Postupak : 2015/2066(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0317/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0317/2015

Rasprave :

PV 24/11/2015 - 10
CRE 24/11/2015 - 10

Glasovanja :

PV 25/11/2015 - 9.5
CRE 25/11/2015 - 9.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0408

IZVJEŠĆE     
PDF 1367kWORD 634k
5.11.2015
PE 564.938v02-00 A8-0317/2015

o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka

(2015/2066(INI))

Posebni odbor za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka

Suizvjestitelji: Elisa Ferreira i Michael Theurer

POGREŠKE/DODACI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka

(2015/2066(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 4. i 13. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članke 107., 108., 113., 115., 116., 175. i 208. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 12. veljače 2015. o osnivanju, ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka,

–  uzimajući u obzir otkrića Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) o odlukama o porezima i drugim štetnim praksama u Luksemburgu, koja su postala poznata pod nazivom „LuxLeaks”,

–  uzimajući u obzir ishod sastanaka na vrhu skupina G7, G8 i G20 o međunarodnim poreznim pitanjima, a posebno sastanka na vrhu u dvorcu Elmau 7. i 8. lipnja 2015., sastanka na vrhu u Brisbaneu 15. i 16. studenog 2014., sastanka na vrhu u Sankt Peterburgu 5. i 6. rujna 2013., sastanka na vrhu u u Lough Erneu 17. i 18. lipnja 2013. te sastanka na vrhu u Pittsburghu 24. i 25. rujna 2009.,

–  uzimajući u obzir izvješće Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) „Štetno porezno natjecanje: sve veći globalni problem” iz 1998.,

–  uzimajući u obzir izvješće OECD-a „Rješavanje problema erozije porezne osnovice i premještanja dobiti” iz 2013., Akcijski plan OECD-a u vezi s erozijom porezne osnovice i premještanjem dobiti i publikacije koje su im slijedile,

–  uzimajući u obzir nedavne zaključke Europskog vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (14. ožujka 2013.), o oporezivanju (22. svibnja 2013.), o automatskoj razmjeni informacija (18. prosinca 2014.), o eroziji porezne osnovice i premještanju dobiti (BEPS), o automatskoj razmjeni informacija na globalnoj razini i štetnim poreznim mjerama (18. prosinca 2014.) te o utaji poreza (27. lipnja 2014.),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) i njegovo izvješće o poreznim pitanjima podneseno Europskom vijeću 22. lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir polugodišnje izvješće o Kodeksu o postupanju (oporezivanje poslovanja) koje je sastavila Skupina za Kodeks o postupanju i podnijela Vijeću,

–  uzimajući u obzir Direktivu o administrativnoj suradnji(1), Direktivu o kamatama i licencijama(2) te najnovije zakonodavne prijedloge Komisije o njihovoj izmjeni,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/435/EEZ od 23. srpnja 1990. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica(3) („Direktiva o matičnim društvima i društvima kćerima”), kako je zadnje izmijenjena 2015.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. UFEU-a(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 77/799/EEZ od 19. prosinca 1977. o međusobnoj pomoći nadležnih tijela država članica u području izravnog oporezivanja i oporezivanja polica osiguranja(6),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) br. 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. veljače 2007. upućenu Vijeću, Europskom parlamentu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o radu Zajedničkog foruma EU-a o transfernim cijenama na području izbjegavanja sporova i rješavanja sporova te o Smjernicama za prethodne sporazume o transfernim cijenama u EU-u (COM(2007)0071),

–  uzimajući u obzir Obavijest Komisije o primjeni propisa o državnim potporama na mjere koje se odnose na izravno oporezivanje poslovanja (98/C 384/03) od 10. prosinca 1998.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod nazivom „Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja dobiti poduzeća u Europskoj uniji: pet ključnih područja djelovanja” (COM(2015)0302) od 17. lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. ožujka 2015. o poreznoj transparentnosti za sprečavanje utaje i izbjegavanja poreza (COM(2015)136),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. prosinca 2012. pod nazivom „Akcijski plan za jačanje borbe protiv porezne prijevare i utaje poreza” (COM(2012)0722),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije od 6. prosinca 2012. o agresivnom poreznom planiranju (C(2012)8806),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije od 6. prosinca 2012. o mjerama za poticanje trećih zemalja na primjenu minimalnih standarda dobrog upravljanja u poreznim pitanjima (C(2012)8805),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. lipnja 2012. o konkretnim načinima jačanja borbe protiv porezne prijevare i utaje poreza među ostalim u odnosu na treće zemlje (COM(2012)0351),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (COM(2011)0121) koji je Komisija sastavila 2011. i stajalište Parlamenta od 19. travnja 2012. o tom prijedlogu,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 25. listopada 2011. pod nazivom „Obnovljena strategija EU-a 2011. – 2014. za društveno odgovorno poslovanje”,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica od 1. prosinca 1997. o Kodeksu o postupanju pri oporezivanju poslovanja(7) i redovna izvješća Skupine za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja podnesena Vijeću,

–  uzimajući u obzir preporuku o zaštiti zviždača od 30. travnja 2014. koju je donio Odbor ministara Vijeća Europe;

–  uzimajući u obzir izvješće ureda Simmons & Simmons iz 1999. o administrativnim praksama iz stavka 26. izvješća Skupine za Kodeks za 1999., izvješće Primarolo (SN 4901/99) i ažuriranu verziju tog izvješća iz 2009.,

–  uzimajući u obzir amandmane koje je Parlament 8. srpnja 2015. usvojio u odnosu na prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara i Direktive 2013/34/EU u pogledu određenih elemenata izvješća o korporativnom upravljanju,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza kao izazovima za upravljanje, socijalnu zaštitu i razvoj u zemljama u razvoju(8);

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2015. o godišnjem poreznom izvješću(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. o godišnjem izvješću za 2013. o zaštiti financijskih interesa EU-a – borba protiv prijevara(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. svibnja 2013. o borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i poreznih oaza(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2012. o pozivu na konkretne načine borbe protiv porezne prijevare i utaje poreza(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2011. o oporezivanju i razvoju – suradnja sa zemljama u razvoju pri promicanju dobrog upravljanja u poreznim pitanjima(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2010. o promicanju dobrog upravljanja u poreznim pitanjima(15),

–  uzimajući u obzir različita parlamentarna saslušanja održana u nacionalnim parlamentima i naknadna izvješća na istu temu, a posebno ona održana u Donjem Domu u Ujedinjenoj Kraljevini, Senatu SAD-a i francuskoj Nacionalnoj skupštini,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (A8-0317/2015),

LuxLeaks: činjenice i brojke

A.  budući da je zbog skandala „LuxLeaks” koji je izbio 5. studenog 2014. zahvaljujući Međunarodnom konzorciju istraživačkih novinara, kada je objavljeno oko 28 000 stranica povjerljivih dokumenata o više od 500 privatnih poreznih dogovora između Luksemburške porezne uprave i više od 300 multinacionalnih korporacija između 2002. i 2010., otkriveno koliko su bili rašireni tajni dogovori o složenim financijskim konstrukcijama sa svrhom ishođenja drastičnih smanjenja poreza; budući da je zabilježeno mnogo slučajeva u kojima luksemburške podružnice posluju sa stotinama milijuna eura, ali je njihova prisutnost i gospodarska aktivnost u Luksemburgu mala;

B.  budući da su pitanja povezana s erozijom osnovice poreza na dobit i praksom agresivnog poreznog planiranja poznata na međunarodnoj razini i da ih se na istoj razini analizira barem nekoliko desetljeća; budući da je skandal Luxleaks usmjerio pozornost javnosti i medija na ta pitanja, otkrivši upitne porezne prakse koje promiču računovodstvene tvrtke u određenoj državi članici; budući da su istrage Komisije i djelovanje Parlamenta putem njegova posebnog odbora pokazali da to nije izdvojen slučaj, već da je praksa korištenja poreznih mjera za smanjenje ukupnog poreznog dugovanja nekih velikih korporacija kako bi se umjetno povećala nacionalna porezna osnovica na račun drugih država rasprostranjena u Europi i izvan nje;

C.  budući da takvo ponašanje, koje često dovodi do nepovezanosti između mjesta gdje se vrijednost stvara i gdje se oporezuje dobit, nije ograničeno samo na odluke o porezima, nego obuhvaća i široki spektar štetnih poreznih praksi koje nacionalne porezne uprave provode unutar i izvan EU-a;

D.  budući da podvrgavanje takvih praksi javnom nadzoru čini dio demokratske kontrole; budući da, s obzirom na njihov negativan učinak na društvo kao cjelinu, te prakse mogu postojati samo dok su tajna ili dok ih se tolerira; budući da su istraživački novinari, nevladin sektor i akademska zajednica imali ključnu ulogu u razotkrivanju slučajeva izbjegavanja plaćanja poreza i informiranju javnosti o tome; budući da, sve dok ih se ne može spriječiti, njihovo otkrivanje ne bi trebalo ovisiti o hrabrosti i osjećaju za etiku pojedinih zviždača, nego biti dio sustavnijeg mehanizama izvješćivanja i razmjene informacija;

Pristup država članica prema oporezivanju trgovačkih društava

E.  budući da je prihod od poreza na dobit 2012. u 28 država članica Unije u prosjeku iznosio 2,6 % BDP-a(16);

F.  budući da je izravno oporezivanje u skladu s Ugovorima najvećim dijelom u nadležnosti država članica; budući da je u mjeri u kojoj EU ima nadležnost u oporezivanju ta nadležnost obično podložna zahtjevu za jednoglasnost u Vijeću; budući da zbog toga još nisu donesene nikakve bitne odluke u području oporezivanja poduzeća na razini EU-a unatoč nedavnim zbivanjima pri integraciji EU-a u vezi s unutarnjim tržištem i drugim područjima obuhvaćenima Ugovorima o EU-u poput međunarodnih trgovinskih sporazuma, jedinstvene valute, ekonomskog i fiskalnog upravljanja te načela i zakonodavstva na području borbe protiv pranja novca; budući da države članice moraju djelovati u skladu s europskim zakonodavstvom na području tržišnog natjecanja i osigurati da njihovo porezno zakonodavstvo ne odstupa od načela unutarnjeg tržišta i ne narušava tržišno natjecanje; budući da pravilo o jednoglasnosti unutar Vijeća, koje svakoj državi članici daje pravo na veto, smanjuje poticaj za kretanje iz statusa quo prema rješenju koje uključuje veću suradnju; budući da bi promjena zahtjeva za jednoglasnost u pitanjima izravnog oporezivanja iziskivala izmjenu Ugovora, osim u slučaju korištenja postupka iz članka 116. UFEU-a;

G.  budući da trenutno stanje u kojemu svaka država članica ima pravo uložiti veto podrazumijeva da sve države članice moraju biti odlučne i surađivati u rješavanju paneurospkog problema utaje i izbjegavanja plaćanja poreza;

H.  budući da, uz neke hvalevrijedne iznimke, državni politički predstavnici dosad nisu bili dovoljno jasni u rješavanju problema izbjegavanja poreza, koji uključuje i odluke o porezima;

I.  budući da na europskom unutarnjem tržištu kapital ima neometan protok i da velika trgovačka društva na konsolidiranoj osnovi izvješćuju o svojem radu, ali da porez na nacionalnoj osnovi ubiru porezna tijela koja međusobno vrlo slabo komuniciraju;

J.  budući da na potpuno ostvarenom unutarnjem tržištu nikakav umjetni poremećaj ne bi smio utjecati na odluke o ulaganju i odabir mjesta poslovanja; međutim, budući da se globalizacijom, digitalizacijom i slobodnim kretanjem kapitala stvaraju uvjeti za intenzivnije porezno natjecanje među državama članicama i s trećim zemljama kako bi se privuklo ulagače i poduzeća; budući da je važno zadržati trgovačka društva u Europi te u nju privući nova, ali da to ne bi smjelo poprimiti oblik potencijalno štetnih poreznih mehanizama, usmjerenih u prvom redu na poticanje ulaganja i stvaranje dodatne gospodarske aktivnosti zbog reakcija na slične mjere pokrenute u susjednim zemljama ili ispravak onoga što se smatra postojećim nejednakostima među državama članicama, u smislu relativnog bogatstva, veličine ili perifernog položaja; budući da se, osim toga,u nekim slučajevima čini da postoji korelacija između privlačnih sustava oporezivanja poduzeća i visoke razine nacionalnog bogatstva; budući da optimalna struktura poreznih sustava ovisi o brojnim čimbenicima i da se stoga razlikuje od zemlje do zemlje; budući da štetno porezno natjecanje između država članica ograničava potencijal jedinstvenog tržišta;

K.  budući da se, umjesto da se jednostavno usmjeri na promicanje privlačnog poslovnog okruženja koje nudi, primjerice, dobru infrastrukturu i visokokvalificiranu radnu snagu, putem, među ostalim, rashoda kojima se potiče produktivnost, i da osigura stabilnost i predvidljivost poreznih sustava, svaka zemlja kao sudionik poreznog natjecanja koristi svojim nacionalnim zakonodavstvom u kombinaciji s mrežom poreznih sporazuma da bi se promovirala kao zemlja za ulaganje, kao žarište kroz koje treba protjecati kapital ili u kojemu se treba zabilježiti dobit te na taj način privlači trgovačka društva ili fiktivna trgovačka društva na uštrb zemalja partnera, što rezultira nepoštenim praksama među tim zemljama; budući da, promatrana zasebno, svaka država ima jasan interes ponašati se kao „slobodni strijelac”, odnosno pokušava prva osmisliti i primjenjivati određene porezne mehanizme i propise kojima privlači poduzeća koja stvaraju poreznu osnovicu, a posljednja sudjelovati u zajedničkim i koordiniranim akcijama za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza;

L.  budući da među državama članicama postoji porezno natjecanje; budući da je načelo lojalne suradnje među državama članicama utvrđeno u članku 4. UFEU-a; budući da se od država članica očekuje da u pitanjima poreznog natjecanja u cijelosti primjenjuju načelo lojalne suradnje;

G.  budući da neke države članice zauzimaju ambivalentan stav u vezi s izbjegavanjem plaćanja poreza, negodujući s jedne strane zbog erozije svoje nacionalne porezne osnovice, dok su istovremeno odgovorne za strukturu sadašnjih nacionalnih i međunarodnih poreznih sustava koji su to omogućili, a čak i dalje ometaju mogućnost da se njihovi porezni sustavi približe koordiniranijem rješenju; budući da u sklopu potpune mobilnosti kapitala unutar EU-a i cilja uvođenja unije tržišta kapitala, koji je objavila Unija, u potpunosti treba uzeti u obzir međuovisnost i uzajamne učinke nacionalnih poreznih sustava i prihoda, imajući u vidu opsežno pozitivno i negativno prekogranično prelijevanje učinaka odluka o porezima pojedinačnih država članica jer porezni poticaj jedne zemlje izaziva eroziju porezne osnovice u drugoj;

N.  budući da svjedočimo paradoksalnoj situaciji u kojoj je slobodno natjecanje među državama članicama u poreznim pitanjima rezultiralo nekonkurentnim ponašanjem i narušavanjem tržišnog natjecanja;

O.  budući da se uvođenje europskog jedinstvenog tržišta pokazalo vrlo povoljnim za nacionalna gospodarstva koja su postala konkurentnija i privlačnija u globaliziranom gospodarstvu te budući da će porezna konvergencija između država članica na kraju imati isti učinak;

P.  budući da zakonodavac i porezne uprave koje su često u nedostatku sredstava ne mogu predvidjeti inovativne oblike izbjegavanja poreza koje osmišljavaju i promiču neki porezni savjetnici, posebice iz jako velikih revizorskih društava, odvjetnici i posrednička društva, nego mogu samo reagirati na njih, ponekad s velikim zakašnjenjem; budući da iskustvo osobito pokazuje da tijela EU-a koja trebaju spriječiti uvođenje novih štetnih poreznih mjera (poput Skupine za Kodeks o postupanju koju su države članice osnovale 1998. ili Komisije, koja je čuvarica Ugovora) nisu u stanju riješiti neželjene događaje jer ponekad reagiraju na neučinkovit način ili pak na temelju previše ograničenog mandata te da je u EU uveden velik broj novih i često agresivnih mjera ili sporazuma, poput režima oporezivanja patenata; budući da se multinacionalne korporacije u EU-u i drugdje u svijetu pri izradi svojih planova za izbjegavanje plaćanja poreza oslanjanju na stručno znanje dobro organiziranog i vještog sektora poreznih savjetnika, kao i banaka i drugih pružatelja financijskih usluga; budući da je taj sektor istovremeno zastupljen u tijelima koja savjetuju vlade i javne institucije o poreznim pitanjima, poput, primjerice, Platforme EU-a za dobro porezno upravljanje; budući da postoji zabrinutost u vezi sa sukobima interesa do kojih može doći u slučajevima u kojima ista društva pružaju savjete i tijelima javne vlasti i privatnim multinacionalnim korporacijama;

Q.  budući da bi se svako porezno planiranje trebalo provoditi u granicama zakona i primjenjivih ugovora; budući da se stoga čini da je najprikladniji odgovor na agresivno porezno planiranje dobro zakonodavstvo i međunarodno usklađivanje prema željenim ishodima;

R.  budući da je provedba zakonodavstva od ključne važnosti za ostvarenje zadanih ciljeva; budući da je ta provedba u nadležnosti nacionalnih uprava, kojima često nedostaje inicijativa za međusobnu suradnju na europskoj razini; budući da takvo stanje doprinosi razilaženju do kojeg već dolazi zbog razlika u zakonodavstvima u Uniji i da ga pogoršava;

S.  budući da institucije Trojke (Europska komisija, Europska središnja banka i međunarodni monetarni fond) koje nadgledaju programe financijske i fiskalne prilagodbe u državama članicama kao što su Portugal i Grčka nisu pokušale spriječiti porezne amnestije, odluke o porezima, porezne olakšice i sustave poreznih izuzeća u okviru kojih se provodila i još uvijek se provodi nepoštena diskriminacija i kojima se korporacijama i pojedincima omogućuje izbjegavanje plaćanja poreza, što rezultira velikim smanjenjem državnih prihoda i povećanjem opterećenja malih i srednjih poduzeća i građana koji ionako plaćaju previsoke poreze;

T.  budući da istrage i kazneni progoni u vezi s poreznim zločinima i pranjem novca, koji često uključuju financijske operacije i pravne osobe u više poreznih jurisdikcija, predstavljaju veliki izazov; budući da je osoblje koje je u državama članicama zaduženo za provođenje istraga i vođenje sudskih postupaka protiv počinitelja poreznih zločina i drugih financijskih zločina često nedovoljno obučeno i nedovoljno opremljeno;

U.  budući da je politika štednje i proračunskog ograničenja tijekom proteklih nekoliko godina znatno smanjila mogućnost poreznih uprava da provode istrage u vezi s poreznim zločinima i štetnim poreznim praksama; budući da su ti rezovi osobitu štetu nanijeli u zemljama u kojima se provode programi financijske pomoći pod vodstvom Trojke, u kojima je povećanje državnih prihoda ostvareno na uštrb pretjeranog oporezivanja malih i srednjih poduzeća i građana, dok su porezna amnestija, odluke o porezima i ostali sustavi poreznih izuzeća i povlastica bili rezervirani za velike korporacije i bogate utajivače poreza, kao što je to bio slučaj u Portugalu i Grčkoj;

Odluke o porezima i štetne porezne prakse

V.  budući da odluke o porezima obuhvaćaju širok spektar postupaka u državama članicama, od ad-hoc politika do jasno definirane primjene zakona, u smislu mogućeg opsega i tema koje obuhvaćaju, obvezujuće prirode, učestalosti primjene, javne naravi, trajanja i plaćanja naknada; budući da nema opće prihvaćene definicije odluka o porezima na međunarodnoj razini, osim što se Komisija na njih referira kao na „svaku vrstu komunikacije ili bilo koji drugi instrument ili mjeru sličnog učinka koju poduzima država članica ili koja se poduzima u njezino ime u pogledu tumačenja ili primjene poreznih propisa”;

W.  budući da odluke o porezima nisu same po sebi problematične jer mogu, a to je i njihova izvorna svrha, osigurati pravnu sigurnost poreznog obveznika i smanjiti financijski rizik poštenih društava u slučajevima kada porezni zakoni ili njihova konkretna primjena u određenim okolnostima nisu jasni ili se mogu suprotno tumačiti, osobito kod složenih transakcija, te se time mogu izbjeći budući sporovi između poreznog obveznika i porezne uprave;

X.  budući da je praksa donošenja odluka razvijena u okviru bliskijeg odnosa bolje suradnje između poreznih uprava i poreznih obveznika kao alat za rješavanje sve složenije porezne obrade nekih transakcija u sve složenijem, globalnijem i digitalnijem gospodarstvu; budući da je, iako države članice tvrde da te odluke nisu diskriminirajuće, već da se radi samo o načinu da se pojasni postojeće porezno zakonodavstvo, i dalje ih čuvajući u tajnosti, njegov posebni odbor utvrdio da se odluke o porezima mogu donositi bez ikakve pravne podloge neformalnim i diskrecijskim dogovorima kojima se pogoduje strukturama koje nastoje platiti što niže poreze i koje se oslanjaju na alate za porezno planiranje koje obično koriste multinacionalne korporacije kako bi smanjile svoj porezni doprinos; budući da je to očito problem posebno, iako ne isključivo, kad je riječ o odlukama povezanima s određivanjem cijena prijenosa unutar trgovačkih društava (takozvani prethodni dogovori o cijeni); budući da one, unatoč činjenici da nekim odabranim akterima pružaju pravnu sigurnost, mogu prouzročiti nejednakost između trgovačkih društava kojima se odobrene i društava koja pripadaju istom sektoru, a nemaju pristup tim odlukama;

Y.  budući da ni OECD ni Europska komisija nisu pozvali na ukidanje same prakse odluka o porezima;

Z.  budući da napredne odluke o porezima ne bi trebale ni na koji način utjecati na porezno tretiranje neke transakcije, niti davati prednost jednom poreznom obvezniku u odnosu na drugog, već bi u situacijama kad su ostali uvjeti jednaki trebale imati isti učinak kao i ex post primjena relevantnih poreznih odredbi; budući da, sukladno tome, fokus ovog izvješća nije strogo ograničen na odluke o porezima, nego obuhvaća, u skladu s mandatom povjerenom njegovu posebnom odboru (TAXE), svaku poreznu mjeru slične prirode ili učinka koju generički nazivamo „štetnom poreznom praksom”, odnosno mjere čija je svrha privući nerezidentna poduzeća ili transakcije na štetu drugih poreznih jurisdikcija u kojima bi se te transakcije obično trebale oporezovati i/ili mjere kojima se prednost daje samo određenim trgovačkim društvima i na taj način narušava tržišno natjecanje;

AA.  budući da štetne porezne prakse u određenoj mjeri mogu biti povezane s jednim ili više sljedećih neželjenih učinaka: nedostatak transparentnosti, proizvoljna diskriminacija, narušavanje tržišnog natjecanja i nejednaki uvjeti na unutarnjem tržištu i izvan njega, utjecaj na integritet jedinstvenog tržišta i na pravednost, stabilnost i legitimitet poreznog sustava, veće oporezivanje gospodarskih faktora koji su manje mobilni, povećanje gospodarskih razlika, nepošteno natjecanje među državama, erozija porezne osnovice, nezadovoljstvo u društvu, nepovjerenje i demokratski deficit;

AB.  budući da mora priznati da, iako su mala i srednja poduzeća i dalje pokretačka snaga gospodarstva i zapošljavanja u Europi, multinacionalne korporacije također imaju ključnu ulogu kao ulagači, osiguratelji gospodarskog rasta i radnih mjesta; budući da je plaćanje pravednog udjela u porezima u zemljama u kojima se odvija stvarna gospodarska aktivnost i stvaranje vrijednosti i dalje ključan doprinos tih poduzeća dobrobiti i održivosti europskih društava;

Rad Posebnog odbora

AC.  budući da je njegov nadležni posebni odbor, osnovan 26. veljače 2015., održao 13 sjednica tijekom kojih je saslušao predsjednika Komisije Junckera, povjerenike Vestager i Moscovicija, ministre financija Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Španjolske, predstavnike OECD-a, zviždače, istraživačke novinare, stručnjake, predstavnike akademske zajednice, predstavnike multinacionalnih korporacija, profesionalna udruženja, sindikate, nevladine organizacije i zastupnike u nacionalnim parlamentima EU-a (vidi Prilog 1.); budući da su izaslanstva Odbora TAXE posjetila Švicarsku, kako bi sagledala određene aspekte trećih zemalja kao dimenzije koja je bila dio njihova mandata, te sljedeće države članice radi prikupljanja informacija: Belgiju, Luksemburg, Irsku, Nizozemsku i Ujedinjenu Kraljevinu; budući da su organizirani i sastanci s predstavnicima vlada Gibraltara i Bermuda;

AD.  budući da je rad Odbora djelomično ometala činjenica da više država članica i Vijeće nisu na vrijeme dostavili odgovore (vidi Prilog 2.) i u konačnici nisu poslali sve tražene dokumente ili su pak poslali samo odgovore iz uljudnosti u kojima su se jedva dotaknuli teme zahtjeva; budući da su od 18 multinacionalnih korporacija (osim revizorskih društava i društava za porezno savjetovanje) samo njih četiri pristale pojaviti se u Odboru (vidi Prilog 3.); budući da ni Komisija nije u potpunosti surađivala i nije poslala sve radne dokumente i bilješke s neslužbenih sastanaka u vezi s Kodeksom o postupanju te da je, zbog neumoljivosti nekih država članica, pristala samo na ograničeni postupak savjetovanja; budući da je mandat Odbora iz tog razloga trebalo produžiti;

AE.  budući da je u vrijeme usvajanja ovog izvješća veći broj istraga Komisije o sporazumima o transfernim cijenama koji su potvrđeni odlukama o porezima i drugim mjerama slične naravi ili učinka, a koji utječu na oporezivu dobit pripisanu određenim društvima kćerima multinacionalnih korporacija, još uvijek u tijeku;

Pregled prakse oporezivanja poduzeća u državama članicama

1.  podsjeća da su modeli oporezivanja poduzeća koji postoje u industrijaliziranim zemljama nastali u prvoj polovini 20. stoljeća, u vremenu kada je prekogranična aktivnost bila ograničena; napominje da su globalizacija i digitalizacija ekonomije radikalno promijenili globalni lanac vrijednosti i način na koji funkcioniraju tržišta te da većina velikih trgovačkih društava sada ima transnacionalnu strukturu čiji zahtjevi nadilaze nacionalne porezne propise; ističe da nacionalna i međunarodna pravila u području oporezivanja nisu išla ukorak s razvojem poslovnog okruženja;

2.  ističe da je potrebno donijeti uravnoteženu i pravednu poreznu politiku koja će biti sastavni dio strukturne reforme u državama članicama;

3.  primjećuje da, dok je usklađivanje s različitim poreznim sustavima postajalo sve složenije za trgovačka društva koja posluju prekogranično, globalizacija i digitalizacija olakšale su organiziranje njihovih aktivnosti putem off-shore financijskih centara i stvaranje sofisticirane strukture kako bi smanjila svoj globalni porezni doprinos ; zabrinut je zbog toga što je zbog ekonomske krize, dužničke krize i proračunske konsolidacije većina država članica znatno smanjila broj zaposlenih u svojim poreznim upravama; naglašava da bi nacionalne porezne uprave na raspolaganju trebale imati dovoljno resursa, među ostalim i onih ljudskih, kako bi mogle biti učinkovite u prevenciji i otkrivanju te borbi protiv agresivnog poreznog planiranja, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza koji su uzrok znatne erozije njihove porezne osnovice, te osigurati bolje i poštenije ubiranje poreza i vjerodostojnost poreznog sustava; primjećuje da su studije pokazale da kvalificirano osoblje poreznih uprava državi donosi puno veći prihod u odnosu na sam trošak tog osoblja jer se učinkovitost poreznih uprava izravno i pozitivno odražava na nacionalne proračune;

4.  naglašava da postoji razlika između, s jedne strane, štetnih praksi određenih poreznih i nacionalnih uprava koje multinacionalnim korporacijama omogućuju da premještaju dobit kako bi izbjegle oporezivanje na području na kojemu je ta dobit zaista ostvarena i, s druge strane, natjecanja u privlačenju izravnog stranog ulaganja među državama ili pak zadržavanja gospodarskih aktivnosti u državi uz potpuno poštovanje zakonodavstva EU-a;

5.  ističe da Ugovor, u skladu s načelom supsidijarnosti, omogućava državama članicama da same odrede svoju stopu poreza na dobit i poreznu osnovicu sve dok se ne uvedu snažnije mjere porezne konvergencije u skladu s Ugovorom; međutim, također ističe da previše složena pravila nacionalnih poreznih sustava, zajedno s razlikama među tim sustavima, stvaraju pravne praznine kojima se multinacionalne korporacije koriste za agresivno planiranje poreza, što dovodi do erozije osnovice, premještanja dobiti, „utrke do dna” i, u konačnici, neoptimalnog ekonomskog ishoda; ističe činjenicu da je ovakva vrsta izbjegavanja plaćanja poreza igra u kojoj gube svi nacionalni proračuni promatrani zajedno jer se povećanjem poreznih prihoda koje je posljedica štetnih praksi u jednoj državi članici (zbog izuzeća, posebnih olakšica ili propusta u zakonima) ne nadoknađuju smanjeni porezni prihodi u drugim državama članicama; ističe da se daljnje smanjenje osnovice, štetno porezno natjecanje i „utrku do dna” po pitanju poreznih stopa mogu spriječiti jedino usklađenijim zajedničkim pristupom država članica, koji bi trebao dovesti do zajedničkog okvira unutar kojeg države članice određuju svoje porezne stope;

6.  podsjeća da su u nekim državama članicama stope poreza na dobit službeno više nego u drugima, ali da su zbog olakšica ili propusta u zakonima koji idu u prilog tuzemnim trgovačkim društvima one zapravo niže, zbog čega su efektivne porezne stope u tim državama niže nego u državama članicama sa službeno niskim stopama;

7.  ističe činjenicu da niži porez na dobit u nekim državama članicama može rezultirati relativno višim prihodima od poreza u odnosu na više stope poreza na dobit;

8.  napominje da su, prema podacima Komisije(17), zakonske stope poreza na dobit u EU-u pale za 12 postotnih poena, s 35 % na 23 % od 1995. do 2014.; ističe da je ovo smanjenje poreznih stopa popraćeno širenjem porezne osnovice radi ublažavanja gubitka prihoda i da se relativno stabilan prihod proizašao iz oporezivanja društava u istom vremenskom razdoblju može objasniti znatnim trendom „osnivanja većih društava“, odnosno napuštanjem određenih pravnih oblika poslovanja, kao onih s (jedinim) vlasnikom, i prijelazom u status korporacija, što rezultira sličnim prijelazom s porezne osnovice za fizičke osobe na osnovicu za društva;

9.  primjećuje da većina država članica troši velike iznose na porezne poticaje na osnovi kojih se malim i srednjim poduzećima želi dati konkurentska prednost, ali da te pokušaje, prema zaključcima Komisije(18), ugrožava rezultat međunarodnog poreznog planiranja u tri od četiri države članice u kojima je provedena nedavna studija; smatra da su zbog navedenog mala i srednja poduzeća u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurenciju unatoč velikim troškovima u okviru proračunskih rashoda namijenjenih davanju potpore tim poduzećima, a time se ugrožava i ostvarenje cilja nacionalnih donositelja odluka;

10.  naglašava sve veći raskorak između zakonskih i efektivnih poreznih stopa, naročito za društva koja posluju na globalnoj razini, što barem djelomično odražava različita odstupanja i izuzeća od općeg poreznog režima, bilo da je zakonodavac njima namjeravao postići određene ciljeve ili da su posljedica agresivnog planiranja poreza, odnosno uvođenja potpuno umjetnih mehanizama namijenjenih isključivo smanjenju porezne obveze;

11.  naglašava da razlike među poreznim sustavima na globalnoj razini doprinose znatnoj eroziji porezne osnovice i izbjegavanju plaćanja poreza, ali da djelovanje samo na razini EU-a neće biti dovoljno za rješavanje tih problema;

12.  konstatira veliku raznovrsnost 28 poreznih sustava u EU-u, i u pogledu definicije porezne osnovice i visine porezne stope, koja postaje tim veća kad se u obzir uzmu posebne jurisdikcije s autonomnim poreznim sustavima koje su povezane s državama članicama EU-a (prekomorski teritoriji i britanski krunski posjedi); žali što trenutno u EU-u nema zajedničke definicije ili smjernica za osnovne pojmove i elemente kao što su ravnoteža između oporezivanja na izvoru i oporezivanja prema prebivalištu, stalna poslovna jedinica i oporezivi subjekti, ekonomski sadržaj i pravila protiv zlouporabe, definicija kamate i licencija, postupanje s nematerijalnom imovinom, postupanje s dugom i kapitalom, a da ne spominjemo što se može ili ne može odbiti od porezne osnovice, što ima za posljedicu nekoordinirane porezne sustave država članica; ističe da je te definicije potrebno uskladiti;

13.  ističe da nacionalni preferencijalni režimi i neusklađenosti raznih poreznih sustava unutar jedinstvenog tržišta stvaraju mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza; napominje da su ti nepoželjni učinci pojačani zbog interakcije s velikim brojem bilateralnih poreznih sporazuma između država članica i trećih zemalja kao i nedostatnim odredbama o borbi protiv poreznih prijevara i utaja u okviru tih sporazuma;

14.  primjećuje da je u tom neusklađenom poreznom okviru unutar EU-a očit i nedostatak suradnje među državama članicama; s tim u vezi ističe da države članice ne uzimaju nužno u obzir utjecaj svojih poreznih mjera na druge države članice, ne samo dok kreiraju svoje porezne mjere nego i kad razmjenjuju informacije o provedbi tih mjera, što de facto nalikuje politici „osiromaši svog susjeda” u poreznim pitanjima, što je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima europskog projekta; ističe da bi automatska, sustavna i učinkovita razmjena informacija među državama članicama omogućila da se u obzir uzme porezno tretiranje određenih priljeva prihoda ili transakcija u drugim državama članicama; ističe da to doprinosi i nastanku neprihvatljive situacije u kojoj se dobit koju multinacionalne korporacije ostvaruju u nekoj državi članici često oporezuje po vrlo niskim stopama ili se uopće ne oporezuje u EU-u;

15.  smatra da bi se fiskalna politika i politika tržišnog natjecanja trebale smatrati licem i naličjem iste medalje na unutarnjem tržištu te poziva Komisiju da ponovno razmotri i poboljša dostupne instrumente i sredstva namijenjena politici tržišnog natjecanja i pružanju državne potpore;

16.  naglašava da je usklađivanje nacionalnih poreznih sustava u EU-u bilo vrlo ograničeno unatoč neviđenom produbljenju procesa integracije EU-a tijekom posljednjih 30 godina, posebno kada je riječ o jedinstvenom tržištu te ekonomskoj i monetarnoj uniji; osuđuje činjenicu da su ti porezni sustavi u velikom zaostatku u usporedbi s koordinacijskim naporima na razini EU-a, posebno u okviru Europskog semestra, iako se, ako se ne gleda važnost mjera povezanih s rashodovnom stranom, znatan dio kombinacije politika radi osiguranja fiskalne konsolidacije odnosi na prihodovnu stranu; smatra da je taj aspekt trebalo spomenuti u izvješću petorice predsjednika iz lipnja 2015. naslovljenom „Dovršenje europske ekonomske i monetarne unije”;

17.  ističe da se države članice zbog nedostatka političke volje za konvergenciju nacionalnih fiskalnih politika odlučuju na bilateralni pristup, iako bi onaj zajednički bio učinkovitiji; ponavlja da postoji mogućnost da se fiskalno usklađivanje ostvari tako da se poveća suradnja; u tom smislu pozdravlja želju nekih država članica da uvedu porez na financijske transakcije;

Instrumenti agresivnog poreznog planiranja i njihov učinak

18.  ističe da izbjegavanje poreza nekih multinacionalnih korporacija može dovesti do efektivnih poreznih stopa blizu nule za dobit ostvarenu na europskom području, naglašavajući činjenicu da takve multinacionalne korporacije ostvaruju korist od određenih javnih dobara i usluga ondje gdje posluju, pri čemu ne snose svoj dio troškova i time doprinose srozavanju nacionalne porezne osnovice i povećanju razlika; ističe da je mogućnost premještanja dobiti dostupna samo trgovačkim društvima koja posluju prekogranično, čime se kažnjavaju konkurenti koji su aktivni u samo jednoj državi;

19.  sa zabrinutošću napominje da izbjegavanje poreza na dobit izravno utječe na nacionalne proračune i na raščlanjivanje poreza prema kategorijama poreznih obveznika te prema ekonomskim faktorima (u korist najmobilnijih faktora kao što je kapital u obliku izravnih stranih ulaganja – FDI); žali zbog činjenice što, osim što narušava natjecanje i rezultira nejednakim uvjetima, takvo postupanje dovodi do iznimno zabrinjavajuće situacije u kojoj u kontekstu ozbiljnih napora oko fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi neki od tih poreznih obveznika s najvećom platnom sposobnošću doprinose znatno manje u odnosu na one koji su najviše pogođeni ekonomskom, financijskom i dužničkom krizom, poput običnih građana i društava koja se ne služe agresivnim poreznim planiranjem, a koja su često u kategoriji malih i srednjih poduzeća te često zbog tog usporedivo nepovoljnog položaja po pitanju poreza ne mogu konkurirati multinacionalnim korporacijama ; ističe da ovakva situacija može uzrokovati nepovjerenje u demokraciju i utjecati na cjelokupno izvršavanje poreznih obveza, posebno u državama u kojima se provode programi prilagodbe; žali zbog činjenice da se zviždače, koji u javnom interesu nacionalnim tijelima dostavljaju ključne informacije o nezakonitim i nedopuštenim postupanjima, prijevari ili nezakonitim aktivnostima ili praksama, može sudski progoniti te da ih se može kažnjavati na osobnoj i ekonomskoj razini; s velikom zabrinutošću primjećuje da se ponekad čak i novinari koji su otkrili nezakonite ili nelegitimne prakse suočavaju sa sličnim posljedicama;

20.  prima na znanje zaključke istraživanja MMF-a(19) kojim je bila obuhvaćena 51 zemlja da premještanje dobiti između poreznih jurisdikcija uzrokuje prosječan gubitak prihoda od približno 5 % sadašnjeg prihoda od poreza na dobit, ali i gotovo 13 % u zemljama koje nisu članice OECD-a; također konstatira da ekonometrijski podaci Komisije pokazuju da se osjetljivost izravnih stranih ulaganja na oporezivanje poduzeća s vremenom povećala; naglašava da se procjenjuje da se u EU-u godišnje gubi bilijarda EUR potencijalnih poreznih prihoda zbog kombiniranog učinka poreznih prijevara, utaje poreza, uključujući i sivu ekonomiju, i izbjegavanja plaćanja poreza(20) i da procjene ukazuju na godišnje gubitke u nacionalnim proračunima uzrokovane izbjegavanjem plaćanja poreza u iznosu od 50 – 70 milijardi EUR, ali da bi se ti gubici u vidu prihoda u stvarnosti mogli popeti na 160 – 190 milijardi EUR ako se u obzir uzmu posebni porezni dogovori, nedostaci u ubiranju poreza i slično(21); budući da je Komisija UN-a za trgovinu i razvoj izračunala da zemlje u razvoju godišnje gube otprilike 100 mlijardi USD u vidu prihoda zbog toga što multinacionalne korporacije izbjegavaju plaćati porez; ističe da te podatke treba uzeti s oprezom i da se u njima možda podcjenjuju stvarni gubitci nacionalnih proračuna, s obzirom na ograničenu transparentnost i raznovrsne računovodstvene i konceptualne okvire u svijetu koji utječu na dostupnost usporedivih i svrsishodnih podataka te pouzdanost svih procjena;

21.  napominje da se strategije planiranja poreza mogu temeljiti na strukturiranju korporacija, financijskim dogovorima za njihove podružnice ili transfernim cijenama koje nemaju veze s njihovim stvarnim ekonomskim aktivnostima, što omogućava umjetno prenošenje dobiti iz jednih jurisdikcija u druge s ciljem smanjenja globalnog poreznog doprinosa trgovačkih društava; s velikom zabrinutošću primjećuje da se u EU-u koristi sve veći broj fiktivnih trgovačkih društava, ali da se radi o društvima koja postoje samo kao ime i koriste se samo u svrhe utaje poreza; posebno ističe slučaj McDonald'sa i činjenicu da se u izvješću koalicije sindikata navodi da su porezne prakse tog poduzeća u razdoblju između 2009. i 2013. europske države stajale preko milijardu EUR u obliku izgubljenih poreza(22);

22.  smatra da nacionalni povlašteni režimi i slaba koordinacija ili konvergencija među poreznim sustavima država članica, unatoč učinkovitoj ekonomskoj povezanosti i međusobnom utjecaju na unutarnjem tržištu, dovode do brojnih nepodudarnosti koje omogućuju agresivno porezno planiranje, dvostruke odbitke i dvostruko neoporezivanje, na primjer jednim od sljedećih postupaka ili njihovom kombinacijom: malverzacija cijena transfera, lociranje odbitaka u jurisdikcijama s visokim porezima, prebacivanje sredstava dobivenih zajmovima putem trgovačkih društava intermedijara, prijenos rizika, hibridni financijski proizvodi, iskorištavanje neusklađenosti, porezna arbitraža, ugovori o licencijama, neovlašteno stjecanje ugovornih povlastica i smještanje prodaje imovine u jurisdikcije s niskim porezima;

23.  ističe da je na svojim misijama radi prikupljanja informacija u pet država članica i Švicarskoj njegov posebni odbor primijetio da veliki broj nacionalnih poreznih mjera, koje se često koriste u kombinaciji s multinacionalnim korporacijama, može potencijalno predstavljati štetne porezne prakse, a posebno stavke sa sljedećeg popisa, koji ne treba smatrati konačnim:

  zlouporaba odluka o porezima ili ugovora o poravnanju kako se ne bi zaustavilo samo na jednostavnom pojašnjenju postojećeg zakonodavstva, već iskoristilo preferencijalno postupanje na području oporezivanja;

–  različite definicije stalne poslovne jedinice i poreznog prebivališta,

–  činjenica da se ekonomski sadržaj slabo uzima u obzir ili ga se zanemaruje, što dovodi do stvaranja subjekata s posebnim namjenama (primjerice fiktivna trgovačka društva), koja se manje oporezuje,

–  odbitak nominalnih kamata (koji trgovačkim društvima omogućuje da od oporezive dobiti odbiju fiktivnu kamatu izračunatu na temelju njihova dioničkog kapitala),

–  sustav odluka o porezima koje se primjenjuju na višak dobiti (na temelju kojih trgovačko društvo može dobiti pisanu potvrdu porezne uprave da njegova oporeziva dobit ne obuhvaća dobit koja ne bi bila ostvarena da je društvo samostalno),

–  nejasne ili neusklađene odredbe o transfernim cijenama,

–  broj preferencijalnih režima, posebno u odnosu na nematerijalnu imovinu (patente, znanje ili manji porez na prihod ostvaren iskorištavanjem prava intelektualnog vlasništva),

  povrat ili izuzeće za porez po odbitku na kamatu, dividende i licencije na temelju bilateralnih poreznih sporazuma i/ili u skladu s nacionalnim zakonodavstvom,

  razlike u pravnom određenju među državama članicama (hibridni subjekti ili hibridni zajmovi, kada se kamatni rashodi mijenjaju u izuzete dividende),

  u slučaju Švicarske, posebni porezni režimi na razini kantona za trgovačka društva kojima upravljaju stranci kakvi se ne primjenjuju na društva kojima upravljaju rezidenti (tzv. namjenski režimi),

  nedostatak učinkovitih općih ili specifičnih pravila o borbi protiv poreznih prijevara i utaja ili slaba provedba ili tumačenje tih pravila;

–  i strukture koje stvarnog vlasnika imovine mogu učiniti nevidljivim i koje možda ne podliježu sustavu razmjene informacija, kao što su zaklade i tzv. „slobodne luke”;

24.  prima na znanje da se prema podacima Komisije(23) 72 % premještanja dobiti odvija u EU-u kanalima koji obuhvaćaju transferne cijene i lokaciju intelektualnog vlasništva;

25.  ističe da je više država članica posljednjih godina osmislilo posebne programe za smanjenje poreza na dobit kako bi privuklo trgovačka društva s njihovom mobilnom nematerijalnom imovinom, poput prihoda ostvarenog intelektualnim vlasništvom; konstatira raznovrsnost u smanjenju poreznih stopa i poreznim olakšicama te u opsegu predloženih programa (režimi oporezivanja inovacija, režimi oporezivanja intelektualnog vlasništva, režimi oporezivanja znanja, režimi oporezivanja patenata itd.); ističe da u nekim državama članicama porezni obveznici ne moraju sami stvoriti intelektualno vlasništvo i/ili u samoj zemlji kako bi imali pravo na porezne olakšice, nego ga samo moraju steći posredstvom društva koje ima poslovni nastan unutar te porezne jurisdikcije; stoga ističe da moguće porezne povlastice za razvoj i istraživanje moraju biti povezane sa stvarnim rashodima u navedenoj poreznoj jurisdikciji;

26.  ističe, osim toga, da se za troškove razvoja i istraživanja već može zatražiti povrat poreza u okviru nacionalnih poreznih sustava čak i bez „režima oporezivanja patenata” te da stoga režimi za oporezivanje patenata doprinose izbjegavanju plaćanja poreza koje je u suprotnosti sa sustavom;

27.  takve programe smatra tipičnim primjerima štetnog poreznog natjecanja između država jer ne samo da su njihova veza s realnim gospodarstvom i utjecaj na njega u većini slučajeva nepostojeći nego utječu na smanjenje poreznih prihoda drugih zemalja, uključujući i države članice; primjećuje da u svojoj reviziji poreznih poticaja za razvoj i istraživanje Komisija(24) smatra da „postoji veća vjerojatnost da će se zahvaljujući režimima oporezivanja patenata premjestiti porez na dobit nego da će se potaknuti inovacije”;

28.  ističe da u ekonomskom okruženju koje karakterizira više nematerijalne imovine na transferne cijene često utječe nedostatak usporedivih transakcija i mjerila, što otežava ispravnu primjenu načela nepristranosti, prema kojem bi cijene transakcija između subjekata koji pripadaju istoj grupi društava trebalo vrednovati na isti način kao i transakcije između neovisnih subjekata;

29.  napominje da se postojećim smjernicama za određivanje transfernih cijena multinacionalnim korporacijama ostavlja znatna margina diskrecije u odabiru i primjeni metoda evaluacije; ističe da multinacionalne korporacije iskorištavaju nedostatak učinkovitog zajedničkog standarda za transferne cijene te razna predviđena odstupanja, iznimke i alternative, što je suprotno biti tih smjernica, kako bi prilagodile svoju oporezivu dobit jurisdikciji i smanjile svoju ukupnu poreznu obvezu, primjerice, zlouporabom utvrđivanja cijena po modelu „troškovi-plus”, proizvoljnim određivanjem profitne marže ili upitnim izostavljanjem određenih izdataka iz svog obračuna; ističe da se problem transfernih cijena na razini EU-a najučinkovitije može riješiti konsolidacijom zajedničke porezne osnovice, zahvaljujući kojoj te cijene više ne bi bile potrebne;

30.  naglašava činjenicu da porezne uprave ne mogu adekvatno pratiti spise o transfernim cijenama koje dostavljaju multinacionalne korporacije ili njihovi predstavnici jer često nisu dovoljno opremljene i nemaju dovoljno zaposlenika da kritički i temeljito provjere te analize i njihov ishod ili učinak;

31.  žali zbog činjenice što su, u ekonomskom kontekstu u kojem se 60 % svjetske trgovine odvija unutar grupa(25), smjernice za primjenu ovog posve ekonomskog koncepta fragmentirane na nacionalnoj razini i što zbog toga postoje nedosljednosti među državama članicama i pravni sporovi;

32.  štoviše ističe da, unatoč tome što znatan broj pravnih sporova u EU-u proistječe iz različitih tumačenja istih načela pri određivanju transfernih cijena, na europskoj razini ne postoji učinkovit mehanizam rješavanja sporova; napominje da rješavanje predmeta upućenih na arbitražu prema Arbitražnoj konvenciji EU-a može potrajati i do osam godina, što doprinosi pravnoj nesigurnosti društava i poreznih uprava;

33.  ističe ključnu ulogu velikih revizorskih društava, uključujući i „veliku četvorku” („the Big Four”) u procesu osmišljavanja i tržišnog iskorištavanja odluka i mehanizama za izbjegavanje plaćanja poreza, koristeći se pri tome neusklađenošću nacionalnih zakonodavstava; ističe da ta društva, koja veliki dio svojeg prihoda naizgled zahvaljuju poreznim uslugama, dominiraju revizorskim tržištima u većini država članica i da imaju vodeće mjesto u svijetu u savjetodavnim uslugama o porezima, čine uski oligopol; smatra da se ta situacija mora promijeniti jer inače jedinstveno tržište neće moći neometano funkcionirati u područjima aktivnosti ”velike četvorke”; skreće pozornost na sukob interesa koji proizlazi iz usporednog postojanja aktivnosti poreznog savjetovanja i konzultantskih aktivnosti unutar istih društava, koje su s jedne strane namijenjene poreznim upravama, a s druge strane pružaju usluge poreznog planiranja multinacionalnim korporacijama te se tako iskorištavaju slabosti nacionalnih poreznih zakona; smatra da se moraju promicati dobre prakse u tom pogledu i da se trebaju poboljšati postojeći kodeksi o postupanju; međutim, dovodi u pitanje učinkovitost koju u rješavanju tog problema imaju korporativni kodeksi o postupanju i korporativne politike socijalne odgovornosti; naglašava činjenicu da su odluke o porezima u EU-u i u svijetu postale uobičajena poslovna praksa, ne samo radi pravne sigurnosti ili zaključenja povoljnih poreznih aranžmana nego i u slučajevima kada zakonodavne odredbe ne ostavljaju prostora za tumačenje; zabrinut je zbog procjena industrije poreznog savjetovanja prema kojima se određeni program poreznog planiranja klijentima preporučuje čak iako ima samo 50 % izgleda da je zakonit(26);

34.  poziva porezna tijela da povećaju i diversificiraju svoje izvore znanja te da u znatnoj mjeri poboljšaju proces procjene učinka kako bi se smanjili rizici od neželjenih posljedica uvođenja novih poreznih mjera; podsjeća države članice da ne samo razlike među poreznim sustavima već i pretjerana složenost nacionalnih poreznih sustava te niska razina održivosti obilježena prečestim promjenama u znatnoj mjeri doprinose stvaranju poreznih jazova, nepravednosti poreznih sustava i niskoj razini vjerodostojnosti porezne politike; u tom smislu ističe da porezna fragmentiranost predstavlja prepreku stvaranju europske unije tržišta kapitala;

Trenutačno stanje i procjena EU-ovog, međunarodnog i nacionalnog djelovanja

35.  uviđa da je, nakon gospodarske krize i skandala „LuxLeaks”, bavljenje agresivnim poreznim planiranjem multinacionalnih korporacija visoko na popisu prioriteta u političkim programima država članica, EU-a, OECD-a i skupine G20, no sa žaljenjem primjećuje da do sada nije postignut značajan napredak u praktičnom smislu, uz iznimku OECD-ova projekta BEPS koji financira G20 i čija je izrada tek završila tako da još uvijek nije proveden u državama ;

36.  konstatira da su u tom kontekstu mnoge države članice uvele ili namjeravaju uvesti mjere borbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza, posebice u vezi s ograničenjem odbitka kamata, pravilima protiv zlouporabe, boljom definicijom ideje stalne poslovne jedinice (uključujući razvoj metoda testiranja ekonomskog sadržaja da bi se učinkovitije utvrdila mogućnost oporezivanja poduzeća), mogućnošću isključenja poduzeća koja se ne pridržavaju pravila iz javnih natječaja ili objavljivanjem metoda poreznog planiranja koje može biti ključno u ponovnom uspostavljanju vjerodostojnosti poreznog sustava i smanjenju vremenskog razdoblja između uspostavljanja određenih metoda i donošenja korektivnih mjera, uključujući i na zakonodavnoj razini;

37.  zabrinut je, ipak, zbog mogućnosti da zbog nedostatka suradnje jednostrane mjere koje poduzimaju države članice protiv smanjenja porezne osnovice povećaju složenost situacije stvarajući nove neusklađenosti te stoga veću mogućnost za izbjegavanje plaćanja poreza na unutarnjem tržištu; naglašava da bi se zbog razlike u provedbi međunarodnih smjernica ili smjernica EU-a u državama članicama mogao postići isti učinak;

38.  pozdravlja različite inicijative i zakonodavne prijedloge Komisije u zadnjih 20 godina, uključujući i najnovije, čiji je cilj ostvarenje bolje koordinacije sustava oporezivanja trgovačkih društava država članica, s ciljem jačanja unutarnjeg tržišta, rješavanja problema dvostrukog oporezivanja ili dvostrukog neoporezivanja ili očuvanja prava država članica na učinkovito oporezivanje; ipak žali što je do danas Vijeće usvojilo samo mali broj tih inicijativa i prijedloga zbog pravila o jednoglasnom odlučivanju i činjenice da su neke države članice ustrajne u uvjerenju da samostalno više mogu profitirati iskorištavanjem rupa u nekoordiniranom poreznom sustavu nego što bi to mogle u slučaju koordiniranog sustava;

39.  pozdravlja objavljivanje novog niza fiskalnih politika i poziva Komisiju da se pobrine da su porezni sustavi pravedni i da se temelje na načelima oporezivanja u državama članicama u kojima je dobit ostvarena te da se na taj način izbjegne narušavanje unutarnjeg tržišta i nepoštena konkurencija;

40.  naglašava da je Skupina za Kodeks EU-a o postupanju pri oporezivanju poslovanja („Skupina”), koju su 1998. osnovale države članice, omogućila krajem 1990-ih i početkom 2000-ih godina uklanjanje najštetnijih onovremenih pojedinačnih poreznih praksi uvođenjem dvojnog pristupa bez obvezujućeg učinka „povratka na staro” iz postojećih poreznih mjera koje su imale štetan učinak poreznog natjecanja i suzdržavanjem od uvođenja takvih mjera u budućnosti („mirovanje”);

41.  žali zbog činjenice da je djelovanje Skupine naizgled izgubilo zamah; napominje da su neke od više od 100 mjera koje su ukinute kao rezultat djelovanja aktivnosti Skupine države članice zamijenile poreznim mjerama sa sličnim štetnim učincima; napominje da su porezna tijela na preporuke Skupine uzvratila stvaranjem novih struktura s istim štetnim učincima koje su imale mjere koje je Skupina ukinula; žali zbog toga što dosadašnji pokušaji da ojača svoje upravljanje i mandat te da prilagodi i proširi radne metode i kriterije utvrđene u Kodeksu s ciljem borbe protiv novih oblika štetnih poreznih praksi u okviru trenutačnog gospodarskog okoliša nisu bili uspješni; podupire najnovije prijedloge Komisije u vezi s tim pitanjem, kao što je navedeno u akcijskom planu od 17. lipnja 2015. o poštenom i učinkovitom oporezivanju poduzeća u EU-u;

42.  žali zbog činjenice da je porezno natjecanje, unatoč ambicioznim ciljevima koje se nastoji ostvariti od 1997., i dalje prisutno među državama članicama, i to manje kao rezultat razlika u poreznim stopama a više kao posljedica heterogenosti nacionalnih propisa kojima se definira što se sve smatra oporezivom dobiti, a što se već nekoliko desetljeća konstantno odražava u vidu razlika između nominalnih i stvarnih stopa oporezivanja dobiti koje primjenjuju države članice;

43.  žali zbog toga što su originalni status i sustavi upravljanja ostavili previše prostora za političke pregovore i kompromise u pokušaju postizanja „širokog konsenzusa” (t.j. kvazi-jednoglasnosti s mogućnošću iskazivanja protivljenja u fusnotama) o procjeni štetnih praksi te na taj način utječući na pouzdanost i potpunost svojeg rada te ponekad rezultirajući namjernim neobjavljivanjem izvješća ili nepoduzimanjem mjera na osnovi izvješća, što je bio slučaj 1999. s izvješćem ureda Simmoms & Simmons o administrativnim praksama; izražava žaljenje zbog toga što su politička odgađanja otežala postupno ukidanje postojećih mjera, što je u nekim slučajevima dozvolilo uključenje novih korisnika nakon njihovog roka i što je također povezano s vrlo slabim mehanizmima odgovornosti i nadzora Skupine;

44.  naglašava konkretnije da, iako je pristup od slučaja do slučaja koji je naveden u Kodeksu doveo do toga da se države članice sada više natječu s općenitim mjerama, njime nisu riješeni sustavni nedostaci rascjepkanog okvira oporezivanja u EU-u koji zahtijeva značajniju izmjenu;

45.  prima na znanje i napore pri stvaranju Platforme za dobro porezno upravljanje koja je uključila razne dionike s ciljem postizanja konsenzusa po pitanju izbjegavanja plaćanja poreza, posebice u međunarodnom kontekstu, i Zajedničkog foruma EU-a o transfernim cijenama, koji je izdao niz smjernica o tehničkim pitanjima povezanima s transfernim cijenama; naglašava da su dosad ta tijela pridonijela ograničenim ispravcima sustava oporezivanja dobiti poduzeća; žali zbog činjenice da se u smjernicama koje je dosad izdao Zajednički forum o transfernim cijenama nije dovoljno uzeo u obzir problem izbjegavanja plaćanja poreza; izražava žaljenje zbog toga što je sastav Zajedničkog foruma o transfernim cijenama, unatoč njegovom nedavnom ažuriranju, i dalje neuravnotežen; protivi se, osim toga, činjenici da porezni stručnjaci surađuju u izradi smjernica o transfernim cijenama, a postoji mogućnost da istodobno daju savjete svojim klijentima u vezi sa strategijama agresivnog poreznog planiranja na temelju transfernih cijena te su time u sukobu interesa;

46.  naglašava da je zakonodavstvo EU-a (direktive o matičnim društvima i društvima kćerima, kamatama i licencijama, spajanjima i administrativnoj suradnji), iako pokriva ograničeni broj aspekata povezanih s oporezivanjem poduzeća, bilo u stanju baviti se određenim problemima s kojima su se susretale države članice i poduzeća koja djeluju u nekoliko država; naglašava da te mjere, koje su prvotno osmišljene da bi se uklonilo dvostruko oporezivanje, imaju neželjene kontraproduktivne posljedice na izbjegavanje plaćanja poreza i ponekad rezultiraju dvostrukim neoporezivanjem; pozdravlja to što je Vijeće nedavno donijelo izmjene Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima čiji je cilj uvesti općenitu klauzulu protiv zloupotrebe i riješiti neusklađenosti hibridnih zajmova, a koje će stupiti na snagu krajem 2015., te se nada da će pomoći ukloniti neke mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza u EU-u;

47.  podsjeća da su odredbe Direktive Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji usmjerene na podupiranje razmjene svih relevantnih financijskih informacija; smatra da bi automatska, trenutačna i sveobuhvatna razmjena te učinkovita obrada poreznih informacija imale snažan odvraćajući učinak na izbjegavanje plaćanja poreza i na uvođenje štetnih poreznih praksi te da bi državama članicama i Komisiji omogućile pristup svim relevantnim informacijama kako bi mogle protiv njih reagirati;

48.  žali zbog toga što trenutačni zakonodavni i nadzorni okvir za razmjenu informacija o poreznim mjerama nije učinkovit, s obzirom na to da je vidljivo da se ne poštuju postojeći zahtjevi za spontane razmjene informacija ili razmjene informacija na zahtjev; žali zbog toga što gotovo ni jedna država članica ne razmjenjuje informacije koje bi mogle imati učinak na partnerske zemlje EU-a; žali zbog nedostatka koordinacije između Komisije i nadležnih tijela država članica;

49.  žali zbog toga što države članice gotovo nikada spontano ne razmjenjuju informacije o porezima; pozdravlja automatsku razmjenu informacija koja se više ne temelji na uzajamnosti; usmjerava pažnju na strukturne probleme sustava koji se temelji na diskrecijskom pravu u pogledu toga koje će se informacije proslijediti i na slabim nadzornim sustavima zbog čega je vrlo teško prepoznati moguće neispunjavanje zahtjeva za razmjenjivanje informacija;

50.  pozdravlja predanost Komisije promicanju automatske razmjene poreznih informacija kao budućeg europskog i međunarodnog standarda transparentnosti; potiče je da, kao prvi korak, ispuni svoju dužnost čuvara Ugovora Europske unije i poduzme sve nužne mjere kako bi se poštovalo postojeće pravo EU-a i načelo lojalne suradnje među državama članicama kako je definirano u Ugovorima; pozdravlja prijedlog stručne skupine za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima da se razmotre mogućnosti davanja podrške zemljama u razvoju koje automatski razmjenjuju informacije na način da se s njima sklope sporazumi o razmjeni informacija koji nisu uzajamne naravi;

51.  napominje da su pravila o državnim potporama i sankcije korisni u borbi protiv najštetnijih poreznih praksi koje imaju najveće učinke narušavanja i koje mogu imati značajan odvraćajući učinak;

52.  pozdravlja paket Komisije o poreznoj transparentnosti u području automatske razmjene informacija među državama članicama u vezi s njihovim odlukama o porezima, iz ožujka 2015., i akcijski plan za pošten i učinkovit sustav poreza na dobit u EU-u iz lipnja 2015.; naglašava, međutim, da se ti tekstovi mogu smatrati samo prvim koracima u pravom smjeru i da je hitno potreban dosljedan okvir zakonskih uredbi i administrativne koordinacije u korist malih i srednjih poduzeća i onih multinacionalnih korporacija koje pomažu u stvaraju istinskog gospodarskog rasta i plaćaju svoj udio u porezu na unutarnjem tržištu;

53.  pozdravlja nedavni sporazum o akcijskom planu protiv erozije porezne osnovice i premještanju dobiti OECD-a koji se, nakon uzastopnih poziva na djelovanje na sastancima na vrhu skupina G7 i G20, nastoji baviti pojedinačnim pitanjima koja utječu na funkcioniranje međunarodnog sustava poreza na dobit predlaganjem novih globalnih i sustavnih akcija za rješavanje tih pitanja; žali zbog kasne i nejednake uključenosti zemalja u razvoju u OECD-ov proces borbe protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti, u kojemu su trebale sudjelovati na ravnopravan način; također žali zbog činjenice da ishodi akcijskog plana BEPS ne zadiru dovoljno duboko u područja kao što su štetni porezni režimi, digitalna ekonomija i transparentnost;

54.  napominje da je, nakon sustavne analize „točaka pritiska” međunarodnog poreznog sustava, u akcijskom planu protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti utvrđeno 15 akcijskih točaka od kojih je sedam dobilo potporu skupine G20, a ostale su ostvarene u listopadu 2015.; naglašava da se, unatoč kontekstu poslovnog okruženja koje se razvija, tim akcijama želi baviti pitanjima povezanima s transparentnošću, npr. izdavanjem smjernica o izvješćivanju po zemljama, manjkom relevantnog sadržaja u nekim aranžmanima izbjegavanja plaćanja poreza i većom dosljednošću u međunarodnim propisima;

55.  ipak, upozorava na kompromise kojima se ne bi postigli prvotni ciljevi ili bi doveli do različitih interpretacija na nacionalnoj razini; nadalje, naglašava da je dosad jedva postojao ikakav učinkoviti nadzor provedbe smjernica OECD-a u državama koje su ih podržale i da čak i najbolje osmišljena rješenja ne mogu biti učinkovita ako ih se pravilno ne nadzire i provodi;

56.  naglašava komplementarnost djelovanja EU-a i OECD-a na tom području; smatra da, s obzirom na njegov stupanj integracije, EU mora ići dalje nego što to zahtijevaju prijedlozi planova borbe protiv BEPS-a u pogledu koordinacije i konvergencije s ciljem izbjegavanja svih vrsta štetne poreznog natjecanja na unutarnjem tržištu; uvjeren je da bi EU, istodobno osiguravajući da nema negativnih učinaka na njegovo gospodarstvo, mogao upotrijebiti učinkovitije alate za ostvarenje poštene porezne konkurencije i prava država članica da učinkovito oporezuju dobit ostvarenu na njihovim državnim područjima;

Istrage o državnim potporama Komisije; pregled i rezultati

57.  naglašava da su, na unutarnjem tržištu, novi sudionici i društva, uključujući mala i srednja poduzeća, koja ne koriste agresivne porezne prakse u nepovoljnom položaju u usporedbi s multinacionalnim korporacijama koje mogu premještati dobit ili se služiti drugim vrstama agresivnog poreznog planiranja preko niza odluka i instrumenata koji su dostupni samo njima zbog njihove veličine i mogućnosti da posluju na međunarodnoj razini; sa zabrinutošću primjećuje da bi, u potpuno istoj situaciji, multinacionalne korporacije zbog svojih manjih poreznih obveza ostvarile veću dobit nakon oporezivanja i tako stvorile nejednake uvjete na jedinstvenom tržištu za svoje konkurente koji se ne mogu služiti agresivnim poreznim planiranjem i koji su oporezivani na istom mjestu na kojem ostvaruju dobit; ističe da je to narušavanje jednakih uvjeta u korist multinacionalnih korporacija u suprotnosti s temeljnim načelom jedinstvenog tržišta;

58.  naglašava da OECD(27) ukazuje na to da se neke multinacionalne korporacije koriste strategijama koje im omogućavaju da plaćaju porez na dobit od samo 5 % dok manja poduzeća plaćaju i do 30 % te je duboko zabrinuto zbog toga što neke studije(28) ukazuju na to da je u prosjeku doprinos u obliku poreza na dobit za prekogranična trgovačka društva 30 % manji nego za tuzemna trgovačka društva koja posluju u samo jednoj državi; smatra da je neprihvatljivo da kao rezultat tih strategija neke multinacionalne korporacije plaćaju vrlo nisku efektivnu stopu poreza na dobit dok mala i srednja poduzeća moraju platiti svoj puni udio u porezima;

59.  naglašava da to iskrivljavanje odluke gospodarskih subjekata donesene na temelju očekivane dobiti nakon oporezivanja rezultira neoptimalnom raspodjelom sredstava unutar EU-a i smanjuje razinu tržišnog natjecanja te tako utječe na rast i zapošljavanje;

60.  naglašava da neke štetne prakse mogu biti obuhvaćene pravilima o državnoj potpori povezanoj s porezima, posebice u mjeri u kojoj mogu na isti način pružiti „selektivnu” prednost i dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu; napominje da su se u prošlosti procesi politike državnih potpora i Skupine za Kodeks o postupanju međusobno podupirali, posebice 1999. i u prvoj polovici 2000-ih; naglašava da je provođenje pravila o tržišnom natjecanju EU-a dodalo pravni pritisak kao dopunu postupku donošenja odluka u okviru neobvezujućih pravnih mjera u Skupini, djelomično kompenzirajući manjak drugih učinkovitih alata za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza na razini EU-a;

61.  uzima u obzir važne događaje u zadnjih 20 godina povezane s analitičkim okvirom Komisije za državnu potporu u pogledu plaćanja poreza, koji su omogućili da se postigne veća jasnoća u pogledu definicije i analize državne potpore kroz porezne mjere, kao i sustavnije djelovanje protiv takvih mjera; posebice navodi smjernice Komisije iz 1998. o primjeni pravila o državnoj potpori na mjere povezane s izravnim oporezivanjem poslovanja, izvještaj iz 2004. s tim u vezi i važne odluke sudske prakse 2000-ih; pozdravlja, u okviru postupaka modernizacije sustava državnih potpora koji promiče Komisija, pokretanje javnog savjetovanja 2014. o nacrtu smjernica čiji je cilj pojasniti pojam državne potpore u skladu s člankom 107. UFEU-a, koji uključuje elemente državne potpore u pogledu plaćanja poreza i posebice odluke o porezima;

62.  napominje da se tijekom proteklih desetljeća pojavila sve ustaljenija sudska praksa Suda EU-a u vezi s primjenom zakona o državnoj potpori na porezne mjere država članica, zadnji put u slučaju Gibraltara 2011.(29);

63.  napominje da je Sud istaknuo načelo prema kojemu je sadržaj važniji od oblika te da je stoga ekonomski učinak neke mjere referentan kriterij za njezinu evaluaciju;

64.  primjećuje, stoga, da Sud svoju odluku o zakonodavnoj odgovornosti država članica u pogledu poreznih pitanja temelji na zabrani dalekosežnih zahtjeva za dobivanje državne potpore;

65.  napominje da je koncept „prirode i općenitog plana nacionalnog sustava” središnja referentna točka u procjeni jesu li izravne ili neizravne porezne mjere selektivne te stoga sukladne s unutarnjim tržištem, i da bi svaka državna potpora trebala biti procijenjena u odnosu na već postojeću ravnotežu; naglašava da, s obzirom na to da je mjerilo EU-a za procjenu mogućih iskrivljavanja nacionalni referentni sustav(30), sva narušavanja tržišnog natjecanja i štetne porezne prakse na unutarnjem tržištu ne mogu biti obuhvaćene trenutačnim pravilima o tržišnom natjecanju;; stoga napominje da sama puna provedba tih pravila ne bi omogućila rješavanje problema izbjegavanja plaćanja poreza na dobit u EU-u;

66.  napominje da je, prema podacima koje je Komisija dostavila nadležnom posebnom odboru(31), Komisija od 1991. formalno istražila samo 65 slučajeva državne potpore povezane s porezima, od kojih se sedam odnosilo na odluke o porezima, a samo ih je deset nastalo nakon formalnih obavijesti država članica;

67.  naglašava da se Komisija bavila samo malim brojem slučajeva državnih potpora povezanih s porezima u drugoj polovici 2000-ih i da trenutačni sudski postupci povezani s državnim potporama uključuju:

–  odluku da se u lipnju 2013. pokrene istraga o odlukama o porezima u sedam država članica, a koja je u prosincu 2014. proširena na sve države članice,

–  odluku da se u listopadu 2013. pokrene istraga o tome daje li režim za porez na dobit u Gibraltaru prednost određenim trgovačkim društvima, a koja je u listopadu 2014. proširena i na pregled odluka o porezima na navedenom teritoriju;

–  istodobno pokretanje zasebne istrage o sustavima oporezivanja intelektualnog vlasništva („režim oporezivanja patenata”),

–  otvaranje službene istrage u tri slučaja u lipnju 2014.: Apple u Irskoj, Fiat Finance and Trade u Luksemburgu i Starbucks u Nizozemskoj, koje su zaključene u listopadu 2015., i nakon kojih je u listopadu 2014. uslijedio Amazon u Luksemburgu;

–  otvaranje službene istrage poreznog mehanizma u Belgiji (sustav odluka o porezima koje se primjenjuje na višak dobiti) u veljači 2015.;

68.  naglašava da istrage Komisije koje su u tijeku ili su dovršene i slučajevi koje je razotkrio slučaj LuxLeaks ukazuju na to da neke države članice nisu ispunile svoju zakonsku obvezu(32) da Komisiji dostave dokumentaciju o svim potencijalnim slučajeve državne potpore;

69.  naglašava da te istrage objašnjavaju samo vrlo ograničen uzorak nekih tipičnih praksi koje utječu na oporezivu dobit dodijeljenu nekim društvima kćerima multinacionalnih korporacija putem transfernih cijena; zabrinut je zato što bi trenutačni resursi nadležnih službi Komisije mogli ograničiti njezinu mogućnost da obradi znatno veći broj slučajeva i da provodi sustavne provjere kako bi utvrdila jesu li neke druge prakse na području oporezivanja dobiti, ne samo one koje se temelje na transfernim cijenama, možda suprotne propisima o državnoj potpori;

70.  snažno podržava Komisiju u njezinom pristupu, koji podrazumijeva dovoljno vremena da bi se pažljivo i temeljito razmotrili tekući predmeti; vjeruje da će ishod istraga pridonijeti uspostavljanju preciznijih i učinkovitijih smjernica o državnim potporama povezanim s porezima i transfernim cijenama te potaknuti države članice da u skladu s time prilagode svoju praksu; poziva Komisiju da ipak dovrši te tekuće istrage o državnim potporama povezanim s porezima što je prije moguće ne dovodeći u pitanje njihovu kvalitetu i vjerodostojnost te s velikim zanimanjem iščekuje njihov rezultat; poziva Komisiju da o tim istragama redovito izvještava Europski parlament; poziva Komisiju da zahtijeva povrat svakog eura koji nedostaje u slučaju da se tekućim istragama potvrdi nezakonitost državnih potpora;

71.  naglašava da bi, u slučaju da je došlo do kršenja propisa EU-a, istrage koje su u tijeku mogle dovesti do toga da država članica koja je odobrila predmetnu poreznu mjeru dobije povrat iznosa jednakog nezakonitoj državnoj potpori odobrenoj trgovačkim društvima koja su je primila; naglašava da se, iako bi to moglo imati znatan negativan utjecaj na ugled takve države članice, time zapravo nagrađuje nepridržavanje pravila i mala je vjerojatnost da će to u slučaju sumnje obeshrabriti države članice da ubuduće provode nezakonite praske u vezi s državnom potporom i odobravanjem štetnih poreznih olakšica, već ih oslobađa odgovornosti da djeluju u skladu s pravilima EU-a o državnoj potpori, a ne umanjuje financijski gubitak koji su pretrpjeli proračuni pogođenih država članica; općenito gledano smatra da bi pravila o državnoj potpori trebala omogućiti sankcije koje učinkovito odvraćaju od nezakonite državne potpore;

72.  također naglašava mogućnost da se u slučaju malverzacija s transfernim cijenama između prekograničnih društva kćeri prilagodba poreznih prihoda (povrat potpore) ne provede samo za državu članicu u kojoj je došlo do povoljnog poreznog tretmana, već da se isto dogodi i u drugim državama u kojima se obavila transakcija (ex post prilagođavanje transfernih cijena te time oporezive dobiti); naglašava da bi to u nekim slučajevima moglo dovesti do dvostrukog oporezivanja;

73.  podsjeća da bi cilj odluka o porezima trebao biti da omoguće zakonsku sigurnost i stvore legitimna očekivanja za njihove korisnike; naglašava da u kontekstu u kojem se propisima o državnoj potpori na razini EU-a mogu osporiti nacionalne odluke o porezima, postoji rizik da države članice masovno Komisiji prijavljuju zahtjeve o pojedinačnim odlukama kako bi dobile njezino prethodno odobrenje i tako izbjegle zakonsku nesigurnost za poreznu upravu i trgovačka društva; naglašava da se za povećan priljev prijava treba odgovarajuće pripremiti: povećati kapacitete Komisije, unaprijediti postupke prijenosa informacija i povećati transparentnost država članica po pitanju poreza;

Treće zemlje

74.  zabrinut je zato što se čini da negativni učinci širenja štetnih poreznih praksi nekih multinacionalnih korporacija imaju veći utjecaj na zemlje u razvoju nego na razvijene zemlje(33) zato što zemljama u razvoju porez na dobit predstavlja veći dio prihoda i imaju slabije sustave javnih financija, regulatorna okruženja i upravne kapacitete da bi osigurale pridržavanje poreznih propisa i da bi riješile problem tih štetnih poreznih praksi; napominje da MMF(34) navodi da zemlje u razvoju u relativnim odnosima gube tri puta više prihoda zbog agresivnog poreznog planiranja od razvijenih zemalja; ističe da su države članice člankom 208. Ugovora iz Lisabona obvezne prilagođavati svoje politike kako bi podupirale razvoj u zemljama u razvoju; ističe da bi sveobuhvatna ex post analiza učinka prelijevanja poreznih praksi država članica, čiji bi rezultati trebali biti javni, pomogla da se oblikovanje politika pravilno usmjeri kako takve prakse ne bi dovele do erozije porezne osnovice drugih država članica ili trećih zemalja;

75.  naglašava da istovremeno nekoliko „pobjednika” globalnog poreznog natjecanja, a to su zemlje s vrlo privlačnim politikama povezanima s porezom na dobit unutar i izvan EU-a, pokazuju neproporcionalne gospodarske temelje u odnosu na njihovu veličinu i stvarnu gospodarsku aktivnost, posebno kada se uzme u obzir, na primjer, broj rezidentnih trgovačkih društava po glavi stanovnika, uknjižena dobit iz inozemstva, izravna strana ulaganja ili izlazni financijski tokovi u usporedbi s BDP-om itd.; napominje kako to pokazuje umjetnu prirodu njihove porezne osnovice i priljeva financija te nepovezanost koju dopuštaju postojeći porezni sustavi između mjesta gdje se stvara vrijednost i mjesta oporezivanja;

76.  naglašava da porezno natjecanje ni približno nije ograničeno na države članice, uključujući njihove zavisne ili pridružene teritorije, i da većina praksi koje se razmatraju imaju međunarodnu dimenziju, koja uključuje premještanje dobiti u jurisdikcije s niskim porezima ili bez oporezivanja ili sa strogom bankarskom tajnom, gdje se često ne odvija nikakva konkretna gospodarska aktivnost; žali zbog toga što ne postoji koordinirani pristup država članica u odnosu na sve te jurisdikcije, ne samo u pogledu zajedničke akcije ili reakcije protiv njihovih štetnih praksi, već također, unatoč naporima Komisije, u pogledu njihove identifikacije i relevantnih kriterija; stoga snažno podupire prijedlog Komisije iz 2012., koji sadrži konkretne kriterije za jamčenje poštenog tržišnog natjecanja uz transparentnost i razmjenu informacija te nedavni porezni paket Komisije od 17. lipnja 2015. u sklopu kojeg je objavila popis poreznih jurisdikcija koje ne surađuju, utvrđenih prema pristupu „zajedničkog nazivnika” na temelju popisa koji postoje na nacionalnoj razini; naglašava da je sastavljanje takvog popisa preduvjet za poduzimanje odgovarajućih mjera protiv takvih poreznih jurisdikcija; vjeruje da bi taj popis trebao biti prvi korak u postupku koji će dovesti do stroge i objektivne definicije „poreznih oaza”, na temelju čega se zatim mogu izraditi budući popisi, na osnovu jasnih, unaprijed poznatih kriterija; potiče Komisiju da procijeni zadovoljavaju li europske porezne jurisdikcije te kriterije;

77.  naglašava da je u tom kontekstu OECD svojim radom postigao neke važne rezultate u smislu transparentnosti i razmjene informacija; posebice pozdravlja činjenicu da je do lipnja 2015. gotovo 100 zemalja potpisalo OECD-ovu Konvenciju o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima („Zajedničku konvenciju”), kojom se predviđa administrativna suradnja između država u procjeni i ubiranju poreza, posebice s ciljem borbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza;

78.  naglašava, međutim, da se rad OECD-a na nekadašnjem popisu poreznih oaza koje nisu surađivale temeljio na političkom procesu, što je doveo do proizvoljnih kompromisa već pri postavljanju kriterija za popise, kao što je obveza sklapanja poreznih sporazuma s 12 drugih zemalja, s posljedicom da nijedna jurisdikcija nije bila navedena kao porezna oaza koja ne surađuje; naglašava da se trenutačni pristup i dalje temelji na kriterijima koji se odnose na poreznu transparentnost i razmjenu informacija i nisu dovoljno opsežni da bi se mogli baviti štetnošću određenih poreznih praksi; napominje da to bez obzira na zasluge ograničava relevantnost OECD-ovog pristupa identificiranju onih poreznih jurisdikcija koje predstavljaju središte praksi izbjegavanja plaćanja poreza i štetnog poreznog natjecanja u čitavom svijetu; posebice naglašava da se taj pristup ne poziva na kvalitativne pokazatelje za objektivnu procjenu usklađenosti s dobrim upravljačkim praksama ili uzima u obzir kvantificirane podatke kao što su knjigovodstvena dobit, ulazni i izlazni financijski tokovi i njihova (ne)povezanost s ekonomskom realnošću u određenoj jurisdikciji;

79.  nadalje, naglašava da se ti popisi mogu upotrijebiti na nacionalnoj razini kako bi se provela nacionalna zaštita i pravila protiv izbjegavanja plaćanja poreza u pogledu trećih zemalja (kao što su ograničenje beneficija, provođenje testa glavne svrhe, pravila o kontroliranim stranim trgovačkim društvima itd.) i da ograničenja tih popisa mogu stoga također ograničiti opseg i učinkovitost nacionalnih mjera koje su usmjerene na borbu protiv štetnih poreznih praksi;

80.  uvjeren je da jamčenje poštenog tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu i zaštita poreznih osnovica država članica izrazito ovisi o rješavanju problema najslabije karike u pogledu interakcije s jurisdikcijama s niskim porezima ili bez oporezivanja ili sa strogom bankarskom tajnom, a ne treba zaboraviti da su porezne stope u nadležnosti država članica, zbog toga što postojanje poreznog puta prema trećim državama (npr. nepostojanje poreza po odbitku), neovisno o njihovim poreznim praksama, znatno povećava mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza u EU-u;

81.  naglašava da bi se koordinirani pristup država članica u pogledu zemalja u razvoju i razvijenih zemalja mogao pokazati mnogo učinkovitijim u rješavanju štetnih poreznih praksi i promicanju većeg reciprociteta u poreznim pitanjima;

82.  naglašava da su zbog pritiska EU-a i G20 po pitanju porezne transparentnosti i u kontekstu financijske, gospodarske i dužničke krize neke treće zemlje konačno s EU-om potpisale sporazume o razmjeni informacija o poreznim stvarima (TIEA-e), što bi trebalo popraviti suradnju s tim državama; napominje da je sporazum sa Švicarskom potpisan u svibnju 2015. nakon dugog „prijelaznog” razdoblja tijekom kojeg je taj važan trgovinski partner EU-a imao povlašten pristup jedinstvenom tržištu, no istovremeno nije surađivao u drugim područjima, posebice u području oporezivanja;

83.  napominje da potpisivanje sličnih sporazuma o suradnji sa San Marinom, Monakom, Lihtenštajnom i Andorom i dalje sporo napreduje unatoč otvorenim pregovorima; žali što Komisija nema sličan europski mandat za pregovore o sporazumima o automatskoj razmjeni informacija s prekomorskim teritorijima koji su trenutno obuhvaćeni europskom Direktivom o porezu na štednju;

84.  sa zabrinutošću napominje da su mnoge zemlje u razvoju posebno osjetljive na aktivnosti multinacionalnih korporacija koje izbjegavaju plaćanje poreza i da su prakse multinacionalnih korporacija povezane s transfernim cijenama(35) glavni razlog zašto određeni prihoda nije završio u državnim proračunima zemalja u razvoju; nadalje, naglašava da su te zemlje u vrlo slaboj pregovaračkoj poziciji u odnosu na određene multinacionalne korporacije ili izravne strane ulagače koji „ispituju teren” po svijetu u potrazi za poreznim subvencijama i izuzećima; osuđuje činjenicu da se iznos poreznih prihoda koji državni proračuni godišnje gube procjenjuje na 91(36) do 125 milijardi EUR(37);

85.  podsjeća države članice da ih Ugovor iz Lisabona obvezuje na načelo koherentnosti razvojnih politika te da moraju zajamčiti da svojom poreznom politikom ne podrivaju razvojne ciljeve EU-a; potiče države članice da provedu analizu učinka prelijevanja svojih poreznih politika i njihovog utjecaja na zemlje u razvoju u skladu s preporukom MMF-a;

Zaključci i preporuke

86.  osvrćući se na mandat koji je povjerio svom posebnom odboru i unatoč raznim ograničenjima i preprekama s kojima se susretao prilikom prikupljanja informacija i u kontaktima s drugim institucijama EU-a, nekim državama članicama i multinacionalnim korporacijama, zaključuje sljedeće:

–  ne dovodeći u pitanje ishod tekućih istraga Komisije o državnim potporama, prikupljene informacije ukazuju na to da se u više slučajeva države članice nisu pridržavale članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jer su uvele odluke o porezima i druge mjere slične prirode ili učinka kojima je određenim trgovačkim društvima odobren povlašten položaj i narušeno natjecanje na unutarnjem tržištu;

–  neke države članice nisu u potpunosti provele članak 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jer nisu službeno obavijestile Komisiju o svim svojim planovima dodjeljivanja porezne državne potpore, čime su prekršile Uredbu Vijeća (EZ) br. 659/1999; naglašava da zbog toga Komisija nije mogla neprestano nadzirati sve sustave potpora, kao što je predviđeno u članku 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, jer nije imala pristup svim relevantnim informacijama, barem prije 2010., pa to razdoblje nije obuhvaćeno njezinim tekućim istragama;

–  države članice nisu se pridržavale obveza utvrđenih u direktivama Vijeća 77/799/EEZ i 2011/16/EU jer nisu samoinicijativno razmjenjivale porezne informacije niti to sada čine, čak ni u slučajevima u kojima su, unatoč diskrecijskom pravu koje te direktive dozvoljavaju, postojali jasni razlozi na temelju kojih se moglo pretpostaviti da su mogući porezni gubici u drugim državama članicama ili da porezne uštede mogu biti posljedica fiktivnih prijenosa dobiti unutar grupacija;

–  neke države članice nisu se pridržavale načela lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji jer nisu poduzele sve potrebne mjere, bilo opće ili specifične, da osiguraju ispunjenje svojih obveza;

–  analiza pojedinačnih slučajeva kršenja prava zajednice u vezi s prethodnim stavcima nije bila moguća zato što države članice, Vijeće i Komisija nisu dostavili detaljne informacije;

–  konačno, Komisija nije ispunila svoju ulogu čuvarice Ugovora, kako je utvrđeno člankom 17. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, jer unatoč dokazima da države članice ne ispunjavaju svoje obveze, posebno one iz direktiva Vijeća 77/799/EEZ i 2011/16/EU, nije djelovala po tom pitanju niti poduzela sve potrebne korake da zajamči njihovo ispunjavanje tih obveza; Komisija je prekršila svoje obveze iz članka 108. Ugovora iz Lisabona o funkcioniranju unutarnjeg tržišta jer u prošlosti nije pokretala istrage o državnim potporama;

87.  s obzirom na trenutačan nedostatak istražnih ovlasti Parlamenta, poziva Vijeće i Komisiju da se hitno usuglase oko postojećeg prijedloga uredbe Europskog parlamenta o detaljnim odredbama za izvršavanje prava Europskog parlamenta na istragu(38) kako bi se dodijelile istinske istražne ovlasti za izvršenje njegovog parlamentarnog prava na istragu;

88.  poziva Komisiju da istraži mogu li se prethodno navedene povrede još uvijek podnijeti pred Sudom;

89.  poziva države članice da poštuju načelo oporezivanja dobiti u mjestu gdje je ostvarena;

90.  poziva države članice i institucije EU-a, koje dijele političku odgovornost za trenutačnu situaciju, da dokinu štetno porezno natjecanje i u potpunosti surađuju kako bi uklonile neusklađenosti i suzdržale se od stvaranja novih neusklađenosti između poreznih sustava i štetnih poreznih mjera koje multinacionalnim korporacijama omogućuju uvjete za masovno izbjegavanje plaćanja poreza i eroziju porezne osnovice na unutarnjem tržištu; s tim u vezi poziva države članice da obavijeste Komisiju i druge države članice o svim relevantnim promjenama svog zakonodavstva na području oporezivanja dobiti koje bi mogle utjecati na njihove efektivne porezne stope ili na prihod od poreza bilo koje druge države članice; naglašava da bi države članice koje imaju ključnu ulogu u olakšavanju izbjegavanja plaćanja poreza trebale preuzeti odgovornost i predvoditi ostale u pokušaju da se poboljša porezna suradnja u Europskoj uniji;

91.  poziva šefove država i vlada Europske unije da donesu nove jasne političke odluke i poduzmu hitne mjere za rješavanje te situacije, koja se više ne može tolerirati, između ostalog i zbog njezinog utjecaja na državne proračune nad kojima se već provode mjere fiskalne konsolidacije te na porezne doprinose drugih poreznih obveznika, uključujući male i srednje poduzetnike te građane; u tom kontekstu naglašava da namjerava u cijelosti napraviti svoj dio i da je spreman uspostaviti učinkovitiji politički nadzor u bliskoj suradnji s nacionalnim parlamentima;

92.  poziva Komisiju da ispuni svoju dužnost čuvarice Ugovora i zajamči potpuno pridržavanje zakonodavstva EU-a i načela lojalne suradnje među državama članicama; potiče Komisiju da automatski poduzme daljnje pravne mjere u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene Ugovorom; poziva stoga Komisiju da pojača svoje unutarnje kapacitete, možda osnivanjem posebnog poreznog odjela u sklopu svojih službi, koji bi se bavio sve većim brojem prijava o državnoj potpori na području politike tržišnog natjecanja i većom odgovornosti Komisije za koordinaciju novih mjera povezanih s poreznom transparentnošću;

93.  poziva države članice da Komisiji dostave sve potrebne informacije kako bi ona bez ometanja mogla provoditi svoju ulogu čuvarice Ugovora;

94.  poziva Komisiju da promiče dobre prakse na području transfernih cijena te određivanja cijena zajmova i financijskih naknada za transakcije unutar grupacija te da ih uskladi s cijenama koje prevladavaju na tržištu;

95.  naglašava da države članice i dalje imaju punu nadležnost u određivanju svoje stope poreza na dobit; međutim, ustraje na tome da bi se porezno natjecanje u EU-u i prema trećim zemljama trebalo odvijati unutar jasnog okvira pravila kako bi se zajamčilo pošteno tržišno natjecanje između trgovačkih društava na unutarnjem tržištu; poziva države članice da prije svega osiguraju okruženje koje pogoduje poslovanju, a koje bi između ostaloga bilo gospodarski, financijski i politički stabilno te na kojem bi vladala pravna sigurnost i jednostavna porezna pravila; s obzirom na njihovu ključnu ulogu u osiguravanju fiskalne održivosti, poziva Komisiju da se u okviru Europskog semestra temeljitije bavi pitanjima oporezivanja dobiti, uključujući štetne porezne prakse i njihov učinak, te da se u postupak utvrđivanja makroekonomske neravnoteže uključe relevantni pokazatelji, uključujući procjene poreznog jaza koji je posljedica utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza;

96.  u tom kontekstu poziva Komisiju da uspostavi pravu ravnotežu između fiskalne i ekonomske konvergencije te poziva Komisiju da zajamči da će se mjerama poticati rast, ulaganja i radna mjesta;

97.  zastupa između ostalog stajalište da su sveobuhvatna, transparentna i učinkovita automatska razmjena poreznih informacija i obvezna zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit nužni preduvjeti za uspostavljanje poreznog sustava na razini EU-a koji štiti osnovna načela unutarnjeg tržišta i s njima je usklađen;

98.  poziva države članice i institucije EU-a da s obzirom na složenost pitanja provedu različite dodatne mjere kako bi se popravila trenutačna situacija, uzevši u obzir potrebu da se smanji složenost za sve dionike i na minimum svedu troškovi usklađivanja za trgovačka društva i porezna uprave; stoga naglašava da bi pojednostavnjenje poreznih sustava trebalo biti prvi korak prema pojašnjavanju stanja, ne samo državama članicama, nego i građanima, koji su trenutačno isključeni iz razmjene informacija;

99.  poziva Komisiju da dodatno empirijski istraži eventualno ograničavanje mogućnosti da se plaćanje licencija povezanim trgovačkim društvima odbija od osnovice za plaćanje poreza na dobit u cilju borbe protiv premještanja dobiti unutar grupacije;

100.  izrazito žali zbog činjenice da je unatoč višestrukim pozivima samo osam multinacionalnih korporacija(39) od njih 22 pristalo pojaviti se pred odborom radi rasprave o pitanjima međunarodnog poreznog planiranja; smatra da je neprihvatljivo odbijanje njih 14(40), od kojih su neke vrlo prisutne u javnosti, da surađuju s parlamentarnim odborom te vrlo štetno za dostojanstvo Europskog parlamenta i građana koje on predstavlja; stoga preporučuje svojim nadležnim tijelima da razmotre mogućnost da se tim trgovačkim društvima zabrani pristup prostorima Parlamenta te da ozbiljno razmisle o uspostavi jasnog okvira i ažuriranja dužnosti navedenih u Kodeksu o postupanju za organizacije koje su dio Registra transparentnosti(41) po pitanju suradnje s odborima Parlamenta i drugim političkim tijelima;

101.  poziva da se provede istraga o ulozi financijskih institucija u pomaganju pri provedbi štetnih poreznih praksi;

Suradnja i koordinacija u prethodnim odlukama o porezima

102.  žali zbog sadržaja političkog sporazuma od 6. listopada 2015. u Vijeću, kojim se ne prati zakonodavni prijedlog Komisije iz ožujka 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja; naglašava da je taj prijedlog, uz opći okvir za registraciju i automatsku razmjenu informacija o odlukama, sadržavao odredbe kojima se Komisiji dopušta da učinkovito nadzire provode li ga države članice te da zajamči da te odluke nemaju negativan utjecaj na unutarnje tržište; naglašava da bi donošenje stajališta Vijeća spriječilo iskorištavanje svih prednosti automatske razmjene odluka o porezima, posebno u pogledu učinkovite provedbe, te poziva Vijeće da se stoga drži prijedloga Komisije i vodi računa o mišljenju Parlamenta na tu temu, posebno u pogledu područja primjene te direktive (sve odluke o porezima a ne samo prekogranične), razdoblje retroaktivnosti (trebalo bi razmijeniti sve odluke o porezima koje su još uvijek na snazi) i informacije koje se dostavljaju Komisiji, koja bi trebala imati pristup odlukama o porezima;

103.  poziva države članice da na svim međunarodnim forumima kao novi globalni standard podrže automatsku razmjenu informacija među poreznim upravama; posebice poziva Komisiju, OECD i skupinu G20 da promiču taj cilj najprikladnijim i najučinkovitijim instrumentima u okviru uključivog globalnog procesa; inzistira da bi trebalo poduzeti konkretne korake kako bi se zajamčilo da automatska razmjena informacija uistinu postane globalna i time učinkovita, uz istovremeno poštovanje zahtjeva u pogledu povjerljivosti, tako što će se podržati napori zemalja u razvoju da ojačaju svoje kapacitete kako bi u potpunosti sudjelovale u automatskoj razmjeni informacija; naglašava da bi se unutar Europske unije automatska razmjena informacija mogla provoditi u obliku središnjeg europskog registra koji bi bio dostupan Komisiji i nadležnim nacionalnim tijelima;

104.  poziva države članice da uzmu u obzir da bi se svaka odluka o porezima, posebice kada uključuje transferne cijene, trebala donijeti u suradnji sa svim uključenim državama, da bi razmjena relevantnih informacija među njima trebala biti automatska, sveobuhvatna i bez odgađanja te da bi svaka nacionalna mjera kojoj je cilj smanjiti izbjegavanje plaćanja poreza i eroziju porezne osnovice unutar EU-a, uključujući revizije, trebala biti zajednička s obzirom na iskustvo stečeno programom FISCALIS 2020.; ponovo ističe da smatra da bi se osnovni elementi svih odluka o porezima koje utječu na druge države članice trebali dijeliti ne samo između poreznih uprava i Komisije, već i predstaviti u izvješćima multinacionalnih korporacija po zemljama;

105.  u tom kontekstu ističe činjenicu da na druge države članice mogu utjecati ne samo prekogranične nego i nacionalne odluke o porezima te stoga poziva da se automatskom razmjenom informacija obuhvate sve odluke koje izdaje vlada ili porezna uprava neke države članice ili bilo koja teritorijalna ili upravna jedinica države članice ili koje se izdaju u njihovo ime, a koje su još uvijek na snazi na dan stupanja na snagu direktive; snažno ustraje u tome da Komisija ima ključnu ulogu i bude uključena u postupak prikupljanja i analize podataka povezanih s odlukama o porezima;

106.  nadalje, poziva na uspostavu okvira kojim će se učinkovito nadzirati provedba automatske razmjene informacija i na prikupljanje i objavljivanje statističkih podataka o razmijenjenim informacijama te posebno da Komisija prije 31. prosinca 2016. uspostavi siguran središnji direktorij kako bi se olakšala razmjena informacija među uključenim poreznim upravama; podsjeća da će uspostava sustava za automatsku razmjenu informacija o odlukama o porezima dovesti do prikupljanja velike količine informacija zbog čega će možda biti teško prepoznati uistinu problematične slučajeve; ističe da je zbog toga, kao i zbog činjenice da postoji 28 država članica s različitim jezicima i administrativnim postupcima, nužno da Komisija i države članice razmisle o pametnom načinu postupanja s količinom i raznolikošću prikupljenih podataka, uključujući korištenje informatičke tehnologije, kako bi automatska razmjena informacija u Uniji uistinu bila učinkovita i korisna;

107.  poziva Komisiju da prouči uvjete za uspostavu sustava klirinške kuće na razini EU-a kojim bi Komisija sustavno kontrolirala odluke o porezima kako bi se povećala razina sigurnosti, dosljednosti, ujednačenosti i transparentnosti sustava i provjerilo imaju li takve odluke štetan utjecaj na druge države članice;

108.  naglašava da bi Komisija, kako bi poboljšala transparentnost za građane, trebala objavljivati godišnje izvješće sa sažetkom glavnih slučajeva iz sigurnog središnjeg direktorija te da bi Komisija pritom trebala voditi računa o odredbama o povjerljivosti iz Direktive o uzajamnoj pomoći;

109.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost uspostavljanja zajedničkog okvira na razini EU-a za odluke o porezima, uključujući zajedničke kriterije, a posebice:

–  zahtjev da se uspostave na temelju sveobuhvatne analize učinka prelijevanja, uključujući učinak odluka o porezima na poreznu osnovicu drugih država, uz uključenost svih zainteresiranih strana i država,

–  njihovo objavljivanje, u punom ili pojednostavljenom obliku, uz puno poštovanje zahtjeva o povjerljivosti,

–  obvezu objavljivanja kriterija za odobravanje, odbijanje ili opoziv odluka o porezima,

–  jednako postupanje i dostupnost za sve porezne obveznike,

–  nepostojanje diskrecijske ovlasti i potpuna usklađenost s povezanim poreznim odredbama;

110.  traži od Komisije da definira zajedničke europske smjernice za primjenu OECD-ovog načela transakcija po tržišnim uvjetima, čime se žele uskladiti praske država članica EU-a u pogledu određivanja transfernih cijena na način da državne uprave prilikom sklapanja sporazuma o transfernim cijenama imaju alate za usporedbu sličnih trgovačkih društava, a ne samo sličnih transakcija;

111.  smatra da je za pošten i učinkovit porezni sustav potrebna odgovarajuća razina transparentnosti i povjerljivosti; uvjeren je stoga da bi porezne uprave država članica i po potrebi Komisija trebale imati pristup informacijama u vezi s konačnim korisnicima svih pravnih sredstava i/ili odluka o porezima;

112.  poziva Komisiju da se između ostalog posluži Direktivom (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, u kojoj su unutar opće definicije „kriminalne aktivnosti” sadržana „porezna kaznena djela”, kako bi se odredili konačni korisnici pojedinih pravnih sredstava;

113.  poziva Komisiju da unutar svoje institucije uvede središnji javni registar svih zakonitih izuzeća, odbitaka i kredita za porez na dobit te kvantitativnu procjenu utjecaja na proračun svake države članice;

Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB)

114.  pozdravlja akcijski plan koji je Komisija predložila 17. lipnja 2015. o rješavanju problema izbjegavanja plaćanja poreza i o promicanju pravednog i učinkovitog oporezivanja dobiti u EU-u; poziva Komisiju da ubrza predstavljanje zakonodavnih izmjena za žurnu uspostavu obavezne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit na razini EU-a, čime bi se riješio ne samo problem povlaštenih režima i neusklađenosti nacionalnih poreznih sustava, nego i većina problema koji vode do erozije porezne osnovice na europskoj razini (posebice problemi transferne cijene); poziva Komisiju da bez odgađanja nastavi s radom okončanim 2011. na prijedlogu direktive Vijeća o uspostavi zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, vodeći računa o stajalištu Parlamenta o toj temi i o novim čimbenicima koji su se od tada pojavili, te da u nju uključi najnovije zaključke OECD-a, posebno standarde koji proizlaze iz Akcijskog plana o eroziji porezne osnovice i premještanju dobiti (BEPS) kako bi konsolidirani tekst mogao biti gotov 2016.;

115.  poziva Komisiju da u svoje prijedloge uvrsti odredbe kojima je cilj pojasniti definiciju ulaganja u istraživanje i razvoj te trajnog poslovnog nastana, a koje su u skladu s ekonomskim sadržajem te pokrivaju i digitalno gospodarstvo; ukazuje na važnost ulaganja u istraživanje i razvoj te na to da je potrebno olakšati, a ne usporavati ulaganja u digitalno gospodarstvo i njegov rast, čime će europsko digitalno gospodarstvo koje se razvija postati konkurentno u odnosu na druge dionike u SAD-u i drugdje; naglašava da postoje dokazi da se postojećim režimima oporezivanja patenata ne potiču inovacije te da mogu dovesti do znatne erozije osnovice premještanjem dobiti; istovremeno naglašava da je nužno minimalizirati zloupotrebu ili iskorištavanje takvih sustava koordiniranim akcijama država članica te zajedničkim standardima i definicijama o tome što se može smatrati promicanjem istraživanja i razvoja, a što ne; ističe da takozvani izmijenjeni pristup utemeljen na povezanosti („modified nexus approach”), koji se odnosi na režime oporezivanja patenata i koji se preporučuje u inicijativi BEPS, neće biti dovoljan da se dostatno ograniče problemi povezani s režimima oporezivanja patenata;

116.  ističe da bi, kako bi se ponovno uspostavila poveznica između oporezivanja i ekonomskog sadržaja i kako bi se zajamčilo da se porezi plaćaju u zemljama u kojima se uistinu odvija gospodarska aktivnost i stvara vrijednost te kako bi se ispravile postojeće neusklađenosti, „raspodjela prema formuli” trebala omogućiti razlikovanje među sektorima i kako bi se njihove specifične značajke uzele u obzir, posebice s obzirom na poslovne subjekte u digitalnom gospodarstvu jer je zbog digitalnog gospodarstva poreznim upravama teže odrediti gdje je stvorena vrijednost; poziva Komisiju da pažljivo razmotri stajalište Parlamenta o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit i da usvoji raspodjelu prema formuli koja odražava stvarnu gospodarsku djelatnost trgovačkog društva; poziva Komisiju da nastavi s radom na konkretnim opcijama za osmišljavanje ključa za dodjelu sredstava, posebice u cilju predviđanja utjecaja na porezne prihode svake države članice prema strukturi njezina gospodarstva i to za svaki pojedini sektor; nadalje ističe da je zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit koristan način borbe protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti te je korisna za stvaranje europske dodane vrijednosti bez obzira na to koriste li se porezni prihodi djelomično kao nova vlastita sredstva za proračun EU-a ili ne;

117.  snažno podupire uvođenje potpune, obavezne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit što je prije moguće; prihvaća pristup Komisije za uspostavljanje jednostavne zajedničke osnovice poreza na dobit (bez konsolidacije) kao prvi korak u njezinom akcijskom planu iz lipnja 2015., no ističe da će tako mnoga pitanja ostati neriješena, posebice za poslovne subjekte koji posluju na jedinstvenom tržištu s obzirom na to da zajednička osnovica poreza na dobit ne bi pružala mogućnost nadoknade gubitaka konsolidacijom niti riješila problem birokracije i nesigurnosti povezane s transfernim cijenama, što je također jedan od glavnih načina na koji multinacionalne korporacije izbjegavaju plaćanje poreza, niti učinkovito suzbila premještanje porezne osnovice unutar Unije; potiče Komisiju da stoga odredi konkretan, skori rok za uvođenje „konsolidiranog dijela” u inicijativu o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit; poziva Komisiju da ne provodi dodatne procjene utjecaja te mjere, koja je desetljećima na dnevnom redu EU-a, za koju su već napravljene brojne pripreme i koja je sada blokirana u Vijeću nakon službenog podnošenja 2011.;

118.  poziva Komisiju da nakon usvajanja potpune zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit i njezine potpune provedbe na razini EU-a hitno provede mjere kojima će jamčiti efektivno oporezivanje, smanjiti premještanje dobiti (većinom transfernim cijenama), nakon konsolidacije pripremiti privremeni sustav prijeboja prekogranične dobiti i gubitka, koji bi trebao biti privremen i imati dostatna jamstva da ne otvara dodatne mogućnosti za agresivno porezno planiranje, te nadalje u sve relevantne direktive uvesti odgovarajuća i učinkovita pravila protiv zloupotrebe; poziva Komisiju da provjeri postojeće direktive i nacrte direktiva na području poreza i prava trgovačkih društava u pogledu njihove prikladnosti za provedbu efektivnog oporezivanja; poziva Vijeće da se pripremi za žurno usvajanje tih odredbi; ističe da bi primjenu zajedničke konsolidirane porezne osnovice, ako se želi postići jedan od njezinih ciljeva, a to je jednostavnija administracija, trebala pratiti primjena zajedničkih računovodstvenih pravila i odgovarajuće usklađivanje administrativnih praksi u poreznim pitanjima;

119.  poziva Komisiju da u zakonodavstvu jasno definira ekonomski sadržaj, stvaranje vrijednosti i trajan poslovni nastan, posebice u cilju rješavanja pitanja fiktivnih trgovačkih društava te da razvije kriterije i zakonodavstvo EU-a koji se odnose na istraživanje i razvoj i koji su usklađeni s radom OECD-a po tom pitanju, ali ne i ograničeni na njega, s obzirom na to da države članice trenutačno reformiraju svoju strategiju u tom pogledu, često zajedno sa subvencijama; naglašava da bi u tom zakonodavstvu trebalo biti jasno navedeno da mora postojati izravna veza između povlaštenih režima koje odobravaju porezne uprave i povezanih aktivnosti istraživanja i razvoja; poziva Komisiju da revidira zakonodavstvo Unije o kontroliranim stranim trgovačkim društvima i njegovu primjenu u skladu s presudom Suda Europske unije u predmetu Cadbury Schweppes (C-196/04) kako bi se zajamčilo potpuno korištenje kontroliranih stranih trgovačkih društava, ne samo u situacijama potpuno umjetnih konstrukcija, radi izbjegavanja dvostrukog neoporezivanja; poziva Komisiju da iznese prijedloge za usklađivanje pravila o kontroliranim stranim trgovačkim društvima u EU-u;

120.  također poziva Komisiju da u nedostatku ikakve opće prihvaćene definicije provede daljnje analize i studije u cilju definiranja agresivnog poreznog planiranja i štetnih poreznih praksi i pogotovo povreda sporazuma o dvostrukom oporezivanju i neusklađenosti hibridnih instrumenata, uzimajući u obzir različite načine na koje mogu negativno utjecati na društvo, da zajamči nadzor nad njima i preciznije utvrdi utjecaj izbjegavanja plaćanja poreza u EU-u i u zemljama u razvoju; poziva Komisiju da također definira metodologiju za mjerenje poreznog jaza koji je posljedica izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza, kako je najavila u svom prijedlogu iz ožujka 2015., te da zajamči redovito mjerenje kako bi se nadzirao napredak i pripremili odgovarajući politički odgovori; traži od Komisije da poduzme potrebne mjere kojima bi se točno pojasnio status svih „zavisnih jurisdikcija” država članica i na koji se način njihove prakse mogu promijeniti u cilju izbjegavanja erozije porezne osnovice u EU-u;

121.  podsjeća da osim prijevara u vezi s porezom na dobit dolazi od znatnih prijevara u vezi s prekograničnim PDV-om, porezom koji je temeljan za sve državne blagajne; poziva Komisiju da izradi mjere kako bi se taj problem riješio, uključujući bolju koordinaciju po tom pitanju među državnim poreznim tijelima;

Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja

122.  poziva na hitnu reformu Kodeksa o postupanju pri oporezivanju poslovanja i Skupine odgovorne za njegovu provedbu s obzirom da se do sada njegova vrijednost pokazala upitnom i u pogledu rješavanja stvarnih prepreka koje trenutno otežavaju učinkovito rješavanje štetnih poreznih praksi i u pogledu pomoći u koordinaciji i suradnji na području porezne politike u Europskoj uniji;

123.  poziva države članice da u duhu dobre suradnje podupru prijedloge koji su uvršteni u akcijski plan Komisije od 17. lipnja 2015. za pravedno i učinkovito oporezivanje dobiti u EU-u; vjeruje da bi veća transparentnost i odgovornost povećale legitimnost Skupine; zalaže se stoga za preoblikovanje načina na koji se upravlja Skupinom i njezinog mandata, između ostalog imenovanjem stalnog i politički odgovornog predsjednika, poboljšanjem njezinog načina rada, uključujući mogući mehanizam za provedbu, redovitim sudjelovanjem ministara financija ili viših dužnosnika u radu Skupine kako bi joj se povećala vidljivost, i pojačanom razmjenom informacija unutar Skupine u cilju učinkovitog rješavanja pitanja povezanih s erozijom porezne osnovice i premještanjem dobiti; također poziva na ažuriranje i proširenje kriterija utvrđenih Kodeksom kako bi njima bili obuhvaćeni novi oblici štetnih poreznih praksi, između ostalog i u trećim zemljama; poziva predsjednika Skupine i Vijeće da o aktivnostima Skupine redovito izvještavaju nadležni odbor Parlamenta i s njime razmjenjuju informacije, posebno kada je riječ o podnošenju polugodišnjih izvješća ECOFIN-u;

124.  poziva Vijeće da općenito podupre promicanje istinskog demokratskog nadzora na razini EU-a u prekograničnim poreznim pitanjima, sličnog sustavu koji je već uspostavljen na drugim područjima i koji državama članicama i drugim nezavisnim institucijama, kao što je Europska središnja banka i Odbor jedinstvenog nadzornog mehanizma, daje isključivu nadležnost; poziva Vijeće i države članice da razmotre mogućnost uspostavljanja skupine na visokoj razini za politiku oporezivanja, što je predložio i predsjednik Komisije; naglašava da bi takav „porezni odbor” bio odgovoran Parlamentu, a obuhvaćao bi Vijeće i Komisiju, prema modelu Gospodarskog i financijskog odbora, te nezavisne stručnjake, a općenito bi provodio nadzor nad zakonodavnim i nezakonodavnim poreznim politikama i izvještavao ECOFIN; zahtijeva da se Parlamentu da pravo inicijative da Skupini za Kodeks o postupanju prijavi svaku nacionalnu mjeru za koju smatra da ispunjava kriterije štetnog poreznog natjecanja koji su sadržani u Kodeksu o postupanju;

125.  poziva Komisiju da po drugi put ažurira izvješće ureda Simmons & Simmons iz 1999. o administrativnim praksama iz stavka 26. izvješća Skupine za Kodeks o postupanju iz 1999., izvješće Primarolo (SN 4901/99);

126.  apelira na Vijeće i države članice da, uz dužno poštovanje prema Ugovorima i nadležnosti država članica u izravnim poreznim pitanjima, poboljšaju transparentnost, odgovornost i nadzorne aktivnosti Skupine te poziva Komisiju da pokrene okvirno zakonodavstvo prema metodi Zajednice; smatra da je široj javnosti nužno pružiti više informacija o radu Skupine;

127.  poziva Komisiju da u cijelosti provede preporuke Europskog ombudsmana u pogledu sastava stručne skupine te da usvoji plan kojim bi se zajamčio uravnotežen sastav stručnih skupina; inzistira da bi paralelno s radom na postizanju tog cilja odmah trebalo započeti s reformama postojeće strukture i sastava; naglašava da takve reforme ne bi dovele do nedostatka dostupne stručnosti za izradu zakona jer bi se oni mogli stavljati na javnu raspravu ili javna stručna saslušanja koja su otvorena predstavnicima svih interesnih skupina; poziva Komisiju da donese jasnu definiciju sukoba interesa i čvrste politike kako bi se onemogućilo da dionici kod kojih postoji rizik od sukoba interesa i predstavnici organizacija osuđenih za utaju poreza ili bilo koje drugo kazneno djelo budu aktivni članovi bilo kojeg stručnog ili savjetodavnog tijela;

Državna potpora

128.  zdušno pozdravlja i podupire ključnu ulogu Komisije kao nadležnog tijela za tržišno natjecanje u istragama koje su u tijeku o državnim potporama povezanima s odlukama o porezima; smatra da tajnost koju su neke države članice više puta primjenjivale u vezi s projektima koji su dobiti državnu potporu nije primjerena; potiče Komisiju da u potpunosti iskoristi svoje ovlasti u skladu s pravilima EU-a o tržišnom natjecanju kako bi riješila problem štetnih poreznih praksi i sankcionirala države članice i trgovačka društva za koja se otkrije da sudjeluju u takvim praksama; naglašava da Komisija treba odvojiti više resursa, financijskih i kadrovskih, kako bi povećala svoju sposobnost da vodi sve potrebne fiskalne istrage o državnoj potpori istovremeno; naglašava da države članice moraju u potpunosti poštovati istrage i dostavljati informacije koje Komisija zahtijeva;

129.  poziva Komisiju da najkasnije do sredine 2017. usvoji nove smjernice u okviru svoje inicijative za modernizaciju sustava državnih potpora, koje će pojasniti što se smatra državnom potporom povezanom s porezima, a što „primjerenom” transfernom cijenom, u cilju uklanjanja pravne nesigurnosti za porezne obveznike koji ispunjavaju svoje obveze i za porezne uprave, pružajući okvir za porezne prakse država članica i ne odvraćajući od primjene zakonitih odluka o porezima; dovodi u pitanje korisnost Arbitražne konvencije, koja nije učinkovita za rješavanje sporova, posebice o pitanjima povezanima s transfernom cijenom; smatra da je taj instrument potrebno preoblikovati i učiniti ga učinkovitijim ili ga zamijeniti mehanizmom EU-a za rješavanje sporova s djelotvornijim postupcima za postizanje međusobnog dogovora;

130.  poziva Komisiju da proširi svoju istragu na druge multinacionalne korporacije koje su se spominjale u skandalu LuxLeaks i na mjere koje su po prirodi ili učinku slične transfernim cijenama;

131.  poziva Komisiju da u skladu s većom odgovornošću koja je dodijeljena državama članicama u okviru modernizacije sustava državnih potpora razmotri uspostavljanje mreže nacionalnih poreznih uprava za razmjenu najboljih praksi i za dosljedniji doprinos sprečavanju uvođenja bilo kakvih poreznih mjera koje bi se mogle smatrati nezakonitom državnom potporom; poziva Komisiju da pojača strateške sinergije između aktivnosti (reformirane) skupine za Kodeks o postupanju i načina na koji Komisija provodi propise o tržišnom natjecanju na području potpora povezanih s porezima;

132.  napominje da se postojećim pravilima za kontrolu državnih potpora želi riješiti problem praksi koje su protivne pravilima tržišnog natjecanja tako da se vrate nezaslužene povlastice odobrene trgovačkim društvima; poziva Komisiju da ocijeni mogućnost izmjene postojećih propisa kako bi se iznosi vraćeni nakon kršenja propisa EU-a o državnim potporama mogli vratiti državama članicama u kojima je došlo do erozije poreznih osnovica, a ne državi članici koja je odobrila nezakonitu potporu povezanu s porezima, što je trenutačna praksa, ili da se dodijele proračunu EU-a; poziva Komisiju da izmijeni postojeća pravila kako bi osigurala da se protiv relevantnih država i trgovačkih društava u slučaju kršenja pravila o državnoj potpori mogu donijeti sankcije;

Transparentnost

133.  smatra da Europska unija može postati model i svjetski predvodnik po pitanju porezne transparentnosti;

134.  ističe ključnu važnost transparentnosti za povećanje javne odgovornosti multinacionalnih korporacija i za pružanje podrške poreznim upravama u njihovim istragama; naglašava da transparentnost može imati snažan odvraćajući učinak i promijeniti ponašanja, bilo zbog opasnosti za ugled trgovačkog društva koje krši pravila, bilo pružanjem informacija nadležnim tijelima, koja zatim mogu primijeniti odgovarajuće korektivne mjere i sankcije; naglašava da se potreba za transparentnošću mora uskladiti s potrebom da se zaštite osjetljivi trgovački interesi i poštuju pravila o zaštiti podataka;

135.  smatra da je veća transparentnost u pogledu aktivnosti multinacionalnih korporacija nužna kako bi se zajamčilo da se porezne uprave mogu učinkovito boriti protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti; ponavlja u skladu s tim svoje stajalište da bi multinacionalne korporacije u svim sektorima trebale u svojim financijskim izvještajima jasno i razumljivo navoditi niz skupnih informacija po državama članicama i trećim zemljama u kojima imaju poslovni nastan, uključujući dobit ili gubitak prije poreza, poreze na dobit ili gubitak, broj zaposlenih, imovinu, osnovne informacije o odlukama o porezima (izvještavanje po državama); ističe važnost dostupnosti tih informacija javnosti, po mogućnosti u obliku središnjeg registra EU-a; nadalje naglašava da bi MSP-ove koji nisu multinacionalne korporacije trebalo izuzeti te obveze; poziva Vijeće da do kraja 2015. godine usvoji stajalište Parlamenta, kako je u srpnju 2015. izglasano u okviru Direktive o pravima dioničara; ističe da bi se zahtjevi u pogledu transparentnosti trebali sastaviti i primjenjivati na način da trgovačka društva iz EU-a ne dovedu u nepovoljniji položaj na tržištu;

136.  nadalje poziva države članice da poreznim upravama podnose razrađenija izvješća po državama koja se temelje na standardu OECD-a i uključuju detaljnije informacije, kao što su povrat poreza i transakcije unutar grupacija; naglašava da je uz porezne informacije koje trgovačka društva dostavljaju drugim poreznim upravama, potrebno poboljšati okvir za rješavanje sporova kako bi se pojasnila prava svake strane i izbjegle negativne posljedice; naglašava da bi se po pitanju poreznih uprava trećih zemalja informacije trebale dostavljati samo tijelima onih zemalja koje primjenjuju mjere jednakovrijedne onima iz Arbitražne konvencije EU-a; također poziva da se izrade harmonizirani računovodstveni standardi, kojima bi se prije svega omogućilo detaljnije objavljivanje u vezi s licencijama;

137.  zahtijeva od Komisije da podupre to stajalište u skladu sa svojim prijašnjim procjenama i stajalištima te da poduzme sve potrebne korake kako bi zajamčila širenje njegove primjene na sve multinacionalne korporacije koje posluju na unutarnjem tržištu i poziva OECD da podupre širenje njegove primjene u cijelom svijetu kako bi se zajamčilo da se slične obveze primijene na sva trgovačka društva koja se bave prekograničnim operacijama; ističe činjenicu da mjere za poboljšanje transparentnosti, iako su potrebne, nisu dostatne za sveobuhvatno rješenje tog problema te da je potrebno temeljito reformirati nacionalne, europske i međunarodne porezne sustave;

138.  naglašava da trenutna nejasnoća međunarodnog poreznog sustava dopušta multinacionalnim korporacijama da izbjegavaju plaćanje poreza, zaobilaze nacionalne porezne zakone i premještaju dobit u porezne oaze; poziva Komisiju i države članice da nadležnim tijelima zajamče potpuni pristup središnjim registrima o stvarnom vlasništvu i za trgovačka društva i za zaklade, u skladu s četvrtom Direktivom o sprečavanju pranja novca; poziva države članice da brzo prenesu četvrtu Direktivu o sprečavanju pranja novca u svoja zakonodavstva i tako omoguće širok i jednostavniji pristup informacijama iz središnjih registara o stvarnom vlasništvu; ponavlja svoje stajalište da bi ti registri trebali biti javni;

139.  svjestan je rada Komisije na uspostavljanju europskog poreznog identifikacijskog broja (PIB); poziva Komisiju da iznese prijedlog za europski PIB, na temelju nacrta europskog PIB-a iz Akcijskog plana Komisije za borbu protiv porezne prijevare i utaje poreza iz 2012. (akcija 22)(42); podsjeća da se smatra da će porezni identifikacijski broj omogućiti najbolji način identificiranja poreznih obveznika i stoga potiče da se taj projekt ubrza; isto tako poziva Komisiju da aktivno radi na uspostavljanju sličnog identifikacijskog broja na svjetskoj razini, kao što je globalni identifikator pravnih osoba (LEI) Odbora za regulatorni nadzor;

140.  nadalje naglašava da je transparentnost također važna za tekuće istrage o odlukama o porezima na području državnih potpora;

141.  poziva Komisiju da istraži mogućnosti da se unutar EU-a uvedu odredbe slične pravilu Odbora za računovodstvene standarde vlade SAD-a(43), u skladu s kojim tijela saveznih država i lokalne vlasti moraju prijaviti koliko prihoda gube zbog olakšica na području oporezivanja dobiti u cilju gospodarskog razvoja;

Zaštita zviždača

142.  poziva Komisiju da do lipnja 2016. predloži europski zakonodavni okvir za učinkovitu zaštitu zviždača i sličnih osoba; naglašava da nije prihvatljivo da je moguće kazneno goniti građane i novinare koji djeluju u javnom interesu i objavljuju informacije ili prijavljuju moguće povrede, prijestupe, prijevare ili nezakonite aktivnosti, posebno slučajeve izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza i pranja novca ili bilo koje drugo ponašanje kojim se krše temeljna načela Europske unije, kao što je načelo lojalne suradnje, umjesto da im se pruža pravna zaštita;

143.  poziva Komisiju da razmotri uvođenje niza instrumenata kojima bi se jamčila takva zaštita od neopravdanog kaznenog progona, ekonomskih sankcija ili diskriminacije, jamčeći istovremeno zaštitu povjerljivosti i poslovnih tajni; u tom pogledu ističe primjer američkog zakona Dodd-Frank, koji zviždačima omogućuje naknadu za pružanje novih informacija vlastima i štiti ih od kaznenog progona i gubitka radnog mjesta, vodeći računa da ta naknada ne bi trebala biti poticaj za objavljivanje osjetljivih poslovnih informacija; predlaže osnivanje nezavisnog europskog tijela odgovornog za prikupljanje tih informacije i vođenje istraga te zajedničkog paneuropskog fonda za zviždače kako bi im se zajamčila odgovarajuća financijska pomoć, a koji bi se financirao iz pristojbe na dio vraćenih sredstava ili naplaćenih kazni; smatra da bi zaštitu također trebalo pružiti zviždačima koji obavijeste javnost nakon što su nadležna tijela na nacionalnoj ili europskoj razini bila obaviještena, ali tijekom mjesec dana nisu reagirala;

Korporativna društvena odgovornost

144.  smatra da se provedba odgovorne porezne strategije može smatrati temeljem korporativne društvene odgovornosti, posebno u skladu s ažuriranom definicijom prema kojoj je korporativna društvena odgovornost „odgovornost trgovačkih društava za njihov učinak na društvo”(44); žali što većina trgovačkih društava to ne uključuje u svoje izvješće o korporativnoj društvenoj odgovornosti; ističe činjenicu da agresivno porezno planiranje nije spojivo s korporativnom društvenom odgovornošću; poziva Komisiju da uključi taj element u ažuriranu strategiju EU-a o korporativnoj društvenoj odgovornosti i pravilno definira njegov sadržaj;

Aspekt trećih zemalja

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD)

145.  snažno podupire akcijski plan OECD-a za borbu protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti i istovremeno je svjestan da je on rezultat kompromisa i ne ide dovoljno daleko kako bi se riješili razmjeri problema izbjegavanja plaćanja poreza te da bi ti prijedlozi trebali biti osnova za daljnje mjere na europskoj i svjetskoj razini; poziva OECD, njegove države članice i sve druge uključene države da uspostave snažan instrument za nadzor kako bi se mogao procijeniti napredak u provedbi tih smjernica, prikupiti dokazi o njihovoj učinkovitosti i eventualno poduzeti korektivne mjere;

146.  preporučuje da se osnaže institucionalne veze i suradnja između OECD-a i Komisije kako bi se mogla i dalje jamčiti kompatibilnost tih dvaju procesa i izbjegli dvostruki standardi; poziva države članice da u svoje nacionalne zakone brzo prenesu sve zakonodavstvo EU-a koje se temelji na smjernicama OECD-a, čime bi Europska unija postala predvodnik u provedbi preporuka OECD-a; međutim, ističe da se pristup OECD-a i dalje temelji na neobvezujućim zakonskim instrumentima i da je potrebno nadopuniti njegove aktivnosti zakonodavnim okvirom na razini EU-a kako bi se zadovoljile potrebe jedinstvenog tržišta, npr. u obliku direktive protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti, koja bi otišla korak dalje od inicijative OECD-a o eroziji porezne osnovice i premještanju dobiti u područjima koja nisu dovoljno pokrivena;

Porezne oaze

147.  poziva na zajednički pristup poreznim oazama na razini EU-a; posebice poziva Komisiju da nastavi raditi na izradi i usvajanju europske definicije, zajedničkim kriterijima za utvrđivanje poreznih oaza, neovisno o tome gdje se nalaze, i primjerenim sankcijama za države koje s njima surađuju, na temelju svoje Preporuke iz prosinca 2012. o mjerama kojima se želi potaknuti treće zemlje na primjenu minimalnih standarda dobrog upravljanja u poreznim pitanjima (npr. proširiti razmjenu informacija i transparentnost tako da uključuju pravedno porezno natjecanje i efektivno oporezivanje) i za trgovačka društva koja ih koriste u svrhu agresivnog poreznog planiranja te da nastavi raditi na definiranju primjerenih zajedničkih mjera koje se primjenjuju na te jurisdikcije; poziva se na svoju Rezoluciju od 21. svibnja 2013. o borbi protiv porezne prijevare, porezne utaje i poreznih oaza za nepotpuni popis mogućih mjera te vrste(45); ponavlja da bi istinski europski popisi, koji se redovito ažuriraju i temelje na sveobuhvatnim, transparentnim, konkretnim, objektivno provjerljivim i općenito prihvaćenim pokazateljima, bili učinkovitiji način promicanja dobrog poreznog upravljanja i promjene ponašanja u pogledu poreznih pitanja prema tim jurisdikcijama i unutar njih;

148.  poziva Komisiju da na europsku crnu listu stavi one teritorije koji odobravaju porezne olakšice subjektima od kojih ne traže da u toj zemlji imaju znatnu ekonomsku djelatnost, teritorije koji pružaju vrlo niske efektivne poreze i ne jamče automatsku razmjenu poreznih informacija s drugim jurisdikcijama;

149.  posebice ističe da je potrebno zajamčiti da se izlazni financijski tokovi oporezuju barem jednom, primjerice računanjem poreza po odbitku ili jednakovrijednih mjera, kako bi se spriječio odlazak neoporezovanih prihoda iz EU-a te poziva Komisiju da u tu svrhu podnese zakonodavni prijedlog, na primjer u obliku revizije Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima i Direktive o kamatama i licencijama; inzistira na tome da je potrebno uvesti sustav kojim će se zajamčiti da je za ovjeru te operacije nužno dostaviti potvrdu nacionalnoj poreznoj upravi i o tome obavijestiti Komisiju, štiteći na taj način jedinstveno tržište i održavajući vezu između mjesta na kojem se prihodi i gospodarska vrijednost stvaraju i mjesta na kojem se oni oporezuju; naglašava da bi takav sustav trebalo pažljivo osmisliti kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje i sporovi; poziva Komisiju da pojača ulogu EU-a na međunarodnoj sceni na način da jednoglasno radi na razvijanju zajedničkog okvira EU-a za bilateralne ugovore o poreznim pitanjima i na postupnoj zamjeni iznimno velikog broja pojedinačnih bilateralnih poreznih ugovora ugovorima između EU-a i jurisdikcija trećih zemalja, podupirući istovremeno OECD u njegovu promicanju multilateralnog pristupa poreznim pitanjima, kojem je cilj pojednostavniti međunarodne porezne dogovore i zajamčiti da se prihodi oporezuju na mjestu gdje se vrijednost stvara; naglašava da bi to bio najbrži način rješavanja problema prakse neovlaštenog stjecanja ugovornih povlastica; poziva u međuvremenu države članice da klauzule protiv zlouporabe odmah unesu u svoje porezne ugovore u skladu s prijedlozima o eroziji porezne osnovice i premještanju dobiti;

150.  smatra da je potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini potrebno popratiti pojačanom suradnjom u poreznim pitanjima kojom se sprečava da trgovačka društva koja se natječu na istim tržištima izbjegavaju plaćanje poreza te kojom se jamče jednaki uvjeti za sve; stoga traži od Komisije da u sve sporazume EU-a o slobodnoj trgovini uvrsti odredbe o porezima, koje bi zemlje partnere obvezale na primjenu dobrog poreznog upravljanja i zajamčile reciprocitet u poreznim pitanjima; ističe da rad Platforme za dobro porezno upravljanje predstavlja dobar temelj za provedbu tog koncepta; naglašava činjenicu da bi se to isto moglo primijeniti na sporazume EU-a o suradnji;

151.  poziva tijela EU-a da ne surađuju s onim jurisdikcijama za koje se smatra da ne surađuju u poreznim pitanjima niti s trgovačkim društvima koja su osuđena za poreznu prijevaru, utaju poreza ili agresivno porezno planiranje; poziva institucije kao što su Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) da više ne surađuju preko svojih financijskih posrednika s poreznim jurisdikcijama koje ne surađuju; nadalje traži od tijela EU-a da se obvežu da neće odobravati financijska sredstva EU-a trgovačkim društvima osuđenima za poreznu prijevaru, utaju poreza ili agresivno porezno planiranje;

152.  poziva Komisiju da se koristi svim instrumentima koje ima na raspolaganju za poticanje bolje koordiniranog pristupa prema razvijenim zemljama kako bi se promicao veći reciprocitet u poreznim pitanjima, posebice u pogledu razmjene informacija s SAD-om nakon što je na snagu stupio Zakon o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama; također poziva Komisiju da, imajući na umu sporazum od 27. svibnja 2015. između EU-a i Švicarske o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima, u cilju očuvanja jedinstvenog tržišta pažljivo prati dogovoreno postupno ukidanje određenih štetnih poreznih praksi u Švicarskoj u skladu sa smjernicama o eroziji porezne osnovice i premještanju dobiti te da se u budućnosti ne donose nove štetne porezne mjere; poziva Komisiju da u svojim tekućim pregovorima sa Švicarskom predloži da se u švicarski zakon uvedu pravila o kontroliranim stranim trgovačkim društvima; inzistira da Komisija mora zajamčiti da Švicarska u poreznim pitanjima prati pristup EU-a i o tome izvijestiti Parlament;

153.  podsjeća da su sve države članice Konvencijom o administrativnoj pomoći u poreznim stvarima i revizijom relevantnih direktiva(46) EU-a iz 2014. godine odabrale multilateralan pristup automatskoj razmjeni informacija; naglašava da su te dvije inicijative ključni elementi za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i bankovne tajne jer podrazumijevaju obvezu financijskih institucija da izvještavaju porezne uprave o širokom opsegu informacija o rezidentima koji prihod ostvaruju imovinom u inozemstvu;

Zemlje u razvoju

154.  ističe činjenicu da je prilikom osmišljavanja mjera i politika za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza potrebno na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini obratiti posebnu pozornost na stanje u zemljama u razvoju, a posebice u najslabije razvijenim zemljama, koje su često najviše pogođene izbjegavanjem plaćanja poreza na dobit i imaju vrlo nisku poreznu osnovicu i nizak omjer poreza i BDP-a; ističe da bi se tim mjerama i politikama trebalo doprinijeti stvaranju javnih prihoda razmjernih dodanoj vrijednosti stvorenoj na njihovu teritoriju kako bi se na odgovarajući način financirale razvojne strategije tih država, postizanje milenijskih razvojnih ciljeva i program razvoja za razdoblje nakon 2015.; pozdravlja u tom kontekstu rad Odbora stručnjaka UN-a o međunarodnoj suradnji u poreznim pitanjima; traži od Komisije da podupre interese zemalja u razvoju u postojećim međunarodnim inicijativama i da u svoju Platformu za dobro porezno upravljanje uključi predstavnike iz zemalja u razvoju;

155.  poziva EU i članice OECD-ove inicijative o eroziji porezne osnovice i premještanju dobiti da zajamče da novi „Globalni standard o automatskoj razmjeni informacija”, koji je izradio OECD, obuhvaća prijelazno razdoblje za zemlje u razvoju, koje trenutno ne mogu ispuniti uvjete za uzajamnu automatsku razmjenu informacija zbog nedostatka administrativnih kapaciteta;

156.  poziva Komisiju da predloži daljnje mjere u cilju jačanja administrativnih kapaciteta u zemljama u razvoju, posebice u poreznim pitanjima, kako bi se omogućila učinkovita razmjena poreznih informacija s njihovim upravama; poziva na uspostavljanje platforme za zemlje u razvoju uvođenjem pilot-projekata za automatsku razmjenu informacija; poziva zemlje u razvoju da potiču regionalne sporazume ili druge oblike suradnje u poreznim pitanjima kako bi poboljšale svoj položaj u pregovorima sa stranim izravnim ulagačima i multinacionalnim korporacijama te riješile probleme koji su od zajedničkog interesa;

157  poziva države članice da zajamče da njihove agencije za razvojnu pomoć imaju na raspolaganju dovoljno stručnih resursa za rješavanje poreznih pitanja u svojim razvojnim politikama, posebno iz ministarstva financija i porezne uprave;

158.  upućuje na akcijski plan koji je predstavljen u njegovoj rezoluciji od 8. srpnja 2015. o izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza kao izazovima za upravljanje, socijalnu zaštitu i razvoj u zemljama u razvoju; potiče sve države i međunarodne organizacije, kao što je UN, da sudjeluju u uključivom procesu i doprinesu poreznom planu skupine G20 i OECD-a rješavanjem problema erozije porezne osnovice i premještanja dobiti, promicanjem međunarodne porezne transparentnosti i globalne razmjene poreznih informacija, primjerice razvijanjem jedinstvenog zajedničkog standarda za izvještavanje u sustavu automatske razmjene informacija ili javnim objavljivanjem podataka o stvarnom vlasništvu; poziva Komisiju i države članice da daju podršku većoj ulozi Ujedinjenih naroda u budućim međunarodnim raspravama o porezu tako što će, na primjer, podržati stvaranje svjetskog poreznog tijela pod okriljem Ujedinjenih naroda;

Porezni savjetnici

159.  ukazuje na problematično i upitno usporedno postojanje aktivnosti poreznog savjetovanja revizije te savjetodavnih aktivnosti unutar istog trgovačkog društva koje bi s jedne strane trebalo služiti poreznoj upravi, npr. u izradi poreznih sustava ili boljem ubiranju poreza, a s druge pružati usluge poreznog planiranja multinacionalnim korporacijama, koje mogu iskorištavati slabosti nacionalnih poreznih zakona;

160.  ističe da postoji europski pravni okvir, kojim su obuhvaćeni najnoviji paketi reformi revizorskih tržišta i koje je Parlament odobrio u svojoj rezoluciji od 3. travnja 2014.; poziva Komisiju da zajamči da se relevantne zakonodavne odredbe primjenjuju u državama članicama unutar odgovarajućeg vremenskog okvira i u skladu s planiranim ciljevima;

161.  poziva Komisiju da iznese prijedloge smjernica za industriju poreznog savjetovanja i za uspostavljanje režima EU-a za nekompatibilnost savjetnika u poreznim pitanjima i, po potrebi, banaka i tako uspostavi okvir za učinkovito sprječavanje sukoba interesa između pružanja usluga za javni i privatni sektor;

162.  nadalje poziva Komisiju da pokrene istragu kako bi se procijenilo kolika je koncentracija u tom sektoru i koliki je to eventualni poremećaj izazvalo u tržišnom natjecanju; preporučuje da se tom istragom posebno razmotri može li kombinacija poreznog savjetovanja i revizorskih djelatnosti unutar istog trgovačkog društva dovesti do sukoba interesa te da u skladu s tim predloži odgovarajuće mjere, uključujući uvođenje mehanizma za razdvajanje odjela unutar konzultantskih društava;

163.  zahtijeva od Komisije da hitno procijeni mogućnost uvođenja zakonodavnog okvira koji bi omogućio dostatne sankcije za trgovačka društva, banke, računovodstvena društva i financijske savjetnike za koje se dokaže da su bili uključeni u provedbu ili promicanje nezakonitog izbjegavanja plaćanja poreza i agresivno porezno planiranje; naglašava da bi te sankcije trebale imati odvraćajući učinak i da među ostalim mogu uključivati novčane kazne, zabranu pristupa financijskim sredstvima iz proračuna EU-a, zabranu svake savjetodavne uloge u institucijama EU-a te u ekstremnim i opetovanim slučajevima povlačenje dozvole za poslovanje;

Daljnje djelovanje na nacionalnoj razini

164.  potiče daljnje djelovanje na nacionalnoj razini u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza, unutar okvira EU-a i OECD-a, s obzirom na to da nekoordinirane reakcije mogu dovesti do daljnje neusklađenosti i prilika za izbjegavanje plaćanja poreza; ističe da je suradnja najbolji način za borbu protiv erozije porezne osnovice, a ne jednostrano uvođenje povlaštenih režima za privlačenje ulaganja;

165  poziva Komisiju da izradi smjernice za porezne amnestije koje su odobrile države članice kojima bi se pokušale definirati okolnosti u kojima bi takve amnestije bile u skladu s odredbama Ugovora Europske unije koje se odnose na slobodno kretanje kapitala, slobodu pružanja usluga, pravila o državnoj potpori i pranju novca te u skladu sa zajedničkim pristupom EU-a protiv poreznih oaza; podsjeća da je takvu praksu potrebno koristiti vrlo pažljivo kako je oni koji izbjegavaju plaćanje poreza ne bi shvatili kao poticaj da čekaju sljedeću amnestiju;

166.  poziva države članice da uvedu sustav poreza po odbitku za licencije, da zajamče da se također oporezuju licencije koje se plaćaju trećim zemljama koje nisu obuhvaćene bilateralnim poreznim sporazumima;

167.  potiče sve države članice da provedu procjene učinka, kada je to potrebno i uz tehničku podršku Komisije, kojima su obuhvaćeni učinci prelijevanja u drugim državama prije uvođenja ikakvih poreznih mjera koje mogu imati učinak u inozemstvu; poziva nacionalne parlamente da se snažno uključe u pitanje izbjegavanja plaćanja poreza s obzirom na to da bi svi porezni režimi i tretmani trebali proći kroz pravu procjenu i demokratsku kontrolu zakonodavca;

168.  snažno potiče države članice da ponovno razmotre rezove u resursima svojih poreznih uprava, da povećaju ulaganja i povećaju učinkovitost svojih poreznih uprava i da zajamče učinkovito korištenje osoblja i tehnologija te povećanje stručnosti u cilju borbe protiv razvijanja i utjecaja štetnih poreznih praksi, koje su postale sve sofisticiranije; poziva Komisiju da takvim nastojanjima pruži tehničku podršku, posebice u kontekstu programa FISCALIS 2020; također poziva države članice da rade na jednostavnijim, učinkovitijim i transparentnijim poreznim sustavima na dobrobit država članica, građana i poslovanja;

169.  podsjeća da je javna nabava zaslužna za 16 % BDP-a na području Europske unije; zahtijeva da se izradi procjena mogućnosti da se tijekom sljedećeg niza izmjena Direktive o javnoj nabavi u ponude javne nabave uvede kriterij koji se odnosi na porez, transparentnost ili suradnju; također poziva države članice da razmisle o mogućnosti da se iz javne nabave isključe trgovačka društva za koja je dokazano da provode agresivno porezno planiranje i programe izbjegavanja plaćanja poreza;

170.  na kraju ističe da pravilo o jednoglasnosti unutar Vijeća, koje svakoj državi članici daje pravo na veto, smanjuje poticaj da se iz statusa quo krene prema rješenju koje podrazumijeva veću suradnju; poziva Komisiju da se, kada je to potrebno, ne suzdržava od primjene članka 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim se propisuje sljedeće: „Kad Komisija utvrdi da određena razlika među odredbama utvrđenima zakonom, i drugim propisima država članica narušava uvjete tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu te da se nastali poremećaj treba otkloniti, ona se savjetuje s dotičnim državama članicama. Ako takvo savjetovanje ne dovede do sporazuma kojim se otklanja taj poremećaj, Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, donose potrebne direktive [...]”;

171.  obvezuje se da će nastaviti s radom koji je započeo Posebni odbor, riješiti prepreke koje su spriječile Posebni odbor da ispuni svoj puni mandat i osigurati daljnje postupanje u pogledu njegovih preporuka; nalaže svojim nadležnim tijelima da definiraju najbolji institucionalni okvir kojim bi se to postiglo;

172.  ponavlja svoj zahtjev da se omogući pristup svim relevantnim dokumentima EU-a; poziva svog predsjednika da taj zahtjev proslijedi Komisiji i Vijeću i jasno ističe da je Parlament odlučan u namjeri da iskoristi sva sredstva koja mu stoje na raspolaganju kako bi postigao taj cilj;

173.  poziva svoj nadležni odbor da izvijesti o tim preporukama u svojem budućem izvješću o zakonodavnoj inicijativi na istu temu;

174.  poziva svoj nadležni odbor odgovoran za ustavna pitanja na daljnje postupanje u skladu s tim preporukama, posebno u pogledu umetanja obvezujućih odredbi o suradnji u Kodeks postupanja za organizacije koje se nalaze u registru transparentnosti te promjene pravila koja se odnose na pristup dokumentima između institucija EU-a u cilju njihovog boljeg usklađivanja s načelom lojalne suradnje iz Ugovora o Europskoj uniji;

o

o  o

175.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, državama članicama, nacionalnim parlamentima, skupini G20 i OECD-u.

PRILOG 1.: POPIS OSOBA S KOJIMA JE ODRŽAN SASTANAK(SJEDNICE ODBORA I IZASLANSTVA)

Datum

Govornici

30.3.2015.

•  Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu

16.4.2015.

•  Serge Colin, predsjednik Sindikata financijskog osoblja

•  Fernand Müller, predsjednik Odbora za porezna pitanja Sindikata financijskog osoblja

•  Paulo Ralha, predsjednik portugalskog sindikata poreznih djelatnika

•  François Goris, predsjednik UNSP-NUOD-a u ime Europske konfederacije nezavisnih sindikata (CESI)

•  Nadja Salson, Europska federacija sindikata javnih službi

•  Henk Koller, predsjednik Europske federacije poreznih savjetnika (CFE)

•  Olivier Boutellis-Taft, izvršni direktor Europske federacije računovođa (FEE)

•  Ravi Bhatiani, direktor pravnih poslova nezavisne organizacije europskih maloprodajnih lanaca (Independent Retail Europe)

5.5.2015.

•  Margrethe Vestager, povjerenica za tržišno natjecanje

•  Wolfgang Nolz, predsjednik Skupine za Kodeks o postupanju

•  Jane McCormick, viša porezna savjetnica, voditeljica poreznih poslova za regiju EMA (Europa, Bliski istok i Afrika) u KPMG-u

•  Chris Sanger, partner i voditelj globalne porezne politike u Ernst & Youngu

•  Stef van Weeghel, partner u PwC-u, voditelj globalne porezne politike

•  Bill Dodwell, voditelj porezne politike u Deloitteu UK

11.5.2015.

 

 

Javno saslušanje o odlukama o porezima i štetnim poreznim praksama

 

•  Stephanie Gibaud, zviždačica i bivša zaposlenica UBS-a

•  Lutz Otte, zviždač i bivši ugovorni suradnik za informacijsku tehnologiju u Julius Baeru

•  Kristof Clerix, Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ)

•  Edouard Perrin, član ICIJ-a

•  Richard Brooks, član ICIJ-a

•  Lars Bové, član ICIJ-a

•  Xavier Counasse, novinar,“Le Soir”

•  Dominique Berlin, Fakultet za europske studije u Parizu, Sveučilište Panthéon-Assas (Paris 2)

•  Gabriel Zucman, docent, London School of Economics and Political Sciences

•  Achim Doerfer, odvjetnik na području oporezivanja, pisac i pravni filozof

12.5.2015.

Izaslanstvo u Belgiji

 

•  Jacques Malherbe, Sveučilište u Louvainu (UCL)

•  Axel Haelterman, Sveučilište u Leuvenu (KUL)

•  Werner Heyvaert, stručnjak za poreze u Jones Dayu

•  Wim Wuyts, voditelj za porezna pitanja, predsjednik Odbora za porezna pitanja u FEB-VBO-u i Hilde Wampers, potpredsjednica Skupine za porezna pitanja u FEB-VBO-u

•  Christophe Quintard, stručnjak pri FGTB-u, bivši porezni revizor

•  Eric van Rompuy (predsjednik) i drugi članovi Odbora za financije i proračun Federalnog parlamenta

•  Steven Van den Berghe, voditelj službe za odluke o porezima

•  Johan Van Overtveld, ministar financija (sastanak je održan 17. lipnja)

18.5.2015.

Izaslanstvo u Luksemburgu

 

•  Wim Piot, voditelj za porezna pitanja u PWC-u Luxembourg

•  Nicolas Mackel, izvršni direktor u agenciji Luxembourg for Finance

•  Christine Dahm, direktorica, i Mike Mathias, član Cercle de Coopération des ONG du développement

•  Eugène Berger (predsjednik) i drugi članovi Odbora Parlamenta za financije

•  Pierre Gramegna, ministar financija

•  Pascale Toussing, direktor za porezna pitanja u Ministarstvu financija, i članovi porezne uprave

22.5.2015.

Izaslanstvo u Bernu, u Švicarskoj

 

•  Markus R. Neuhaus, predsjednik Uprave PwC-a Švicarska, član ureda predsjednika globalnog poslovanja PwC-a

•  Frank Marty, član Izvršnog odbora, voditelj financijskih usluga i poreznih pitanja u Economie Suisse

•  François Baur, stalni izaslanik u Bruxellesu, voditelj europskih poslova u Economie Suisse

•  Martin Zogg, član Izvršnog odbora, voditelj domaćeg i međunarodnog oporezivanja u Swiss Holdingsu

•  Urs Kapalle, direktor za financijsku politiku i porezna pitanja, Udruga švicarskih bankara

•  Mark Herkenrath, Alliance Sud, član Globalnog saveza za poreznu pravdu

•  Olivier Longchamp, Deklaracija iz Berna (DoB)

•  Jacques de Watteville, državni tajnik za međunarodna financijska pitanja

•  veleposlanik Christoph Schelling, voditelj Odjela za poreznu politiku

•  Adrian Hug, direktor švicarske Federalne porezne uprave

•  Ruedi Noser, član Nacionalnog vijeća, predsjednik Odbora za gospodarska pitanja i oporezivanje

•  Urs Schwaller, član Vijeća država

•  Ulrich Trautmann, voditelj Sektora za trgovinu i gospodarska pitanja, izaslanstvo Europske unije u Švicarskoj i Lihtenštajnu

•  Marco Salvi, viši znanstveni suradnik, Avenir Suisse

27.5.2015.

Sastanak s Vladom Gibraltara (s koordinatorima Odbora TAXE)

•  Fabian Picardo, predsjednik Vlade

•  Joseph Garcia, potpredsjednik Vlade

28.5.2015.

Izaslanstvo u Dublinu, u Irskoj

•  Martin Lambe, izvršni direktor irskog Poreznog instituta

•  Michael Noonan, ministar financija

•  Niall Cody, predsjednik Povjerenstva za prihode

•  Liam Twomy (predsjednik) i drugi članovi Odbora Parlamenta za financije (Oireachtas) i Zajedničkog odbora Doma zastupnika i Senata za europske poslove

•  Frank Barry, Trinity College u Dublinu (TCD)

•  Seamus Coffey, University College u Corku (UCC)

•  Feargal O’Rourke, voditelj za porezna pitanja u PWC-u

•  Conor O’Brien, voditelj za porezna pitanja u KPMG-u

•  Jim Clarken, izvršni direktor, Oxfam Irska

•  Micheál Collins, Institut za ekonomska istraživanja Nevin (NERI).

29.5.2015.

Izaslanstvo u Haagu, u Nizozemskoj

 

•  Sjoera Dikkers, zastupnica u nizozemskom parlamentu, i drugi članovi Odbora za financije nizozemskog parlamenta

•  Bartjan Zoetmulder, nizozemska Udruga poreznih savjetnika

•  Hans Van den Hurk, Sveučilište u Maastrichtu

•  Indra Römgens, SOMO, nezavisna i neprofitna organizacija za istraživanje i umrežavanje

•  Francis Weyzig, Oxfam

•  Pieterbas Plasman, voditelj Ureda za odluke o porezima

•  Eric Wiebes, nizozemski državni tajnik za porezna pitanja

1.6.2015.

 

 

Javno saslušanje o međunarodnoj dimenziji odluka o porezima i drugih mjera

 

•  Senator Mario Monti, bivši povjerenik za tržišno natjecanje i za carinu, poreze i unutarnje tržište

•  Tove Maria Ryding, direktorica za politike i zastupanja Europske mreže za dugovanje i razvoj (EURODAD)

•  Antoine Deltour, zviždač i bivši revizor u PwC-u Luxembourg

17.6.2015.

Međuparlamentarna sjednica o agresivnom poreznom planiranju i ulozi parlamenata u demokratskom nadzoru

 

Trideset sedam zastupnika iz osamnaest nacionalnih parlamenata:

AT, BE, CY, CZ, FR, DE, GR, HU, IE, IT, LT, LU, MT, PL, PT, RO, ES, SV

 

•  Heinz Zourek, glavni direktor Glavne uprave za poreze i carinsku uniju

•  Pascal Saint-Amans, direktor Centra OECD-a za poreznu politiku i upravu

18.6.2015.

Izaslanstvo u Londonu, u Ujedinjenoj Kraljevini

 

•  David Gauke, zastupnik u parlamentu Ujedinjene Kraljevine, državni tajnik za financije pri Ministarstvu financija

•  Jim Harra, glavni direktor za oporezivanje poslovanja, Porezna i carinska uprava Ujedinjene Kraljevine

•  Fergus Harradence, zamjenik direktora Skupine za porez na dobit, Skupina za oporezivanje poslovanja i međunarodne poreze, Ministarstvo financija Ujedinjene Kraljevine

•  Andrew Dawson, voditelj Skupine za porezne sporazume, glavni pregovarač za porezne sporazume Ujedinjene Kraljevine

•  Maura Parsons, zamjenica direktora, voditeljica za transferne cijene Odjela za međunarodno oporezivanje poslovanja pri Poreznoj i carinskoj upravi Ujedinjene Kraljevine i predsjednica Odbora Porezne i carinske uprave Ujedinjene Kraljevine za transferne cijene

•  Meg Hillier (predsjednica), Margaret Hodge (bivša predsjednica) i Guto Bebb, član Odbora za javne financije Donjeg doma

•  Prem Sikka, profesor računovodstva, Essex Business School, Sveučilište u Essexu

•  Frank Haskew, voditelj fiskalnog odjela ICAEW-a (Institut ovlaštenih računovođa u Engleskoj i Walesu), i Ian Young, međunarodni porezni upravitelj

•  Will Morris, predsjednik Odbora za porezna pitanja i Odbora BIAC-a za porezna pitanja Konfederacija britanske industrije (CBI)

 

•  Richard Collier, viši partner za porezna pitanja u PwC-u

•  Joseph Stead, organizacija Christian Aid

•  Meesha Nehru, programska direktorica, Fair Tax Mark

23.6.2015.

Razmjena stajališta s multinacionalnim korporacijama

 

•  Nathalie Mognetti, glavna porezna direktorica, Total S.A.

•  Martin McEwen, voditelj za porezna pitanja, SSE plc

•  Christian Comolet-Tirman, direktor za fiskalna pitanja, BNP Paribas Group

25.6.2015.

 

Sastanak s predstavnicima vlade Bermuda (s koordinatorima Odbora TAXE)

 

•  Everard Bob Richards, potpredsjednik Vlade i ministar financija

•  Alastair Sutton, savjetnik vlade Bermuda za pravo EU-a

2.7.2015.

•  Richard Murphy, Tax Research LLP i osnivač Mreže za poreznu pravdu

•  Guillaume de la Villeguérin, potpredsjednik za porezna i carinska pitanja, Airbus S.A.S.

17.9.2015.

•  Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije

•  Pierre Moscovici, europski povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu

•  Margrethe Vestager, europska povjerenica za tržišno natjecanje

22.9.2015.

•  Pierre Gramegna, predsjednik Vijeća ECOFIN, ministar financija, Luksemburg

•  Dr. Wolfgang Schäuble, federalni ministar financija, Njemačka

•  Luis de Guindos, ministar za gospodarstvo i tržišno natjecanje; Španjolska

•  Michel Sapin, ministar financija i javnih financija, Francuska

•  Pier Carlo Padoan, ministar gospodarstva i financija, Italija

 

PRILOG 2.: POPIS ODGOVORA PO DRŽAVAMA/INSTITUCIJAMA

(stanje na dan 26. listopada 2015.)

Država

Odgovor

Prvi zahtjev na dan 23. 4. 2015. – rok 31. 5. 2015.

Švedska

29.5.2015.

Jersey

29.5.2015.

Guernsey

31.5.2015.

Luksemburg

1.6.2015.

Finska

2.6.2015.

Slovačka

3.6.2015.

Irska

5.6.2015.

Nizozemska

8.6.2015.

Ujedinjena Kraljevina

8.6.2015.

Francuska

10.6.2015.

Češka

11.6.2015.

Latvija

16.6.2015.

Belgija

16.6.2015.

Malta

18.6.2015.

Prvi podsjetnik na dan 29. 6. 2015. – rok 9. 7. 2015.

Portugal

30.6.2015.

Poljska

2.7.2015.

Litva

3.7.2015.

Mađarska

7.7.2015.

Hrvatska

8.7.2015.

Estonija

10.7.2015.

Grčka

10.7.2015.

Španjolska

10.7.2015.

Gibraltar

13.8.2015.

Danska

26.8.2015.

Njemačka

2.9.2015.

Rumunjska

3.9.2015.

Italija

17.9.2015.

Posljednji podsjetnik na dan 21. 9. 2015.

Austrija

21.9.2015.

Cipar

22.9.2015.

Bugarska

28.9.2015.

Slovenija

28.9.2015.

INSTITUCIJE

Odgovor

Komisija

3.6.2015.

Vijeće

29.5.2015.

15.6.2015.

 

27.7.2015.

PRILOG 3.: MULTINACIONALNE KORPORACIJE KOJE SU POZVANE NA SJEDNICE ODBORA

Naziv

Pozvani/predstavnici

Stanje na dan 26. listopada 2015.

Airbus

Guillaume de La Villeguérin,

potpredsjednik za porezna i carinska pitanja

Sudjelovao – 2.7.2015.

BNP Paribas

Christian Comolet-Tirman,

direktor za fiskalna pitanja

Sudjelovao – 23.6.2015.

SSE plc

Martin McEwen, voditelj za porezna pitanja

Sudjelovao – 23.6.2015.

Total S.A.

Nathalie Mognetti,

glavna porezna direktorica

Sudjelovala – 23.6.2015.

Amazon.co.uk Ltd

Christopher Corson North,

glavni direktor

Odbio zbog istrage koja je u tijeku

Amazon EU S.à.r.l.

Xavier Garambois,

glavni direktor

Odbio zbog istrage koja je u tijeku

Anheuser-Busch InBev

Stuart MacFarlane,

predsjednik za europsko područje

Odbio zbog istrage koja je u tijeku

Barclays Bank Group

Antony Jenkins,

izvršni direktor grupacije

Odbio, no spreman je odgovoriti na sva pisana pitanja

Coca-Cola Company

James Quincey,

predsjednik za europsko područje, Coca-Cola

Odbio, no sastao se sa suizvjestiteljima

Facebook

Marc Zuckerberg,

izvršni direktor

Odbio

Fiat Chrysler Automobiles

Sergio Marchionne,

izvršni direktor

Odbio zbog istrage koja je u tijeku

Google

Eric E. Schmidt,

izvršni direktor

Odbio, no spreman je poslati „stajalište o poreznim pitanjima”

HSBC Bank plc

Alan M. Keir,

izvršni direktor, EMEA

Odbio zbog istrage koja je u tijeku

IKEA Services BV

Peter Agnefjäll,

izvršni direktor

Odbio, no pozvao zastupnike na raspravu i poslao godišnji sažeti izvještaj grupacije Ikea za 2014.

McDonald’s Europe

Douglas Goare,

predsjednik za europsko područje

Odbio zbog poklapanja s velikom inicijativom kompanije i zbog moguće istrage Komisije

Philip Morris

International

Kristof Doms,

potpredsjednik za europsko područje

Odbio

Walmart

Shelley Broader,

predsjednica i izvršna direktorica, EMEA države

Odbila

The Walt Disney Company

Robert A. Iger,

izvršni direktor

Odbio, no ponudio je sastati se s predstavnicima Odbora kako bi čuo njihova stajališta

PRILOG 4.: IZVJEŠĆE O IZASLANSTVU U BELGIJI

Izvješće koje slijedi ne predstavlja službeni zapisnik. Riječ je o internom sažetku misije za prikupljanje informacija, koji je pripremljen za razmjenu gledišta održanu na sjednici Odbora TAXE 23. lipnja 2015. S trećim stranama koje su sudjelovale nije se konzultiralo o sadržaju sažetka.

ODBOR TAXE

ad hoc izaslanstvo u Belgiji

12. svibnja 2015. / 17. lipnja 2015.

Dnevni red

09:00 – 11:00  Stručna skupina u kojoj su sudjelovali:

-   Jacques Malherbe (UCL)

-          Axel Haelterman (KULeuven) 

-          Werner Heyvaert, Jones Day

-          Wim Wuyts, voditelj za porezna pitanja, predsjednik Odbora za porezna pitanja u FEB-VBO-u i Hilde Wampers, potpredsjednica Skupine za porezna pitanja u FEB-VBO-u

-       Christophe Quintard, (stručnjak za fiskalna pitanja za FGTB, bivši porezni revizor)

11:30 – 13:00   Sastanak s Odborom za financije i proračun belgijskog parlamenta

Mjesto održavanja: zgrada belgijskog parlamenta

13:00 – 13:50     Radni ručak

Mjesto održavanja: zgrada belgijskog parlamenta

14:00 – 15:00  Sastanak sa Stevenom Van den Bergheom, voditeljem službe za odluke o porezima

Popis sudionika

Zastupnici

Alain LAMASSOURE, predsjednik   PPE

Elisa FERREIRA  S&D

Michael THEURER  ALDE

Marisa MATIAS  GUE

Philippe LAMBERTS  Verts/ALE

Marco ZANNI  EFDD

Danuta HÜBNER  PPE

Zastupnici u pratnji

Peter SIMON  S&D

Anneliese DODDS   S&D

Sven GIEGOLD  Verts/ALE

Marco VALLI   EFDD

Philippe DE BACKER  ALDE

Tom VANDENKENDELAERE   PPE

1.   Sastanak s dionicima

Stručnjaci koji su sudjelovali u raspravi:

•   Jacques Malherbe (UCL)

•   Axel Haelterman (KULeuven) 

•   Werner Heyvaert, Jones Day

•  Wim Wuyts, voditelj za porezna pitanja, predsjednik Odbora za porezna pitanja u FEB-VBO-u i Hilde Wampers, potpredsjednica Skupine za porezna pitanja u FEB-VBO-u

•  Christophe Quintard, (sindikat FGTB, bivši porezni revizor)

Glavni zaključci:

Većina stručnjaka zaključila je da je praksa u vezi s odlukama o porezima koja u Belgiji postoji od 2002. vrlo dobra. Trgovačkim društvima je nužno da imaju pravnu sigurnost. Služba za odluke o porezima nema diskrecijski prostor u tumačenju zakona. Međutim, ima diskrecijski prostor u tumačenju činjenica.

Natjecanje u području poreznih pitanja vrlo je snažno i globalno. Belgija treba biti privlačna jer će trgovačka društva u suprotnom otići. Neka trgovačka društva odlaze iz Belgije zbog visokih poreza. Natjecanje nije ograničeno na Europu, već postoji i izvan njezinih granica. Predstavnik sindikata požalio se zbog neovlaštenog stjecanja ugovornih povlastica u pogledu dvostrukog oporezivanja te je rekao da su države članice neke sporazume sklapale „po mjeri” kako bi pogodovale određenim trgovačkim društvima.

Pitanja upućena stručnjacima uglavnom su se odnosila na nominalne kamate, izvješćivanje po državama, objave odluka o porezima, mrežu bilateralnih sporazuma o dvostrukom oporezivanju, metodologiju za izračun efektivnih naspram zakonskih poreznih stopa i prakse u vezi s odlukama o porezima koje se primjenjuju na višak dobiti (belgijska trgovačka društva od svojeg oporezivog prihoda mogu oduzeti onu dobit koju ne bi ostvarila kao samostalna trgovačka društva). Jedan od stručnjaka je rekao da je talijanski sustav nominalnih kamata bolji od belgijskog. Referirao se na studiju TAXUD-a.

Neki od prijedloga s rasprave:

•  Sastavljanje europske konvencije o dvostrukom oporezivanju (umjesto bezbroj nacionalnih bilateralnih poreznih sporazuma)

•  Zajednička europska pravila o transfernim cijenama

•  Potreba za dobrim mehanizmom za rješavanje sporova ako se države članice ne slože o pitanju transfernih cijena. Arbitražna konvencija EU-a ne funkcionira (potrebno je osam godina za rješavanje predmeta)

2.  Sastanak s Odborom za financije i proračun Zastupničkog doma

Belgijski parlament vrlo je aktivan u pogledu problema agresivnog poreznog planiranja te je u posljednjim mjesecima organizirao nekoliko saslušanja (s novinarima, poreznim tijelima, akademicima i ministrom).

Odbor za financije podupire napore usmjeren na izmjenu propisa, unatoč tome što postoje različiti stavovi o tome kako to učiniti. Odbor želi da uvjeti ostanu jednaki za sve. Prema mišljenju većine, Belgija treba sačuvati svoju privlačnu poreznu klimu kako bi se u zemlju privukla strana ulaganja. Belgija ne smije biti naivna prilikom reformiranja svojih poreznih propisa. Međutim, porezno natjecanje mora biti pošteno. Neki su oporbeni zastupnici potvrdili da belgijski sustav odluka o porezima nije transparentan i da je potrebno uspostaviti veći demokratski nadzor.

Odbor za financije podržava CCCTB (zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit) kao rješenje za većinu trenutačnih problema i s vremenom bi mogao razmotriti mogućnost kretanja prema usklađivanju stope, iako to u ovoj fazi nije izvedivo. Belgijski parlament sa zadovoljstvom surađuje s Odborom TAXE i sudjelovat će na međuparlamentarnoj sjednici 17. lipnja.

3.  Sastanak s voditeljem Ureda za odluke o porezima: g. Steven Van den Berghe

Sudionici:

Steven Van den Berghe,

Véronique Tai, bivša voditeljica Ureda za odluke o porezima (do 1. 5. 2015.)

i drugi članovi Ureda za odluke o porezima.

Kako funkcionira Ured za odluke o porezima?

Ured za odluke o porezima autonomno je tijelo koje donosi obvezujuće odluke za porezna tijela. To je tijelo osnovano zakonom iz 2002. Prije donošenja odluke, Ured za odluke o porezima konzultira se sa središnjom upravom, ali konačnu odluku donosi Ured. Ured čini šestero službenika iz porezne uprave s mandatom od pet godina. Prethodne odluke o porezima dostupne su svima i pokrivaju sve vrste poreza. Odluke o porezima u pravilu vrijede pet godina. Odluke o porezima ne mogu se izdati ako u Belgiji nije ostvaren dovoljan ekonomski sadržaj ili ako je odluka povezana s državom koja ne surađuje (trenutačno niti jedna država nema takav status). Odluke o porezima se objavljuju, ali u anonimnom obliku. Ministar financija na godišnjoj osnovi belgijskom parlamentu šalje izvješće o odlukama o porezima i članovi Ureda za odluke o porezima pozivaju se na saslušanje u belgijskom parlamentu. Službenici su potvrdili da primjenjuju belgijske propise i da slijede norme OECD-a i EU-a o razmjeni informacija.

Pitanja upućena poreznoj upravi uglavnom su se odnosila na odluke o porezima koje se primjenjuju na višak dobiti te na to obavještavaju li belgijska porezna tijela ostala porezna tijela o povlasticama koje se u Belgiji ne oporezuju, na mogući manevarski prostor Ureda za odluke o porezima, pojam ekonomskog sadržaja, države koje Belgija vodi kao porezne oaze te na sposobnost Ureda za odluke o porezima da brani svoje stajalište kada je suočen s vrlo detaljnim studijama o transfernim cijenama.

Glavni zaključci:

•  Ured za odluke o porezima nema manevarski prostor za tumačenje zakona. Njegov manevarski prostor odnosi se na tumačenje činjenica. Svaki zahtjev u području transfernih cijena mora biti vrlo detaljan i sukladan s pravilima OECD-a. Ured za odluke o porezima priznaje da su ona poprilično fleksibilna ili nejasna.

•  Kada donosi odluke o porezima, Belgija traži od trgovačkih društava da predaju sve postojeće odluke o porezima koje se na njih odnose. Međutim, Belgija nije samoinicijativno drugim državama članicama poslala svoje odluke o porezima ili povezane informacije u skladu sa svojim obvezama prema zakonima EU-a.

•  Odluke o porezima koje se primjenjuju na višak dobiti (belgijska trgovačka društva od svojeg oporezivog prihoda mogu oduzeti onu dobit koju ne bi ostvarila kao samostalna trgovačka društva) nisu uobičajena praksa (63 odluke u deset godina). Međutim, nije moguće znati o kojem je iznosu oporezive dobiti riječ. Kriteriji korišteni pri izračunu „belgijske” porezne osnovice nisu pruženi na uvid. Taj režim trenutačno istražuje Glavna uprava za tržišno natjecanje (DG COMP; postupci za državnu potporu) zbog čega službenici nisu mogli odgovoriti na sva pitanja zastupnika u Europskom parlamentu. Belgija je obustavila aktivnosti u tom području dok čeka na zaključke istrage. U slučaju takve odluke druge države kojih bi se to moglo ticati nisu obaviještene (takva obveza nije određena belgijskim pravom) te stoga dolazi do slučajeva dvostrukog neoporezivanja.

•  Propisi o tome kako se procjenjuje ekonomski sadržaj u Belgiji relativno su nejasni iako postoje minimalni kriteriji koje je odredila porezna uprava (zabrana fiktivnih trgovačkih društava).

Sažeto izvješće sa sastanka s belgijskim ministrom financija,

Johanom Van Overtveldom

Zastupnici koji su prisustvovali sastanku: Bernd Lucke (predsjednik), Elisa Ferreira, Michael Theurer, Danuta Huebner, Peter Simon, Tom Vandenkendelaere, Philippe Lamberts

Zastupnici su najviše postavljali pitanja koja se odnose na CCCTB, izvješćivanje po državama, zakonodavstvo u području oporezivanja viška dobiti, porezno natjecanje među državama te na to kako federalne države pristupaju oporezivanju dobiti.

Glavne poruke ministra:

-  Belgija snažno podupire veću transparentnost u poreznim pitanjima: od listopada 2015. Belgija će automatski razmjenjivati odluke o porezima.

-  Međutim, Belgija manje podupire usklađivanje, najviše zbog opasnosti u pogledu gubitka suverenosti. S obzirom na to, Belgija ima pozitivno mišljenje o CCCTB-u, ali bi isključila bilo kakvo usklađivanje poreznih stopa.

-  Belgija je prestala izdavati odluke o porezima u okviru svojeg zakonodavstva o odlukama o porezima koje se primjenjuju na višak dobiti. Belgija čeka rezultate istrage Komisije i izmijenit će svoje zakonodavstvo ako to bude potrebno.

-  Belgija još nije izrazila svoje stajalište o izvješćivanju po državama. U svakom slučaju, izvješćivanje ne bi trebalo uključivati više od sažetih informacija.

-  Belgija prije donošenja odluke o porezu redovito provjerava postoji li u državi dovoljno ekonomskog sadržaja. Međutim, ponekad je vrlo teško kvantificirati ekonomski sadržaj, poglavito kada je riječ o vrednovanju prava intelektualnog vlasništva.

PRILOG 5.: IZVJEŠĆE O IZASLANSTVU U LUKSEMBURGU

Izvješće koje slijedi ne predstavlja službeni zapisnik. Riječ je o internom sažetku misije za prikupljanje informacija, koji je pripremljen za razmjenu gledišta održanu na sjednici Odbora TAXE 23. lipnja 2015. S trećim stranama koje su sudjelovale nije se konzultiralo o sadržaju sažetka.

ODBOR TAXE

ad hoc izaslanstvo u Luksemburgu

18. svibnja 2015.

Dnevni red

08:30 – 09:30   Pripremni sastanak

Mjesto održavanja: Dvorana Hemicycle Europskog parlamenta, zgrada Schuman (Kirchberg)

09:30 – 11.30  Stručna skupina u kojoj su sudjelovali:

– Wim Piot, voditelj za porezna pitanja u PWC-u

– Nicolas Mackel, izvršni direktor u agenciji Luxembourg for Finance

– Mike Mathias

– Christine Dahm, direktorica Cercle de Coopération des ONG du développement

Mjesto održavanja: Dvorana Hemicycle Europskog parlamenta, zgrada Schuman (Kirchberg)

12:00 – 13:30  Susret sa zastupnicima u luksemburškom parlamentu

  Izaslanstvo zastupnika iz Odbora za financije Predsjednik: g. Eugène Berger

Mjesto održavanja: luksemburški Zastupnički dom

14:45 – 16:15  Sastanak s ministrom financija (Pierre Gramegna) i voditeljem Ureda za odluke o porezima

Mjesto održavanja: Europski konferencijski centar Luxembourg (ECCL)

16:15 – 16:45   Zajednička konferencija za novinare s ministrom

Popis sudionika

Zastupnici  

Alain LAMASSOURE, predsjednik  PPE

Danuta HÜBNER  PPE

Elisa FERREIRA  S&D

Morten MESSERSCHMIDT  ECR

Michael THEURER  ALDE

Fabio DE MASI  GUE

Sven GIEGOLD  Verts/ALE

Marco VALLI   EFDD

Zastupnici u pratnji  

Burkhard BALZ  PPE

Frank ENGEL  PPE

Peter SIMON  S&D

Hugues BAYET  S&D

Anneliese DODDS  S&D

Paul TANG  S&D

1.   Sastanak s dionicima

Stručnjaci koji su sudjelovali u raspravi:

•   Wim Piot, voditelj za porezna pitanja u PWC-u

•  Nicolas Mackel, izvršni direktor u agenciji Luxembourg for Finance

•  Mike Mathias, član Državnog vijeća, ali na sastanku u svojstvu građanina Luksemburga

•  Christine Dahm, direktorica Cercle de Coopération des ONG du développement

Pitanja upućena stručnjacima uglavnom su se odnosila na transparentnost luksemburškog sustava odluka o porezima, izvješćivanje po državama, trenutačne i prošle prakse u Luksemburgu u području odluka o porezima, ulogu poreznih savjetnika i porezne uprave, porezno natjecanje i utjecaj luksemburškog sustava na dvostruko neoporezivanje i eroziju porezne osnovice u drugim državama članicama EU-a i zemljama u razvoju.

Glavni zaključci:

G. Mackel (Luxembourg for Finance) objasnio je na čemu Luksemburg temelji svoj razvoj kao glavni svjetski financijski akter. Prema njemu, oporezivanje nije glavni čimbenik, iako odluke o porezima imaju ulogu u stabilnosti koju trgovačka društva traže kada odlučuju o tome hoće li imati poslovni nastan u nekoj državi. G. Mackel je rekao da se razvoj Luksemburga može bez problema nastaviti i bez odluka o porezima.

PwC općenito podržava transparentnost, a osobito u pogledu svih (ne samo prekograničnih) odluka o porezima pod uvjetom da se poslovni planovi ne objavljuju. PwC podržava i izvješćivanje po državama, ali bi njime trebalo obuhvatiti i poreze na plaće. Slaže se s tim da međunarodni porezni sustav ne funkcionira dobro i da je potrebna revizija na globalnoj razini (OECD BEPS). Kada je riječ o odlukama o porezima, PwC je istaknuo da pri njihovu traženju nikad nije bilo političkih intervencija.

Christine Dahm and g. Mathias priznali su da se u Luksemburgu stvari kreću u pravom smjeru. Međutim, ne vide nikakvu promjenu u pogledu otvorenosti vlade prema razgovorima s njima. Istaknuli su da je definicija ekonomskog sadržaja (nepostojanje jedinstvene definicije) u pogledu uspostavljanja oporezivog poslovanja u državi najslabija točka međunarodnog poreznog sustava.  

2.  Sastanak s Odborom za financije i proračun i Odborom za europske poslove

Sastanak (koji je na zahtjev luksemburškog parlamenta bio zatvoren za javnost) otvorio je predsjednik Odbora za financije g. Berger.

Pitanja upućena Odboru odnosila su se na stajalište Luksemburga o većoj transparentnosti, na luksemburšku slobodnu zonu, važnost poreznog natjecanja za male države, definiciju zdravog natjecanja i ekonomskog sadržaja, objavljivanje odluka o porezima, CCCTB, izvješće Krecké, zaštitu zviždača i slobodu medija te kompatibilnost pravila o državnoj potpori i odluka o porezima.

Glavne poruke Odbora:

– Luksemburg je krajem 2014. donio novi zakon o odlukama o porezima koji uključuje anonimno objavljivanje;

– Luksemburg je u prošlosti samoinicijativno podijelio neke odluke o porezima s drugim državama članicama, ali nikad takve odluke od njih nije primio; zbog toga je prestao samoinicijativno razmjenjivati odluke o porezima; prema Luksemburgu, Europska komisija bila je svjesna da nije bilo razmjene odluka o porezima.

– Luksemburg je usmjeren na veću transparentnost, spreman je poduzeti mjere protiv agresivnog poreznog planiranje i slaže se s tim da je potrebno pravednije oporezivanje; međutim, ističe da EU ne može djelovati sam, već su potrebni sporazumi na globalnoj razini.

– Dodano je da je porezno natjecanje stvarnost, ali da je potrebno usmjeriti se na postizanje jednakosti na globalnoj razini te da bi se samo zdravo natjecanje trebalo održati

– Odbor za financije podupire uvođenje CCCTB-a u EU-u

– Nacionalni zakon o zaštiti zviždača postoji, ali Odbor priznaje da on nije dovoljan jer se odnosi samo na slučajeve korupcije i njime se ne štite novinari koji su pisali o LuxLeaksu i osobe povezane sa sličnim slučajevima.

– predviđeno glasovanje o regulaciji slobodne zone trenutačno je na čekanju zbog afere LuxLeaks

 Predsjednik Odbora za financije potvrdio je da će zastupnici u luksemburškom parlamentu rado sudjelovati na međuparlamentarnoj sjednici Odbora TAXE 17. lipnja.

3.  Sastanak s g. Gramegnom i predstavnicima porezne uprave

Sudionici koji predstavljaju Luksemburg

Gospodin Gramegna došao je u pratnji predstavnika porezne uprave.

•  Gđa Pascale Toussing, direktorica za porezna pitanja, Ministarstvo financija

•  G. Etienne Reuter, glavni tajnik, Ministarstvo financija

•  G. Guy Heintz, direktor, Uprava za izravne doprinose

•  Gđa Monique Adams, zamjenica direktora, Uprava za izravne doprinose

•  G. Luc Schmit, zamjenik direktora, Uprava za izravne doprinose  

•  G. Frédéric Batardy, savjetnik, Uprava za porezna pitanja, Ministarstvo financija

•  G. Bob Kieffer, savjetnik za komunikaciju, Ministarstvo financija

•  G. Lucien Michels, odnosi s javnošću, Ministarstvo financija   

Pitanja upućena ministru odnosila su se uglavnom na izvješćivanje po državama, objavljivanje odluka o porezima, mrežu bilateralnih sporazuma o dvostrukom oporezivanju, minimalne kriterije za oporezivanje ekonomskog sadržaja u Luksemburgu, fiktivna trgovačka društva, slobodnu zonu u Luksemburgu, trenutačne i prošle prakse u Luksemburgu u području odluka o porezima te mjere protiv agresivnog izbjegavanja plaćanja poreza, dvostrukog neoporezivanja i erozije porezne osnovice drugih država članica.

Glavne poruke ministra:

•  Luksemburg uvodi promjene i usmjeren je na veću transparentnost. U posljednje je vrijeme doneseno nekoliko zakona (odluku o njihovom donošenju donijela je prošla vlada). Luksemburg se slaže s tim da EU treba biti predvodnik u donošenju mjera za borbu protiv agresivnog poreznog planiranja. Međutim, potrebno je da se i glavni gospodarski partneri obvežu na srednjoročno djelovanje u tom smjeru.

•  Luksemburg podržava izvješćivanje po državama, ali ono ne bi smjelo biti javno (već dostupno samo poreznim tijelima).

•  Svi sporazumi o dvostrukom oporezivanju prate format OECD-a. Ministar priznaje da bi se taj format trebalo ažurirati i bio bi spreman izmijeniti bilateralne sporazume u skladu s novim formatom OECD-a.

•  Luksemburg podupire automatsku razmjenu SVIH odluka o porezima (ne samo prekograničnih). Luksemburg nadalje podržava javni registar te želi postići napredak u tim pitanjima dok traje njegovo predsjedništvo. Isto vrijedi za CCCTB (predstojeći prijedlog Komisije) i Direktivu o kamatama i licencijama.

•  Luksemburg je u članku 6. svojeg općeg zakona o uvozu utvrdio kriterije uz pomoć kojih se određuje je li u Luksemburgu stvoren dovoljan ekonomski sadržaj da bi se oporezivao u toj zemlji. Ti su kriteriji utvrđeni u administrativnom priručniku koji zbog razloga povjerljivosti nije priložen popratnom pismu koje je g. Gramegna poslao g. Lamassoureu, unatoč tome što je to izričito zatraženo i što je ministar izjavio da će priručnik biti na raspolaganju izaslanstvu. [Ni g. Gramegna ni šefovi uprave nisu mogli dokazati da su kriteriji čvrsti ni da je primijenjena klauzula protiv zlouporabe.] Nedavne reforme nisu donijele promjene u pogledu definiranja i primjene zahtjeva u vezi s ekonomskim sadržajem.

•  Luksemburg je tijekom godina izdao vrlo velik broj odluka o porezima, ali u mnogim se slučajevima radilo samo o pismenoj potvrdi stalnih i jasnih stajališta porezne uprave koja se nisu dovodila u pitanje.

•  Luksemburg je stupio u kontakt s poreznim tijelima drugih država članica EU-a (izričito se spominju Njemačka i Francuska) i obavijestio ih o neuobičajeno velikoj dobiti koju su u Luksemburgu ostvarila trgovačka društva s poslovnim nastanom u tim državama članicama. G. Gramegna je međutim rekao da nisu poduzeti daljnji koraci u vezi s tim.

•  Kada su upitani da komentiraju intervju g. Kohlsa za Wall Street Journal i tvrdnju da je g. Kohls u rekordnom vremenu potvrđivao transferne cijene, ni ministar ni porezna uprava nisu mogli potvrditi da su odluke o porezima i dogovori o potvrđenim transfernim cijenama primjenjivani u skladu s jedinstvenim i nediskriminatornim standardima kao što je npr. načelo transakcije po tržišnim uvjetima. Štoviše, ministar se obratio poreznoj upravi, ali predsjednica Komisije za odluke o porezima izjavila je samo da ona nije bila na toj dužnosti u razdoblju kada je g. Kohls bio odgovoran za ta pitanja.

•  Ministar je na konferenciji za novinare potvrdio da neće dostaviti tražene dokumente (npr. sve odluke o porezima od 1991.).

Ministar je obećao da će Odboru TAXE u pisanom obliku poslati dodatne informacije.

PRILOG 6.: IZVJEŠĆE O IZASLANSTVU U ŠVICARSKOJ

Izvješće koje slijedi ne predstavlja službeni zapisnik. Riječ je o internom sažetku misije za prikupljanje informacija, koji je pripremljen za razmjenu gledišta održanu na sjednici Odbora TAXE 23. lipnja 2015. S trećim stranama koje su sudjelovale nije se konzultiralo o sadržaju sažetka.

ODBOR TAXE

ad hoc izaslanstvo u Bernu (Švicarska) 22. svibnja 2015.

Dnevni red

8:30 – 09:15   Dobrodošlica i prezentacija Ulricha TRAUTMANNA

Prvi savjetnik, voditelj Sektora za trgovinu i gospodarska pitanja

Izaslanstvo EU-a u Švicarskoj i Lihtenštajnu

Prezentacija o analizi koju je izaslanstvo EU-a izradilo o švicarskoj poreznoj politici, a osobito o primjeni programa oporezivanja dobiti na razini švicarskih kantona uključujući praksu i politiku u području donošenja odluka u različitim švicarskim kantonima

09:15 – 10:00   Sastanak s predstavnicima poslovne zajednice

Markus R. Neuhaus, predsjednik Uprave PwC-a Švicarska, član ureda predsjednika globalnog poslovanja PwC-a

Economie Suisse

Frank Marty, član Izvršnog odbora, voditelj financijskih usluga i poreznih pitanja, François Baur, stalni izaslanik u Bruxellesu, voditelj europskih poslova

Swiss Holdings

Martin Zogg, član Izvršnog odbora, voditelj domaćeg i međunarodnog oporezivanja

Swiss Bankers Association

Urs Kapalle, direktor za financijsku politiku i porezna pitanja

10:00 – 10:45  Sastanak s nevladinim organizacijama: Alliance Sud i Deklaracija iz Berna (DoB)

Mark Herkenrath, voditelj programa za međunarodnu financijsku politiku i poreznu politiku i imenovani direktor za Alliance Sud, član Globalnog saveza za poreznu pravdu

Olivier Longchamp, porezna politika i međunarodne financije, Deklaracija iz Berna (DoB)

11:00 – 12:00   Sastanak s Jacquesom de Wattevilleom, državnim tajnikom u

Federalnom ministarstvu financija (DFF):

U pratnji:

veleposlanik Christoph Schelling, SIF, voditelj Odjela za poreznu politiku

veleposlanik Dominique Paravicini, Direktorat za europske poslove (DEA), voditelj Odjela za gospodarska pitanja

Adrian Hug, direktor švicarske Federalne porezne uprave

Fabian Baumer, švicarska Federalna porezna uprava, zamjenik direktora, voditelj Odjela za poreznu politiku

Natassia Martinez, SIF, Odjel za multilateralna porezna pitanja i oporezivanje dobiti

12:00 – 14:00   Radni ručak s državnim tajnikom

Uz navedene sudionike, sudjelovali su i:

Na ručku će se navedenom izaslanstvu pridružiti i:

Ruedi Noser, član Nacionalnog vijeća, predsjednik Odbora za gospodarska pitanja i oporezivanje

Urs Schwaller, član Vijeća država, potpredsjednik Odbora za socijalno osiguranje i zdravlje

Martin Godel, državni tajnik za gospodarske poslove (Seco), zamjenik voditelja Direktorata za aktivnosti promicanja

veleposlanik Richard Jones, veleposlanik EU-a u Švicarskoj

14:00 – 14:15   Obraćanje medijima državnog tajnika i predsjednika Odbora TAXE

14:30 – 15:30   sastanak s think tankom: „Avenir Suisse”

Marco Salvi, viši znanstveni suradnik, Avenir Suisse

Konačan popis sudionika

Zastupnici

Alain LAMASSOURE, predsjednik  PPE

Theodor STOLOJAN  PPE

Elisa FERREIRA  S&D

Michael THEURER  ALDE

Miguel VIEGAS  GUE

Eva JOLY  Verts/ALE

1.   Prezentacija Ulricha TRAUTMANNA, izaslanstvo EU-a u Švicarskoj

Glavni zaključci:

Postoje tri odvojene razine oporezivanja (savezna, kantonalna, općinska), a ubiranje poreza spada pod ovlasti kantonalnih vlasti.

Europska komisija još je 2007. utvrdila da određeni švicarski režimi oporezivanja dobiti nisu u skladu sa sporazumom između EU-a i Švicarske iz 1972. (Odluka C(2007)411 konačna verzija, osobito u pogledu kantonalnih poreznih programa kao što su program holdinga, program društva za upravljanje i program za trgovačka društva s poglavito inozemnim poslovanjem. EU i Švicarska su naposljetku 2014. potpisale zajednički izjavu o oporezivanju trgovačkih društava u kojoj se Švicarska obvezala ukinuti kantonalne porezne programe i federalne programe. Međutim, još ima mnogo toga što treba učiniti: prvi bi korak bila reforma oporezivanja dobiti u Švicarskoj III (CTR3) koja bi trebala proći oba doma parlamenta nakon čega bi slijedila provedba zakonodavstva na razini kantona kao drugi korak.

Odluke o porezima imaju važnu ulogu u švicarskom poreznom sustavu i mogu se koristiti za dobivanje poreznog izuzeća za novoosnovana trgovačka društva ili trgovačka društva koja sele poslovni nastan, za pojašnjavanje poreznog statusa s obzirom na primjenu posebnih kantonalnih režima, za dogovaranje minimalnih poreznih stopa u skladu s odredbama sporazuma o dvostrukom oporezivanju ili za dogovaranje pojedinosti poreznih procjena. Tijela koja izdaju odluke isključivo su kantonalna, pri čemu kanton ima ulogu suverenog tijela koje federalne vlasti ne nadgledaju. Ipak, postoje određena federalna ograničenja kada je riječ o odlukama o porezima, ali se ona provode u ograničenoj mjeri.

Kada je riječ o razmjeni informacija s trećim zemljama, porezni obveznici u Švicarskoj mogu se na nju žaliti na nekoliko razina, a cjelokupni sudski proces može trajati do pet godina.

2.  Sastanak s predstavnicima poslovne zajednice

Stručnjaci koji su sudjelovali u raspravi:

•  Markus R. Neuhaus, predsjednik Uprave PwC-a Švicarska, član ureda predsjednika globalnog poslovanja PwC-a

•  Frank Marty, član Izvršnog odbora, voditelj za financijske usluge i porezna pitanja Economie Suisse

•  François Baur, stalni izaslanik u Bruxellesu, voditelj europskih poslova u Economie Suisse

•  Martin Zogg, član Izvršnog odbora, voditelj domaćeg i međunarodnog oporezivanja u Swiss Holdingsu

•  Urs Kapalle, direktor za financijsku politiku i porezna pitanja, Udruga švicarskih bankara

Pitanja upućena predstavnicima poslovne zajednice odnosila su se na to kako bi automatska razmjena informacija o odlukama o porezima funkcionirala, kako bi porezni savjetnici savjetovali svoje klijente u Švicarskoj (i Luksemburgu), kako bi ocijenili međunarodni razvoj događaja na razini OECD-a i skupine G20 te ulogu Švicarske u tome, i kako porezno natjecanje funkcionira među kantonima.

Glavne poruke predstavnika poslovne zajednice:

-  Švicarska je predana ukidanju kritiziranih štetnih poreznih režima, što švicarska poslovna zajednica u potpunosti podržava, pri čemu Švicarska i dalje mora biti konkurentna i privlačna ulagačima;

-  kada Švicarska na federalnoj razini odluči ukinuti štetne porezne režima, isto će morati učiniti i kantoni;

-  švicarskim „zakonom o usklađivanju” oporezivi prihod već je definiran na federalnoj razini, ali ostavljen je određeni diskrecijski prostor za tumačenje na kantonalnoj razini;

-  Švicarska je predana poštovanju međunarodnih poreznih standarda, uključujući i zbog svog dobrog glasa;

-  visoke razine izravnog stranog ulaganja u Švicarskoj nisu motivirane samo porezom, ali porezni poticaji svakako imaju ulogu u tome.

3.  Sastanak s nevladinim organizacijama: Alliance Sud i Deklaracija iz Berna (DoB)

  Mark Herkenrath, voditelj programa za međunarodnu financijsku politiku i poreznu politiku i imenovani direktor za Alliance Sud, član Globalnog saveza za poreznu pravdu

•  Olivier Longchamp, porezna politika i međunarodne financije, Deklaracija iz Berna (DoB)

Pitanja upućena predstavnicima nevladinih organizacija odnosila su se na to hoće li se predviđenom reformom oporezivanja dobiti u Švicarskoj III (CTR3) riješiti problem štetnih poreznih praksi, na izglede za uspjeh reforme i vremenski okvir njezine provedbe, na izgled novog predviđenog švicarskog režima oporezivanja patenata i na ulogu kantona u provedbi porezne reforme.

Glavne poruke predstavnika nevladinih organizacija:

-  trgovačka društva s „posebnim poreznim režimima” trenutačno plaćaju do sedam puta manji porez na dobit od „običnih” trgovačkih društava;

-  postojeće prakse odluka o porezima u Švicarskoj mogu se smatrati „štetnim” poreznim praksama;

-  novi predviđeni švicarski režim oporezivanja patenata/dozvola (predviđen u sklopu CTR3) još nije jasno definiran;

-  međutim, nove fiskalne mjere koje mijenjaju stare možda će biti teže zaobići, s obzirom da takve mjere postoje i u mnogim državama članicama EU-a;

-  švicarska federalna vlada otvorenija je prema potpisivanju međunarodnih poreznih sporazuma, s obzirom da je ona „progresivnija” ili realističnija u pitanju moguće štete za ugled Švicarske, ali švicarski parlament je prilično kritičan prema takvim sporazumima;

-  s obzirom na predstojeće državne izbore u Švicarskoj, moguće je da švicarski parlament neće pokazati veliko zanimanje za poreznu reformu, te bi se ono, ovisno o rezultatima, nakon izbora moglo još smanjiti;

4.  Sastanak s Jacquesom de Wattevilleom, državnim tajnikom u Federalnom ministarstvu financija (DFF) i predstavnicima porezne uprave

Sudionici:

Gospodin Watteville došao je u pratnji predstavnika porezne uprave.

Veleposlanik Christoph Schelling, SIF, voditelj Odjela za poreznu politiku

Veleposlanik Dominique Paravicini, Direktorat za europske poslove (DEA), voditelj Odjela za gospodarska pitanja

Adrian Hug, direktor švicarske Federalne porezne uprave

Fabian Baumer, švicarska Federalna porezna uprava, zamjenik direktora, voditelj Odjela za poreznu politiku

Natassia Martinez, SIF, Odjel za multilateralna porezna pitanja i oporezivanje dobiti

Na radnom ručku, u veleposlanstvu su sudjelovali:

Ruedi Noser, član Nacionalnog vijeća, predsjednik Odbora za gospodarska pitanja i oporezivanje, švicarski parlament

Urs Schwaller, član Vijeća država, potpredsjednik Odbora za socijalno osiguranje i zdravlje, švicarski parlament

Martin Godel, državni tajnik za gospodarske poslove (Seco), zamjenik predsjednika Direktorata za aktivnosti promicanja

Veleposlanik Richard Jones, veleposlanik EU-a u Švicarskoj

Pitanja upućena ministru odnosila su se na zaštitu zviždača, potrebi manjih zemalja da budu konkurentne u pogledu poreznih sustava, izglede za uspješnu provedbu reforme CTR3 i vjerojatnost referenduma, na pitanje hoće li buduća razmjena informacija o odlukama o porezima biti automatska ili na zahtjev/ „spontana”.

Glavne poruke ministra:

  odluke o porezima uobičajena su praksa u Švicarskoj i čine dio dijaloga između porezne uprave i poreznih obveznika;

•  praksa u pogledu odluka o porezima u Švicarskoj slična je praksama u Francuskoj;

•  očekuje se da će OECD definirati okvir za odluke o porezima u rujnu, a Švicarska se obvezala na to da će ga poštovati;

•  odluke o porezima samo su interpretacija činjenica i zakona, a ne donošenje zakona;

•  Švicarska je predana konstruktivnom radu u području BEPS-a u okviru OECD-a i poštovanju preporuka u vezi s BEPS-om, te ukidanju kritiziranih štetnih poreznih režima u planiranoj reformi CTR3;

•  ukidanje „posebnog poreznog statusa” i snižavanje općih stopa poreza na dobit u sklopu reforme CTR3 dovest će do financijskog jaza, što će neminovno dovesti do uvođenja novih poreza ili podizanja drugih poreza, što pak može utjecati na usvajanje i provedbu reforme CTR3;

•  Švicarska je i sama bila „žrtva” i na nju su negativno utjecale prakse otkrivene u sklopu Luxleaksa, jer su i one utjecale na eroziju švicarske porezne osnovice, te je stoga također predana ukidanju štetnih poreznih praksi;

  međunarodni napori trenutačno su usmjereni na porezne prakse, ali bi se u cilju pružanja jednakih uvjeta svima trebali usmjeriti i na druge mjere državne potpore na globalnoj razini;

•  skupina G20 treba se obvezati na provedbu mjera u vezi s BEPS-om na globalnoj razini kako bi se postigli jednaki uvjeti za sve;

•  EU i OECD trebali bi težiti uvođenju istih, a ne različitih poreznih standarda;

•  o zaštiti zviždača: kada je riječ o slučaju Falciani, švicarska vlada smatra da je tu riječ o pojedincu koji je pokušao prodati ukradene poslovne tajne, ali nije mogao naći kupca, pa ih je ponudio Francuskoj;

•  Švicarska namjerava donijeti zakon o zaštiti zviždača;

•  o slobodnoj zoni u Ženevi: ministar je priznao da su neke prakse možda previše nejasne, ali se više tiču carinskih pitanja (i/ili pranja novca) nego štetnih poreznih praksi;

•  o pitanju zahtjeva u pogledu ekonomskog sadržaja i primjeni zakona protiv zlouporabe u slučajevima nedostatka takvog sadržaja (IKEA itd.): nije bilo odgovora.

5.  Sastanak s dr. Marcom Salvijem, Avenir Suisse

Glavne poruke

•  porez na dobit ima mnogo manji udio u švicarskim poreznim prihodima od poreza na dohodak, slično kao i u ostalim zemljama OECD-a;

•  prihodi od poreza na dobit u Švicarskoj rastu unatoč padu stopa poreza na dobit (u skladu sa svjetskim trendom);

•  oporezivanje dohotka od kapitala isto je kao i u sličnim europskim zemljama;

•  važnost „posebnih poreznih režima” u Švicarskoj varira ovisno o kantonu;

•  financijski jaz koji će nastati zbog reforme CTR3 (koja se smatra glavnom izmjenom poreza na dobit u Švicarskoj) bit će potrebno nadoknaditi drugim porezima, npr. većim porezom na dividende;

•  fiskalni federalizam važan je aspekt švicarskog poreznog sustava, pa stoga i bilo kakve reforme poreza na dobit.

PRILOG 7.: IZVJEŠĆE O IZASLANSTVU U IRSKOJ

Izvješće koje slijedi ne predstavlja službeni zapisnik. Riječ je o internom sažetku misije za prikupljanje informacija, koji je pripremljen za razmjenu gledišta održanu na sjednici Odbora TAXE 23. lipnja 2015. S trećim stranama koje su sudjelovale nije se konzultiralo o sadržaju sažetka.

ODBOR TAXE

ad hoc izaslanstvo u Dublinu (Irska)

28. svibnja 2015.

Dnevni red

8:30 – 9:45   Sastanak s dionicima

  Irski Porezni institut, Martin Lambe, izvršni direktor

Porezna uprava. Niall Cody, predsjednik Odjela za prihode

10:00 – 11:00   Sastanak s Michaelom Noonanom TD, ministrom financija

11:15 – 12:30   Sastanak s članovima Odbora za financije irskog parlamenta (Oireachtas)

  Zajednički odbor Doma zastupnika i Senata:

  Dr. Liam Twomey TD, predsjednik

  Brian Walsh TD

  Pat Rabbitte TD

  Richard Boyd Barrett TD

  Zajednički odbor Doma zastupnika i Senata za europske poslove

  G. Seán Kyne TD

  Gđa Kathryn Reilly, senatorica

12:30 – 13:30    Radni ručak

  profesor Frank Barry, Trinity College u Dublinu (TCD)

  Seamus Coffey, University College u Corku (UCC)

13:30 – 15:00  Daljnji sastanci s dionicima

  Feargal O’Rourke, voditelj za porezna pitanja u PWC-u

  Conor O’Brien, voditelj za porezna pitanja u KPMG-u

  Jim Clarken, izvršni direktor, Oxfam Irska

  Dr. Micheál Collins, Institut za ekonomska istraživanja Nevin (NERI).

Popis sudionika

Zastupnici  

Alain LAMASSOURE, predsjednik  

Burkhard BALZ  PPE

Elisa FERREIRA   S&D

Michael THEURER   ALDE

Sven GIEGOLD   Verts/ALE

Marco VALLI   EFDD

Zastupnici u pratnji

Brian HAYES   PPE

Marian HARKIN  ALDE

Peter SIMON   S&D

Hugues BAYET   S&D

Matt CARTHY   GUE

1.   Sastanak s dionicima

Irski Porezni institut, Martin Lambe, izvršni direktor

Porezna uprava. Niall Cody, predsjednik Odjela za prihode

(priložene su uvodne primjedbe)

Glavni zaključci:

Predsjednik Odjela za prihode istaknuo je da je irska porezna uprava potpuno neovisno tijelo koje odgovara irskom parlamentu. Pojam „odluke o porezima” ne postoji u Irskoj, ali se za nejasne ili nesigurne porezne zakone ili pravila koriste neobvezujuća savjetodavna mišljenja. Porezna uprava nema diskrecijski prostor u tumačenju zakona i može samo procijeniti činjenice koje joj dostavi porezni obveznik, a procjena se može i ponoviti.

Negirao je tvrdnju da multinacionalne korporacije u Irskoj plaćaju male ili nikakve poreze; dobit se u Irskoj u potpunosti oporezuje ako je ostvarena na području Irske.

Za oporezivanje globalne dobiti potreban je multilateralni/globalni pristup. Irska je predana projektu OECD-a u vezi s BEPS-om i za njega je odvojila znatna sredstva te se smatra predvodnikom u borbi protiv izvanteritorijalnih jurisdikcija.

Članovi su postavljali pitanja u vezi sa zahtjevima nacionalne porezne uprave za procjenu globalne dobiti, potrebom za zajedničkim revizijama, pitanju hoće li razmjena informacija uključivati informaciju o tome je li došlo do oporezivanja dobiti negdje drugdje, tumačenjem načela određivanja transfernih cijena po tržišnim uvjetima te brojem savjetodavnih mišljenja i njihovom temeljnom gospodarskom vrijednosti.

Niall Cody je odgovorio da se zajedničke revizije redovito provode uglavnom u području neizravnog poreza / PDV-a u okviru programa Fiscalis te da su savjetodavna mišljenja relativno rijetka (2010.: 99; 2011.: +/- 100; 2012.: 108) s obzirom na broj od 120 000 poreznih prijava koje trgovačka društva predaju svake godine što dokazuje da to nije glavna značajka irskog poreznog sustava.

Izjavio je da informacije o temeljnom ekonomskom sadržaju nisu dostupne.

2.  Sastanak s Michaelom Noonanom TD, ministrom financija

Glavne poruke ministra:

-  Irska je jedna od prvih potpisnica sporazuma FATCA s SAD-om i OECD-ovih standarda o automatskoj razmjeni informacija, te jedna od 18 zemalja s najvišim standardom porezne transparentnosti prema OECD-u, te je stoga predana poreznoj transparentnosti;

-  Irska podržava Skupinu EU-a za Kodeks o postupanju (CoCG) i poziva na reformu u cilju njezinog boljeg funkcioniranja i jačanja uloge njezinog predsjednika;

-  Irska ima nisku (nižu) ukupnu (nominalnu) osnovicu poreza na dobit od 12,5 %, ali manje izuzeća od drugih država članica, što rezultira relativno visokom (višom) efektivnom stopom poreza na dobit od oko 11 %; što Irska smatra transparentnijim i učinkovitijim sustavom koji također rezultira manjim brojem slučaja utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza;

-  Irska ima međunarodnu poreznu strategiju (u prilogu) koja je usredotočena na učinke irskog poreznog sustava na zemlje u razvoju; Irska trenutačno provodi reviziju učinaka prelijevanja irskog poreznog sustava na zemlje u razvoju;

-  Irska podržava rad OECD-a u vezi s BEPS-om, ali taj bi se rad trebao usredotočiti i na zemlje u razvoju. Irska bi podržala međunarodni forum koji uključuje zemlje u razvoju;

-  Irska je otvorena prema razgovoru o prijedlogu o CC(C)TB-u, ako Komisija uzme u obzir primjedbe mnogih/većine država članica;

-  Irska „povlači crtu” kod usklađivanja stope poreza na dobit i daljnje primjene načela jednoglasnosti u poreznim pitanjima te poštovanja supsidijarnosti;

-  Komisija bi trebala slijediti plan o CCCTB-u koji je Irska predložila (podnesen pod predsjedanjem Irske), usredotočiti se na jedinstvenu poreznu osnovicu te uključiti relevantne preporuke u vezi s BEPS-om – i sporazum može biti planiran za 12 – 18 mjeseci;

-  o slučaju Apple (ne ulazeći u pojedinosti slučaja): Irska u potpunosti surađuje s Komisijom na tom slučaju i ne vidi rizik širenja povezanih posljedica na svoje odnose s EU-om u pogledu poreznih pitanja. Irska smatra da je slučaj više politički nego pravno motiviran te da odgađanje odluke Komisije o slučaju Apple pokazuje da je pravna osnova vjerojatno slaba. Slučaj se ne odnosi na zaradu Applea u Irskoj, već na dobit ostvarenu drugdje i usmjerenu kroz Irsku;

-  o praksi „Double Irish” (metoda izbjegavanja plaćanja poreza): nije dio/značajka irskog poreznog zakona, već nesukladnost s poreznim zakonom SAD-a, što nije specifično samo za Irsku. Iako Irska sa svoje strane namjerava prekinuti taj sporazum, rupa u zakonu ostaje kod ostalih jurisdikcija. Nesukladnost se ne može riješiti na nacionalnoj razini / u izolaciji, već samo na globalnoj/međunarodnoj razini;

-  Irska razmatra postupno ukidanje prakse „Double Irish” do 2021. te to smatra standardnom praksom;

-  o razmjeni informacija o odlukama o porezima; Irska podržava razmjenu informacija o odlukama o porezima koju je predložila Komisija, ali samo u okviru bilateralnih poreznih sporazuma;

-  o sporazumima o transfernim cijenama: Irska je bila uspješna u 80 % svih sporova s drugim državama članicama koji se odnose na sporazume o transfernim cijenama;

-  Irska je zabrinuta zbog „pristupa Nexus” režimu oporezivanja patenata, koji je dogovoren između Njemačke i Ujedinjene Kraljevine, a zatim i na razini OECD-a, jer se tim pristupom favoriziraju velike zemlje nauštrb malih;

-  Irska 2015. namjerava uvesti „režim oporezivanja znanja” u skladu sa standardima OECD-a.

3.  Sastanak s članovima Odbora za financije irskog parlamenta (Oireachtas) – Zajednički odbor Doma zastupnika i Senata za financije i Zajednički odbor Doma zastupnika i Senata za europske poslove

Iz Zajedničkog odbora za financije:

Predsjednik: Dr. Liam Twomey TD

G. Brian Walsh TD

G. Pat Rabbitte TD

G. Richard Boyd Barrett TD

Iz Zajedničkog odbora Doma zastupnika i Senata za europske poslove

G. Seán Kyne TD

Gđa Kathryn Reilly, senatorica

Članovi su istaknuli da tema rasprave nije usklađivanje stopa poreza na dobit, već porezna osnovica poreza na dobit, definicija oporezive dobiti i mjesta oporezivanja.

Postavljali su pitanja o oporezivanju u digitalnoj ekonomiji, razlikama između zdravog i štetnog poreznog natjecanja, njegovoj ulozi u privlačenju izravnih stranih ulaganja, mogućnosti zajedničkih revizija, nefunkcioniranju „samoinicijativne” razmjene informacija o odlukama o porezima te izgledu budućeg režima oporezivanja znanja / intelektualnog vlasništva.

Glavne poruke zastupnika u irskom parlamentu:

-  ukupna/ nominalna stopa poreza na dobit od 12,5 % je legitimna; Irska o tome neće ulaziti u raspravu;

-  iako postoje različite procjene prosječne efektivne stope poreza na dobit, ona vjerojatno nije puno niža zbog nekoliko izuzeća;

-  oporezivanje u EU-u ostaje pod nacionalnom nadležnosti; porezno natjecanje treba se smatrati zdravim, ako je pošteno i transparentno;

-  Irska kao mala, periferna država članica treba koristiti poreznu politiku za privlačenje izravnih stranih ulaganja; Irska uspjeh svog gospodarstva nakon Drugog svjetskog rata (kao bivša kolonija Ujedinjene Kraljevine sa slabom infrastrukturom i malim brojem stanovnika) u velikom dijelu duguje poreznoj politici;

-  na dva referenduma u Irskoj o pitanjima EU-a većina je odlučila da pitanje porezne politike treba ostati u nacionalnoj nadležnosti;

-  međutim, manjina u irskom parlamentu (a vjerojatno i među stanovništvom) ne slaže se s općim irskim konsenzusom o poreznim politikama i poreznom natjecanju, te smatra da irski (i europski) porezni obveznici plaćaju zbog izbjegavanja plaćanja poreza;

-  o CCCTB-u: zabrinutost postoji i dalje, ali Irska će aktivno i konstruktivno sudjelovati u razgovorima;

-  o BEPS-u: Irska podržava projekt BEPS, ali zemlje OECD-a trebat će zajednički djelovati i zajedno ga provoditi;

-  o mjestu oporezivanja: općenito se slaže s tim da se prihod/dobit treba oporezivati tamo gdje je stvorena dodana vrijednost; vjerojatno se slaže s tim da se oporezivanje intelektualnog vlasništva / znanja u budućnosti treba primjenjivati na istraživanje i razvoj samo u Irskoj.

4.  Radni ručak

Profesor Frank Barry, Trinity College u Dublinu (TCD)

Seamus Coffey, University College u Corku (UCC)

Članovi su preispitivali argument „malih zemalja” jer bi se to odnosilo na mnoge države članice (zemlje Beneluxa, Baltičke zemlje, Cipar, Maltu, Portugal i istočnoeuropske države članice) te postavljali pitanja o funkcioniranju bermudskog trokuta između SAD-a, Irske i Nizozemske, primjerenim poticajima za brzo provođenje poreznih reformi (jer je sporazum FACTA brzo primijenjen zbog pritiska sa strane SAD-a).

Glavne poruke predstavnika akademske zajednice:

-  Irska ima visoku razinu izravnih stranih ulaganja, 80 % irskog izvoza čine multinacionalne korporacije s poslovnim nastanom u Irskoj, multinacionalne korporacije mogu lako promijeniti državu u koju izvoze te su stoga otpornije na krize. Multinacionalne korporacije ključne su za irski gospodarski oporavak;

-  nema dokaza o postojanju međunarodne „utrke do dna” u pogledu poreza na dobit. Udio prihoda od poreza na dobit desetljećima je relativno konstantan u odnosu na BDP i na ukupni prihod od poreza. Male, siromašnije i periferne zemlje obično imaju niže stope poreza na dobit od većih, bogatijih i više centralno smještenih zemalja;

-  većina izravnih stranih ulaganja u Irskoj dolazi iz SAD-a. „Double Irish” i ostale porezne prakse proizlaze iz razlika između irskog poreznog sustava i poreznog sustava SAD-a. Mogući gubitci u prihodima od poreza na dobit odnose se na SAD, a ne na druge države članice EU-a;

-  „Double Irish” funkcionira u kombinaciji s praksom „Dutch sandwich” („nizozemski sendvič”). Irska ne može naplatiti porez po odbitku na kamate i licencije usmjerene kroz Nizozemsku (zbog Direktive o kamatama i licencijama), koje se zatim usmjeravaju na treće zemlje (kao što je Bermuda) jer Nizozemska ne oporezuje kamate i licencije;

-  u teoriji, EU može uvesti minimalnu poreznu stopu na kamate i licencije koje proizlaze iz prava intelektualnog vlasništva, patenata i licencija.

5.  Daljnji sastanci s dionicima

  Feargal O’Rourke, voditelj za porezna pitanja u PWC-u

  Conor O’Brien, voditelj za porezna pitanja u KPMG-u

  Jim Clarken, izvršni direktor, Oxfam Irska

  Dr. Micheál Collins, Institut za ekonomska istraživanja Nevin (NERI).

Glavne poruke dionika:

-  irski porezni sustav temelji se na načelu poreznog prebivališta Ujedinjene Kraljevine te je potvrđen sudskim predmetom iz 1905. (Dom lordova), tj. riječ je o tradiciji dugoj više od 100 godina;

-  kritike se najviše odnose na trgovačka društva osnovana u Irskoj.

Nevladine organizacije:

-  porezna politika ključna je u borbi protiv siromaštva: zemlje u razvoju imaju premale prihode od poreza, porezni jaz iznosi 91 milijardu $ godišnje;

-  OECD ne uključuje zemlje u razvoju. Pozivaju na automatsku razmjenu informacija sa zemljama u razvoju, čak i ako razmjena nije obostrana, na transparentnost stvarnog vlasništva kako je određeno 4. Direktivom o sprečavanju pranja novca, na javno izvješćivanje po državama (kako je djelomično određeno Računovodstvenom direktivom i Direktivom o kapitalnim zahtjevima IV.) i na osnivanje međunarodnog tijela za poreznu suradnju;

-  pravilo Adama Smitha o poreznoj jednostavnosti, pravičnosti i učinkovitosti više se ne primjenjuje u međunarodnom poreznom sustavu koji je zbog poremećaja tržišnog natjecanja postao previše složen, nepošten i neučinkovit;

-  projekt BEPS trebao bi dovesti do poštenijeg, transparentnijeg i učinkovitijeg poreznog sustava.

PRILOG 8.: IZVJEŠĆE O IZASLANSTVU U NIZOZEMSKOJ

Izvješće koje slijedi ne predstavlja službeni zapisnik. Riječ je o internom sažetku misije za prikupljanje informacija, koji je pripremljen za razmjenu gledišta održanu na sjednici Odbora TAXE 23. lipnja 2015. S trećim stranama koje su sudjelovale nije se konzultiralo o sadržaju sažetka.

ODBOR TAXE

ad hoc izaslanstvo u Haagu (Nizozemska)

29. svibnja 2015.

Dnevni red

09.00 - 10:30  Sastanak s Odborom za financije nizozemskog parlamenta

Izaslanstvo zastupnika iz Odbora za financije

10.45 - 12.45  Sastanak s dionicima (stručnjaci, akademici, nevladine organizacije)

•  G. Bartjan Zoetmulder, nizozemska Udruga poreznih savjetnika

•  G. Hans Van den Hurk, Sveučilište u Maastrichtu

•  G. Eikelenboom ili g. de Groot, Financieele Dagblad

•  Gđa Indra Römgens, SOMO, nezavisna i neprofitna organizacija za istraživanje i umrežavanje

•  G. Francis Weyzig, Oxfam

14:00 – 15:00 Sastanak s g. Pieterbasom Plasmanom, voditeljem Ureda za odluke o porezima

Ministarstvo financija,

15.00 - 16.00  Sastanak s Ericom Wiebesom, nizozemskim državnim tajnikom za porezna pitanja

Ministarstvo financija,

Popis sudionika

Zastupnici

Alain LAMASSOURE, predsjednik  

Esther de LANGE  PPE

Elisa FERREIRA  S&D

Bernd LUCKE  ECR

Michael THEURER  ALDE

Fabio DE MASI  GUE

Philippe LAMBERTS  Verts/ALE

Marco VALLI  EFDD

Zastupnici u pratnji

Cora van NIEUWENHUIZEN   ALDE (NL)

Sven GIEGOLD  Verts/ALE

Peter SIMON  S&D

Paul TANG   S&D (NL)  

1.   Sastanak s Odborom za financije nizozemskog parlamenta

-  Gđa Sjoera Dikkers, zastupnica u nizozemskom parlamentu

-  Gđa Helma Neppérus, zastupnica u nizozemskom parlamentu

-  G. Ed Groot, zastupnik u nizozemskom parlamentu

-  G. Wouter Koolmees, zastupnik u nizozemskom parlamentu

-  G. Arnold Merkies, zastupnik u nizozemskom parlamentu

-  G. Jesse Klaver, zastupnik u nizozemskom parlamentu

Glavne poruke zastupnika:

-  sve države / države članice u međusobnom su poreznom natjecanju, također i zato da bi privukle izravna strana ulaganja;

-  Nizozemska podržava razmjenu informacija o odlukama o porezima;

-  Nizozemska je zemlja s najvišim ulaznim i izlaznim izravnim stranim ulaganjima (više nego što Njemačka, Ujedinjena Kraljevina i Japan imaju zajedno);

-  odluke o porezima nužne su kako bi se zajamčio dijalog između poreznih tijela i poreznih obveznika

-  Nizozemsku ne treba smatrati poreznom oazom, međutim može se smatrati pristupnom točkom za porezne oaze, ne oporezuje izlazne kamate i licencije;

-  Nizozemska je poduzela mjere za rješavanje pitanja fiktivnih kompanija, uvela je ispitivanje ekonomskog sadržaja i opća pravila protiv zlouporabe (GAAR);

-  nizozemskim odlukama o porezima samo se tumače zakoni, nije omogućeno pregovaranje o poreznim stopama;

-  nizozemski parlament otvoreno raspravlja o nizozemskoj poreznoj politici, ne postoji jedinstveno stajalište;

-  Nizozemska je malim i mladim trgovačkim društvima nudila privlačne porezne poticaje u nadi da će se „mala ružna pačad pretvoriti u labudove, međutim, mnogi nikad ne postanu labudovi”;

-  o CCCTB-u: Nizozemska se protivila izvornom prijedlogu, ali je otvorena za revidiran prijedlog koji ne uključuje više opcija (paralelan režim uz postojeće nacionalne porezne režime), i za to da se započne sa zajedničkom osnovicom, a da se konsolidacija uvede kasnije, uz moguću kombinaciju s minimalnom stopom;

-  o izvješćivanju po državama: podržava javno izvješćivanje po državama;

-  budući nizozemski „režim oporezivanja inovacija” razlikuje se npr. od „režima oporezivanja patenata” u Ujedinjenoj Kraljevini, jer uzima u obzir samo troškove istraživanja i razvoja (bez patenata) koji su napravljeni u Nizozemskoj.

Zastupnici su postavljali pitanja o položaju Nizozemske kao „male države članice ” i njezinoj ulozi potencijalne porezne oaze (referirajući se na brošuru o državama koju je izradio PWC), granici između štetnog i zdravog poreznog natjecanja, potrebi za koordinacijom poreznih politika na razini EU-a, činjenici da je 17 najvećih portugalskih trgovačkih društava posljednjih godina zbog oporezivanja prebacilo svoje sjedište u Nizozemsku, njihovim očekivanjima o tome da će predstojeće nizozemsko predsjedanje Vijećem imati konstruktivnu ulogu u postizanju napretka u poreznim politikama EU-a, stajalištu Nizozemske o javnom izvješćivanju po državama, pristupu zapisnicima Skupine za Kodeks o postupanju i pojedinostima slučajeva FIAT i Starbucks.

Zastupnici nizozemskog parlamenta rado će surađivati s Odborom TAXE i prihvatili su poziv za sudjelovanje na međuparlamentarnoj sjednici 17. lipnja 2015.

2.  Sastanak s dionicima (stručnjaci, akademici, nevladine organizacije)

-  G. Bartjan Zoetmulder, nizozemska Udruga poreznih savjetnika

-  G. Hans Van den Hurk, Sveučilište u Maastrichtu

-  G. Eikelenboom ili g. de Groot, Financieele Dagblad

-  Gđa Indra Römgens, SOMO, nezavisna i neprofitna organizacija za istraživanje i umrežavanje

-  G. Francis Weyzig, Oxfam

Glavne poruke:

-  nizozemska praksa u pogledu odluka o porezima, a osobito prethodni sporazumi o transfernim cijenama, temelje se na smjernicama OECD-a o transfernim cijenama (koje dozvoljavaju određeni diskrecijski prostor );

-  „stručne skupine” u nizozemskoj poreznoj upravi prate dosljednost pristupa odlukama o porezima;

-  multinacionalne korporacije traže čvorišta (hubs) za ulaganje u EU-u; Nizozemska je privlačna ulagačima zahvaljujući slobodnom kretanju kapitala (i njegovom neoporezivanju) u EU-u (u skladu s Direktivom o matičnim društvima i društvima kćerima i Direktivom o kamatama i licencijama) i neoporezivanju izlaznih kamata i licencija u Nizozemskoj;

-  odluka o neoporezivanju kamata i licencija je nacionalni izbor, druge zemlje (npr. Ujedinjena Kraljevina ili Belgija) mogu se odlučiti za neoporezivanje dividenda;

-  uvođenjem CCCTB-a prednost naspram malih država članica čije se gospodarstvo temelji na uslugama imale bi velike države članice s jakom industrijom;

-  nizozemski „režim oporezivanja inovacija” uzima u obzir samo troškove istraživanja i razvoja nastale u Nizozemskoj (pitanje zastupnika o tome može li se istraživanja i razvoj koji su eksternalizirani u treće zemlje, ali nominalno „vođeni” u Nizozemskoj odbiti od poreza u Nizozemskoj ostalo je otvoreno/neodgovoreno);

-  nizozemski „režim oporezivanja inovacija” ograničeniji je od „režima oporezivanja patenata” u Ujedinjenoj Kraljevini jer je povezan samo s troškovima istraživanja i razvoja, a ne i s troškovima koji proizlaze samo iz vlasništva nad patentom.

Nevladine organizacije:

-  nužna je revizija Direktive o kamatama i licencijama kako bi se u nju uvelo opće pravilo protiv zlouporabe;

-  o poreznom natjecanju unutar EU-a razmišlja se kratkoročno, njegov se učinak prelijevanja događa unutar EU-a i globalno, kao i u zemljama u razvoju;

-  odluke o porezima treba razmjenjivati i objavljivati; razmjena informacija o odlukama o porezima nije dovoljna, ona treba biti javna i u kombinaciji s javnim izvješćivanjem po državama;

Zastupnici su postavljali pitanja u vezi s funkcioniranjem „bermudskog trokuta” (SAD – Irska/Nizozemska – Bermuda), funkcioniranjem „horizontalnog praćenja” ispunjavanja obveza poreznih obveznika koje obavlja porezna uprava, funkcioniranjem nizozemskog „režima oporezivanja inovacija”, stajalištima o budućem revidiranom prijedlogu o CCCTB-u.

Zastupnici su istaknuli da se problem otpora malih država članica prema prijedlogu o CCCTB-u, ako se otpor temelji samo na strahu da će ih taj prijedlog dovesti u nepovoljan položaj, može riješiti izmjenom formule raspodjele u prijedlogu o CCCTB-u.

3.  Sastanak s g. Pieterbasom Plasmanom, voditeljem Ureda za odluke o porezima

Zastupnici su postavljali pitanja o neovisnosti Službe za odluke o porezima (dio porezne uprave), karakteru odluka o porezima (obvezujuće), prirodi ispitivanja ekonomskog sadržaja, praksi neoporezivanja kamata i licencija u Nizozemskoj, funkcioniranju „horizontalnog praćenja” i režima oporezivanja inovacija, usklađenosti odluka o porezima s propisima EU-a o državnoj potpori, transparentnosti odluka o porezima, (ne)procjenjivanju troškova odluka o porezima za druge države članice i temeljnom načelu nizozemskih poreznih službenika (podržavanje trgovačkih društva? podržavanje gospodarske politike? povećanje državnih prihoda? provedba zakona?).

Glavne poruke:

-  u poreznoj upravi djeluju timovi za prethodne sporazume o transfernim cijenama (APAs) i prethodne odluke o porezima (ATR) te svaki broji po 12 članova; ne postoje zasebna tijela, već tijela u sklopu porezne uprave;

-  temeljno načelo je provedba zakona;

-  zahtjev u vezi s ekonomskim sadržajem (ESR): kako bi mogli zatražiti prethodne sporazume o transfernim cijenama ili prethodne odluke o porezima, porezni obveznici moraju ispunjavati ESR;

-  „horizontalno praćenje” ispunjavanja obveza poreznih obveznika opće je načelo u poreznim pitanjima; uprave se temelje na uzajamnom povjerenju i razumijevanju, ali ne na slijepom povjerenju;

-  porezni savjetnici mogu zatražiti prethodne sporazume o transfernim cijenama / prethodne odluke o porezima u ime poreznog obveznika, ali to na navedene sporazume i odluke ne utječe;

-  državna potpora: budući da se u pogledu prethodnih sporazuma o transfernim cijenama / prethodnih odluka o porezima sve porezne obveznike jednako tretira, ne postoji problem državne potpore;

-  FIAT, Starbucks: nema komentara o pojedinačnim poreznim obveznicima;

4.  Sastanak s Ericom Wiebesom, nizozemskim državnim tajnikom za porezna pitanja

Zastupnici su postavljali pitanja koja se odnose na razloge/motivaciju koji se nalaze iza odluka multinacionalnih korporacija da (ponovno) uspostave poslovni nastan u Nizozemskoj, ulogu budućeg nizozemskog predsjedništva u daljnjim koracima u vezi s CCCTB-om, izvješćivanje po državama, Direktivu o kamata i licencijama, ulogu poreznih sporazuma kojima se (nenamjerno?) stvaraju rupe u zakonu, razmatranje mjesta oporezivanja u okviru režima oporezivanja inovacija, pojedinosti o slučajevima Fiat, Starbucks i Crosswinds, (ne)procjenjivanje troškova odluka o porezima za druge države članice te pristup zapisnicima Skupine za Kodeks o postupanju.

Glavne poruke državnog tajnika:

-  Nizozemska podržava jamčenje jednakih uvjeta za sve na međunarodnoj razini u pogledu poreznih pitanja;

-  nizozemski porezni sustav ima tri temeljna načela: prekogranični i unutarnji (unutar EU-a) transferi jednako se tretiraju (tj. izlazne kamate i licencije jednako se oporezuju bez obzira na to realiziraju li se unutar ili izvan EU-a), dobit se oporezuje tamo gdje je dodana vrijednost stvorena, pravna sigurnost pruža se unaprijed (prethodni sporazumi o transfernim cijenama / prethodne odluke o porezima);

-  s uvođenjem ispitivanja ekonomskog sadržaja i općih pravila protiv zlouporabe, fiktivna trgovačka društva koja nemaju ekonomski sadržaj u Nizozemskoj će nestati

-  Nizozemska će biti predvodnik u području razmjene informacija o odlukama o porezima, najavljen je pilot-projekt s Njemačkom o razmjeni informacija o odlukama o porezima;

-  CCCTB: problemi s konsolidacijom: na štetu Nizozemske (i mnogih država članica / većine njih); treba početi s poreznom osnovicom;

-  podržava BEPS, kritizira neuključivanje zemalja u razvoju u BEPS OECD-a;

-  Nizozemska je uključila opća pravila protiv zlouporabe u sporazume o dvostrukom oporezivanju s 23 najveće zemlje u razvoju;

-  odgovori na tehnička pitanja pružit će se u pisanom obliku;

-  odbija se Europskom parlamentu pružiti uvid u zapisnik Skupine za Kodeks o postupanju.

PRILOG 9.: IZVJEŠĆE O IZASLANSTVU U UJEDINJENOJ KRALJEVINI

Izvješće koje slijedi ne predstavlja službeni zapisnik. Riječ je o internom sažetku misije za prikupljanje informacija, koji je pripremljen za razmjenu gledišta održanu na sjednici Odbora TAXE 23. lipnja 2015. S trećim stranama koje su sudjelovale nije se konzultiralo o sadržaju sažetka.

ODBOR TAXE

ad hoc izaslanstvo u Londonu (Ujedinjena Kraljevina) 18. lipnja 2015.

Dnevni red

09:00 – 10:00  Sastanak s državnim tajnikom za financije pri Ministarstvu financija, David Gauke, zastupnik u parlamentu Ujedinjene Kraljevine

10:00 – 11:00   Sastanak sa stručnjacima iz Ministarstva financija Ujedinjene Kraljevine (HMT) i Porezne i carinske uprave Ujedinjene Kraljevine (HMRC)

•  Jim Harra, glavni direktor za oporezivanje poslovanja, HMRC

•  Fergus Harradence, zamjenik direktora Skupine za porez na dobit, Skupine za oporezivanje poslovanja i međunarodne poreze, HMT

•  Andrew Dawson, voditelj Skupine za porezne sporazume, glavni pregovarač za porezne sporazume Ujedinjene Kraljevine i član Odbora stručnjaka UN-a o međunarodnoj suradnji u poreznim pitanjima, HMRC

•  Maura Parsons: zamjenica direktora, voditeljica za transferne cijene Odjela za međunarodno oporezivanje poslovanja pri Poreznoj i carinskoj upravi Ujedinjene Kraljevine i predsjednica Odbora Porezne i carinske uprave Ujedinjene Kraljevine za transferne cijene.

•  Aiden Reilly: voditelj međunarodnih odnosa u Direktoratu za porez na dobit, međunarodno poslovanje i biljege HRMC-a.

11:30 – 12:30  Neslužbeni sastanak s Meg Hillier, Margaret Hodge i Gutom Bebbom, članovima Odbora za javne financije (Donji dom)

13:00 – 13:45   Radni ručak

Profesor Prem Sikka, profesor računovodstva, Essex Business School, Sveučilište u Essexu

Frank Haskew, voditelj fiskalnog odjela ICAEW-a (Institut ovlaštenih računovođa u Engleskoj i Walesu), i Ian Young, međunarodni porezni upravitelj

14:00 – 16:00  Sastanak s predstavnicima poslovne zajednice, poreznim savjetnicima i nevladinim organizacijama

Will Morris (GE), predsjednik Odbora Konfederacije britanske industrije (CBI) za porezna pitanja i Odbora BIAC-a za porezna pitanja i drugi članovi Konfederacije britanske industrije

Richard Collier, viši partner za porezna pitanja u PwC-u

  Joseph Stead, Christian Aid

  Meesha Nehru, programska direktorica, Fair Tax Mark

Popis sudionika

Zastupnici  

Alain LAMASSOURE, predsjednik

Danuta HÜBNER  PPE

Elisa FERREIRA  S&D

Bernd LUCKE  ECR

Michael THEURER  ALDE

Molly SCOTT CATO  Verts/ALE

Marco ZANNI  EFDD

Zastupnici u pratnji

Frank ENGEL  PPE

Peter SIMON  S&D

Anneliese DODDS   S&D

Sven GIEGOLD  Verts/ALE

Matt CARTHY  GUE

1.  Sastanak s Davidom Gaukeom, zastupnikom u parlamentu Ujedinjene Kraljevine i državnim tajnikom za financije pri Ministarstvu financija u pratnji Mikea Williamsa, direktora Skupine za oporezivanje poslovanja i međunarodne poreze, Ministarstvo financija Ujedinjene Kraljevine

Zastupnici su postavljali pitanja o stajalištu Ujedinjene Kraljevine prema CCCTB-u, ulozi Ujedinjene Kraljevine prema prekomorskim teritorijima, izvješćivanju po državama, režimu oporezivanja patenata u Ujedinjenoj Kraljevini, poreznom režimu koji se primjenjuje na londonski City, transparentnosti banaka, stajalištu Ujedinjene Kraljevine o temi „Google tax” (oporezivanje premještene dobiti), o stajalištima Ujedinjene Kraljevine o pitanju minimalnih uvjeta za pošteno porezno natjecanje te o tome je li Ujedinjena Kraljevina spremna, kao predvodnik na međunarodnoj razini, koordinirati i na razini EU-a.

Glavne poruke državnog tajnika:

-   Ujedinjena Kraljevina se protivi CCCTB-u na razini EU-a jer se time neće riješiti problem transfernih cijena na globalnoj razini

-   Ujedinjena Kraljevina ima vodeću ulogu u pogledu BEPS-a i smatra da se rješenje može naći samo na međunarodnoj razini

-   Ujedinjena Kraljevina želi bolje povezati mjesto oporezivanja i mjesto gospodarske aktivnosti

-   Ujedinjena Kraljevina poduzima korake u vezi s BEPS-om uvođenjem pravila o neusklađenosti hibridnih instrumenata i izvješćivanju po državama

-   Porezna pravila potrebno je ažurirati kako bi se uzela u obzir i sve veća važnost prava intelektualnog vlasništva

-   Ujedinjena Kraljevina podupire bolju suradnju između poreznih uprava, ali ne podupire daljnje usklađivanje

-   Prekomorski teritoriji postigli su ogroman napredak u poboljšanju transparentnosti i sada ispunjavaju međunarodne standarde

-   Odluke o porezima vrlo su važne trgovačkim društvima

-   City nema poseban porezni režim

2.   Sastanak sa stručnjacima iz Ministarstva financija Ujedinjene Kraljevine (HMT) i Porezne i carinske uprave Ujedinjene Kraljevine (HMRC)

  James Harra; povjerenik i član Izvršnog odbora Porezne i carinske uprave Ujedinjene Kraljevine (HRMC –porezna uprava Ujedinjene Kraljevine).

•  Fergus Harradence: zamjenik direktora, porez na dobit, Ministarstvo financija Ujedinjene Kraljevine

•  Andrew Dawson: voditelj skupine za porezne sporazume u HRMC-u

•  Maura Parsons: zamjenica direktora, voditeljica za transferne cijene Odjela za međunarodno oporezivanje poslovanja pri Poreznoj i carinskoj upravi Ujedinjene Kraljevine i predsjednica Odbora Porezne i carinske uprave Ujedinjene Kraljevine za transferne cijene.

•  Aiden Reilly: voditelj međunarodnih odnosa u Direktoratu za porez na dobit, međunarodno poslovanje i biljege HRMC-a.

Članovi su postavljali pitanja o trustovima i zakladama, minimalnim zahtjevima potrebnim da bi se gospodarska aktivnost oporezivala u Ujedinjenoj Kraljevini, CCCTB-u, ulozi Ujedinjene Kraljevine prema prekomorskim teritorijima, izvješćivanju po državama, režimu oporezivanja patenata u Ujedinjenoj Kraljevini, o tome kako se odluke o porezima donose u Ujedinjenoj Kraljevini, ulozi četiriju velikih računovodstvenih društava, moći i ulozi poreznih tijela u provedbi porezanih zakona, stajalištu HRMC-a o Skupini za Kodeks o postupanju.

Glavne poruke HRMC-a:

-  Ujedinjena Kraljevina ima sporazum s prekomorskim teritorijima o boljoj suradnji između poreznih tijela

-  Trustovi i zaklade imaju posebna porezna pravila. Oporezuju se ili na razini trusta/zaklade ili na razini gospodarskih korisnika

-  Režim Ujedinjene Kraljevine o oporezivanju patenata je u skladu s pravilima EU-a, a pravila o transfernim cijenama su u skladu s pravilima OECD-a. Trgovačko društvo može se koristiti režimom oporezivanja patenata čak i ako intelektualno vlasništvo nije razvijeno u Ujedinjenoj Kraljevini, već je tamo stečeno. U slučaju stjecanja, moguće je dvostruko povlašteno porezno tretiranje: jednom u zemlji u kojoj je patent razvijen i jednom u Ujedinjenoj Kraljevini. Takvo bi se „dvostruko neoporezivanje” trebalo riješiti kad OECD krajem godine dovrši svoje smjernice o pristupu „nexus”. Međutim, potreban je minimalni ekonomski sadržaj: nije moguće nemati zaposlenike u Ujedinjenoj Kraljevini.

-  Ujedinjena Kraljevina se protivi CCCTB-u, ali će se zalagati za to da se pravila o BEPS-u provedu na razini EU-a.

-  Ne postoji gotovo nikakvo upućivanje iz četiriju velikih računovodstvenih društava u HRMC.

3.  Neslužbeni sastanak s nekim članovima Odbora za javne financije(PAC) (Donji dom)

  Gđa Margaret Hodge (Laburistička stranka, Banking (London)), predsjednica PAC-a na odlasku

•  Gđa Meg Hiller (Laburistička stranka, Hackney South i Shoreditch), novoizabrana predsjednica PAC-a

•  G. Guto Bebb (Konzervativna stranka, Aberconwy(Wales))

Budući da Odbor za javne financije još nije službeno oformljen nakon izbora u svibnju, održan je sastanak u neslužbenom obliku. Članovi Odbora za javne financije (PAC) izrazili su svoja osobna mišljenja ne zastupajući Odbor.

PAC je odigrao vrlo važnu ulogu u borbi protiv agresivnog poreznog planiranja u prethodnom sazivu, uz nekoliko izvješća i saslušanja multinacionalnih korporacija.

Članovi su postavljali pitanja o stajalištu Ujedinjene Kraljevine prema CCCTB-u, o ulozi PAC-a u borbi Ujedinjene Kraljevine protiv agresivnog poreznog planiranja, ovlastima Odbora u poreznim pitanjima, planu Odbora za budućnost, stajalištu Ujedinjene Kraljevine prema prekomorskim teritorijima, izvješćivanju po državama, transparentnosti banaka, stajalištu Ujedinjene Kraljevine prema boljem usklađivanju u tom području.

Ključne poruke Margaret Hodge i Meg Miller (Laburistička stranka)

-  Građani su PAC-u pružili snažnu podršku: iako Odbor nema ovlasti u poreznim pitanjima, njegov je rad snažno utjecao na izvršnu vlast.

-  Zastupnici u Europskom parlamentu moraju izvršiti pritisak na vlastite vlade kako bi omogućili napredak.

-  Potrebno je dodatno poraditi na pitanju poreznih savjetnika

-  Nacionalni porezni zakoni su presloženi

-  Ujedinjena Kraljevina neće prihvatiti dodatno usklađivanje, ali će se zalagati za veću transparentnost

-  Na izvješćivanje po državama mora se gledati kao na proces u dva koraka: javno izvješćivanje po državama bit će prirodan korak u dugoročnom smislu.

-  Vrlo je teško osigurati bolju zaštitu zviždačima, osobito kada je riječ o zaštiti na radnom mjestu

-  Kada je riječ o tome kako smanjiti mogućnost da profesori kojima plaća vlada također budu porezni savjetnici, istaknuli su da pravila EU-a priječe isključivanje savjetnika za agresivno porezno planiranje iz javnih nabava.

Ključne poruke Guta Bebba (Konzervativna stranka)

-  Ujedinjena Kraljevina se mijenja zahvaljujući radu PAC-a.

-  Porezi moraju biti niski, ali se moraju platiti.

-  Nema prilike za usklađivanje, ali ima za transparentnost.

-  Uvođenje novih poreznih olakšica može dovesti do novih rupa u zakonu kao što je to bio slučaj s olakšicama u Ujedinjenoj Kraljevini za dobrotvorne udruge.

Kada je riječ o pitanju hoće li biti moguće održati zajedničko saslušanje s multinacionalnim korporacijama, novoizabrana predsjednica Odbora ostavila je to kao otvorenu mogućnost.

4.  Radni ručak s predstavnicima računovođa i profesorom računovodstva

  Profesor Prem Sikka, profesor računovodstva, Essex Business School, Sveučilište u Essexu

•  Frank Haskew, voditelj fiskalnog odjela ICAEW-a (Institut ovlaštenih računovođa u Engleskoj i Walesu),

•  i Ian Young, međunarodni porezni menadžer, ICAEW (životopisi u prilogu)

Ključne poruke profesora Sikke

-  Porezna industrija vrlo je moćna u Ujedinjenoj Kraljevini: Ujedinjena Kraljevina ima najveći broj poreznih stručnjaka po stanovniku. Riječ je o vrlo unosnoj djelatnosti.

-  Računovođe koji se bave porezom ne odvraća se od rada na poreznom planiranju.

-  Ako trgovačka društva koja se bave porezima smatraju da određena porezna shema ima 50 % šansi da ne bude osporavana, ona će je prodati

-  Ne postoji politička volja za borbu protiv agresivnog poreznog planiranja. Ujedinjena Kraljevina je učinkovita u donošenju zakona, ali ne i u njihovoj provedbi: vlada Ujedinjene Kraljevine mogla je istražiti PwC nakon afere LuxLeaks, ali nije

-  Etički kodeks za računovođe ne funkcionira

Ključne poruke Iana Younga i Franka Haskewa

-  Porezni savjetnici i računovođe ključni su za trgovačka društva: OECD će proizvesti 1 000 stranica krajem godine. Trgovačkim društvima bit će potrebna pomoć u primjeni pravila.

-  U toj je profesiji došlo do velikog napretka u jačanju etičnosti.

-  Računovođe se protive javnom izvješćivanju po državama; smjernice OECD-a treba slijediti.

-  Nemaju jasno stajalište o potrebi da se razdvoje računovodstvene i revizorske usluge u trgovačkim društvima.

5.   Sastanak s predstavnicima poslovne zajednice, poreznim savjetnicima i nevladinim organizacijama

  Will Morris (GE), predsjednik Odbora Konfederacije britanske industrije (CBI) za porezna pitanja i Odbora BIAC-a za porezna pitanja i drugi članovi Konfederacije britanske industrije

•  Richard Collier, viši partner za porezna pitanja u PwC-u

•  Joseph Stead, Christian Aid

•  Meesha Nehru, programska direktorica, Fair Tax Mark

Glavne poruke Konfederacija britanske industrije (CBI)

Konfederacija britanske industrije preuzela je vodeću ulogu u mijenjanju ustaljenih obrazaca ponašanja i dosad je postignut veliki napredak.

Velika trgovačka društva u Ujedinjenoj Kraljevini priznaju da imaju problema s ugledom i ozbiljno se bave tim pitanjem. Konfederacija britanske industrije usmjerena je na veću korporativnu socijalnu odgovornost, ali potrebno je vrijeme da bi se promijenili dosadašnji obrasci ponašanja.

Konfederacija britanske industrije podržava izvješćivanje po državama ako se ono odvija između vlada. Konfederacija britanske industrije nije sigurna o pitanju korisnosti javnog izvješćivanja po državama

Konfederacija britanske industrije podržava neobavezni CCCTB

Konfederacija britanske industrije slaže se s tim da je izbjegavanje plaćanja poreza postalo posao, ali porez predstavlja i trošak za trgovačka društva. Potrebno je pronaći pravu ravnotežu

Ključne poruke PwC-a

-  U PwC-u u Ujedinjenoj Kraljevini radi 18 000 zaposlenika, od toga 3 000 na poreznim pitanjima

-  PwC ne vidi sukob interesa u davanju savjeta o poreznim pitanjima vladama i trgovačkim društvima

-  Vlada Ujedinjene Kraljevine je predvodnik kada je riječ o BEPS-u, ali s druge strane ima agresivnu strategiju tržišnog natjecanja

-  Bilo kakav kodeks postupanja za porezne savjetnike mora biti na dobrovoljnoj osnovi

-  Pravila OECD-a o transfernim cijenama nisu takva da se mogu birati samo ona koja su najpogodnija

-  Odluke o porezima nužne su trgovačkim društvima, kao i poštovanje pravila OECD-a

Ključne poruke organizacije Christian Aid

-  BEPS-om trebaju biti obuhvaćene zemlje u razvoju

-  izvješćivanje po državama kakvo je predloženo u BEPS-u je dobar prvi korak.

-  Ključna je veća transparentnost

-  Potrebno je stati na kraj nepoštenom poreznom natjecanju u EU-u

Ključne poruke neprofitnog društva Fair Tax Mark

-  izvješćivanje po državama treba biti javno, ali transparentnost nije dovoljna

-  HRMC je pod prevelikim utjecajem četiriju velikih računovodstvenih društava. Ujedinjena Kraljevina je učinkovita u donošenju pravila, ali loša u njihovoj provedbi.

MIŠLJENJE MANJINE

podneseno u skladu s člankom 56. stavkom 3. Poslovnika

Fabio De Masi u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

Klub zastupnika GUE/NGL pozdravlja sadržaj izvješća Odbora TAXE. U njemu su sadržani korisni prijedlozi za postizanje veće porezne pravde te se u njemu odražava negativan učinak mjera štednje na poreznu pravednost. Unatoč našim brojnim doprinosima konačnom obliku izvješća, u današnjem smo glasovanju uzdržani iz sljedećih razloga:

Žalimo zbog činjenice što u izvješću nije izražena potreba za punim istražnim odborom ili barem za produživanjem mandata Odboru TAXE. Pristup dokumentima i dalje nije dovoljno dobar te npr. 13 država članica EU-a nije odobrilo pristup informacijama o Skupini za Kodeks o postupanju. Multinacionalne korporacije ignorirale su poziv Odbora TAXE, ali pravna osnova za izricanje sankcija još se ne može utvrditi, a ništa se nije poduzelo ni u vezi s preostalim kontradikcijama predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera s njegovog obraćanja Odboru TAXE.

U pogledu osnovnih pitanja nedostaje ambicioznost koja nadilazi ono što je Europska komisija već predložila. Odluke o porezima trebaju se objaviti, a zakoni u području tajnosti podataka o porezu prilagoditi. Pozdravljamo prijedlog o konsolidaciji porezne osnovice. Međutim, smatramo da nedostaje jasno preuzimanje obveza o proširivanju porezne osnovice i kritiziramo postojanje prijelaznog razdoblja prije konsolidacije u kojem je dozvoljen prekogranični prijeboj dobiti i gubitaka te nepostojanje daljnjih zaštitnih mehanizama kojima bi se spriječilo porezno natjecanje među državama EU-a.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

26.10.2015.

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

34

3

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Hugues Bayet, Esther de Lange, Fabio De Masi, Markus Ferber, Elisa Ferreira, Ashley Fox, Ildikó Gáll-Pelcz, Sven Giegold, Sylvie Goulard, Roberto Gualtieri, Danuta Maria Hübner, Petr Ježek, Eva Joly, Eva Kaili, Othmar Karas, Jeppe Kofod, Zdzisław Krasnodębski, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Philippe Lamberts, Marju Lauristin, Bernd Lucke, Marisa Matias, Emmanuel Maurel, Morten Messerschmidt, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Rolandas Paksas, Evelyn Regner, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Michael Theurer, Cora van Nieuwenhuizen, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Pervenche Berès, Eider Gardiazabal Rubial, Neena Gill, Gunnar Hökmark, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Eva Paunova, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere

POIMENIČNO GLASOVANJE NA KONAČNOM GLASOVANJU

34

+

ALDE

Sylvie Goulard, Petr Ježek, Michael Theurer, Cora van Nieuwenhuizen

ECR

Bernd Lucke

ENF

Bernard Monot

PPE

Markus Ferber, Ildikó Gáll-Pelcz, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Thomas Mann, Luděk Niedermayer, Eva Paunova, Theodor Dumitru Stolojan, Tom Vandenkendelaere, Esther de Lange

S&D

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Elisa Ferreira, Eider Gardiazabal Rubial, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Eva Kaili, Jeppe Kofod, Marju Lauristin, Emmanuel Maurel, Evelyn Regner, Peter Simon

VERTS/ALE

Sven Giegold, Eva Joly, Philippe Lamberts

3

-

ECR

Ashley Fox, Zdzisław Krasnodębski, Morten Messerschmidt

7

0

EFDD

Rolandas Paksas, Marco Valli, Marco Zanni

ENF

Gerolf Annemans

GUE/NGL

Fabio De Masi, Paloma López Bermejo, Marisa Matias

Objašnjenje korištenih znakova:

+  :  Zastupnici koji su glasovali za

-  :  Zastupnici koji su glasovali protiv

0  :  Suzdržani zastupnici

(1)

Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 63, 11.3.2011., str. 1.) o uzajamnoj pomoći nadležnih tijela država članica u području izravnog oporezivanja

(2)

Direktiva Vijeća 2003/49/EZ od 3. lipnja 2003. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica (SL L 157, 26.6.2003., str. 49.)

(3)

SL L 225, 20.8.1990., str. 6.

(4)

SL L 158, 27.5.2014., str. 196.

(5)

SL L 83, 27.3.1999., str. 1.

(6)

SL L 336, 27.12.1977., str. 15.

(7)

SL C 2, 6.1.1998., str. 2.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0265.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0089.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0062.

(11)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0444.

(12)

Usvojeni tekstovi , P7_TA(2013)0205.

(13)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0137.

(14)

SL C 199 E, 7.7.2012., str. 37.

(15)

SL C 341 E, 16.12.2010., str. 29.

(16)

„Tendencije u oporezivanju u Europskoj uniji”, izdanje iz 2014., Eurostat.

(17)

„Tendencije u oporezivanju u Europskoj uniji”, statistička izdanja Eurostata, 2014.

(18)

Europska komisija 82015.), „Oporezivanje malih i srednjih poduzeća u Europi – empirijska studija primijenjenog oporezivanja dobiti malih i srednjih poduzeća u usporedbi s velikim poduzećima”.

(19)

Politički dokumenti MMF-a „Učinak prelijevanja u međunarodnom oporezivanju poduzeća”, 9. svibnja 2014., i „Smanjenje porezne osnovice, prijenos dobiti i zemlje u razvoju”, 29. svibanj 2015.

(20)

Izvješće stručnjaka Richarda Murphyja od 10. veljače 2012. naslovljeno „Uklanjanje europskog poreznog jaza”

(21)

„Europska dodana vrijednost zakonodavnog izvješća o uvođenju transparentnosti, koordinacije i usklađenja u politike oporezivanja dobiti poduzeća u Europskoj uniji”, dr. Benjamin Ferrett, Daniel Gravino i Silvia Merler, Europski parlament

(22)

„Unhappy meal – 1 milijarda EUR kao posljedica izbjegavanja plaćanja poreza na jelovniku McDonald’sa”, Europska federacija sindikata javnih službi i dr., veljača 2015.

(23)

Radni dokument službi Komisije od 17. lipnja 2015. o oporezivanju dobiti poduzeća u Europskoj uniji (SWD(2015)0121).

(24)

Studija o poreznim poticajima za razvoj i istraživanje, Dokument o oporezivanju br. 52-2014, Europska komisija

(25)

„Transferne cijene: kako biti nepristran”, časopis OECD Observer br. 230, siječanj 2002. (ispravljeno 2008.)

(26)

Zastupnički dom Ujedinjene Kraljevine, usmeno izlaganje pred Odborom za javne financije, 31. siječnja 2013.

(27)

Priopćenje za medije OECD-a, „OECD poziva na jaču međunarodnu suradnju u vezi s porezom na dobit”, 12.2.2013.

(28)

„Oporezivanje malih i srednjih poduzeća u Europi – empirijska studija primijenjenog oporezivanja dobiti malih i srednjih poduzeća u usporedbi s velikim poduzećima”, Europska komisija, svibanj 2015. i P. Egger, W. Eggert i H. Winner (2010.), „Ušteda na porezima poduzeća u stranom vlasništvu”, Journal of International Economics 81, str. 99. – 108.

(29)

C-106/09 P i C-107/09 P, Komisija protiv Vlade Gibraltara i Ujedinjene Kraljevine, presuda od 15. studenoga 2011.

(30)

Ako se mjere koje su prihvatile države članice bave čitavim poreznim sustavom, one predstavljaju prilagodbe općenite fiskalne politike, a ne državne potpore.

(31)

Priopćenje koje je poslao povjerenik Vestager Odboru TAXE 29. travnja 2015.

(32)

Kao što je navedeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, s obzirom na obvezu suradnje i dostavljanja svih potrebnih dokumenata.

(33)

Strateški dokument MMF-a „Učinak prelijevanja u međunarodnom oporezivanju dobiti”, 9. svibnja 2014.

(34)

Radni dokument MMF-a „Erozija porezne osnovice, premještanje dobiti i zemlje u razvoju”, svibanj 2015.

(35)

Studija „Mobilizacija prihoda od poreza u zemljama u razvoju: pitanja i izazovi”, Europski parlament, travanj 2014.

(36)

Izvješće o ulaganjima u svijetu 2015., Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju.

(37)

Izvješće organizacije Christian Aid, 2008.

(38)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0219.

(39)

Airbus, BNP Paribas, SSE plc i Total S.A, KPMG, Ernst&Young, Deloitte, PwC.

(40)

Amazon.co.uk Ltd, Amazon S.a.r.l, Anheuser-Busch InBev, Barclays Bank Group, Coca-Cola Company, Facebook, Fiat Chrysler Automobiles, Google, HSBC Bank plc, IKEA, Mc Donald’s Corporation, Philip Morris, Walmart, Walt Disney Company.

(41)

Kodeks ponašanja iz Priloga III. Međuinstitucionalnom sporazumu o registru transparentnosti iz 2014.

(42)

COM (2012)722 završna verzija.

(43)

„Praćenje olakšica u području poreza na dobit: u SAD-u se pojavljuje novi, dobrodošao oblik transparentnosti”, Mreža za poreznu pravdu (Tax Justice Network).

(44)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Obnovljena strategija EU-a za korporativnu društvenu odgovornost za razdoblje 2011. – 2014.”, (COM(2011)0681), str. 6.

(45)

To su između ostalog: obustava ili ukidanje postojećih konvencija o dvostrukom oporezivanju s jurisdikcijama koje se nalaze na crnoj listi; zabrana pristupa javnoj nabavi dobara i usluga u EU-u za kompanije sa sjedištem u jurisdikcijama na crnoj listi te odbijanje dodjeljivanja državne potpore tim kompanijama; zabrana financijskim institucijama i financijskim savjetnicima iz EU-a da utemelje ili održavaju društva kćeri i podružnice u jurisdikcijama na crnoj listi te razmatranje oduzimanja dozvola financijskim institucijama i financijskim savjetnicima iz EU-a koji održavaju podružnice i nastavljaju poslovati u jurisdikcijama na crnoj listi; uvođenje posebne pristojbe na sve transakcije prema jurisdikcijama ili iz jurisdikcija na crnoj listi; razmatranje niza opcija za nepriznavanje, unutar EU-a, pravnog statusa kompanija koje posluju u jurisdikcijama na crnoj listi; primjena carinskih prepreka u slučajevima trgovanja s trećim zemljama koje se nalaze na crnoj listi.

(46)

Direktiva EU-a o porezu na štednju i Direktiva o administrativnoj suradnji.

Pravna napomena