Postupak : 2014/2214(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0279/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0279/2015

Rasprave :

PV 27/10/2015 - 14
CRE 27/10/2015 - 14

Glasovanja :

PV 28/10/2015 - 7.9
CRE 28/10/2015 - 7.9
Objašnjenja glasovanja
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0383

IZVJEŠĆE     
PDF 613kWORD 319k
1.10.2015
PE 557.188v02-00 A8-0279/2015

o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju

(2014/2214(INI))

Odbor za regionalni razvoj

Izvjestitelj: Ivan Jakovčić

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju

(2014/2214(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju (COM(2014)0357), prateći akcijski plan i dodatni analitički dokument,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (u daljnjem tekstu: Uredba o zajedničkim odredbama)(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. listopada 2014. o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o dodanoj vrijednosti makroregionalnih strategija (COM(2013)0468) i relevantnih zaključaka Vijeća od 22. listopada 2013.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. rujna 2014. o Komunikaciji Komisije o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju (COM(2014)0357) te Strategiju EU-a za jadransku i jonsku regiju: istraživanje, razvoj i inovacije u malim i srednjim poduzećima (razmatračko mišljenje na zahtjev talijanskog predsjedništva EU-a),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. siječnja 2014. o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) (razmatračko mišljenje),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 26. lipnja 2014. o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju,

–  uzimajući u obzir samoinicijativno mišljenje Odbora regija od 11. listopada 2011. naslovljeno „Teritorijalna suradnja na Sredozemlju preko jadransko-jonske makroregije”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2012. o razvoju makroregionalnih strategija EU-a: sadašnja praksa i buduća očekivanja, posebno u Sredozemlju(3),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod nazivom „Pomorska strategija za Jadransko i Jonsko more” (COM(2012)0713),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije o upravljanju makroregionalnim strategijama (COM(2014)0284),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 26. siječnja 2011. naslovljen „Doprinos regionalne politike održivom rastu u okviru strategije Europa 2020.” (COM(2011)0017),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2005/370/EZ od 17. veljače 2005. o zaključivanju, u ime Europske zajednice, Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Ancone usvojenu na Konferenciji o razvoju i sigurnosti u jadranskoj i jonskoj regiji održanoj 19. i 20. svibnja 2000.,

–  uzimajući u obzir Osnivačku konferenciju jadransko-jonske euroregije održanu u Puli 30. lipnja 2006. i Deklaraciju o pokretanju inicijative za donošenje Jadranske strategije usvojenu na Skupštini jadransko-jonske euroregije održanoj u Splitu 22. listopada 2009.,

–  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave za unutarnju politiku (Odjel B: Strukturna i kohezijska politika) iz siječnja 2015. „Nova uloga makroregija u europskoj teritorijalnoj suradnji”,

–  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave za unutarnju politiku (Odjel B: Strukturna i kohezijska politika) iz lipnja 2015. „Jadranska i jonska regija: socioekonomska analiza i procjena povezivosti prometa i energetike”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za ribarstvo (A8-0279/2015),

A.  budući da makroregionalne strategije predstavljaju novi model upravljanja na više razina u kojem je za uspješnu provedbu i postizanje ciljeva ključno sudjelovanje dionika koji predstavljaju europsku, nacionalnu, regionalnu i lokalnu razinu, uključujući gospodarske i socijalne partnere i organizacije civilnog društva, kao i komplementarnost između različitih politika i programa; budući da regionalne i lokalne vlasti imaju važnu ulogu u promicanju demokracije, decentralizacije te veće lokalne i regionalne autonomije;

B.  budući da su prethodne strategije za Baltičko more i Dunav donijele konkretnu korist dotičnim regijama, potvrdile uspjeh mehanizama suradnje EU-a i donijele korisno iskustvo za izradu novih makroregionalnih strategija;

C.  budući da regije pokazuju sve veći interes za ovaj moderan oblik regionalne suradnje i popratni model upravljanja; budući da je u zadnje vrijeme to posebice bio slučaj u planinskim regijama kao što su Karpati i Alpe, gdje prirodna ograničenja zahtijevaju provođenje posebnih regionalnih politika;

D.  budući da je makroregionalna strategija, kao integrirani okvir koji se odnosi na države članice i zemlje koje nisu članice EU-a u istom zemljopisnom području i koji je Europsko vijeće podržalo, strategija EU-a;

E.  budući da postoje velike socioekonomske razlike među zemljama koje su uključene u tu Strategiju, posebno među državama članicama EU-a i zemljama koje nisu članice;

F.  budući da su povećani interes država u jadranskoj i jonskoj regiji za suradnju i utvrđivanje zajedničkih djelovanja kako bi se odgovorilo na izazove uporabom potencijala u cijeloj regiji te njihovi trajni napori za postizanje sinergije doveli do donošenja Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR);

G.  budući da se makroregionalne strategije mogu smatrati instrumentom za europsku integraciju i jaču teritorijalnu koheziju utemeljenim na dobrovoljnoj suradnji među državama članicama i susjednim zemljama u suočavanju sa zajedničkim izazovima; budući da je EUSAIR novi oblik regionalne suradnje koji može pomoći zemljama kandidatkinjama koje sudjeluju i potencijalnim zemljama kandidatkinjama na njihovu putu prema EU-u te je također važna sastavnica šire politike EU-a za Sredozemlje izražene u sklopu Unije za Mediteran; budući da je Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), kao dio regionalne politike EU-a, sredstvo za promicanje gospodarske i socijalne kohezije, a njezini su glavni ciljevi smanjenje razlika među regijama, promicanje stvarne konvergencije, poticanje rasta i zapošljavanja;

H.  budući da je Jadransko more zbog toga što je poluzatvoreno posebno podložno onečišćenju te da ga odlikuju neobična hidrografska obilježja kao što je činjenica da dubina i obala sjeverne i južne regije u znatnoj mjeri variraju; budući da sve priobalne zemlje dijele riblje stokove, zbog čega je njihovo obnavljanje stalno ugroženo; budući da je u sklopu buduće okvirne uredbe o tehničkim mjerama u reformiranom ZRP-u potrebno donijeti mjere za svaku regiju zasebno te ih prilagoditi posebnostima tog područja, njegovih morskih resursa i ribarstva;

Opća razmatranja

1.  pozdravlja Komunikaciju Komisije o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju te prateći akcijski plan; vjeruje da je to važan korak u razvoju tog dijela Europe; ističe da je EUSAIR osmišljen kako bi EU, nacionalna ili regionalna tijela ili privatni sektor dodali vrijednost intervencijama na način kojim se znatno jača funkcioniranje makroregije; ističe mogućnosti koje Strategija pruža sadašnjim i potencijalnim zemljama kandidatkinjama u regiji; naglašava važnost činjenice da se Strategija temelji na načelima integracije, usklađenosti, suradnje i partnerstva; ponavlja važnost načela „3 NE“, a to su ne novom zakonodavstvu, ne novim ustanovama i ne novom financiranju jer su makroregije okviri za inicijative suradnje utemeljeni na sinergijama koje su rezultat razrade raznih instrumenata politika EU-a, uključujući europske strukturne i investicijske fondove;

2.  pozdravlja napore koje sve zainteresirane strane ulažu u uspostavljanje institucijske strukture za provedbu EUSAIR-a u sklopu postojećeg institucijskog okvira; potiče sve nacionalne, regionalne i lokalne dionike da preuzmu potpunu kontrolu nad provedbom projekata obuhvaćenih ovom makroregionalnom Strategijom; ističe važnost jačanja institucijskog kapaciteta i učinkovitosti javne uprave i javnih službi te osiguravanja, u svakoj zemlji sudionici, dovoljno resursa i kvalificiranog administrativnog osoblja izričito posvećenog provedbi EUSAIR-a;

3.  naglašava potrebu za pristupom usmjerenim na konkretna područja u pogledu aktivnosti suradnje te ističe dodanu vrijednost modela upravljanja na više razina čija je svrha riješiti problem manjka administrativnih kapaciteta te koji se može upotrijebiti kao sredstvo za prikupljanje resursa u makroregiji; u tom smislu, inzistira na tome da je potrebno uključiti lokalne i regionalne vlasti u politička upravljačka tijela te u operativna, tehnička i provedbena tijela Strategije, dok Komisija treba zadržati svoju ulogu u postupku usklađivanja; naglašava da se lokalnim razvojem vođenim zajednicom mogu mobilizirati lokalne zajednice i organizacije te ih se može uključiti u postupak odlučivanja, kao i pomoći pri jačanju osjećaja odgovornosti za projekte među stanovništvom;

4.  naglašava važnost transparentnog procesa donošenja, praćenja i evaluacije Strategije, kao i otvorenosti i uključivosti u odnosu na civilno društvo te sve relevantne dionike; naglašava da su komunikacija i podizanje razine svijesti u svim stupovima ključni za sudjelovanje dionika u postupku odlučivanja i za pridobivanje podrške javnosti; potiče države članice da se pobrinu za to da Strategija ima odgovarajuću vidljivost na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, da razviju odgovarajuću komunikaciju u pogledu ciljeva i rezultata Strategije te da promiču koordinaciju i razmjene najboljih praksi s ostalim postojećim i budućim makroregionalnim strategijama;

5.  ističe da zemlje koje nisu članice EU-a trebaju uskladiti svoje zakonodavstvo sa specifičnom sektorskom pravnom stečevinom povezanom sa Strategijom kako bi se zajamčilo ostvarenje ciljeva EU-a te njihova redovita, zakonita i pravovremena provedba na temelju normi i zakonodavstva EU-a; potiče sve zemlje sudionice da osnuju trustove mozgova i organiziraju redovite sastanke radi razmjene najboljih praksi kako bi se taj postupak ubrzao i postao učinkovitiji;

6.  napominje da se zbog znatnog smanjenja privatnih ulaganja diljem zemalja u regiji, u kombinaciji s fiskalnom konsolidacijom i ograničenim kapacitetom ulaganja u javnom sektoru, mogu pojaviti problemi u financiranju projekata u okviru Strategije; poziva zemlje sudionice na održavanje visokog stupnja odgovornosti, predanosti i vodstva potrebnog za uspješnu provedbu Strategije;

7.  pozdravlja činjenicu da Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) i Instrument za pretpristupnu pomoć za razdoblje 2014. – 2020., a posebno Program suradnje za jadransku i jonsku regiju za razdoblje 2014. – 2020. (ADRION), pružaju znatne potencijalne resurse te široki raspon alata i tehničkih opcija za Strategiju; podupire činjenicu da su dostupni i drugi fondovi i instrumenti koji su važni za stupove Strategije, osobito Obzor 2020. i programi Erasmus + za sve stupove, Instrument za povezivanje Europe za II. stup, program LIFE za III. stup kao i za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih te programi COSME i Kreativna Europa za mala i srednja poduzeća za IV. stup, kao i program INNOVFIN za financiranje inovacija; u cilju stvaranja sinergije raspoloživih sredstava, potiče suradnju između nadzornih odbora za programe teritorijalne suradnje koji obuhvaćaju regiju, upravnog odbora EUSAIR-a i upravljačkih tijela ESIF-a; naglašava da bi u sklopu Strategije trebalo omogućiti djelotvorniju i učinkovitiju upotrebu postojećih instrumenata i fondova;

8.  poziva Europsku komisiju te nacionalna, regionalna i lokalna tijela koja su nadležna za pripremu i provedbu programa ESIF-a i upravljanje njima da istaknu važnost makroregionalnih projekata i mjera;

9.  naglašava važnost utvrđivanja strukture provedbe i mehanizama usklađivanja na razini makroregije radi olakšanja suradnje, uključujući zajedničko planiranje, usklađivanja mogućnosti financiranja i pristupa odozdo prema gore; naglašava da je potrebno uskladiti nacionalne i regionalne operativne programe s ciljevima Strategije te, gdje je to moguće, uključiti EUSAIR u te programe; smatra da je potrebno koordinirati i uskladiti inicijative, prijedloge i projekte koji se izravno i neizravno odnose na jadransko-jonsku regiju;

10.  potiče Komisiju, Europsku investicijsku banku (EIB) i zemlje sudionice da u potpunosti iskoriste mogućnosti novoosnovanog Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) kako bi se financirali projekti u regiji kojima bi se stvorila dodana vrijednost, promicao održiv razvoj te gospodarska i socijalna kohezija, potaknuo rast, povećala zaposlenost na makroregionalnoj razini te bi se pridonijelo postizanju ciljeva strategije Europa 2020.; u tom kontekstu, potiče dodjeljivanje „bonus bodova” makroregionalnim projektima u fazi odabira projekata zbog njihove transnacionalne prirode;

11.  ističe da ne postoje posebna sredstva dodijeljena samo za provedbu makroregionalnih strategija i da su snažna politička volja, partnerstvo i usklađenost među zemljama preduvjeti za uspjeh; stoga poziva zemlje u regiji da udruže sredstva (europske strukturne i investicijske fondove, instrument za pretpristupnu pomoć i Europski fond za strateška ulaganja), kao i doprinose iz nacionalnih izvora u okviru Europske investicijske banke kako bi uspostavile financijsku i investicijsku platformu za potporu financiranju projekata kojima se pridonosi postizanju ciljeva Strategije; poziva na stvaranje transparentnog i javno dostupnog portfelja projekata za jadransku i jonsku regiju preko kojeg će postati vidljive aktualne i potencijalne potrebe za ulaganjem i projektima kako bi se ulagače potaklo da ulažu u navedene projekte;

12.  potiče dionike na razmjenu najboljih praksi, korištenje dosad stečenim iskustvom, otkrivanje prepreka u provedbi makroregionalnih strategija EU-a i jačanje suradnje sa svojim kolegama iz drugih makroregija, poput onih iz regija Baltičkog mora i Podunavlja te iz alpskih makroregija;

13.  poziva Komisiju na uklanjanje administrativnih i nefinancijskih prepreka koje često odvraćaju ulagače od ulaganja u takve projekte;

14.  smatra da je potrebno pronaći načine uključivanja zemalja koje nisu dio Strategije i koje su geografski i gospodarski bliske toj regiji, barem u pojedinim i specifičnim projektima; u tom kontekstu ističe važnost prekogranične i transnacionalne suradnje u okviru kohezijske politike te poziva dotične države članice i regije da iskoriste postojeće primjere najbolje prakse u tom području;

15.  podsjeća na velik utjecaj gospodarske krize na regiju i naglašava potrebu za redovitom procjenom strategija osmišljenih za postizanje gospodarskog oporavka; podsjeća da se zemlje te regije nalaze na različitim stupnjevima razvoja i imaju različite potrebe; poziva Komisiju da istakne važnost stvaranja uvjeta za smanjenje društveno-gospodarskih razlika među zemljama; podupire reforme u slabije razvijenim zemljama te u tom kontekstu potiče na razmjenu znanja, iskustva i praksi;

16.  ističe da je potrebno poticati, obnavljati i produbljivati kulturnu, znanstvenu i obrazovnu suradnju, između ostalog i povećanjem mogućnosti akademske mobilnosti studenata i sveučilišnih djelatnika; naglašava da su znanost i inovacije preduvjeti za pametan, uključiv i održiv rast; ističe međuovisnost znanstvene i kulturne suradnje s jedne strane te rasta ekonomske dinamike i razine raznolikosti i održivosti turizma unutar regije s druge strane;

17.  pozdravlja zastupljenost Europskog parlamenta u upravljačkim tijelima EUSAIR-a; poziva Komisiju da analizira zajedničke napore zemalja u regiji (država članica EU-a i trećih zemalja) i učinkovito sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u ostvarivanju ciljeva Strategije;

18.  upućuje na presedane utvrđene u kontekstu drugih makroregionalnih strategija EU-a i poziva na pružanje potpore, u okviru pilot-projekata i pripremnih djelovanja, različitim vrstama djelovanja, od studija pa sve do početnog kapitala za pripremu projekata u okviru različitih prioritetnih područja;

19.  smatra nužnim da se u fazi provedbe Strategije njezina opća načela, a posebice pitanja koja se odnose na zaštitu okoliša i unapređenje prirodnih resursa, uzmu u obzir u sva četiri stupa, također radi stvaranja holističkog pristupa složenim i raznolikim izazovima makroregije;

20.  ističe da je osobitu pozornost potrebno posvetiti područjima navedenima u članku 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, poput otoka te planinskih i ruralnih regija, u cilju utvrđivanja i iskorištavanja njihova specifičnog potencijala, posebice u sektoru turizma, uz istovremeno poštovanje područja djelovanja i prioriteta utvrđenih u ovom izvješću; povrh toga, poziva Komisiju da predloži proglašenje Europske godine otoka i planina;

21.  smatra da bi zemlje sudionice trebale pronaći načine za uključivanje drugih važnih stupova kojima bi se mogle stvoriti razvojne prednosti za to područje, kao što je primjerice poljoprivreda zbog specifičnih geoklimatskih uvjeta, bioraznolikosti i potencijala za stvaranje sinergijskih usklađenih učinaka i daljnjeg rasta; preporučuje blisku suradnju i usklađivanje područja u unutrašnjosti, obalnog područja i otoka radi postizanja sinergija između projekata čiste energije i proizvodnje zdrave hrane;

22.  skreće pozornost na važnost odgovarajućeg izvješćivanja i procjene provedbe Strategije; u tom kontekstu, poziva zemlje sudionice i Komisiju na prikupljanje pouzdanih polaznih podataka i postavljanje konkretnih ciljeva za svaki stup koji bi se ocjenjivali na godišnjoj osnovi i bili javno dostupni;

23.  poziva na sveobuhvatan i integrirani europski pristup migracijama; ističe da se regija suočava s ozbiljnim migracijskim izazovima te žali zbog svih tragedija na Sredozemlju; naglašava da je za rješavanje tih problema neophodan znatan zaokret u politikama azila u smislu solidarnosti među državama članicama; ističe da je potrebno razmotriti sveukupnu strategiju suradnje s trećim zemljama; žali zbog nedovoljne suradnje među državama članicama EU-a u pogledu migracijskih izazova; potiče razmjenu dobrih praksi među regijama kad je riječ o primanju migranata i poziva na to da se posebna pozornost hitno posveti društvenim i humanitarnim pitanjima koja utječu na regiju, radi eventualnog ponovnog određivanja prioriteta strategije EUSAIR u budućnosti;

24.  očekuje novi poticaj za jačanje mira i sigurnosti u jugoistočnoj Europi;

25.  ističe da se s vremenom mogu pojaviti novi problemi i razviti novi prioriteti, što zahtijeva ažuriranje, transformaciju i zamjenu mjera i projekata te s njima povezanih ciljeva;

26.  poziva zemlje na razmjenu najboljih praksi u području poštovanja prava manjina kako bi se primjenjivali najviši standardi, s obzirom na činjenicu da je to posebno osjetljivo područje u pogledu jezičnih pitanja;

27.  naglašava da je u različitim fazama provedbe potrebno omogućiti javnim i privatnim gospodarskim akterima, društvenim subjektima i različitim pripadnicima organiziranog civilnog društva odgovarajuću obuku s pomoću određenog programa, uključujući organizacijsku i tehničku potporu;

28.  poziva Komisiju da svake dvije godine Parlamentu i Vijeću podnese izvješće o provedbi EUSAIR-a kako bi se procijenilo njegovo funkcioniranje te njegova dodana vrijednost u pogledu rasta i radnih mjesta, smanjenja razlika i održivog razvoja;

29.  potiče posebne mjere za promicanje socijalne dimenzije; naglašava važnost uključivanja prioriteta i mjera kojima se nastoji podržati uključivanje osoba s invaliditetom i spriječiti sve vrste diskriminacije;

Plavi rast

30.  ističe da jedinstveni geografski položaj regije, specifična struktura njezine obale i bogata morska raznolikost imaju veliki potencijal za stvaranje „plavih” radnih mjesta, poticanje inovativnog i održivog gospodarskog razvoja i rasta, uključujući plave tehnologije, ribarstvo i akvakulturu, te za bolje pomorsko i morsko upravljanje i usluge;

31.  zalaže se za plavo gospodarstvo kao rješenje gospodarske krize jer se njime potiče otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski razvoj, a posebno otvaranje radnih mjesta za žene i mlade u priobalnim i otočnim zemljama; smatra da se Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju ne može provesti bez uzimanja u obzir ideje plavog gospodarstva koje predstavlja poveznicu između zaštite okoliša i gospodarskih sektora povezanih s morima i oceanima, akvakulturom, pomorskim i riječnim prometom te turizmom;

32.  poziva Komisiju i države koje sudjeluju u Strategiji da privuku mlade ljude u sektor ribarstva i akvakulture u jadranskoj i jonskoj regiji te da ih potiču na bavljenje aktivnostima iz tih područja;

33.  poziva na koordinaciju politika i usklađivanje ciljeva Strategije, kao i zajedničkih projekata, s vrijednostima, načelima i ciljevima zajedničke ribarstvene politike; potiče, nadalje, potporu razvoju održivog sektora ribarstva i proizvodnji tradicionalne zdrave hrane; poziva na osnivanje lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu koje bi mogle biti prirodni alat za diversifikaciju ribarstva; ističe činjenicu da je potrebno povećati sudjelovanje dionika u cjelokupnom upravljanju te poboljšati i diversificirati ribarske aktivnosti kako bi ribarstvo i akvakultura bili održivi i unosni;

34.  mišljenja je da plavi rast obuhvaća vrlo različite sektore i poduzeća te je zbog toga za njegov razvoj potrebna visokokvalificirana radna snaga u svim tim sektorima; poziva države članice uključene u EUSAIR da u svojim programima osposobljavanja promiču različite sektore plavog rasta, uzimajući u obzir sustave cjeloživotnog učenja i osposobljavanja za zaposlenike; ističe složenost aktivnosti, sektora i disciplina socioekonomskih sustava uključenih u plavi rast te stoga smatra da je iznimno važno da države članice uključene u strategiju EUSAIR donesu politike tržišta rada kako bi se povećala sposobnost prilagodbe promjenama, inovacijama i multidisciplinarnosti, prilagodilo osposobljavanje ljudskog kapitala i povećala stopa sudjelovanja žena;

35.  ističe važnost veće i stvarne povezanosti između strategije Europa 2020. i triju stupova (posebno stupa plavog rasta) strategije EUSAIR na temelju akcijskog plana Europske komisije; smatra akcijski plan jednim od rezultata pristupa Strategije kojim se utvrđuju konkretni prioriteti za makroregiju; ističe da se, na temelju toga, svaka akcija ili projekt odabire opsežnim postupkom savjetovanja odozdo prema gore koji uključuje niz dionika iz jadransko-jonske regije koji predstavljaju nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, socijalne partnere, ali i privatni sektor, socijalnu ekonomiju, akademsku zajednicu i civilno društvo;

36.  potiče grupiranje u klastere i suradnju između javnih i privatnih poduzeća, sveučilišta, istraživačkih instituta i drugih relevantnih dionika u morskom i pomorskom sektoru u cilju poticanja inovacija te potpunog iskorištavanja potencijala sinergija; smatra da se mjere u okviru stupa plavog rasta moraju oslanjati na nacionalne i regionalne strategije istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju kako bi se zajamčila učinkovitija i djelotvornija ulaganja; poziva zemlje i regije da sudjeluju u S3 platformi Europske komisije kako bi imale koristi od pomoći u razvoju, provedbi i reviziji strategija pametne specijalizacije; u tom kontekstu smatra potrebnim da se malim i srednjim poduzećima omogući bolji pristup kreditima te da se poboljšaju postojeće poslovne mreže (klasteri) kroz postupak internacionalizacije kako bi se stvorila nova kvalitetna i održiva radna mjesta;

37.  podupire stvaranje zajedničke oznake kvalitete za visokokvalitetne morske prehrambene proizvode iz regije radi povećanja njihove konkurentnosti;

38.  ističe važnost socijalnog dijaloga i uključivanja predstavnika civilnog društva, zajedno s javnim tijelima, u aktivnosti izgradnje kapaciteta; smatra da bi se to moglo postići uspostavljanjem stalne platforme na makroregionalnoj i regionalnoj razini u svakoj državi članici radi zastupanja socijalnih i gospodarskih partnera, u skladu s onime što je već učinjeno za sveučilišta, gospodarske komore i gradove;

39.  ističe važnost morskog i pomorskog istraživanja i jače suradnje među znanstvenicima u tim sektorima te među državama članicama i regijama uključenima u strategiju EUSAIR kako bi se premostio postojeći jaz između tih država članica te ojačali konkurentnost obalnih područja i doprinos stvaranju kvalitetnih i održivih radnih mjesta na tim područjima;

40.  sa zabrinutošću prima na znanje stopu smanjenja ribljih stokova u Jadranskom i Jonskom moru zbog prekomjernog izlova, nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (NNN) i drugih znatnih opasnosti za sav morski život; naglašava da je ribarstvo jedan od glavnih elemenata gospodarstava u obalnim područjima i na otocima; stoga smatra da je potrebno postaviti zaštitu i očuvanje ribljih stokova i morskih ekosustava na sami vrh ciljeva Strategije u skladu s načelom najvišeg održivog prinosa uključenog u zajedničku ribarstvenu politiku; naglašava da je u prijelaznom razdoblju potrebno poduprijeti prilagodbu ograničavanju izlova poticajima za kupnju opreme kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR); poziva na poduzimanje odlučnih mjera poput usklađivanja zakonodavstva o ribarstvu trećih zemalja sa zakonodavstvom EU-a, dijeljenja podataka, utemeljenja zajedničkih platformi za praćenje i višegodišnjih programa za upravljanje ribarstvom te također poziva na razmatranje načina za razvoj održivog sektora akvakulture koji ima veliki potencijal za snabdijevanje energijom iz obnovljivih izvora energije;

41.  podsjeća da bi se ribe i školjke koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe trebale nalaziti unutar sigurnih bioloških granica radi postizanja dobrog stanja okoliša i radi zaštite dugoročne održivosti industrije ribarstva;

42.  poziva Komisiju da popisuje količinu ulova u okviru rekreacijskog ribolova, da ga regulira te da tu aktivnost, kao i profesionalni ribolov, uskladi s ciljevima ribolova s najvećim održivim prinosom;

43.  potiče sveobuhvatna istraživanja o ribljim stokovima, posebice o ugroženim vrstama i njihovoj biološkoj međupovezanosti, s obzirom na činjenicu da bi manjak preciznih podataka i cjelovite, detaljne slike trenutačnog stanja mogao rezultirati nejasnim i nepouzdanim procjenama; potiče očuvanje prirodnog mriještenja;

44.  poziva na procjenu i promicanje projekata kojima je cilj ocijeniti utjecaj neizravnog ribolova („mrtve mreže”, mreže za uzgoj dagnji) te usputnog ulova zaštićenih vrsta, s obzirom na to da je procijenjeno da se samo u Jadranskome moru slučajno ulovi više od 40 000 morskih kornjača; smatra da je potrebno hitno izraditi studije o tome kako taj problem utječe na okoliš te studije o načinima njegova smanjenja (na primjer o upotrebi uređaja koji kornjačama omogućuju izlazak iz mreže);

45.  potiče na pružanje snažne potpore brodogradnji, uključujući sektor brodova za slobodno vrijeme, s naglaskom na njezinoj modernizaciji i specijalizaciji kako bi se otvorila nova radna mjesta te postigao održiv i konkurentan rast koji je u skladu s plavim tehnologijama;

46.  poziva na pružanje snažne potpore proizvodnim područjima, twinningu i suradnji među područjima u različitim dijelovima makroregije; potiče razmjenu dobrih praksi koje uključuju najznačajnija iskustva u sektoru i ona drugih regija koje žele razviti isti pristup, kako bi se promicalo osnivanje proizvodnih područja;

47.  naglašava da je važno podupirati i poticati rekreacijski sportski i obiteljski ribolov, kao i integrirane politike za rekreacijski ribolov i turizam (ribolov i ribolovni turizam, marikultura), posebice na otocima, s ciljem očuvanja lokalnih kulturnih tradicija i pomorskog stila života otočana i malih otočnih lokaliteta; potiče održiv, mali i tradicionalan ribolov i akvakulturu, zajedno s raznovrsnom kulinarskom ponudom i promicanjem lokalnih ribljih tržnica kao najbolji način za osiguravanje održivosti ribarstva i pružanje veće potpore aktivnostima obalnog turizma;

48.  poziva Komisiju da podupire i promiče uključenost ribarstva i radnika iz sektora ribarstva u projekte povezane s kulturnim i povijesnim turizmom, kojima se obuhvaća ribarstvo, ponovno otkrivanje pomorskih aktivnosti te lokaliteta i zanimanja povezanih s tradicionalnim ribarstvom;

49.  naglašava važnost socijalne ekonomije i ženskog poduzetništva za postizanje ciljeva u okviru stupa plavog rasta te poziva države članice uključene u strategiju EUSAIR da potiču i podupiru sudjelovanja žena u svim relevantnim sektorima; podsjeća na temeljnu ulogu malih poduzeća i mikropoduzeća u dotičnim regijama i područjima te traži od država članica uključenih u EUSAIR da provedu aktivne politike za promicanje takvih oblika gospodarske aktivnosti;

50.  podržava mjere za smanjenje hidrogeološkog rizika i rizika od erozije obale;

51.  potiče aktivnosti usmjerene na davanje potpore pomorskim zanimanjima koja su pretrpjela veću štetu zbog provedbe politika EU-a, primjerice razvijanjem alternativnih projekata za ponovno oživljavanje tradicionalnih obrta;

52.  naglašava važnost istraživanja i poziva na snažnu potporu morskim i pomorskim okruzima;

53.  ističe da razvoj akvakulture i marikulture može imati važnu ulogu ne samo u obnovi raznolikosti vrsta nego i u gospodarskom rastu jadranske i jonske regije;

54.  poziva Komisiju da poveća razmjenu dobrih praksi poput održivosti projekata koje razvijaju obalne akcijske skupine;

Povezivanje regije

55.  naglašava da su makroregiji prijeko potrebne bolje prometne i energetske veze među zemljama sudionicama te između njih i njihovih susjeda, uključujući pomorski promet, intermodalne veze sa zaleđem i energetske mreže, te da su one preduvjet za njezin gospodarski i društveni razvoj; ističe da dvije jadranske obale nisu dovoljno povezane te da postoji mrežni infrastrukturni jaz u jadransko-jonskom području;

56.  poziva na to da se potiče uspostava održivih prometnih veza kojima se smanjuju vrijeme putovanja, troškovi prijevoza i logistike te vanjski učinci; poziva na znatne strateške radove u pogledu razmjene između mora i kopna u cilju stvaranja mogućnosti za intermodalni prijevoz među zemljama, podupiranja kohezije, jačanja ukupne mreže te smanjenja gužvi na cestama, a samim time i emisija ugljikovog dioksida; skreće pozornost na potrebu za poboljšanjem pomorske i lučke dimenzije kabotaže, autocesta uz more i plovidbe između dviju obala Jadrana, kako na rutama sjever-jug, tako i na poprečnim rutama istok-zapad; ističe potrebu za boljom koordinacijom kako bi se spriječile gužve u pomorskom prometu te poboljšalo upravljanje njime i kontrola nad njim;

57.  potiče primjenu Uredbe o praćenju emisija iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji (Uredba (EU) 2015/757) za inovacije i uspostavu održivog pomorskog prometa u markoregiji uporabom alternativnih pogonskih motora i goriva za plovila radi smanjenja emisija stakleničkih plinova i povećanja energetske učinkovitosti u prometnom sektoru;

58.  ističe važnost povezivanja pomorskih prometnih putova i luka s drugim dijelovima Europe te važnost međupovezanosti s koridorima mreže TEN-T; poziva zemlje sudionice da usmjere napore u provedbu projekata obuhvaćenih aktualnom mrežom TEN-T i u druge intervencije za njezino predloženo proširenje na jugoistočnu Europu / istočnu jadransku obalu, kojima se može riješiti pitanje postojećeg mrežnog jaza u jadransko-jonskom području; stoga poziva zemlje sudionice da utvrde prioritetne infrastrukturne projekte s regionalnom i europskom dodanom vrijednošću te predlaže da se, između ostalog, posebna pozornost posveti:

(i) dovršenju Baltičko-jadranskog koridora,

(ii) sjeverno-južnom produžetku Skandinavsko-mediteranskog koridora,

(iii) uspostavljanju Alpsko-sjevernobalkanskog željezničkog teretnog koridora,

(iv) boljoj povezanosti Iberskog poluotoka, središnje Italije i zapadnog Balkana,

(v) provedbi cestovne veze na području Balkana između lučkog sustava i unutar zemalja, kao i međupovezanosti s koridorom Rajna – Dunav,

(vi) poboljšanju lučkih objekata za bolje veze između dviju obala Jadrana te pripremi zajedničke strategije upravnih odbora luka na sjevernom Jadranu za sveobuhvatniju opskrbu srednje Europe uvoznom robom;

59.  poziva na optimizaciju kapaciteta postojeće infrastrukturne mreže, s posebnim naglaskom na postojećim cestovnim i željezničkim vezama u makroregiji, uključujući i „last-mile” veze; naglašava da je potrebno čim prije dovršiti jadransko-jonsku autocestu i na taj način potaknuti gospodarski i socijalni razvoj makroregije; podsjeća na važnost novih koridora kojima se integriraju autoceste, željeznice i druga infrastruktura na objema stranama jadransko-jonskog područja; ističe potrebu za boljom koordinacijom kako bi se spriječile gužve u pomorskom prometu te poboljšalo upravljanje njime i kontrola nad njim;

60.  poziva na razvoj željezničke infrastrukture velikih brzina kojom će se međusobno povezati makroregija i omogućiti bolja povezanost s EU-om i unutar njega; ističe važnost poboljšanja željezničke povezivosti jadranske i jonske regije, kao i tirenske obale i jadransko-jonske obale;

61.  poziva zemlje sudionice da poboljšaju svoju infrastrukturu pomorskog, željezničkog i zračnog prometa, da razviju autoceste uz more u makroregiji, kombinirajući intermodalna prijevozna sredstva, posebice za povezivanje zaleđa, te da poboljšaju prometnu logistiku, iskorištavajući najnaprednije tehnologije na najbolji mogući način i u svakom trenutku osiguravajući visoku razinu sigurnosti i ekološke održivosti; također poziva zemlje sudionice da prouče mogućnosti poboljšanja povezivanja s instrumentima e-mobilnosti kojima bi se moglo omogućiti međunarodno elektroničko izdavanje karata;

62.  ističe nedostatak učinkovite povezanosti s otocima; potiče Komisiju i države članice da omoguće bolju povezanost istraživanjem novih usklađenih mogućnosti i mogućnosti s dodanom vrijednošću, optimiziranjem uporabe ruta za teretni i putnički prijevoz te uključivanjem privatnih i javnih dionika kako bi se poboljšala kvaliteta života, zaustavila depopulacija i omogućilo iskorištavanje socioekonomskih mogućnosti na tim područjima; naglašava potrebu za poboljšanjem unutarnjih veza i prometne infrastrukture na otocima u svrhu održive unutarnje mobilnosti; također naglašava nužnost jamčenja odgovarajuće zdravstvene zaštite i obrazovnog programa otočkom stanovništvu tijekom cijele godine;

63.  poziva na provedbu velikih projekata za razvoj intermodalnih veza na otocima, a posebno želi vidjeti snažnu potporu jačanju strateški važnih zračnih luka, kao što je zračna luka Catania, u smislu infrastrukture i novih ruta prema drugim regijama u makroregiji;

64.  potiče zemlje sudionice da nastave s naporima u diversifikaciji izvora za opskrbu energijom, čime se neće samo poboljšati energetska sigurnost makroregije nego će se i unaprijediti tržišno natjecanje te će se pridonijeti borbi protiv energetskog siromaštva, što će imati važan utjecaj na gospodarski i društveni razvoj regije; naglašava potrebu za temeljitom procjenom utjecaja koji će intervencije u energetskom sektoru imati na okoliš; ističe važnost zajedničkog planiranja ulaganja u razvoj terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) te mreža plinovoda koje nedostaju u makroregiji, čime bi se pomoglo u postizanju veće neovisnosti i energetske sigurnosti; nadalje potiče mjere za povećanje energetske učinkovitosti i učinkovite uporabe resursa, čime se također pridonosi konkurentnosti;

65.  potiče razvoj energetske infrastrukture kojom se može smanjiti ugljični otisak, povećati energetska učinkovitost te zajamčiti energetska sigurnost unutar makroregije, ali i šire; nadalje naglašava važnost razvoja i promicanja koncepta pametnih gradova kako bi se omogućila dodana vrijednost postojeće ukupne energetske infrastrukture makroregije;

66.  prepoznaje velik potencijal izvora obnovljive energije u makroregiji koji se nedovoljno koriste; poziva na iskorištavanje postojećih obnovljivih izvora poput solarne energije, energije vjetra, plime i oseke (kad je to tehnički izvedivo) te energije valova u okviru kombinirane proizvodnje energije; naglašava da su hidroelektrane čija se izgradnja razmatra u svim zemljama sudionicama održive i konkurentne; poziva zemlje sudionice da doprinose uspostavljanju učinkovitog i međusobno povezanog tržišta plina i električne energije u makroregiji, kojim će se osigurati jednak pristup jeftinoj, pristupačnoj energiji; naglašava važnost jačanja prekogranične energetske međupovezanosti za potporu ulaganjima u energetskom sektoru kao ključan preduvjet za integraciju u energetsku mrežu EU-a, kao i važnost uklanjanja prepreka prekograničnim ulaganjima u energetskom sektoru;

67.  podupire zajedničko planiranje i ulaganja u energetsku infrastrukturu za proizvodnju i prijenos električne energije i plina u makroregiji u skladu s mrežom TEN-E, uz provedbu konkretnih projekata koji se nalaze na popisu projekata od interesa za energetsku zajednicu;

68.  izražava zabrinutost zbog ponovnog poticanja istraživanja i eksploatacije nafte i plina na pučini i na kopnu, čime bi se makroregija mogla izložiti riziku od katastrofa s vrlo ozbiljnim posljedicama za okoliš, gospodarstvo, uključujući sektor ribarstva, te za zdravlje ljudi; naglašava da svaka takva aktivnost mora biti u skladu s pravilima i smjernicama Unije za klimu i obnovljivu energiju; naglašava da je Jadransko more uvučeno i plitko more u kojem se onečišćujuće tvari zadržavaju i da je na obje njegove obale turizam vrlo razvijen te da bi rast u toj makroregiji u prvom redu trebao ovisiti o turizmu i gospodarskim aktivnostima povezanim sa specifičnim značajkama okoliša i ekosustavima; naglašava potrebu za dosljednim provođenjem zakonodavstva EU-a i međunarodnih konvencija o ekološkoj održivosti i sigurnosti pomorskih aktivnosti; poziva na cjelovitu provedbu Okvirne direktive o pomorskoj strategiji (2008/53/EZ) i Direktive o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti (2013/30/EU);

69.  poziva na formuliranje zajedničkih europskih prometnih sigurnosnih standarda u jadransko-jonskoj makroregiji;

70.  naglašava potrebu za promicanjem prekograničnih zračnih usluga s pomoću provedbe zajedničkih projekata čija je svrha osiguranje i poboljšanje veza unutar makroregije;

Kvaliteta okoliša

71.  podsjeća na bogatstvo morskih, obalnih i kopnenih ekosustava država sudionica; primjećuje da je Jadransko more stanište gotovo polovini (49 %) zabilježenih mediteranskih morskih vrsta te da je najneobičnija podregija Sredozemnog mora zbog svoje plitkosti, ograničenih tokova i velikog utjecaja rijeka; poziva na zajedničke napore u poduzimanju svih mogućih mjera, uključujući uporabu čistih goriva za pomorski promet i logistiku, u cilju očuvanja bioraznolikosti morskog okoliša i transnacionalnih kopnenih staništa te sprečavanja i smanjenja zagađenja mora i drugih prijetnji obalnoj i morskoj bioraznolikosti; ističe važnost zaštite ugroženih morskih i kopnenih vrsta, kao što su sredozemna medvjedica, čovječja ribica, ris, bjeloglavi sup i druge te poziva zemlje sudionice da provedu odgovarajuće mjere kako bi se postigao taj cilj;

72.  poziva na razmjenu najboljih praksi između zemalja sudionica u području upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom, uključujući područja mreže Natura 2000. i lokalitete pod zaštitom UNESCO-a, s namjerom da se stvore održive turističke atrakcije;

73.  potiče sve države sudionice da udruže snage u provedbi pomorskog prostornog planiranja, u skladu s Direktivom 2014/89/EU o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja, te integriranog upravljanja obalama, uključujući različite dionike (nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, lokalno stanovništvo, istraživačku zajednicu, nevladine organizacije itd.); smatra da pravilno zajedničko upravljanje pomorskim prostorom pruža važan okvir za održivo i transparentno iskorištavanje pomorskih i morskih resursa;

74.  poziva Komisiju da, s obzirom na to da porast pomorske aktivnosti postupno ograničava ribolovna područja, zajamči da se interesi svih relevantnih sektora na jednak način uzmu u obzir u svim fazama razvoja pomorskih aktivnosti, posebno pri osmišljavanju pomorskog prostornog planiranja te integriranog upravljanja obalnim područjem;

75.  ističe važnost zaštite i očuvanja rijeka i jezera u jadransko-jonskom bazenu;

76.  ističe da je potrebno na odgovoran način boriti se protiv starijeg i prekograničnog zagađenja te očistiti lokalitete koji su pogođeni industrijskim zagađenjem tla, vode i zraka te po potrebi one koji su onečišćeni zbog vojnih sukoba; podupire sve aktivne mjere za smanjenje onečišćenja mora kemijskim i konvencionalnim oružjem; podupire smanjenje morskog otpada, s ciljem njegova potpunog uklanjanja, u skladu s Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji, osobito u pogledu onečišćenja otpadom na jadranskim otocima;

77.  izražava zabrinutost zbog šteta koje u moru uzrokuje plastični otpad; poziva Komisiju da podrži inicijative za prikupljanje i recikliranje tog otpada; ističe važnost uključivanja ribara u taj proces;

78.  poziva zemlje da razviju i provedu sveobuhvatne planove za ponovnu uporabu zastarjelih industrijskih i vojnih lokacija; ističe da te lokacije nisu samo prijetnja za okoliš nego imaju i značajan gospodarski potencijal koji se ne iskorištava;

79.  poziva na poticanje premještanja industrije iz gradskih središta i obalnih područja u cilju poboljšanja kvalitete života;

80.  inzistira na tome da se primijene svi postojeći alati u uvođenju najboljih rješenja za gospodarenje otpadom i pročišćavanje otpadnih voda u regiji, u skladu s Direktivom Vijeća 91\271\EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda u državama članicama EU-a;

81.  skreće pozornost na razne prirodne opasnosti i opasnosti prouzročene ljudskim djelovanjem koje su zadnjih godina pogodile tu regiju; skreće pozornost na problem krčenja šuma i ostalih rizika povezanih s klimatskim promjenama; naglašava potrebu da se u cijelosti primijene horizontalna načela za upravljanje rizicima od prirodnih katastrofa i prilagodbu klimatskim promjenama u cilju provedbe akcijskog plana i prioriteta iz svakog stupa; potiče suradnju među hidrometeorološkim institutima različitih zemalja u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, posljedica klimatskih promjena i upravljanja rizikom od katastrofe; uviđa da su vodoopskrba, poljoprivreda i turizam sektori na koje najviše utječu klimatske promjene te stoga potiče suradnju među nacionalnim vlastima radi uspostave okvira i mehanizma za pružanje potpore u provedbi mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje;

82.  ističe potrebu smanjenja emisija stakleničkih plinova, posebno u sektoru pomorskog prometa;

83.  naglašava da postoji problem u zemljopisnim i sezonskim razlikama u dostupnosti zaliha vode, točnije, tijekom ljeta, kad potražnja za vodom postaje nekoliko puta veća zbog dolaska velikog broja turista, javlja se izrazita nestašica vode na otocima i u obalnom području;

84.  potiče na osnivanje regionalnog centra za pripravnost u slučaju katastrofe te izradu zajedničkog kriznog plana u slučaju istjecanja nafte i onečišćenja velikih razmjera kako bi se stvorio sustav ranog upozoravanja radi sprečavanja prirodnih katastrofa i onih prouzročenih industrijskim, prometnim i drugim aktivnostima kao što su poplave, požari i eksploatacijske aktivnosti u Jadranu; naglašava da bi centar trebao biti izravno povezan s Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu; ističe da je važno očuvati ekosustav i bioraznolikost regije njihovim boljim razumijevanjem te razmjenom najboljih praksi;

85.  poziva zemlje koje nisu članice EU-a da ubrzaju provedbu sektorske pravne stečevine (kao što je Okvirna direktiva o vodama) s obzirom na svoje buduće pristupanje Uniji;

86.  poziva države članice da se savjetuju s nadležnim tijelima susjednih zemalja i lokalnih zajednica u makroregiji, posebno s obzirom na gospodarske aktivnosti koje podliježu procjeni utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš;

Održiv i konkurentan turizam

87.  ističe da je turizam od ključne važnosti za europsko gospodarstvo i razvijanje socijalne kohezije unutar EU-a, a posebice za države na Sredozemlju i za cijelu regiju; naglašava potrebu za razvojem novih pristupa kojima će se pridonijeti neutralizaciji sezonalnosti turizma u skladu s utjecajem turizma na okoliš i održivost; potiče na veću potporu financiranju projekata u turizmu iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora;

88.  poziva na hitno poboljšanje prekograničnih cestovnih veza kako bi se poboljšala konkurentnost turizma s obzirom na to da loša povezanost uzrokuje uska grla i dugotrajne zastoje; naglašava da je zbog turizma potrebno poboljšati postojeću infrastrukturu zračnog prometa i pomorske veze između dviju obala Jadrana;

89.  naglašava potrebu za poticanjem uporabe postojećih zračnih luka u makroregiji kako bi se izbjegla prekomjerna koncentracija putnika u nekoliko čvorišnih zračnih luka i promicali održivi i uravnoteženiji tokovi turista na raznim lokacijama;

90.  uviđa da su bogata kulturna i prirodna baština regije (uključujući kulturne aktivnosti kao što su kino, kazalište i glazbena događanja) njezina velika prednost na kojoj se temelji sektor turizma; naglašava da se u zemljama sudionicama nalazi veliki broj lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a i područja mreže Natura 2000.; smatra da se potencijal turizma ne iskorištava u potpunosti unatoč velikom doprinosu tog sektora gospodarstvu, posebice zbog velike sezonalnosti turizma i nedostataka u području inovacija, održivosti, prometne infrastrukture, kvalitete turističke ponude, vještina uključenih dionika i odgovornog upravljanja turizmom; poziva zemlje sudionice da donesu politike kojima će se zajamčiti odgovarajuća ponuda veza i turističkih objekata tijekom i izvan ljetne sezone u cilju povećanja raznolikosti turističkih tokova i osiguranja stalne prisutnosti turista u svako godišnje doba; naglašava važnost kombiniranja turizma s prirodnom, kulturnom i umjetničkom baštinom;

91.  potiče države članice na promicanje rješenja održive mobilnosti u sektoru turizma, čime se poboljšava kvaliteta turističkih usluga i povećava njihov opseg;

92.  uviđa važnost nacionalnih parkova i parkova prirode te zaštićenih područja kao temelja budućeg obrazovanja građana o pitanjima zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena;

93.  naglašava da je suradnja među zemljama nužna za daljnji razvoj turizma u regiji; potiče donošenje strategija za turizam u Jadranskom i Jonskom moru koje se temelje na održivosti i omogućuju državama da koriste sinergije u svoju korist te rješavaju zajedničke probleme na makroregionalnoj razini; smatra da je potrebno zajednički raditi na podizanju vidljivosti destinacija jadransko-jonske regije;

94.  poziva Europsku komisiju, zemlje sudionice te lokalne i regionalne vlasti da poduzmu mjere kojima se dionike potiče na poboljšanje turističke infrastrukture;

95.  naglašava važnost potpore kulturnim i kreativnim aktivnostima, a osobito potpore razvoju i integraciji poslovnih aktivnosti u području glazbe, kazališta, plesa i filma; potiče organiziranje festivala, kongresa i kulturnih događanja kojima se promiče integracija;

96.  skreće pozornost na potrebu da se malim i srednjim poduzećima omogući lakši pristup potpori i financiranju, s obzirom na njihovu ključnu ulogu u sektoru turizma; potiče dionike u regiji na sudjelovanje u Europskoj poduzetničkoj mreži radi razmjene iskustava, umrežavanja i pronalaska prekograničnih partnera;

97.  naglašava važnost projekata pametne specijalizacije i pametnih zajednica koji uključuju iskorištavanje postojećih inovacijskih platformi kao što su stvaranje okruga kreativnosti u jadransko-jonskom području;

98.  podupire razvijanje raznolike turističke ponude poput tematskih turističkih parkova i ruta, kulturnog, seoskog, zdravstvenog, medicinskog, nautičkog, enogastronomskog, konferencijskog i sportskog turizma, uključujući bicikliranje, golf, ronjenje, planinarenje, skijanje, alpinizam te sportove u prirodi kako bi se turizam promicao tijekom cijele godine i poboljšala konkurentnost turističkih destinacija na temelju održivosti; podupire razvoj seoskog turizma kako bi se smanjio pritisak na glavna turistička središta i uže obalno područje te kako bi se pomoglo u prevladavanju sezonalnosti turizma; podupire proširenje turističkih aktivnosti u zaleđe stvaranjem integriranih turističkih proizvoda koji uključuju najvažnije atrakcije makroregija i njihovih glavnih gradova;

99.  naglašava važnost usklađenosti između upravljanja turizmom i infrastrukture te potrebu za poboljšanjem kvalitete i raznovrsnosti usluga i ponuda, vodeći računa o specifičnostima regije; također naglašava važnost promicanja i održavanja lokalnih i regionalnih tradicija;

100.  naglašava važnost istraživanja alternativnih putova i poslovnih modela te boljeg povezivanja krstarenja s domaćim stanovništvom i proizvodima, čime se omogućuje učinkovitije rješavanje neodrživog zagušenja i bolje iskorištavanje punog potencijala, s trajnijim gospodarskim prednostima za lokalna gospodarstva; priznaje važnost razvijanja i stvaranja robne marke od makroregionalnih turističkih ruta mapiranjem i dodatnim promicanjem postojećih ruta;

101.  podupire uporabu najreprezentativnijih proizvoda određenog područja u turističke svrhe i razvoj promotivnih i marketinških programa;

102.  naglašava potrebu za pravom prometnom intermodalnošću koja se sastoji od integrirane mreže usluga i područja razmjene u cilju razvijanja kvalitetnog ekoturizma;

103.  poziva na izradu Jadransko-jonske povelje koja sadrži kriterije, načela i smjernice za promicanje održivog turizma s pomoću provedbe Europskog sustava turističkih pokazatelja (ETIS) za procjenu turističkih destinacija u cilju poboljšanja njihova održivog razvoja;

104.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima zemalja koje sudjeluju u EUSAIR-u (Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija).

EXPLANATORY STATEMENT

Background

The European Council of December 2012 invited the Commission to present a new EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region (EUSAIR) before the end of 2014. The Commission has duly delivered on this request and presented the EUSAIR on 17 June 2014.

The EUSAIR comes as a third EU macro-regional strategy and is positioned well to benefit from lessons and experiences of the EU Strategy for the Baltic Sea Region and the EU Strategy for the Danube Region. It builds upon existing cooperation in the region, mainly the Adriatic-Ionian Initiative started in 2000 with signing of the Ancona Declaration and the Adriatic-Ionian Euroregion established in 2006 with 26 regional and local authorities from seven countries as members. The EUSAIR covers eight countries equally represented by EU Member States (Croatia, Greece, Italy and Slovenia) and non-EU countries all of which have either ‘candidate’ (Albania, Montenegro and Serbia) or ‘potential candidate’ membership status (Bosnia and Herzegovina). The region is home to more than 70 million people and plays a key role in strengthening geographical continuity in Europe.

The region’s turbulent past is marked by events which had devastating and long-lasting effects on development and cooperation between the countries. More recently, the economic crisis has had a major impact on the region. Unemployment and indebtedness are reaching unprecedented heights with countries having to resort to painful budget cuts and fiscal consolidation. Economic recovery and growth in the ailing economies are hampered by falling investments, both public and private.

In this context, the EUSAIR provides an exceptional opportunity for the countries in the region to turn a page on past economic and political problems by working together, with the Commission’s guidance, to pursue prosperity and sustainable development.

The timing of the EUSAIR is ideal for two reasons, both stemming from policy shifts at the EU level. Firstly, the Juncker Commission has decided to focus its orientation towards boosting investment via the Investment Plan and the resulting European Fund for Strategic Investments. For the countries in the Adriatic and Ionian region this represents a great opportunity to fill the investment gap experienced in the recent years. The EUSAIR provides an opportunity to steer these investments in a way to achieve results to the benefit of the entire region. Secondly, the Commission has repeatedly stated that there will be no new enlargement in the near future. Although this comes as bad news for the Western Balkans countries, the EUSAIR will enable them to make a step closer to the EU by aligning their policies and working closely with Member States.

The potential of the Adriatic and Ionian region is vast and can be unlocked only by joint and coordinated efforts from all the countries in the region with significant participation of local and regional authorities. The Commission, together with the EIB and other international actors, will need to play a special role by providing guidance and support in the implementation of the strategy. Your rapporteur is confident that the EUSAIR will prove to have a historic importance for both the participating countries as well as the EU as a whole.

Priorities and proposals

As a result of several months of discussions with the stakeholders of the strategy at the EU, national, regional and local levels of the countries involved, the following development priorities, ideas and proposals have emerged:

Pillar I - Blue growth (marine fisheries, aquaculture, blue technologies, maritime and marine governance and services)

-  Adapting to a resource efficient fisheries and boosting seafood production and consumption;

-  Improvement of the business environment and strengthening of competitiveness of maritime industry through institutional and infrastructural support;

-  Support to research and development and applied innovations in maritime industry and boosting blue research, innovation and skills;

-  Investment in human resource development;

-  Macro-regional cluster development - “Green shipbuilding clusters in the Adriatic and Ionian Seas” - encourage the use of new materials and bio-technology in order to reduce pressures on the environment caused by technological operations in shipbuilding, ship repair and yachts maintenance;

-  Improving access to finance and promoting start-ups – “Adriatic-Ionian Blue Financing”;

-  Governance of maritime space - “Maritime governance and services task force”, “Implementing coordinated Maritime Spatial Planning (MSP) and Integrated Coastal Management (ICM)” - establish a legal basis for the Sea Spatial Plan, considering the possibilities of changes in the legislation in order to establish standards regulating the implementation of the plan;

-  Maritime skills - “Maritime skills circulation”;

-  Governance of maritime space - “Maritime governance and services task force”;

-  Data and knowledge sharing - Adriatic-Ionian data cloud supporting maritime governance and services”;

-  Institutional capacity to harmonise maritime standards and regulations - “MSP and ICM training and mutual support”;

-  Linking tourism and fisheries - most of the coastal population living from fishing and tourism;

-  Fishing in a sustainable manner - use of small scale vessels, use of selective gear;

-  Establishment of marine protected areas - would ensure sustainable fisheries;

-  Providing of engines that do not pollute the environment;

-  Establishment of small family run processing plants, because in this way the population living from fishing activities can get more value through a complete final product;

-  Connecting better the countries, making joint plans and regulation of fisheries markets;

-  Integration and adoption of regional long-term fisheries plans, especially when it comes to the divisible resources;

-  EU compliance and common standards and practices - “EU compliance in the field of fishery”, “Development of common standards in the field of aquaculture”;

-  Diversification and profitability of fisheries and aquaculture - “Anti-crisis network for sea food industries”, “Improvement and diversification of fishing activities”, “Sustainable aquaculture site location and management” – to improve the development platform in the fisheries and aquaculture sector in order to increase productivity and quality of environmental performance through the development of activities that enable integration of fisheries and tourist attractions, the development of aquaculture in a way that enables coexistence with other activities and establishing sustainable and environmentally friendly location for fisheries and marine culture;

-  Increasing production and promotion of aquaculture in terms of reducing the negative impact of fishing on existing fish stocks and protecting spawning, such as the one nearby Jabuka Island in Croatia;

-  Linking tourism and aquaculture as compatible activities;

-  Using spatial planning in aquaculture, based in common principles and practices - AZA concept

-  Improving the competitiveness of aquaculture industry: promoting research and development cooperation, diversification of the sector (new species, new techniques, organic aquaculture);

-  Promote traditional forms of aquaculture fully integrated into the natural area, use of natural materials for farming, cultivation of autochthonous species;

-  Aquaculture collaboration in the macro-region, making joint plans in terms better market competitiveness;

-  More effective business environment for companies and investors;

-  Enhanced business cooperation between companies in the region;

-  Removing obstacles to economic activity by companies in the EU single market;

-  Promoting the transfer of new technologies in the economic and public spheres and promoting technological progress of society;

-  Preserving the national fisheries sectors (particularly its traditional forms of fishing) and the aquaculture sector as part of implementing the Common Fisheries Policy;

Pillar II - Connecting the region (maritime transport, intermodal connection to the hinterland, energy networks)

-  The North-South extension of the Scandinavian-Mediterranean corridor to the stretch Ancona-Pescara-Bari and of the Baltic corridor to the Adriatic coast, and to better connect the Iberian peninsula to central Italy and to the Balkans;

-  Systematic enhancement of transport infrastructure by reconstructing, upgrading or building of new infrastructure, such as Messina and Pelješac bridge projects and others;

-  Competitiveness in the transport services market in line with EU regulations;

-  Development of national systems in order to support public/collective transport and increasing the attractiveness of public transport in all transport modules;

-  Implementation of public-private partnerships in transport operations;

-  Long-term planning of transport security programmes, especially in road transport;

-  Improvement of systems in border crossings;

-  Improving hinterland connections of seaports to TEN-T and enforcing the development of intermodality in the Adriatic-Ionian region;

-  Reducing isolation of islands and remote areas by improving their access to transport and energy services;

-  Construction of the appropriate energy infrastructure;

-  Diversification of sources and supply routes for the wider region aimed at energy networking of the Adriatic-Ionian macro-region into the European energy space;

-  Clustering port activities/services throughout the region - examples of possible projects: sharing strategic functions and harmonising ports processes through a common Intelligent Transport System (ITS), building e.g. on the North Adriatic Port Association (NAPA) initiative (Trieste, Koper, Venice and Rijeka) and on the APC - Adriatic Port Community (APC) project (Venice, Ploče and Igoumenitsa);

-  Improving and harmonising traffic monitoring and management;

-  Developing ports, optimising port interfaces, infrastructure, procedures/operations;

-  Developing the Western Balkans comprehensive network;

-  Improving the accessibility of the coastal areas and islands;

-  Developing motorways of the sea;

-  Railway reform;

-  Development of air transport;

-  Cross-border facilitation;

-  The route of transnational corridors on the national territory (motorways of the sea, Mediterranean and Baltic-Adriatic TEN-T core network corridor);

-  Improving maritime transport safety, information systems, raising awareness of the maritime situation for a more effective use of human resources, equipment and vessels, more effective response to challenges in maritime safety and the pollution of marine environment;

-  Coordination of major connecting infrastructural projects in the Adriatic region between countries;

Pillar III - Environmental quality (the marine environment, transnational terrestrial habitats and biodiversity)

-  Reducing anthropogenic eutrophication resulting from point and diffuse sources by investing in the water sector (construction of wastewater treatment plans for domestic and industrial wastewaters and corresponding sludge disposal facilities and upgrading the sewerage network) and organic farming (agriculture) in coastal area;

-  Protected and restored biodiversity and ecosystem by ensuring proper monitoring, information and management system for Natura 2000 and securing sustainable management of nature;

-  Reducing the impact of marine litter on the environment through better waste management in coastal areas and cleaning programmes;

-  Facilitating coordinated preservation and sustainable development of coastal zones in the region by ratifying and implementing the Integrated Coastal Zone Management (ICZM) Protocol of the Barcelona Convention;

-  Promoting and achieving the sustainable development of the maritime and coastal economies and the sustainable use of marine and coastal resources through maritime spatial planning;

-  Increasing marine knowledge – improve availability and timeliness of data on the state of biodiversity on land and sea;

-  Enhancing the network of Marine Protected Area – build capacity to implement ecosystem access and mapping of areas important for the conservation of species and habitat types in the priority sites, as well as establishment of protected areas in the sea;

-  Supporting clean-up programmes;

-  Identifying hotspots regarding marine environment;

-  Exchanging best practices among managing authorities of Marine Protected Areas;

-  Drafting and implementation of a joint contingency plan;

-  Ensure prioritization of investments to reflect the contribution to reducing pollution of the sea;

-  Harmonization and enforcement of national laws regarding terrestrial habitats and biodiversity - harmonize legislation in the field of urban planning, protection of nature, environment and cultural heritage with the European Landscape Convention;

-  Protection and restoration of coastal wetland areas and karst fields;

-  Connection between, and upgrading of, national monitoring to an early warning system to reduce the risk of flooding/wave action, pollution, fire, etc.;

-  Connecting/setting up the system of monitoring the marine environment status and connecting/setting up measures to protect the marine environment at the level of (sub) regions with a view to attaining a good ecological situation regarding issues that cannot be resolved by monitoring/measures within the scope of national provisions (e.g. treaties such as the Barcelona Convention with protocols, European directives – Marine Strategy Framework Directive, etc.);

Pillar IV - Sustainable and competitive tourism (diversified tourism offer, sustainable and responsible tourism management)

-  Diversification of tourism products and offer with the aim of overcoming seasonality - transnational thematic routes, valorisation of cultural and natural heritage through tourism, building new touristic infrastructure (e.g. thematic parks, golf courses), branding of tourism products and services in the macro-region, promotion of the region on the world markets, promotion aimed at specific target groups (e.g. seniors, or convention and business tourism), positioning of the region as an excellent destinations during the low season;

-  Enhancing quality and innovation in the tourism - ICT, education, technological transfers, networking of business subjects, clusters, exchange of examples of good practice, connecting the sectors of local agriculture, tourism and food supply, innovative promotion/marketing;

-  Sustainable and responsible tourism management - diversification of nautical and cruise tourism, sustainable R&D platform of new products and services, development of sustainable thematic tourist routes, mapping of existing thematic tourist routes, valorisation of natural and cultural heritage, networking of sustainable tourism companies and clusters, energy efficiency, smart specialization in tourism;

-  Improving the accessibility of tourism products and services - improving specific services and skills, staff training, promotion and availability of information, cooperation with the aim to facilitate the travel of tourists, the harmonization of national statistics aimed at easier measuring of the effects of sector and future planning and policy-making;

-  More efficient use of the EU funds - facilitating access to financing new, sustainable and innovative start-ups and SMEs focused on the research, which will result in new products and services in the sector and raising quality;

-  Initiative to improve quality for sustainable tourism offer – make necessary changes in the regulations;

-  Network of sustainable tourism businesses and clusters;

-  Training in vocational and entrepreneurial skills in tourism – encouraging diversification of tourist products and offers;

-  Adriatic-Ionian cooperation for facilitating tourist circulation;

Other priorities:

-  Integration of Western Balkan countries into the EU;

-  Ensuring coherence between all three EU macro-regional strategies;

-  Ensuring the necessary coherence of projects of macro-regional strategies with nationals strategic projects;

Adriatic-Ionian Cooperation Programme 2014-2020

Adriatic-Ionian Cooperation Programme 2014-2020 (ADRION) is a programme within the second goal of the Cohesion Policy - European Territorial Cooperation. The programme includes four EU Member States (Croatia, Greece, Italy and Slovenia) and four IPA countries (Albania, Bosnia and Herzegovina, Montenegro and Serbia). For the period 2014-2020, the overall ADRION programme budget amounts to 118.154.690 EUR including European Regional Development Fund (ERDF) (EUR 83.467.729), the Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA II) (EUR 15.688.887) and national contributions (EUR 18.998.074). The Cooperation Programme (programming document) defining investment areas of the ADRION programme is currently being negotiated with the European Commission and is planned to be adopted by the end of 2015. The overall objective of the programme is to act as a policy driver and governance innovator fostering European integration among Member and non-EU Member states, utilising the rich natural, cultural and human resources surrounding the Adriatic and Ionian seas and enhancing economic, social and territorial cohesion in the programme area.

Currently the following four thematic objectives and five investment priorities have been selected and proposed to be financed out of the ADRION programme:

-  Innovative and smart region (Thematic Objective 1, Investment Priority 1b) with the Specific Objective: Support the development of a regional Innovation system for the Adriatic-Ionian area”;

-  Sustainable region (Thematic Objective 6, Investment Priority 6c) with the Specific Objective: Promote the sustainable valorisation and preservation of natural and cultural assets as growth assets in the Adriatic-Ionian area; (Thematic Objective 6, Investment Priority 6d) with the Specific Objective: Enhance the capacity in transnationally tackling environmental vulnerability, fragmentation and the safeguarding of ecosystem services in the Adriatic-Ionian area;

-  Connected region (Thematic Objective 7, Investment Priority 7c) with the Specific Objective: Enhance capacity for integrated transport and mobility services and multimodality in the Adriatic-Ionian area;

-  Supporting the governance of the EUSAIR (Thematic Objective 11) with the Specific Objective: Facilitate the coordination and implementation of the EUSAIR by enhancing institutional capacity of public administrations and key stakeholders and by assisting the progress of implementation of joint priorities.

The EUSAIR governance structure is responsible for the management and the implementation of the strategy. The countries involved in the EUSAIR take their share of responsibility for implementation and coordination of the strategy. ADRION programme shall support the governance and the implementation of EUSAIR mainly under TO11 by establishing an operational tool - the Facility Point based in coastal region of Slovenia and its network of Liaison Points in Partner States - relying on existing structures.

16.7.2015

MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju

(2014/2214(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Dubravka Šuica

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe stratešku važnost promicanja europske integracije i procesa proširenja, regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa pomoću alata i sredstava Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR); očekuje novi poticaj jačanju mira, socijalne kohezije, gospodarskog razvoja, ekološke održivosti i sigurnosti u jugoistočnoj Europi;

2.  smatra da su demokratski, transparentni, stabilni i dobri upravljački mehanizmi ključni za određivanje strateškog smjera, donošenje ključnih odluka i nadzor učinkovite provedbe EUSAIR-a; podržava povećano sudjelovanje svih relevantnih dionika u procesu provedbe, uključujući civilno društvo i privatna poduzeća; smatra da je važno jamčiti odgovarajuću vidljivost EUSAIR-a na svim razinama; poziva na blisku suradnju s relevantnim europskim organizacijama i programima u vezi s društvenim i migracijskim izazovima koji utječu na tu regiju, posebno uzimajući u obzir Strategiju za jugoistočnu Europu 2020.; poziva da se izbjegne ponavljanje ili preklapanje aktivnosti; poziva na uspostavljanje zajedničkih projekata i sinergija, posebno sa Srednjoeuropskom inicijativom, Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi i Unijom za Mediteran;

3.  smatra da EUSAIR mora doprinijeti procesu pristupanja zemalja zapadnog Balkana EU-u pružajući im mogućnosti za usku suradnju s državama članicama EU-a i suočavanjem sa zajedničkim regionalnim izazovima; potiče na uključivanje bivše jugoslavenske Republike Makedonije i Kosova u EUSAIR; potiče razvoj sinergija i usklađenih politika između EU-a, relevantnih država članica i zemalja zapadnog Balkana; pozdravlja redovne sastanke šestorice premijera zemalja zapadnoga Balkana i potiče na njihovo koordinirano djelovanje kad je riječ o regionalnim pitanjima; smatra važnim da zemlje jugoistočne Europe riješe pitanja korupcije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava;

4.  poziva na potpuno i učinkovito uključivanje zemalja zapadnog Balkana u sve faze provedbe EUSAIR-a i na jačanje njihove međusobne povezanosti i povezanosti s ostatkom EU-a, što uključuje i pojednostavljenje postojećih administrativnih opterećenja, radi ubrzavanja održivoga gospodarskog rasta i međuljudskih kontakata, uključujući jadransko-jonski koridor; naglašava stratešku važnost jadransko-jonskoga koridora i poziva na uklanjanje svih znatnih razlika i nedostataka u infrastrukturi tih zemalja, posebno u vezi s cestovnim i željezničkim mrežama, intermodalnim vezama, sustavima upravljanja prometom i energetskom infrastrukturom; poziva na dovršenje preostalih odsječaka paneuropskih prometnih koridora u jugoistočnoj Europi, uključujući koridor V., VI., VIII. i X., čime će se poboljšati opća povezanost te regije s državama članicama EU-a; potiče na ubrzavanje nastavka izgradnje Pelješkoga mosta i jadransko-jonske autoceste kako bi se olakšala povezanost;

5.  poziva na pružanje dodatne potpore zajedničkim projektima o opskrbi energijom kao što je jonsko-jadranski plinovod kako bi se povećala sigurnost opskrbe; poziva na podijeljeno i održivo upravljanje temeljnim i zajedničkim resursima kao što su Jadransko i Jonsko more te ribarstveni resursi; poziva na provođenje strategija za pametan regionalni razvoj i projekata usmjerenih na „zeleno” gospodarstvo i socijalnu uključenost;

6.  poziva Komisiju, uključujući Glavnu upravu za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, da na usklađen i dosljedan način utvrdi najučinkovitiju primjenu svih dostupnih instrumenata za financiranje kako bi se ostvario najbolji učinak i postigli bolji rezultati i potaknuo održivi gospodarski rast; smatra da bi instrumente za financiranje trebalo također upotrijebiti na način kojim se potiču dodatna privatna ulaganja; poziva na uspostavljanje novih mehanizama za usklađivanje fondova za potporu vodećim projektima EUSAIR-a;

7.  žali zbog toga što se EUSAIR na neodgovarajući način odnosi prema gorućim pitanjima kao što su trgovina ljudima i prekogranični zločini; napominjući da kriminalni tokovi prolaze kroz taj dio Europe, poziva na uvrštavanje prekograničnog kriminala i svih vrsta nezakonitog trgovanja u EUSAIR;

8.  naglašava da bi nezakonita migracija također trebala biti uvrštena u EUSAIR; traži da se više pozornosti usmjeri na socijalnu koheziju i lokalni razvoj kao osnovne odrednice za integraciju migranata i jačanje kapaciteta za azil;

9.  čvrsto vjeruje da se u EUSAIR-u mora uzeti u obzir strateška važnost te regije za sigurnost opskrbe energijom u EU-u, posebno u smislu diversifikacije izvora i pravaca opskrbe; naglašava da je ulaganje u energetsku međupovezanost ključan preduvjet za integraciju te regije u energetsku mrežu EU-a; imajući na umu veliku ekološku osjetljivost Jadranskog i Jonskog mora, poziva na potpuno poštovanje relevantne pravne stečevine EU-a; poziva na jačanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te na razvoj energetske infrastrukture, posebno u udaljenijim i/ili slabije povezanim područjima;

10.  naglašava potrebu da se produbi parlamentarna odrednica EUSAIR-a; potiče države sudionice da dodatno razvijaju međuparlamentarnu suradnju, što obuhvaća i praćenje primjene EUSAIR-a i promicanje usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a; preporučuje širenje parlamentarnog angažmana izvan godišnje Konferencije predsjednika parlamenata radi jačanja parlamentarnoga nadzora;

11.  poziva Komisiju da redovito izvještava Parlament i savjetuje se s njim o učinku provedbe EUSAIR-a.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

15.7.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

52

9

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Nikos Androulakis, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Bas Belder, Goffredo Maria Bettini, Mario Borghezio, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Javier Couso Permuy, Arnaud Danjean, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Manolis Kefalogiannis, Afzal Khan, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Tamás Meszerics, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Vincent Peillon, Alojz Peterle, Tonino Picula, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Alyn Smith, Charles Tannock, László Tőkés, Elena Valenciano, Johannes Cornelis van Baalen, Hilde Vautmans, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Angel Dzhambazki, Neena Gill, Andrzej Grzyb, Marek Jurek, Gabrielius Landsbergis, Urmas Paet, Dubravka Šuica, István Ujhelyi, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Janusz Zemke

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Fabio De Masi, Axel Voss, Ivan Štefanec

3.8.2015

MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju

(2014/2214(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Marco Affronte

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir Direktivu 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji)(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ(6),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš(7),

1.  uviđa postojanje ključne veze između gospodarskog razvoja i ekološke održivosti uz vođenje računa o načelu supsidijarnosti; podržava promicanje ekonomskog i socijalnog prosperiteta u regiji, čije postizanje ne bi trebalo biti nauštrb ekološke ravnoteže i bioraznolikosti osjetljivih obalnih i morskih ekosustava i njihovih prirodnih resursa; naglašava da je EUSAIR-om potrebno obuhvatiti konkretne mjere za zaštitu okoliša, uključujući projekte:

  (a)  za zaštitu obalnih područja i obalnih ekosustava te za borbu protiv erozije,

  (b)  za potporu aktivnostima za prilagodbu na klimatske promjene i projektima za upravljanje rizicima kako bi se spriječile prirodne katastrofe, povezane ili nepovezane s ljudskim djelovanjem,

  (c)  za promicanje provedbe kvalitetnog upravljanja otpadom, pročišćavanja otpadnih voda i sustava za prevenciju u području vodnih resursa,

  (d)  za pokretanje istraživanja i usporednih studija o slijeganju tla;

2.  zalaže se za plavo gospodarstvo kao rješenje za gospodarsku krizu jer se njime potiče otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski razvoj, a posebno u pogledu radnih mjesta za žene i mlade u obalnim i otočnim zemljama; smatra da se Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju ne može provesti bez uzimanja u obzir ideje plavog gospodarstva, koje predstavlja poveznicu između zaštite okoliša i gospodarskih sektora povezanih s morima i oceanima, akvakulturom, pomorskim i riječnim prometom te turizmom;

3.  poziva Komisiju da se pobrine za to da treće zemlje uključene u projekte u markoregiji poštuju relevantnu pravnu stečevinu Unije u cilju jamčenja održive eksploatacije resursa Unije; preporučuje da se uz pomoć sporazuma i konvencija zemlje izvan EU-a uključe u projekte Europske unije za zaštitu okoliša; nadalje napominje da su dobri mehanizmi upravljanja ključni za provedbu politike zaštite okoliša;

4.  poziva Komisiju da omogući redovan dijalog između aktera uključenih u EUSAIR i škotskih partnera kako bi obje strane bile obaviještene o dobrim praksama i inovativnom pristupu integriranom upravljanju obalnim područjem u Sjevernom moru;

5.  preporučuje državama članicama da razmijene iskustva i dobre prakse u vezi s dunavskom makroregijom;

6.  poziva Komisiju da redovito izvještava Parlament i savjetuje se s njim o rezultatima provedbe EUSAIR-a;

7.  poziva Komisiju i države članice koje su uključene u Strategiju da razviju zajedničke projekte u skladu s načelima zajedničke ribarstvene politike;

8.  smatra da su obale i morski pojas između talijanskog i balkanskog dijela jadranske obale prirodno područje i okoliš iznimne vrijednosti te ih treba zaštititi i istaknuti njihovu vrijednost;

9.  stoga smatra da su dovršenje cestovnih i prometnih infrastruktura na objema stranama Jadranskog mora, njihovo uključivanje u mreže i koridore TEN-T sjever-jug i istok-zapad te dovršenje veza koje nedostaju preduvjeti za postizanje ciljeva ekološke održivosti makroregije;

10.  preporučuje aktivno promicanje ekoinovacija u području ribarstva, akvakulture, pomorskog prometa, turizma (uključujući krstarenja), luka i povezanih infrastruktura u cilju iskorištavanja važnih potencijala regije i poticanja plavog rasta što vodi do otvaranja novih radnih mjesta te u cilju jamčenja racionalne i održive eksploatacije morskih resursa u skladu s integriranom pomorskom politikom; podržava promicanje inovativnih, učinkovitih i održivih usluga pomorskog prijevoza tereta i putnika uz pomoć kojih se mogu smanjiti vrijeme putovanja, troškovi prijevoza i logistike, negativni vanjski učinci te, prije svega, emisije CO2, u skladu s donošenjem planova za mobilnost s malim učincima na okoliš;

11.  poziva Komisiju da promiče razvoj onih ribolovnih aktivnosti koje su održive u pogledu okoliša i zaštite ribljih stokova te da također promiče integriranu ribarstvenu politiku i politiku turizma (ribolovni turizam, marikultura, rekreativni ribolov) u skladu s načelom održivosti;

12.  podsjeća na to da bi se ribe i školjke koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe trebale nalaziti unutar sigurnih bioloških granica radi postizanja dobrog stanja okoliša i radi zaštite dugoročne održivosti industrije ribarstva;

13.  potiče proširivanje zaštićenih područja, posebno poboljšanjem mreža Natura 2000 i Emerald te programa LIFE, kako bi se zaštitio okoliš i zaustavilo smanjenje bioraznolikosti; naglašava važnost očuvanja ugroženih vrsta i poziva mjerodavne države članice da u okviru te makroregionalne strategije provedu odgovarajuće mjere kako bi se postigao taj cilj; potiče države članice da ulože dodatne napore u borbi protiv onečišćivanja mora smećem, posebno u pogledu onečišćenja otpadom na jadranskim otocima;

14.  ističe da postoji potreba za sveobuhvatnim planom za borbu protiv onečišćenja mora te protiv prirodnih opasnosti i opasnosti uzorkovanih ljudskim djelovanjem, kao i protiv rizika povezanih s klimatskim promjenama, ponajprije poplava, suša, erozije tla i šumskih požara;

15.  ističe da se pritisak na morske i obalne ekosustave može smanjiti boljim razumijevanjem bioraznolikosti i da se razmjenom najboljih praksi među tijelima koja njima upravljaju dodatno unapređuje bioraznolikost;

16.  poziva na to da se najmanje 10 % površine Jadranskog i Jonskog mora do 2020. proglasi zaštićenim morskim područjem, u skladu s relevantnim međunarodnim obvezama i u cilju postizanja dobrog stanja morskog okoliša Unije do 2020. i u skladu s Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji; poziva na uspostavu mreže zaštićenih pomorskih i obalnih područja kao i područja u unutrašnjosti te parkova; potiče države članice uključene u Strategiju da poboljšaju kvalitetu okoliša provedbom projekata čiji je cilj smanjenje kemijskog, fizičkog i mikrobiološkog onečišćenja optimizacijom održivosti pomorskog prometa, zaštitom bioraznolikosti i ulaganjem u zaštićena morska područja; s tim u vezi poziva uključene države članice da promiču integrirane sustave promatranja i praćenja stanja okoliša u zaštićenim morskim područjima te da ojačaju suradnju među regionalnim centrima za praćenje stanja okoliša;

17.  izražava veliku zabrinutost zbog ponovnog zanimanja za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na pučini i kopnu, posebno u područjima u kojima se već uvelike osjećaju teške posljedice za okoliš; smatra da je važno provesti odgovarajuće studije za makroregiju; ističe da istraživanje i eksploatacija nafte i plina moraju biti u skladu s ciljevima integrirane pomorske politike i s pomorskim planiranjem te da težište u proizvodnji energije treba u pravilu biti na obnovljivoj energiji, na primjer na pučinskim vjetroelektranama; naglašava da je Jadransko more uvučeno i plitko more u kojem se onečišćujuće tvari zadržavaju i da je na obje njegove obale turizam vrlo razvijen te da bi rast u toj makroregiji u prvom redu trebao ovisiti o turizmu i gospodarskim aktivnostima povezanim sa specifičnim značajkama okoliša i ekosustavima; naglašava da je potrebno da države članice u regiji dosljedno provode zakonodavstvo EU-a i međunarodne konvencije o ekološkoj održivosti i sigurnosti pomorskih aktivnosti kao što su istraživanje nafte i plina na pučini te razvoj, postavljanje i rad pučinskih vjetroelektrana; stoga poziva na cjelovitu provedbu Okvirne direktive o pomorskoj strategiji (2008/56/EZ) i Direktive o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti (2013/30/EU); u vidu makroregionalne suradnje potiče uspostavu sustava za intervenciju u slučaju nesreće;

18.  ističe povezanost zaštite okoliša i razvoja održivog turizma; u tom smislu potiče razvoj održivog turizma u regiji čime će se izbjeći negativne posljedice za okoliš;

19.  poziva Komisiju da poveća razmjenu dobrih praksi poput održivih projekata koje razvijaju obalne akcijske skupine;

20.  potiče države članice da u provedbu makroregionalne strategije aktivno uključe lokalne vlasti, zajednice, civilno društvo i druge dionike kako bi im se omogućilo da ostvare svoje pravo sudjelovanja u postupku odlučivanja u vezi s lokalnim okolišem i javnim zdravljem u slučajevima kada su oni ugroženi zbog onečišćenja ili infrastrukture koja je invazivna ili štetna za okoliš i koja nije u skladu s Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš (2014/52/EU); poziva države članice da s mjerodavnim vlastima u susjednim državama podijele rezultate analize utjecaja pomorskih gospodarskih aktivnosti koje su obuhvaćene Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš i Direktivom 2001/42/EZ o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš;

21.  uviđa da su se brojne regionalne zajednice izjasnile kao zone bez GMO-a; s tim u skladu predlaže suradnju i koordinaciju u okviru EUSAIR-a kako bi se zajamčila zaštita od širenja GMO-a;

22.  podupire stav Komisije o potrebi za osnivanjem centra za prevenciju prirodnih i drugih katastrofa u jadransko-jonskoj makroregiji;

23.  potiče suradnju među hidrometeorološkim institutima država članica radi bolje koordinacije u borbi protiv ekstremnih vremenskih prilika i posljedica klimatskih promjena te upravljanja rizicima od katastrofe;

24.  uviđa da su sektori vodoopskrbe, poljoprivrede i turizma najugroženiji u pogledu klimatskih promjena te stoga potiče suradnju među nacionalnim vlastima radi uspostave okvira i mehanizma za pružanje potpore u provedbi mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje;

25.  prepoznaje velik potencijal izvora obnovljive energije u makroregiji koji se nedovoljno koriste; potiče ulaganja u daljnje poticanje i promicanje suradnje u makroregiji u pogledu energije u okviru energetske unije u kojoj će sudjelovati države članice EU-a i one izvan njega radi ostvarenja klimatskih i energetskih ciljeva EU-a za 2030.;

26.  potiče države članice da nastave s razvojem ekološkog prometnog sektora, uključujući, ali ne ograničavajući se na cestovnu infrastrukturu, posebno u smislu razvoja prekogranične infrastrukture; potiče razvoj multimodalnog prijevoza i integriranih karata;

27.  potiče primjenu Uredbe o praćenju emisija iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji (Uredba (EU) 2015/757) za inovacije i uspostavu održivog pomorskog prometa u markoregiji uporabom alternativnih pogonskih motora i goriva za plovila radi smanjenja emisija stakleničkih plinova i povećanja energetske učinkovitosti u prometnom sektoru.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

15.7.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

56

8

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Cristian-Silviu Buşoi, Nessa Childers, Alberto Cirio, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Ian Duncan, Stefan Eck, Bas Eickhout, Eleonora Evi, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Iratxe García Pérez, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Jiří Maštálka, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Marcus Pretzell, Michèle Rivasi, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Dubravka Šuica, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Paul Brannen, Nicola Caputo, Fredrick Federley, James Nicholson, Marit Paulsen, Gabriele Preuß, Keith Taylor, Tom Vandenkendelaere

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Lucy Anderson, Malin Björk, Jiří Maštálka

23.6.2015

MIŠLJENJE Odbora za ribarstvo

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju

(2014/2214(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Norica Nicolai

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da, kako Komisija ispravno ocjenjuje, postoje velike društveno-gospodarske razlike među zemljama koje su uključene u ovu Strategiju, posebno među državama članicama EU-a i državama nečlanicama; budući da će Komisija Europskom parlamentu predstaviti financijske doprinose za provođenje ove strategije država koje nisu članice;

B.  budući da bi pri ocjenjivanju jedan od najvažnijih ciljeva za sve zemlje uključene u strategiju trebala biti primjena i poštovanje pravila i ciljeva zajedničke ribarstvene politike (ZRP); budući da bi, osim toga, kvantitativan cilj ostvarivanja razine „najvećeg održivog prinosa” ili vrijednosti ispod te razine trebao biti sastavni dio svake ocjene kad je riječ o morskom okolišu i ribarstvu u toj regiji;

C.  budući da je Jadransko more zbog svoje poluzatvorene prirode posebno podložno onečišćenju te da ga odlikuju neobična hidrografska obilježja kao što je činjenica da dubina i obala sjeverne i južne regije u znatnoj mjeri variraju; budući da priobalne zemlje dijele riblje stokove, čime se stalni pritisak stavlja na njihovo obnavljanje; budući da je u sklopu buduće okvirne uredbe o tehničkim mjerama u reformiranom ZRP-u potrebno sastaviti mjere za svaku regiju zasebno te ih uskladiti s posebnostima tog područja, njegovih morskih resursa i ribarstva;

D.  budući da brojni izvori onečišćenja prijete vodama u regiji, uključujući netretirani otpad i otpad koji je bačen u okoliš, eutrofikaciju prouzročenu istjecanjem uslijed poljoprivrednih aktivnosti te ribogojilišta i budući da je iznimno važno shvatiti da se, s obzirom na to da je zaštita okoliša dio strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju, gospodarski razvoj može ostvariti samo u kontekstu ekološke održivosti ;

E.  budući da Komisija, i u strategiji i u akcijskom planu, priznaje da zbog manjka podataka ne raspolaže cjelovitom ocjenom trenutačnog stanja u regiji i dotičnim zemljama;

F.  budući da će, prema izjavama Komisije, EU sufinancirati projekte zajedno s državama članicama;

G.  budući da je plavo gospodarstvo potencijalno rješenje za gospodarsku krizu jer potiče stvaranje novih radnih mjesta, rast i gospodarski razvoj, posebice u priobalnim i otočnim državama; budući da se strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju ne može provesti bez uzimanja u obzir pojma plavog gospodarstva jer on pokriva niz gospodarskih sektora povezanih s morima i oceanima, od tradicionalnih do novih, uključujući ribarstvo, akvakulturu, pomorski promet i prijevoz unutarnjim plovnim putovima, luke i logistiku te turizam;

H.  budući da je strategija dobra koliko i projekti koje države članice financiraju i podupiru;

I.  budući da sve države žele ostvariti gospodarski rast i razvoj;

J.  budući da je plavi rast, koji je dio strategije i pratećeg akcijskog plana, platforma za projekte održivog razvoja, posebice za te vrste regija;

K.  budući da ribarstvo, iako je jedan od najvažnijih sektora u toj regiji, nije obuhvaćeno određenim dijelom strategije nego su različiti aspekti raspoređeni kroz nekoliko stupova;

L.  budući da su porast pomorskog prijevoza te rast turističke industrije krstarenja dio strategije i akcijskog plana za ostvarivanje razvoja i gospodarskog rasta;

M.  budući da bi porast pomorske aktivnosti mogao naštetiti već ugroženim ribljim stokovima u Jadranskom i Jonskom moru;

1.  poziva Komisiju, koja u ovoj Strategiji djeluje kao neovisna posrednica, da istakne važnost stvaranja uvjeta za smanjenje društveno-gospodarskih razlika među državama; ponavlja da je cilj strategije jačanje gospodarske i socijalne kohezije unutar Europske unije i s trećim zemljama jonske i jadranske regije, istovremeno podupirući i promičući napore za usklađivanje zakonodavstva o ribarstvu s ciljevima iz ZRP-a te omogućiti čvrstu prekograničnu suradnju među zemljama u regiji;

2.  poziva Komisiju da na najbolji mogući način zajamči usklađivanje i upravljanje sektorom ribarstva, ribljim stokovima, morskim okolišem i svim ostalim pitanjima koja se odnose na taj sektor na održiv način u sklopu svih stupova te da sve države, između ostalog i treće zemlje makroregije uključene u projekte, poštuju vrijednosti, načela i ciljeve ZRP-a i postupaju u skladu s njima te poziva i Komisiju i države članice uključene u strategiju na razvijanje zajedničkih projekata u skladu s tim načelima;

3.  ističe da je važno podržati provedbu nove Direktive o uspostavi okvira za pomorsko prostorno planiranje (koordiniranim planiranjem), kao i poboljšano upravljanje u području ribarstva i akvakulture kako bi se doprinijelo održivijem iskorištavanju postojećih prirodnih resursa, a time i održivom rastu; smatra da pravilno zajedničko upravljanje pomorskim prostorom pruža važan okvir za održivo i transparentno iskorištavanje pomorskih i morskih resursa;

4.  poziva Komisiju da aktivno promiče osnivanje lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu koje bi mogle biti prirodni alat za diversifikaciju ribarstva; naglašava da je potrebno povećati sudjelovanje dionika u cjelokupnom upravljanju te poboljšati i diversificirati ribarske aktivnosti kako bi ribarstvo i akvakultura bili održivi i unosni;

5.  poziva Komisiju da čim prije sastavi višegodišnji plan upravljanja ribarstvom u ta dva morska bazena;

6.  s obzirom na to da bi povećanje pomorske aktivnosti moglo utjecati na zdravlje ribljih stokova u regiji i da su mnoge vrste već ugrožene, poziva na trajnu provedbu temeljite procjene i analize razvoja stokova te njihovu razmjenu među zemljama; zahtijeva primjenu načela predostrožnosti kad god je to potrebno;

7.  poziva Komisiju da, s obzirom na to da regija ima posebno osjetljiv morski ekosustav, odredi da se svaki čimbenik poput pomorskog prijevoza ili otpada, onečišćenja vode, budućeg bušenja ili izgradnje nove infrastrukture na obali koji bi mogli utjecati na zdravlje ribljih stokova, koji su već ugroženi, ocijeni provedbom sveobuhvatne analize utjecaja na okoliš; ustraje u tome da se načela predostrožnosti i održivosti primjenjuju kad god je to potrebno te poziva Komisiju da ažurira popis pomorskih aktivnosti (dubokomorskog rudarstva, odobalne proizvodnje energije itd.) koje mogu utjecati na morski okoliš te na stanje ribljih stokova;

8.  poziva Komisiju da, s obzirom na to da porast pomorske aktivnosti postupno ograničava ribolovna područja, zajamči da se interesi svih relevantnih sektora na jednak način uzmu u obzir u svim fazama razvoja pomorskih aktivnosti, posebno pri osmišljavanju pomorskog prostornog planiranja te integriranog upravljanja obalnim područjem;

9.  poziva na procjenu i promicanje projekata kojima je cilj ocijeniti utjecaj neizravnog ribolova („mrtve mreže”, mreže za uzgoj dagnji) te usputnog ulova zaštićenih vrsta, s obzirom na to da je procijenjeno da se samo u Jadranskome moru slučajno ulovi više od 40 000 morskih kornjača; smatra da je potrebno hitno izraditi studije o tome kako taj problem utječe na okoliš te studije o načinima njegova smanjenja (na primjer o upotrebi uređaja koji kornjačama omogućuju izlazak iz mreže);

10.  poziva Komisiju da potiče razvoj održivog rekreacijskog ribolova u regiji i održivog i unosnog turizma te da promiče integrirane politike za rekreakcijski ribolov i turizam (ribolovni turizam, marikultura itd.) u skladu s načelom održivosti;

11.  poziva Komisiju da potiče i podupire projekte koji omogućuju stvaran i održiv razvoj malih udaljenih zajednica koje žive na otocima te da im se malim ribolovom zajamči svakodnevni prihod;

12.  poziva Komisiju da podupire i promiče uključenost ribarstva i radnika iz sektora ribarstva u projekte povezane s kulturnim i povijesnim turizmom, kojima se obuhvaća ribolovni turizam, otkrivanje pomorske kulture te lokaliteta i zanimanja povezanih s tradicionalnim ribarstvom;

13.  izražava zabrinutost zbog šteta u moru koje uzrokuje plastični otpad; poziva Komisiju da podrži inicijative za prikupljanje i recikliranje tog otpada; ističe važnost uključivanja ribara u taj proces;

14.  poziva Komisiju da popisuje količinu ulova u okviru rekreacijskog ribolova, da ga regulira i da na tu aktivnost, kao i na profesionalni ribolov, primijeni ciljeve ribolova s najvećim održivim prinosom;

15.  poziva Komisiju da, s obzirom na obnavljanje ribljih stokova u pojedinim područjima Jadranskog i Jonskog mora, zajamči točno utvrđivanje i zaštitu morskih uzgajališta za različite vrste riba, da osigura potrebnu financijsku potporu za stvaranje umjetnih grebena te da pojača postojeće napore radi uspostave povezane mreže zaštićenih morskih područja u regiji kako bi se zajamčila zaštita svih biološki važnih područja u skladu s relevantnim međunarodnim obvezama poput Strateškog plana za biološku raznolikost;

16.  podupire uvođenje oznake kvalitete za visokokvalitetne morske prehrambene proizvode s oznakom podrijetla iz jadranske i jonske regije kako bi se povećala konkurentnost sektora te potrošačima pružila potvrda kojom se jamči kvaliteta proizvoda ribarstva i ribljih proizvoda iz uzgoja;

17.  ističe da razvoj akvakulture i marikulture može imati važnu ulogu ne samo u obnovi raznolikosti vrsta nego i u gospodarskom rastu jadranske i jonske regije;

18.  poziva Komisiju da se hitno riješi pitanje nedostatka preciznih i sveobuhvatnih podataka o pomorskim resursima i pitanje razine onečišćenja vode plastičnim otpadom, netretiranim otpadnim vodama i invazivnim vrstama koje se nalaze u izljevu balastnih voda i zbog kojih su procjene nejasne i nepouzdane; poziva Komisiju na to da, s obzirom na necjelovitost podataka o ribarstvu, procjene ribljih stokova i svih ostalih s tim povezanih analiza, taj problem počne rješavati prije nego što počne financirati ostale projekte; poziva Komisiju na promicanje plodonosne znanstvene suradnje među akterima jadranske i jonske regije te da zajamči da dotične zemlje provode reforme kako bi se omogućilo prikupljanje podataka te provedba analize i procjene u cilju utvrđivanja mogućnosti za održivo iskorištavanje morskih resursa;

19.  poziva države uključene u strategiju na poboljšanje ekološke kvalitete projektima usmjerenima na smanjivanje kemijskog, fizičkog i mikrobiološkog onečišćenja te na zajedničku izradu strategija kojima bi se smanjila količina mikroplastike i ostalog otpada u vodama te regije, istovremeno koordinirajući „čišćenje” postojećih strategija, optimizirajući aktivnosti pomorskog prometa u cilju postizanja održivosti, zaštite biološke raznolikosti, ulaganja u oporavak morskih područja i rješavanja problema eutrofikacije prouzročene istjecanjem uslijed poljoprivrednih aktivnosti;

20.  poziva Komisiju na to da svake godine podnese izvješće Parlamentu i Vijeću, počevši s provedbenom godinom, a završavajući s konačnom procjenom nakon cilja za 2020.; to bi se izvješće trebalo temeljiti na izvješćima i analizama koje provode koordinatori, zajedno s procjenama koje Komisija prikupi od ostalih dionika;

21.  poziva Komisiju i države koje su dio Strategije da potiču važan rad žena u sektoru ribarstva, njihovu stručnu kvalifikaciju te njihovo sudjelovanje u obalnim akcijskim skupinama i organizacijama proizvođača;

22.  poziva Komisiju i države članice koje su dio Strategije da privuku mlade ljude u sektor ribarstva i akvakulture u jadranskoj i jonskoj regiji te da ih potaknu na pokretanje aktivnosti iz tog područja;

23.  poziva Komisiju da poveća razmjenu dobrih praksi poput održivosti projekata koje razvijaju obalne akcijske skupine.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

17.6.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Alain Cadec, Richard Corbett, Diane Dodds, Linnéa Engström, João Ferreira, Raymond Finch, Ian Hudghton, Carlos Iturgaiz, Werner Kuhn, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Norica Nicolai, Ulrike Rodust, Remo Sernagiotto, Ricardo Serrão Santos, Isabelle Thomas, Peter van Dalen, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Izaskun Bilbao Barandica, José Blanco López, Marek Józef Gróbarczyk, Verónica Lope Fontagné, Francisco José Millán Mon

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Tim Aker

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

17.9.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

3

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, José Blanco López, Franc Bogovič, Mercedes Bresso, Steeve Briois, Edward Czesak, Rosa D’Amato, Bill Etheridge, Michela Giuffrida, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Julia Reid, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Maria Spyraki, Ramón Luis Valcárcel Siso, Ángela Vallina, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

James Nicholson, Jan Olbrycht, Demetris Papadakis, Maurice Ponga, Hannu Takkula

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Brando Benifei, Andrejs Mamikins, Soraya Post

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

(2)

SL L 347, 20.12.2013., str. 259.

(3)

SL C 349 E, 29.11.2013., str. 1.

(4)

SL L 197, 21.7.2001., str. 30.

(5)

SL L 164, 25.6.2008., str. 19.

(6)

SL L 178, 28.6.2013, str. 66.

(7)

SL L 124, 25.4.2014., str. 1.

Pravna napomena