dionika, pa tako i potrošačkih udruga;

54.  poziva Komisiju da ocijeni rezultate kontaktnih točaka za proizvode predviđene Uredbom o uzajamnom priznavanju iz 2009. i Uredbom o građevinskim proizvodima iz 2011.;

Provedba i nadzor nad tržištem

55.  ističe da je potrebna uža suradnja između instrumenata za upravljanje jedinstvenim tržištem koji primaju pritužbe potrošača o trgovcima koji krše zakonodavstvo EU-a i nacionalnih tijela s javnim ovlastima koja bi se ostvarila uz pomoć formalnih postupaka i bolje razmjene podataka;

56.  poziva Komisiju da ozbiljno ocijeni dosljednost i učinkovitost provedbe, a u konačnici i postupaka pokrenutih zbog povrede, posebno u pogledu zakonodavstva o jedinstvenom tržištu;

57.  žali zbog ograničenog pristupa Parlamenta relevantnim informacijama koje se odnose na postupke prije utvrđivanja povrede i postupke zbog povrede te poziva na veću transparentnost u tom pogledu, uz nužno poštovanje pravila o povjerljivosti;

58.  poziva Komisiju da pokrene pravovremene i brže postupke zbog povrede u slučajevima kada postoje dokazi koji ukazuju na nedostatak provedbe i kada razumni pokušaji da se problemi riješe korištenjem instrumenata kao što je posredovanje, u obliku ADR-a, ODR-a, EU Pilota, SOLVIT-a i drugih instrumenata prije utvrđivanja povrede, nisu urodili plodom; ističe da države članice snose jednaku odgovornost za provedbu prava EU-a te da moraju zajamčiti djelotvornu i učinkovitu provedbu kako bi zaštitile prava potrošača i poduzećima omogućile ravnopravne uvjete u cijeloj Europi;

59.  obvezuje se ispunjavati svoju ulogu u provedbi zakonodavstva EU-a, među ostalim analizom provedbe zakonodavstva i nadzorom nad Komisijom, a posebno uključivanjem u godišnje ili barem detaljnije izvješćivanje Komisije o programima rada koji se posebno odnose na provedbu;

60.  podsjeća da je u svojoj Rezoluciji o provedbi Direktive 2005/29/EZ o nepoštenoj poslovnoj praksi Parlament tražio od Komisije da prikupi i analizira podatke o kaznama koje primjenjuju države članice, kao i o učinkovitosti sustava provedbe, posebno glede složenosti i duljine postupaka provedbe; ponovno poziva Komisiju da Parlamentu dostavlja rezultate tih analiza;

61.  smatra da bi se instrumenti tržišnog nadzora trebali upotrebljavati zajedno s instrumentima jedinstvenog tržišta kako bi se ojačala provedba zakonodavstva EU-a;

62.  s tim u vezi upozorava da se nacionalna tijela ne koriste uvijek na ispravan način informacijskim i komunikacijskim sustavom za tržišni nadzor ili ne poduzimaju pravodobno potrebne mjere; posebno naglašava potrebu da se poboljša prosljeđivanje predmeta među javnim tijelima;

63.  zabrinut je zbog toga što prema rezultatima analize uzorka koju je Komisija provela 2014. u 60 % dovršenih istraga o proizvodima nije navedena zemlja podrijetla, 32 % istraga o strojarskim proizvodima nije popraćeno klasifikacijom rizika, a u 5 % unosa nije navedeno koja je uredba ili direktiva EU-a prekršena; traži od Vijeća i država članica da se ozbiljno posvete tom pitanju i da izvijeste Parlament o poduzetim mjerama;

Naknadna ocjena i revizija

64.  pozdravlja redovno razdoblje revizije i uvođenje sektorskih analiza u okviru programa REFIT, čiji bi konačni cilj trebao biti poboljšanje kvalitete i pojednostavljenje zakonodavstva EU-a, čime bi ga se učinkovitije prilagodilo potrebama građana i poduzeća, uz poseban naglasak na mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima;

65.  ipak smatra da treba poboljšati analizu u pogledu toga jesu li dosad poduzeti koraci u zakonodavstvu učinkovito doprinijeli postizanju cilja i jesu li usklađeni s aktualnim ciljevima politike; također ističe važnost transparentnosti u procesu REFIT; u tom smislu smatra da kontinuirani cilj smanjenja administrativnog i regulatornog opterećenja može na pozitivan način doprinijeti postizanju ciljeva na najučinkovitiji mogući način i uz najniže moguće troškove za ljude i poduzeća;

66.  napominje da ukupni trošak regulative često predstavlja prepreku sudionicima na jedinstvenom tržištu, posebno malim i srednjim poduzećima; stoga pozdravlja obvezivanje Komisije na razmatranje tog problema; naglašava da bi cilj svake takve analize trebao biti uklanjanje prepreka ulasku na tržište i jamčenje poštenog natjecanja svim sudionicima;

67.  poziva Komisiju da poboljša svoje razumijevanje faktora koji utječu na postizanje ciljeva politike, kao što je učinak komplementarnih ili proturječnih politika usvojenih na razini EU-a ili na nacionalnoj razini, ali i učinak i troškovi nedjelovanja, kako bi se poboljšalo kreiranje politike i u konačnici doprinijelo boljoj regulativi jedinstvenog tržišta;

68.  smatra da bi mogućnost klauzule o vremenskom ograničenju valjanosti ili proširene klauzule o preispitivanju trebalo razmatrati samo iznimno, posebno za privremene pojave, a institucije bi trebale nastojati ažurirati zakonodavstvo i držati ga na snazi samo ako je nužno; smatra da su mehanizmi zaštite neophodni da se zajamči trajnost temeljnih propisa;

III.  Zaključak

69.  naglašava da poboljšanje regulative povezane s jedinstvenim tržištem ne znači ukidanje svih propisa niti smanjenje razine ambicije propisa, na primjer u pogledu zaštite okoliša, sigurnosti, zaštite potrošača i socijalnih standarda, već ukidanje nepotrebnih propisa, birokracije i negativnih učinaka uz istodobno postizanje ciljeva politike i stvaranje konkurentnog regulatornog okružja koje potiče zapošljavanje i poduzetništvo u Europi;

70.  naglašava da je jedinstveno tržište koje previše ne opterećuje niti ugrožava proizvodnju, inovacije i trgovinu mehanizam koji će omogućiti da se radna mjesta i rast, koji bi bez njega bili premješteni negdje drugdje, vrate u Europu;

71.  naglašava stoga da će podijeljena odgovornost za bolju regulativu u vezi s jedinstvenim tržištem dovesti do ostvarenja zajedničkih prednosti: snažnog i energičnog jedinstvenog tržišta koje doprinosi dugoročnom rastu Europe, a time i prosperitetu njezinih građana;

°

°  °

72.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, Europskom vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0054.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0069.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0164.


EXPLANATORY STATEMENT

Improving Single Market Regulation is the shared responsibility of each of the Institutions of the European Union. It is this concept which should frame how the European Union seeks to improve Single Market regulation. It is a shared responsibility to adhere to the guiding principle of subsidiarity when deciding whether to act; to decide how best to act if regulation is needed; and ultimately to ensure that the measures and obligations devised are simple and applied effectively and efficiently in order to achieve the agreed policy aims.

Good legislation is not guaranteed by any one step in the process, but rather effective and efficient working across the whole policy cycle. Of great relevant to the Internal Market and Consumer Protection Committee is transposition and implementation of Single Market regulation. It is important to view the implementation of legislation and secondary rules not just as an individual element of the process, but as an integral part of how to realise the benefits of the Single Market. It is influenced not only by the choices made by Member States when transposing legislation but also at the earliest stages of policy making, via choices made on the objectives and design of the policy, right through to the way in which our acquis is reviewed and kept up to date.

Furthering the achievements of the Single Market and capitalising on the opportunities of the Digital Single Market requires a strong commitment from each of the actors involved. Without resolve from the Institutions, efforts to improve how we regulate can often be frustrated by an urge to simply regulate. In the rapporteur’s view a more considered approach would contribute significantly to achieving our shared aims, based upon identifying and responding to policy goals, implementing those simply and effectively, responding quickly to challenges faced on the group, and consistently reviewing our laws to ensure those goals are being met.

Improving Single Market regulation is not synonymous with removing all regulation, but rather delivering a competitive regulatory environment which retains employment and enterprises within Europe. A Single Market which does not over-burden or frustrate production, innovation and commerce is a structure that will stimulate growth in Europe. Seen in this context, the shared responsibility will lead to the realisation of the shared benefits: a strong and vibrant Single Market contributing to the long-term growth of Europe and thus the prosperity of its citizens.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

23.9.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

4

12

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Pascal Durand, Vicky Ford, Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Antanas Guoga, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Jiří Maštálka, Marlene Mizzi, Eva Paunova, Jiří Pospíšil, Marcus Pretzell, Robert Rochefort, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mihai Ţurcanu, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Lucy Anderson, Pascal Arimont, Ulrike Trebesius

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Clara Eugenia Aguilera García, Mario Borghezio, Roger Helmer, Flavio Zanonato


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

22

+

ALDE, ECR, EFDD, GUE/NGL, PPE,

Pascal Arimont, Dita Charanzová, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Vicky Ford, Antanas Guoga, Ildikó Gáll-Pelcz, Philippe Juvin, Jiří Maštálka, Eva Paunova, Jiří Pospíšil, Marcus Pretzell, Robert Rochefort, Andreas Schwab, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Ulrike Trebesius, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo, Dennis de Jong, Ivan Štefanec, Mihai Ţurcanu

4

-

EFDD, ENF, S&D

Mario Borghezio, Evelyne Gebhardt, Roger Helmer, Virginie Rozière

12

0

EFDD, S&D, VERTS/ALE

Clara Eugenia Aguilera García, Jan Philipp Albrecht, Lucy Anderson, Nicola Danti, Pascal Durand, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Marlene Mizzi, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Catherine Stihler, Flavio Zanonato

Značenje simbola:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  uzdržan

Pravna napomena