Postupak : 2015/2010(INL)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0349/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0349/2015

Rasprave :

PV 15/12/2015 - 11
CRE 15/12/2015 - 11

Glasovanja :

PV 16/12/2015 - 11.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0457

IZVJEŠĆE     
PDF 718kWORD 265k
2.12.2015
PE 560.686v02-00 A8-0349/2015

s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji

(2015/2010(INL))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelji: Anneliese Dodds, Luděk Niedermayer

(Inicijativa - članak 46. Poslovnika)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji

(2015/2010(INL))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir nacrt izvješća Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (2015/2066(INI)) (Odbor TAXE),

–  uzimajući u obzir završni projekt Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i skupine G20 o smanjenju porezne osnovice i premještanju dobiti (BEPS) objavljen 5. listopada 2015.,

–  uzimajući u obzir članke 46. i 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0349/2015),

GLAVNI ZAKLJUČCI U VEZI S AFEROM LUXLEAKS

A. budući da je konzorcij novinara pod nazivom Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara, istražujući odluke o porezima i ostale štetne prakse u Luksemburgu (LuxLeaks), u studenom 2014. objavio da je gotovo 340 multinacionalnih kompanija sklopilo tajne dogovore s Luksemburgom, koji su mnogima od njih omogućili da smanje na najmanju moguću mjeru svoja globalna porezna davanja na štetu javnog interesa Unije, pri čemu su u Luksemburgu obavljale gotovo nikakvu ili malu gospodarsku aktivnost;

B.  budući da je otkriveno da su neki porezni savjetnici između 2002. i 2010. multinacionalnim kompanijama namjerno i ciljano pomogli da dobiju najmanje 548 odluka o porezima u Luksemburgu; budući da te tajne dogovore karakteriziraju složene financijske strukture koje su osmišljene kako bi omogućile znatno smanjenje poreza;

C.  budući da su zbog tih odluka o porezima mnoge kompanije plaćale efektivne porezne stope niže od 1 % na dobit koju su prebacile u Luksemburg; budući da neke multinacionalne kompanije ne plaćaju porez u iznosu koji bi bio pravedan iako se koriste različitim javnim dobrima i uslugama u mjestu u kojem posluju; budući da efektivne porezne stope na dobit koje su kod nekih multinacionalnih kompanija blizu nuli mogu naštetiti Uniji i drugim gospodarstvima;

D.  budući da je zabilježeno mnogo slučajeva u kojima luksemburške podružnice posluju sa stotinama milijuna eura, ali je njihova prisutnost i gospodarska aktivnost u Luksemburgu mala, te se ista adresa navodi za više od 1 600 poduzeća;

E.  budući da je u istraživanjima koja je proveo Odbor TAXE otkriveno da se praksa donošenja odluka o porezima ne odvija samo u Luksemburgu, već je uobičajena diljem Unije; budući da praksa donošenja odluka o porezima može biti legitiman način pružanja potrebne pravne sigurnosti poduzećima i smanjenja financijskog rizika za poštena poduzeća, ali je bez obzira na to podložna potencijalnim zlouporabama i izbjegavanju plaćanja poreza, te u slučaju pružanja pravne sigurnosti samo odabranim akterima može stvoriti određeni stupanj nejednakosti među poduzećima kojima su dodijeljene odluke i poduzećima koja se takvim odlukama ne koriste;

F.  budući da se uzima u obzir izvješće OECD-a objavljeno 12. veljače 2013. pod naslovom „Rješavanje problema smanjivanja porezne osnovice i premještanja dobiti” u kojem su predloženi novi međunarodni standardi za borbu protiv BEPS-a;

G.  budući da se uzima u obzir i priopćenje objavljeno nakon sastanka ministara financija i guvernera središnjih banaka država koje su članice skupine G20 održanog 5. listopada 2015.;

H.  budući da nacionalni politički vođe, osim nekoliko hvalevrijednih iznimaka, nisu pokazali dovoljnu spremnost da riješe problem izbjegavanja plaćanja poreza kada je riječ o oporezivanju dobiti;

I.  budući da je Europska unija napravila velike pomake prema gospodarskoj integraciji, kao što su ekonomska i monetarna unija te bankovna unija, te da je usklađivanje poreznih politika na razini Unije unutar ograničenja postavljenih Ugovorom neizostavan dio procesa integracije;

OPOREZIVANJE DOBITI I AGRESIVNO POREZNO PLANIRANJE

J.  budući da je 2012. prihod od poreza na dobit u 28 država članica Unije u prosjeku iznosio 2,6 % BDP-a.(1)

K.  budući da je u kontekstu nedovoljnog ulaganja i rasta važno zadržati poduzeća u Uniji ili privući nova i budući da je stoga ključno da Unija poveća svoju privlačnost za lokalna i strana poduzeća;

L.  budući da bi se svako porezno planiranje trebalo provoditi u granicama zakona i primjenjivih ugovora;

M.  budući da se agresivno porezno planiranje odnosi na iskorištavanje postupovnih propusta određenog poreznog sustava ili nepodudaranja dvaju ili više poreznih sustava ili rupa u zakonu radi smanjivanja poreznih obveza;

N.  budući da se kod agresivnog poreznog planiranja često poseže za kombinacijom međunarodnih poreznih nepodudaranja, vrlo pogodnih specifičnih nacionalnih poreznih pravila i poreznih oaza;

O.  budući da, za razliku od agresivnog poreznog planiranja, porezna prijevara i utaja poreza u prvom redu predstavljaju nezakonito izbjegavanje poreznih obveza;

P.  budući da je najprikladniji odgovor na agresivno porezno planiranje dobro zakonodavstvo, njegova pravilna primjena i međunarodna koordinacija kako bi se postigli željeni ishodi;

Q.  budući da se ukupni gubitak u državnim prihodima kao posljedica izbjegavanja oporezivanja dobiti najčešće nadoknađuje povećanjem ukupne razine oporezivanja, rezanjem javnih usluga ili povećanjem nacionalnog zaduživanja, čime se nanosi šteta drugim poreznim obveznicama kao i cijelom gospodarstvu;

R.  budući da je izrađena studija(2) u kojoj se procjenjuje da bi prihod od oporezivanja dobiti koji Unija godišnje izgubi zbog izbjegavanja plaćanja poreza mogao iznositi približno 50 –70 milijardi eura, što se odnosi na gubitak zbog premještanja dobiti, te budući da se u istoj studiji procjenjuje da bi prihod od oporezivanja dobiti koji Unija izgubi zbog izbjegavanja plaćanja poreza mogao u stvarnosti iznositi oko 160 – 190 milijardi eura ako se uzmu u obzir posebni porezni dogovori, neučinkovitost naplate poreza i ostali slični čimbenici;

S.  budući da se u istoj studiji procjenjuje da učinkovitost poreza na dobit iznosi 75 %, iako studija također potvrđuje da to ne predstavlja iznose za koje bi se moglo očekivati da će ih porezna tijela naplatiti jer bi određeni dio tih iznosa bilo izrazito skupo ili tehnički problematično naplatiti; budući da bi, prema studiji, postojanje sveobuhvatnog rješenja problema u vezi s BEPS-om, koje bi bilo dostupno i provodilo se u cijeloj Uniji, donijelo do pozitivnog učinka na prihod od poreza za vlade država članica koji se procjenjuje na 0,2 % ukupnih prihoda od poreza;

T.   budući da gubitci zbog BEPS-a predstavljaju prijetnju pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te vjerodostojnosti, učinkovitosti i pravednosti sustava poreza na dobit u Uniji; budući da se u istoj studiji također jasno navodi da ti izračuni ne obuhvaćaju procjene aktivnosti u okviru sive ekonomije te da je zbog netransparentnosti struktura i plaćanja u slučaju nekih poduzeća teško točno procijeniti utjecaj na prihode od poreza i da bi stoga utjecaj koji se u izvješću procjenjuje mogao biti znatno veći;

U.  budući da gubitak zbog BEPS-a također jasno ukazuje na nejednake uvjete za poduzeća koja posluju samo u jednoj zemlji u kojoj i plaćaju porez, što se osobito odnosi na mala i srednja poduzeća, obiteljska poduzeća i samozaposlene osobe, te za određene multinacionalne korporacije koje svoju dobit mogu premještati iz jurisdikcija s visokom poreznom stopom u one s niskom stopom i koje primjenjuju agresivno porezno planiranje te tako smanjuju svoju ukupnu poreznu osnovicu i stavljaju dodatan pritisak na javne financije na štetu građana Unije i malih i srednjih poduzeća;

V.  budući da praksa agresivnog poreznog planiranja koju multinacionalne kompanije primjenjuju nije u skladu s načelom poštenog tržišnog natjecanja i korporativne odgovornosti iz komunikacije COM (2011) 681 (završna verzija) jer priprema strategija poreznog planiranja zahtijeva sredstva koja su dostupna samo velikim poduzećima i jer to dovodi do nejednakih uvjeta između malih i srednjih poduzeća i velikih korporacija, što je potrebno hitno riješiti;

W.  budući da nadalje ističe da porezno natjecanje u Uniji i u odnosu na treće zemlje u nekim slučajevima može biti štetno i da može voditi do natjecanja u spuštanju porezne stope do krajnjih granica dok veća transparentnost, koordinacija i konvergencija čine učinkovit okvir za jamčenje poštenog natjecanja među poduzećima u Uniji i zaštitu državnih proračuna od štetnih posljedica;

X.  budući da mjere koje omogućuju agresivno porezno planiranje nisu u skladu s načelom iskrene suradnje među državama članicama;

Y.  budući da, između ostalog, sve veća složenost poslovanja te digitalizacija i globalizacija gospodarstva omogućuju agresivno porezno planiranje, što vodi do poremećaja u tržišnom natjecanju koje je štetno za rast i za poduzeća u Uniji, osobito za mala i srednja poduzeća;

Z.  budući da se države članice ne mogu pojedinačno boriti protiv agresivnog poreznog planiranja; budući da netransparentne i nekoordinirane politike poreza na dobit predstavljaju rizik za fiskalnu politiku država članica što vodi do neproduktivnih posljedica kao što su veći porezi manje mobilnih poreznih osnovica;

AA.  budući da zbog nedostatka koordiniranog djelovanja mnoge države članice donose jednostrane nacionalne mjere ; budući da su se takve mjere pri rješavanju problema često pokazale neučinkovitima, nedostatnima te ponekad i štetnima;

AB.  budući da je zato potreban usklađen i višestran pristup na nacionalnim i međunarodnim razinama i na razini Unije;

AC.  budući da je Unija predvodnik u globalnoj borbi protiv agresivnog poreznog planiranja, posebno u promicanju napretka u BEPS projektu na razni OECD-a; budući da bi Unija trebala zadržati ulogu predvodnika kako se BEPS projekt bude razvijao te pokušati spriječiti štetu koju BEPS može uzrokovati i državama članicama i zemljama u razvoju diljem svijeta; što uključuje poduzimanje mjera u pogledu BEPS-a i šire kada je riječ o pitanjima važnim za zemlje u razvoju, kao što su ona razrađena u izvješću iz 2014. radnoj skupini za razvoj u okviru skupine G20;

AD.  budući da će Europska komisija i države članice osigurati provedbu sveobuhvatnog paketa mjera OECD-a u pogledu BEPS-a kao minimalni standard na razini Unije te njihovu daljnju ambicioznost; budući da je od presudne važnosti da BEPS projekt provedu sve države OECD-a;

AE.  budući da Komisija treba jasno odrediti kako će provesti svih 15 ciljeva BEPS projekta OECD-a i skupine G20 uz područja djelovanja koja se već spominju u ovom izvješću te što prije predstaviti ambiciozan plan zakonodavnih mjera kako bi potaknula druge države da slijede smjernice OECD-a i primjer Unije u provedbi akcijskog plana; budući da bi Komisija također trebala razmotriti u kojim bi područjima Unija trebala ići korak dalje od minimalnih standarda koje preporučuje OECD;

AF.  budući da prema ugovorima Unije ovlasti za donošenje zakonodavstva o oporezivanju dobiti trenutačno imaju države članice, ali je većina problema u vezi s agresivnim poreznim planiranjem multinacionalne prirode;

AG.  budući da je bolja usklađenost nacionalnih poreznih politika stoga jedini izvedivi način da se postignu jednaki uvjeti za sve i da se izbjegnu mjere koje koriste multinacionalnim kompanijama na štetu malih i srednjih poduzeća;

AH.  budući da neusklađenost poreznih politika u Uniji vodi do znatnih troškova i administrativnog opterećenja za građane i poduzeća koja posluju u više od jedne države članice unutar Unije, a osobito za mala i srednja poduzeća, te rezultira nenamjernim dvostrukim oporezivanjem, dvostrukim neoporezivanjem ili omogućivanjem agresivnog poreznog planiranja te budući da takve slučajeve treba riješiti te su stoga potrebna transparentnija i jednostavnija rješenja;

AI.  budući da je pri izradi poreznih pravila i razmjernih administrativnih postupaka potrebno staviti poseban naglasak na mala i srednja poduzeća i obiteljska poduzeća koja su temelj gospodarstva Unije;

AJ.  budući da registar o stvarnom vlasništvu na razini Unije, koji će pomoći u otkrivanju potencijalnih slučajeva izbjegavanja plaćanja poreza i premještanja dobiti, mora biti u funkciji do 26. lipnja 2017.;

AK.  budući da je nakon objavljivanja podataka u okviru afere LuxLeaks i istraživanja koje je proveo Odbor TAXE postalo očito da su u Uniji potrebne zakonodavne mjere kojima će se poboljšati transparentnost, koordinacija i konvergencija u okviru politika poreza na dobit u Uniji;

AL.  budući da bi se pri oporezivanju dobiti trebalo voditi načelom oporezivanja prihoda tamo gdje je ostvaren;

AM.  budući da bi na međunarodnoj razini Europska komisija i države članice i dalje trebale imati vrlo aktivnu ulogu i raditi na uspostavljanju međunarodnih standarda koji se ponajprije temelje na načelima transparentnosti, razmjene informacija i ukidanja štetnih poreznih mjera;

AN  budući da načelo „dosljednosti politika razvojne suradnje”, kako je određeno Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU), obvezuje Uniju da zajamči da se na svim razinama oblikovanja politika i za svako područje, uključujući i u vezi s oporezivanjem dobiti, radi na promicanju, a ne otežavanju, postizanja cilja održivog razvoja;

AO.  budući da bi usklađeni pristup oporezivanju dobiti diljem Unije omogućio rješavanje pitanja nepoštenog tržišnog natjecanja i bolju konkurentnost poduzeća Unije, osobito malih i srednjih poduzeća;

AP.  budući da bi Komisija i države članice trebale nastaviti s uvođenjem elektroničkih rješenja u postupke povezane s oporezivanjem radi smanjenja administrativnog opterećenja i pojednostavljenja prekograničnih postupaka;

AQ.  budući da Komisija treba procijeniti utjecaj poreznih olakšica dodijeljenih postojećim posebnim gospodarskim zonama u Uniji te stoga poticati razmjenu najboljih praksi među poreznim tijelima;

TRANSPARENTNOST

AR.  budući da se većom transparentnošću u području oporezivanja dobiti može poboljšati naplata poreza i učinkovitost poreznih tijela te da je ona ključna za osiguravanje većeg povjerenja javnosti u porezne sustave i vlade te da to treba biti važan prioritet;

(i)  budući da je veća transparentnost poslovanja velikih multinacionalnih kompanija, osobito u pogledu ostvarene dobiti, plaćanja poreza na dobit, primljenih subvencija i povrata poreza, broja zaposlenika i imovine nužna kako bi se porezne uprave učinkovito uhvatile u koštac s BEPS-om; budući da je potrebno uspostaviti dobru ravnotežu između transparentnosti, zaštite osobnih podataka i osjetljivih poslovnih informacija, kao i imati na umu utjecaj na manja poduzeća; budući da je izvještavanje po zemljama ključno za takvu transparentnost; budući da bi svaki prijedlog Unije o izvještavanju po zemljama u prvom redu trebao biti temeljen na predlošku OECD-a; budući da Unija može ići korak dalje od smjernica OECD-a i takvo izvještavanje po zemljama učiniti obveznim i javnim te da je Parlament u svojim amandmanima o prijedlogu o reviziji Direktive o pravima dioničara usvojenim 8. srpnja 2015.(3) glasovao u korist potpuno javnog izvještavanja po zemljama; budući da je Europska komisija provela savjetovanje o toj temi između 17. lipnja i 9. rujna 2015. kako bi istražila različite mogućnosti provedbe izvještavanja po zemljama(4); budući da je 88 % onih koji su javno odgovorili na to savjetovanje reklo da podupiru prijedlog da poduzeća objavljuju informacije povezane s porezima;

(ii)  budući da je agresivno porezno planiranje koje korporacije provode nespojivo s društveno odgovornim poslovanjem; budući da su neka poduzeća u Uniji već počela isticati da u potpunosti ispunjavaju svoje porezne obveze tako što se prijavljuju za oznaku „urednog poreznog platiše”(5) i ističu da je posjeduju, te budući da takve mjere mogu imati snažan odvraćajući učinak i promijeniti obrasce ponašanja jer poduzeća ne žele doći na loš glas zbog neispunjavanja kriterija te se takva oznaka treba temeljiti na jedinstvenim kriterijima na europskoj razini;

(iii)  budući da bi se veća transparentnost mogla postići kad bi države članice jedna drugu i Komisiju obavještavale o bilo kakvim novim naknadama, otpisima duga, izuzećima, poticajima ili sličnim mjerama koje bi mogle imati znatan utjecaj na njihovu efektivnu poreznu stopu; budući da bi takvo obavještavanje državama članicama pomoglo da otkriju štetne porezne prakse;

(iv)  budući da, usprkos nedavnom pristanku Vijeća na revidiranje Direktive 2011/16/EU u pogledu automatske razmjene odluka o porezima, još uvijek postoji rizik nedovoljne komunikacije među državama članicama o mogućem utjecaju njihovih poreznih dogovora s određenim poduzećima na naplatu poreza u drugim državama članicama; budući da bi nacionalna porezna tijela trebala bez odgađanja automatski razmijeniti sve odluke o porezima čim se one izdaju; budući da Komisija treba imati pristup odlukama o porezima preko sigurnog centralnog direktorija; budući da odluke o porezima koje potpisuju porezna tijela trebaju biti transparentnije, uz uvjet da se povjerljivi i osjetljivi poslovni podaci zaštite;

(v)  budući da postoje naznake da slobodne zone služe za skrivanje transakcija od poreznih tijela;

(vi)  budući da je napredak u borbi protiv utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja moguće pratiti samo uz pomoć usklađene metodologije kojom će se moći procijeniti veličina izravnih i neizravnih poreznih jazova u svim državama članicama i u Uniji kao cjelini; budući da procjena poreznog jaza treba bit samo početna točka u pružanju daljnjih informacija o poreznim pitanjima;

(vii)  budući da sadašnji pravni okvir za zaštitu zviždača na razini Unije nije dovoljan te postoje znatne razlike u načinima na koji različite države članice pružaju zaštitu zviždačima; budući da će zbog nepostojanja takve zaštite oni zaposlenici koji posjeduju ključne informacije oklijevati da ih predaju, što je i razumljivo, te će stoga one ostati nedostupne; budući da bi, s obzirom na to da su zviždači pridonijeli tomu da javnost obrati pozornost na problem nepoštenog oporezivanja, države članice trebale razmotriti uvođenje mjera kojima bi se zaštitile takve radnje; budući da bi stoga bilo primjereno na razini Unije omogućiti zaštitu zviždačima koji nacionalnim ili europskim nadležnim tijelima prijave sumnje u povredu, prijestup, prijevaru ili protuzakonitu radnju ili ih, u slučajevima povreda, prijestupa, prijevara ili protuzakonitih radnji koje se neometano ponavljaju, javno iznesu; budući da bi takva zaštita trebala biti usklađena s cjelokupnim pravnim sustavom; budući da bi takva zaštita trebala učinkovito štititi protiv neosnovanih kaznenih progona, ekonomskih sankcija i diskriminacije;

KOORDINACIJA

AS.  budući da ovlasti za donošenje zakona o oporezivanju dobiti imaju države članice, ali je većina problema u vezi s agresivnim poreznim planiranjem multinacionalne prirode; budući da je bolja koordinacija nacionalnih poreznih politika jedini izvedivi način rješavanja problema BEPS-a i agresivnog poreznog planiranja;

(i)  budući da bi obvezna zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit (CCCTB) na razini Unije bila ključan korak prema rješavanju problema agresivnog poreznog planiranja unutar Unije i da bi trebala biti uvedena po hitnom postupku; budući da je krajnji cilj uvođenje potpune i obvezne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit uz moguće privremeno izuzeće za mala i srednja poduzeća koja nisu multinacionalne kompanije i za poduzeća bez prekograničnih aktivnosti te uz metodu unitarnog oporezivanja na osnovi kombinacije objektivnih varijabli; budući da Komisija razmatra privremene mjere za onemogućavanje premještanja dobiti dok se ne uspostavi sveobuhvatna zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit; budući da je nužno zajamčiti da se zbog tih mjera, uključujući prebijanje prekograničnih gubitaka, neće povećati rizik u pogledu BEPS-a; budući da ove mjere nisu savršena zamjena za konsolidaciju, a bilo bi potrebno neko vrijeme prije nego što taj novi režim postane potpuno funkcionalan;

(ii)  budući da unatoč djelovanju Skupine za Kodeks o postupanju u pogledu štetnog oporezivanja dobiti, mjere agresivnog poreznog planiranja i dalje postoje diljem Unije; budući da dosadašnji pokušaji jačanja upravljanja i mandata Skupine te prilagodbe i širenja radnih metoda i kriterija utvrđenih u Kodeksu u cilju borbe protiv novih oblika štetnih poreznih praksi u okviru trenutačnog gospodarskog okruženja nisu bili uspješni; budući da su aktivnosti Skupine obilježene općim nedostatkom transparentnosti i odgovornosti; budući da je stoga potrebno uvesti znatne promjene u pogledu učinkovitosti i funkcioniranja Skupine koja treba biti učinkovitija i transparentnija, osobito objavljivanjem godišnjih izvješća i zapisnika, što uključuje navođenje stajališta država članica; budući da Skupini mora biti omogućeno da zauzme stajališta o pitanjima koja proizlaze iz poreznih praksi u više država članica, a da pritom mali broj država članica ne može blokirati preporuke;

(iii)  budući da bi glavno načelo oporezivanja dobiti u Uniji trebalo biti da se porez plaća u državama u kojima se odvija stvarna gospodarska aktivnost poduzeća i stvara vrijednost; budući da je potrebno odrediti kriterije kako bi se to i zajamčilo; budući da se kod svake primjene povlaštenih poreznih režima za patente i drugih povlaštenih režima mora zajamčiti da se porez plaća tamo gdje je stvorena vrijednost, u skladu s kriterijima određenim u 5. mjeri BEPS-a, pri čemu je potrebno odrediti jedinstvene europske definicije onoga što se može smatrati promicanjem istraživanja i razvoja, a što ne, te usklađivanja korištenja povlaštenih poreznih režima za patente i inovacije, uključujući pomicanje ukidanja starog režima na 30. lipnja 2017.;

(iv)  budući da su neke države članice već jednostrano uvele pravila o kontroliranim stranim korporacijama kako bi na odgovarajući način zajamčile učinkovito oporezivanje dobiti u državama s niskim ili nepostojećim oporezivanjem; budući da je potrebno uskladiti ta pravila kako bi se spriječilo da različita nacionalna pravila o kontroliranim stranim korporacijama u Uniji poremete funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

(v)  budući da se Direktivom Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011.(6) predviđa suradnja među državama članicama u pogledu poreznih inspekcija i revizija te potiče razmjena najboljih praksi među poreznim tijelima; međutim, budući da instrumenti obuhvaćeni tom Direktivom nisu dovoljno učinkoviti i da različiti nacionalni pristupi reviziji poduzeća odudaraju od vrlo organiziranih tehnika poreznog planiranja koje određena poduzeća primjenjuju;

(vi)  budući da je za učinkovitu automatsku razmjenu informacija, a osobito u pogledu odluka o porezima, potreban režim jedinstvenog europskog poreznog identifikacijskog broja; budući da bi Komisija trebala razmotriti uspostavu zajedničkog europskog poslovnog registra;

(vii)  budući da je Komisija odlučila produžiti mandat Platforme za dobro porezno upravljanje, koji je trebao isteći 2016., te proširiti njezino područje djelovanja i poboljšati njezine radne metode; budući da Platforma može biti od pomoći za novi akcijski plan za jačanje borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza, za omogućavanje rasprava o odlukama o porezima donesenim u državama članicama u svjetlu predloženih novih pravila o razmjeni informacija te za pružanje povratnih informacija o novim inicijativama protiv izbjegavanja poreza; budući da Komisija pak mora povećati prepoznatljivost, proširiti članstvo i povećati učinkovitost Platforme za dobro porezno upravljanje;

(viii)  budući da bi Komisija trebala analizirati i zatražiti provedbu reformi poreznih uprava u okviru procesa Europskog semestra, uz povećanje kapaciteta naplate poreza poreznih uprava na nacionalnoj i europskoj razini kako bi one mogle učinkovito izvršavati svoje zadaće i na taj način potaknuti pozitivan učinak koji učinkovita naplata poreza i učinkovite mjere protiv porezne prijevare i utaje poreza imaju na prihode država članica;

KONVERGENCIJA

AT.  budući da bolja koordinacija sama po sebi neće riješiti temeljne probleme koji proizlaze iz činjenice da u različitim državama članicama vrijede različita pravila o oporezivanju dobiti; budući da cjelovit odgovor na agresivno porezno planiranje mora obuhvatiti konvergenciju ograničenog broja nacionalnih poreznih praksi; budući da se to može postići uz istovremeno očuvanje suvereniteta država članica u pogledu ostalih elemenata njihovih sustava poreza na dobit;

(i)  budući da agresivno porezno planiranje može ponekad proizaći iz kumulativnih koristi sporazuma o dvostrukom oporezivanju koje su potpisale različite države članice, što pak tada rezultira dvostrukim neoporezivanjem; budući da sve veći broj sporazuma o dvostrukom oporezivanju koje su pojedinačne države članice sklopile s trećim zemljama može značiti i mogućnost novih rupa u zakonu; budući da je, u skladu s mjerom 15. u okviru BEPS projekta OECD-a i skupine G20, potrebno razviti multilateralni instrument za izmjenu bilateralnih poreznih sporazuma; budući da Komisija treba imati ovlasti zastupanja Unije u pregovorima s trećim zemljama o poreznim sporazumima umjesto primjene trenutačne prakse vođenja bilateralnih pregovora koja ne donosi optimalne rezultate; budući da se Komisija treba pobrinuti za to da takvi sporazumi sadržavaju odredbe o reciprocitetu i da se njima sprječavaju negativni utjecaji na građane i poduzeća u Uniji, osobito mala i srednja poduzeća, koji proizlaze iz izvanteritorijalne primjene zakonodavstva trećih zemalja unutar područja nadležnosti Unije i njezinih država članica;

(ii)  budući da Unija treba imati vlastitu ažuriranu definiciju „poreznih oaza”;

(iii)  budući da Unija u slučaju poduzeća koja se koriste takvim poreznim oazama treba primijeniti protumjere; budući da je Europski parlament već pozvao na takve mjere u svojem Izvješću o godišnjem poreznom izvješću za 2014.(7), u kojem se „poziva na uvođenje oštrih kazni kako bi se spriječilo da poduzeća krše ili izbjegavaju porezne standarde EU-a, na način da se nepoštenim poduzećima ili poduzećima sa sjedištima u poreznim oazama ili poduzećima koja narušavaju tržišno natjecanje povoljnim poreznim uvjetima ne odobre financiranja sredstvima EU-a i pristup državnoj potpori ili javnoj nabavi; potiče države članice da vrate sve vrste javne potpore koje su dodijeljene poduzećima uključenima u kršenje poreznih standarda EU-a”; budući da bi se i na države članice trebale primjenjivati protumjere u slučaju da odbiju djelovati u cilju izmjene svojih štetnih povlaštenih poreznih režima koji potkopavaju postizanje jednakih uvjeta za sve u Uniji;

(iv)  budući da je potrebna nova obvezujuća definicija „stalnog poslovnog nastana” kako bi se zajamčilo da će do oporezivanja doći tamo gdje se odvija gospodarska aktivnost i gdje je stvorena gospodarska vrijednost; budući da su uz to potrebni minimalni obvezujući kriteriji uz pomoć kojih će se odrediti je li gospodarska aktivnost dovoljno izražena da bi bila oporeziva u državi članici, kako bi se izbjegao problem „fiktivnih poduzeća”, osobito u pogledu izazova koje nosi digitalno gospodarstvo;

(v)  budući da je aktualnim istragama Komisije o navodnim kršenjima pravila Unije o državnim potporama otkriven nepovoljan nedostatak transparentnosti u pogledu toga kako bi se ta pravila trebala primjenjivati; budući da bi Komisija, kako bi popravila tu situaciju, trebala objaviti smjernice o državnoj potpori i tako razjasniti kako će odrediti slučajeve državne potpore u vezi s porezom, te na taj način i poduzećima i državama članicama pružiti dodatnu pravnu sigurnost; budući da bi Komisija u okviru modernizacije režima državne potpore trebala zajamčiti učinkovitu ex post kontrolu zakonitosti dodijeljene državne potpore;

(vi)  budući da je jedna od neželjenih posljedica koja je proizašla iz Direktive Vijeća 2003/49/EZ(8) ta da bi prekogranični prihodi od kamata i licencija mogli biti neoporezivani (ili oporezivani na vrlo niskoj razini); budući da bi tom Direktivom, kao i Direktivom Vijeća 2005/19/EZ(9) i drugim relevantnim zakonodavstvom Unije, trebalo biti obuhvaćeno opće pravilo protiv zlouporabe;

(vii)  budući da bi se uvođenjem poreza po odbitku ili mjere sličnog učinka na razini Unije zajamčilo oporezivanje svake dobit stvorene unutar Unije, a koja će biti premještena izvan Unije, barem jednom na području Unije prije nego što prijeđe granice Unije,

(viii)  budući da sadašnji okvir Unije o rješavanju sporova o dvostrukom oporezivanju između država članica nije učinkovit i da su potrebna jasnija pravila i stroži rokovi, što će se postići unaprjeđenjem već postojećih sustava;

(ix)  budući da porezni savjetnici imaju ključnu ulogu u omogućavanju agresivnog poreznog planiranja tako što poduzećima pomažu uspostaviti složene pravne strukture kako bi se iskoristila nepodudaranja i rupe u zakonu koje proizlaze iz različitosti poreznih sustava; budući da do temeljite revizije sustava poreza na dobit ne može doći bez provođenja istrage o praksama tih savjetodavnih poduzeća; budući da je u okviru tog istraživanja potrebno razmotriti sukob interesa svojstven takvim poduzećima, koja istodobno pružaju savjete nacionalnim vladama o tome kako uspostaviti porezne sustave te poduzećima o tome kako najbolje optimizirati svoje porezne obveze unutar tih sustava;

AU.  budući da agresivno porezno planiranje i BEPS nisu jedini čimbenici koji ugrožavaju ukupnu učinkovitost naplate poreza, ideju porezne pravednosti i vjerodostojnost nacionalnih poreznih uprava; budući da bi Unija i države članice trebale poduzeti jednako odlučne mjere za rješavanje problema utaje poreza i poreznih prijevara kod oporezivanja poduzeća i fizičkih osoba, kao i za rješavanje problema naplate ostalih poreza, a ne samo poreza na dobit, što osobito vrijedi za PDV; budući da ti drugi čimbenici naplate poreza i administracije predstavljaju znatan dio postojećeg poreznog jaza;

AV.  budući da bi Komisija stoga također trebala razmisliti o tome kako će riješiti ta šira pitanja, osobito provedbu propisa o PDV-u u državama članicama te njihovu primjenu u prekograničnim slučajevima, kao i neučinkovitosti prilikom naplate PDV-a (koji je u nekim državama članicama jedan od glavnih izvora nacionalnog dohotka), prakse izbjegavanja plaćanja PDV-a i negativne posljedice određenih oslobađanja od poreza ili netransparentnih „poreznih oprosta”; budući da se kod svake takve nove mjere u obzir treba uzeti ravnoteža između troškova i koristi.

1.  traži od Komisije da Parlamentu do lipnja 2016. dostavi jedan ili više zakonodavnih prijedloga u skladu s detaljnim preporukama sadržanim u prilogu ovom dokumentu;

2.  potvrđuje da preporuke poštuju temeljna prava i načelo supsidijarnosti;

3.  smatra da financijske implikacije traženog prijedloga treba potkrijepiti odgovarajućim dodjeljivanjem proračunskih sredstava;

4.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i priložene detaljne preporuke proslijedi Komisiji, Vijeću te parlamentima i vladama država članica.

PRILOG: DETALJNE PREPORUKE O SADRŽAJU TRAŽENOG PRIJEDLOGA

A. Transparentnost

Preporuka A1. Obvezno i javno izvještavanje po zemljama za multinacionalne kompanije za sve sektore

Europski parlament ponovo poziva Europsku komisiju da poduzme sve potrebne korake kako bi do prvog tromjesečja 2016. uvela sveobuhvatno i javno izvještavanje po zemljama za sve multinacionalne kompanije u svim sektorima.

•  Taj prijedlog treba sastaviti na temelju zahtjeva OECD-a iz njegovog predloška za izvještavanje po zemljama objavljenog u rujnu 2014. (mjera 13. u okviru BEPS projekta OECD-a i skupine G20).

•  Pri sastavljanju prijedloga, Komisija također treba uzeti u obzir:

o  rezultate savjetovanja Komisije o izvještavanju po zemljama, održanog između 17. lipnja i 9. rujna 2015., u sklopu kojeg su razmotrene različite mogućnosti moguće provedbe izvještavanje po zemljama u Uniji;

o  prijedloge za cjelovito javno izvještavanje po zemljama sadržano u reviziji Direktive o pravima dioničara o kojoj je Parlament glasovao 8. srpnja 2015.(10) i rezultate trijaloga koji se vode u vezi s ovom Direktivom.

Preporuka A2. Nova oznaka „urednog poreznog platiše” za poduzeća koja provode dobre porezne prakse

Europski parlament poziva Europsku komisiju da što prije podnese prijedlog o dobrovoljnoj europskoj oznaci „urednog poreznog platiše”.

•  Prijedlogom treba biti obuhvaćen europski okvir kriterija prihvatljivosti prema kojima bi nacionalna tijela mogla dodjeljivati oznaku.

•  Tim okvirom kriterija prihvatljivosti treba se jasno pokazati da se oznaka „urednog poreznog platiše” dodjeljuje samo poduzećima koja su premašila ono što se od njih zahtijeva u okviru zakona Unije i nacionalnih zakona.

•  Ta oznaka „urednog poreznog platiše” trebala bi motivirati poduzeća da u svoju politiku društveno odgovornog poslovanja ugrade plaćanje pravednog iznosa poreza i izvijeste o svojem stajalištu o poreznim pitanjima u svojem godišnjem izvješću.

Preporuka A3. Obavezno obavještavanje o novim poreznim mjerama

Europski parlament poziva Europsku komisiju da što je prije moguće podnese prijedlog o novom mehanizmu u okviru kojeg će države članice morati odmah obavijestiti druge države članice i Komisiju ako namjeravaju uvesti nove naknade, otpise duga, izuzeća, poticaje ili slične mjere koje bi mogle imati znatan utjecaj na efektivnu poreznu stopu u toj državi članici ili na poreznu osnovicu u drugoj državi članici.

•  Te obavijesti država članica sadržavaju analizu učinka prelijevanja novih poreznih mjera na druge države članice i zemlje u razvoju kako bi se Skupini za Kodeks o postupanju pomoglo u utvrđivanju štetnih poreznih praksi.

•  Te nove mjere također treba uključiti u proces Europskog semestra te se trebaju donijeti preporuke za praćenje.

•  Europski parlament bi trebao redovno dobivati najnovije informacije o takvim obavijestima i procjenama koje provodi Europska komisija.

•  Za države članice koje ne poštuju takve zahtjeve o izvještavanju treba predvidjeti kazne.

•  Komisija bi također trebala razmotriti primjerenost mogućeg uvođenja obveze za savjetodavna poduzeća da nacionalna porezna tijela obavijeste ako uvode i promiču određene porezne programe čija je svrha smanjivanje ukupne porezne obveze za poduzeća, što je trenutačna praksa u nekim državama članicama; te da također razmotri pitanje bi li dijeljenje takvih informacija među državama članicama preko Skupine za Kodeks o postupanju predstavljalo učinkovit instrument za poboljšanja u području oporezivanja dobiti u Uniji.

Preporuka A4. Automatskom razmjenom informacija o odlukama o porezima trebaju se obuhvatiti sve odluke o porezima te u određenoj mjeri trebaju biti javne

Europski parlament poziva Europsku komisiju da dopuni Direktivu 2011/16/EU, što uključuje prijedloge za automatsku razmjenu informacija o odlukama o porezima, tako što će:

•  proširiti opseg automatske razmjene informacija tako da uz prekogranične odluke o porezima obuhvaća i sve odluke o porezima u području poreza na dobit. Dane informacije moraju biti sveobuhvatne i prikazane u zajednički dogovorenom formatu kako bi se osiguralo da ih mogu koristiti porezna tijela u relevantnim zemljama.

•  znatno povećati transparentnost odluka o porezima na razini Unije, uz primjereno vođenje računa o povjerljivim poslovnim podacima i poslovnim tajnama te uzimajući u obzir najbolje prakse koje se trenutačno primjenjuju u nekim državama članicama, tako što će na godišnjoj osnovi objavljivati izvješće s kratkim pregledom glavnih slučajeva sadržanih u novostvorenom sigurnom središnjem direktoriju Komisije o odlukama o porezima i prethodnim sporazumima o cijenama.

•  informacije se u izvješću moraju predstaviti u dogovorenom standardiziranom obliku kako bi se javnosti omogućilo da se njima može učinkovito koristiti.

•  zajamčiti cjelovitu i smislenu ulogu Komisije u obveznoj razmjeni informacija o odlukama o porezima uspostavom sigurnog središnjeg direktorija dostupnog državama članicama i Komisiji u vezi sa svim odlukama o porezima dogovorenim u Uniji.

•  osigurati da se na države članice koje ne budu automatski razmjenjivale informacije o odlukama o porezima onako kako bi trebale primjenjuju primjerene kazne.

Preporuka A5. Transparentnost slobodnih zona

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o:

•  određivanju maksimalnog roka unutar kojeg se dobra mogu prodavati u slobodnim zonama, oslobođena carine, trošarina i PDV-a;

•  obvezi za tijela u slobodnim zonama da odmah obavijeste porezna tijela dotičnih država članica i trećih zemalja o svakoj transakciji koju na području slobodnih zona izvrše njihovi porezni obveznici.

Preporuka A6. Procjena Komisije o poreznom jazu u području poreza na dobit

Europski parlament poziva Europsku komisiju da:

  na temelju najboljih praksi koje se trenutačno primjenjuju u državama članicama osmisli usklađenu metodologiju koja bi trebala biti javna i uz pomoć koje države članice mogu procijeniti veličinu izravnih i neizravnih poreznih jazova u području poreza na dobit (razlika između poreza na dobit koji se duguje i plaćenog poreza na dobit) u svim državama članicama.

  surađuje s državama članicama da bi se osigurala dostupnost svih potrebnih podataka koji će se uz pomoć te metodologije analizirati kako bi se dobile najtočnije moguće brojke.

  se koristi dogovorenom metodologijom i svim potrebnim podacima kako bi izračunala i objavila, dvaput godišnje, procjenu izravnih i neizravnih poreznih jazova u području poreza na dobit u cijeloj Uniji.

Preporuka A7. Zaštita zviždača

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog kako slijedi:

  Potrebno je zaštititi zviždače koji djeluju isključivo u javnom interesu (a ne i radi zarade ili nekog drugog osobnog interesa) kako bi razotkrili povrede, prijestupe, prijevare ili protuzakonite radnje u pogledu oporezivanja dobiti u bilo kojoj državi članici u Europskoj uniji. Takvi zviždači trebaju biti zaštićeni ako svojim odgovarajućim nadležnim tijelima prijave sumnje u povredu, prijestup, prijevaru ili protuzakonitu radnju te također trebaju biti zaštićeni ako, u slučaju povreda, prijestupa, prijevara ili protuzakonitih radnji u vezi s oporezivanjem dobiti koje se neometano ponavljaju i koje mogu utjecati na javni interes, svoju zabrinutost javno iznesu;

  Potrebno je zajamčiti da će pravo na slobodu izražavanja i informiranja u Europskoj uniji biti očuvano;

  Takva zaštita treba biti u skladu s cjelokupnim pravnim sustavom i biti učinkovita protiv neosnovanih kaznenih progona, ekonomskih sankcija i diskriminacije;

  Osnovu takvog zakonodavnog prijedloga treba činiti Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te se treba voditi računa o bilo kakvom budućem zakonodavstvu Unije u tom području;

•  Kod takvog se zakonodavnog prijedloga također treba uzeti u obzir „Preporuku Vijeća Europe CM/Rec(2014)7(11) o zaštiti zviždača” te osobito definiciju zviždača kao „svake osobe koja prijavi ili otkrije informacije o prijetnji ili šteti za javni interes u kontekstu svog profesionalnog odnosa, bilo u javnom bilo u privatnom sektoru”.

B. Koordinacija

Preporuka B1. Uvođenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit

Europski parlament poziva Europsku komisiju da što je prije moguće podnese zakonodavni prijedlog o uvođenju zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit:

Kao prvi korak, do lipnja 2016. treba uvesti obveznu zajedničku osnovicu poreza na dobit u Uniji, uz moguće privremeno izuzeće za mala i srednja poduzeća koja nisu multinacionalne kompanije i kompanije čije se poslovanje odvija samo u jednoj državi, kako bi postojao samo jedan skup pravila za izračun oporezive dobiti poduzeća koja posluju u više država članica.

Kao drugi korak, što prije, a svakako najkasnije do kraja 2017., treba uvesti obveznu zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit, vodeći računa o nizu različitih mogućnosti (uzimajući u obzir, na primjer, trošak uključivanja malih i srednjih poduzeća i kompanija čije se poslovanje odvija samo u jednoj državi);

Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit treba se temeljiti na metodi unitarnog oporezivanja u kojoj se odražavaju stvarne gospodarske aktivnosti poduzeća i kojom se određenim državama članicama ne daje nezaslužena prednost.

U prijelaznom razdoblju između uvođenja obvezne zajedničke osnovice poreza na dobit i pune zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit treba uvesti niz mjera za smanjenje premještanja dobiti (uglavnom preko transfernih cijena) što kao minimum uključuje zakonodavni prijedlog Unije protiv BEPS-a. Tim mjerama ne treba obuhvatiti privremeni režim prijeboja prekograničnih gubitaka, osim ako Komisija može jamčiti njegovu transparentnost i nemogućnost zlouporabe u svrhu agresivnog poreznog planiranja.

Komisija treba razmotriti pitanje u kojoj mjeri će biti potrebno pripremiti jedinstven skup općeprihvaćenih računovodstvenih načela kako bi se pripremili osnovni računovodstveni podaci koji će biti upotrebljavani za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit.

Bilo kakav prijedlog za zajedničku osnovicu poreza na dobit ili punu zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit trebao bi uključivati odredbu o sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza.

Preporuka B2. Ojačati mandat i poboljšati transparentnost Skupine Vijeća za Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja)

Europski parlament poziva Komisiju da podnese prijedlog o uključivanju Skupine za Kodeks o postupanju u metodu Zajednice, kao radnu skupinu Vijeća, uz sudjelovanje Europske komisije i Europskog parlamenta u ulozi promatrača.

•  Skupina za Kodeks o postupanju treba biti transparentnija, učinkovitija i preuzeti veću odgovornost, uključujući preko:

o  redovnog obavljanja i osuvremenjivanja nadzora u pogledu mjere u kojoj države članice ispunjavaju preporuke koje Skupina odredi u svojem izvješću o napretku, koje svakih šest mjeseci podnosi ministrima financija, te objavljivanja rezultata tog nadzora;

o  redovne izrade, ažuriranja i objavljivanja popisa štetnih poreznih praksi svake dvije godine;

o  redovnog vođenja, bilježenja i objavljivanja svojih zapisnika, što uključuje veću transparentnost postupka sastavljanja preporuka, a što se osobito odnosi na navođenje stajališta predstavnika država članica;

o  imenovanja političkog predsjednika kojeg će postaviti ministri financija;

o  imenovanja visokog predstavnika i njegovog zamjenika koje će postaviti svaka od država članica kako bi se povećala prepoznatljivost tog tijela;

•  Zadaće Skupine za Kodeks o postupanju trebaju uključivati:

o  utvrđivanje štetnih poreznih praksi u Uniji;

o  predlaganje mjera i rokova za uklanjanje štetnih poreznih praksi i praćenje rezultata predloženih preporuka/mjera;

o  reviziju izvješća koje podnose države članice o učincima prelijevanja novih poreznih mjera, kako je ranije navedeno, i procjenjivanje postojanja potrebe za djelovanjem;

o  predlaganje drugih inicijativa u vezi s poreznim mjerama u sklopu vanjske politike Unije;

o  poboljšanje provedbenih mehanizama protiv onih praksa koje omogućuju agresivno porezno planiranje.

Preporuka B3. Povlašteni porezni režimi za patente i drugi povlašteni režimi: povezivanje povlaštenih režima s mjestom u kojem je stvorena vrijednost

Europski parlament poziva Europsku komisiju da i dalje državama članicama daje smjernice o tomu kako primijeniti povlaštene porezne režime za patente u skladu s „izmijenjenim pristupom nexus” kako bi se zajamčilo da neće biti štetni.

•  Tim se smjernicama mora razjasniti da se povlašteni režimi, kao što su povlašteni porezni režimi za patente, moraju temeljiti na „izmijenjenom pristupu nexus” kako je definirano u mjeri 5. u okviru BEPS-a OECD-a, što znači da mora postojati izravna veza između poreznih olakšica i istraživanja i razvoja na kojima se temelje.

•  Opsežni povlašteni porezni režimi za patente koji nisu povezani sa zemljopisnim porijeklom i „starosti” znanja trebaju se smatrati štetnim praksama.

•  Ako kroz 12 mjeseci države članice ne budu dosljedno primjenjivale ovaj novi pristup, Komisija treba podnijeti obvezujući zakonodavni prijedlog.

•  Komisija bi trebala iznijeti prijedlog za zajedničke europske standarde i definicije onoga što se može smatrati promicanjem istraživanja i razvoja, a što ne, te o usklađivanju povlaštenih poreznih režima za patente i inovacije, uključujući pomicanje datuma ukidanja starog režima na 30. lipnja 2017. tako da se skrati vremenski rok za nastavak primjenjivanja tog režima;

Preporuka B4. Kontrolirane strane korporacije

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog:

•  za uspostavljanje koordiniranog okvira Unije za pravila o kontroliranim stranim korporacijama kako bi se zajamčilo učinkovito oporezivanje dobiti zadržane u državama s niskim ili nepostojećim porezom i kako bi se spriječilo da različita nacionalna pravila o kontroliranim stranim korporacijama u Uniji poremete funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Tim se okvirom treba zajamčiti potpuna primjena zakonodavstva o kontroliranim stranim korporacijama i izvan slučajeva potpuno umjetne konstrukcije. To ne treba sprječavati države članice da pojedinačno uvedu stroža pravila.

Preporuka B5. Bolja koordinacija poreznih kontrola u državama članicama

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese prijedlog o izmjeni Direktive 2011/16/EU, kako bi se:

•  zajamčile učinkovitije istovremene porezne revizije i kontrole kada dva porezna tijela ili više njih odluče provesti kontrolu nad jednim ili više subjekata ako imaju zajedničke ili povezane interese u vezi s tim subjektom;

•  zajamčilo da će reviziju matičnog poduzeća i podružnica koji se nalaze u Uniji porezna tijela koja su za njih nadležna provesti u istom razdoblju, pod vodstvom poreznog tijela zaduženog za matično poduzeće, kako bi se zajamčio učinkovit protok informacija među poreznim tijelima. U sklopu toga:

o  porezna tijela trebaju redovito izmjenjivati informacije o svojim istragama kako bi se zajamčilo da grupacije neće imati koristi od nepodudaranja ili rupa u zakonu u slučaju kombinacije različitih nacionalnih poreznih sustava.

o  rokovi za razmjenu informacija o revizijama koje su u tijeku trebaju biti što kraći.

o  porezna tijela zadužena za određeno poduzeće trebaju sustavno obavještavati porezna tijela zadužena za druge subjekte unutar iste grupacije o rezultatima porezne kontrole;

o  nijedna odluka o ishodu porezne kontrole koju donosi porezno tijelo ne bi se smjela donijeti prije obavještavanja drugih nadležnih poreznih tijela.

Preporuka B6. Uvođenje jedinstvenog europskog poreznog identifikacijskog broja

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese prijedlog o europskom poreznom identifikacijskom broju (TIN).

•  Prijedlog će se temeljiti na nacrtu za europski porezni identifikacijski broj iz akcijskog plana Komisije o borbi protiv poreznih prijevara i utaje poreza iz 2012. (mjera 22.)(12) i na rezultatima savjetovanja koje je uslijedilo 2013.(13)

C. Konvergencija

Preporuka C1. Novi pristup međunarodnim poreznim dogovorima

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog koji će Uniji omogućiti zauzimanje jedinstvenog stava u pogledu međunarodnih poreznih dogovora.

•  Komisija treba imati ovlasti zastupanja Unije u pregovorima s trećim zemljama o poreznim sporazumima umjesto primjene trenutačne prakse vođenja bilateralnih pregovora koja ne donosi optimalne rezultate, posebno za zemlje u razvoju.

•  Komisija se mora pobrinuti za to da takvi sporazumi sadržavaju odredbe o reciprocitetu i da se njima sprječavaju negativni utjecaji na građane i poduzeća u Uniji, osobito mala i srednja poduzeća, koji proizlaze iz izvanteritorijalne primjene zakonodavstva trećih zemalja unutar područja nadležnosti Unije i njezinih država članica.

•  Mnogobrojne bilateralne porezne sporazume koje su države članice potpisale jedna s drugom ili s drugim državama potrebno je zamijeniti zajedničkim multilateralnim poreznim sporazumom Unije.

•  Svi novi međunarodni trgovinski sporazumi koje Unija potpiše trebaju imati klauzulu o dobrom poreznom upravljanju.

•  U sklopu svih međunarodnih poreznih dogovora treba se predvidjeti provedbeni mehanizam.

Preporuka C2. Zajednička i osnovana definicija „poreznih oaza”

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese prijedlog za određivanje osnovanih kriterija za definiranje „poreznih oaza” u suradnji s OECD-om i UN-om, između ostalih.

•  Ti se kriteriji trebaju temeljiti na sveobuhvatnim, transparentnim, čvrstim, objektivno provjerljivim i općeprihvaćenim pokazateljima, dodatno razvijajući načela dobrog upravljanja koje je Komisija definirala u svojoj komunikaciji iz 2009. naslovljenoj „Promicanje dobrog upravljanja u poreznim pitanjima”(14): Razmjena informacija i administrativna suradnja; poštena porezna konkurentnost; i transparentnost.

•  Ti bi kriteriji trebali obuhvaćati pojmove kao što su bankovna tajna, zapisivanje podataka o vlasništvu poduzeća, trustova i zaklada, objava financijskih izvještaja poduzeća, kapacitet za razmjenu podataka, učinkovitost porezne uprave, promicanje utaje poreza, postojanje štetnih pravnih instrumenata, sprječavanje pranja novca, automatizam razmjene podataka, postojanje bilateralnih ugovora te međunarodna obveza transparentnosti i pravosudne suradnje.

•  Na temelju tih kriterija Komisija treba sastaviti revidirani popis poreznih oaza kojim će se zamijeniti njezin privremeni popis iz lipnja 2015.

•  Popis poreznih oaza treba sadržavati poveznicu na mjerodavno zakonodavstvo o oporezivanju koje će biti referentna točka za druge politike i zakonodavstvo.

•  Komisija treba revidirati taj popis barem svake dvije godine ili u slučaju opravdanog zahtjeva tijela pod čijom je jurisdikcijom područje s popisa.

Preporuka C3. Protumjere usmjerene na poduzeća koja se koriste poreznim oazama

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese prijedlog o skupu protumjera koje bi Unija i države članice, s obzirom na to da financiraju javna tijela, banke i programe financiranja te su njihovi dioničari, trebale primijeniti na poduzeća koja se služe poreznim oazama za agresivno porezno planiranje te stoga ne poštuju standarde Unije za dobro upravljanje u poreznim pitanjima.

•  Te protumjere trebaju uključivati:

o  zabranu pristupa u pogledu državne potpore ili javne nabave na razini Unije ili na nacionalnoj razini

o  zabranu pristupa određenim fondovima Unije

•  To se treba postići, između ostalog, uz pomoć:

o  izmjene Statuta Europske investicijske banke (EIB) (Protokol br. 5 u prilogu Ugovora) kako bi se zajamčilo da EIB neće financirati krajnje korisnike ili financijske posrednike koji se koriste poreznim oazama ili štetnim poreznim praksama(15)

o  izmjene Uredbe o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) kako bi se zajamčilo da takvim poduzećima neće biti dodijeljena sredstva u okviru EFSU-a(16)

o  izmjene četiriju uredbi o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) kako bi se zajamčilo da takvim poduzećima neće biti dodijeljena sredstva u okviru ZPP-a

o  daljnje modernizacije državnih potpora kako bi se zajamčilo da države članice takvim poduzećima ne dodjeljuju državnu potporu(17)

o  izmjene Uredbe o zajedničkim odredbama kako bi se zajamčilo da novac iz pet europskih strukturnih i investicijskih fondova (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo) ne može biti dodijeljen takvim poduzećima(18)

o  izmjene Sporazuma o osnivanju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kako bi se zajamčilo da takvim poduzećima neće biti dodijeljena sredstva u okviru EBRD-a(19)

o  zabrane sklapanja trgovinskih sporazuma Unije s jurisdikcijama koje Komisija definira kao „porezne oaze”

Komisija će provjeriti mogu li se postojeći trgovinski sporazumi sa zemljama koje su proglašene poreznim oazama obustaviti ili otkazati.

Preporuka C4. Stalni poslovni nastan

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o:

•  prilagodbi definicije „stalnog poslovnog nastana” kako poduzeća ne bi mogla izbjeći oporezivanje u državama članicama u kojima obavljaju gospodarsku aktivnost. Definicijom bi se također trebalo obuhvatiti situacije u kojima se za poduzeća koja se bave potpuno nematerijalnim digitalnim aktivnostima smatra da imaju stalni poslovni nastan u određenoj državi članici ako održavaju značajnu digitalnu prisutnost u gospodarstvu te zemlje;

•  uvođenju definicije Unije za minimalan „ekonomski sadržaj” kojim je obuhvaćeno i digitalno gospodarstvo kako bi se osiguralo da poduzeća zaista stvaraju vrijednost i doprinose gospodarstvu države članice u kojoj podliježu oporezivanju.

Te dvije definicije trebaju biti dio konkretne zabrane fiktivnih poduzeća.

Preporuka C5. Unapređenje okvira transfernih cijena u EU-u

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog:

•  o sastavljanju posebnih smjernica Unije, na temelju njezinog iskustva i analize novih načela OECD-a o transfernim cijenama, kojima će se odrediti kako bi se načela OECD-a trebala primjenjivati i kako bi se trebala tumačiti u kontekstu Unije tako da:

o  odražavaju gospodarsku stvarnost unutarnjeg tržišta;

o  državama članicama i poduzećima koja posluju u Uniji pružaju sigurnost, jasnoću i pravednost;

o  smanjuju rizik zlouporabe pravila u svrhu premještanja dobiti.

Preporuka C6. Neusklađenost hibridnih instrumenata

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o:

•  usklađivanju nacionalnih definicija duga, kapitala, transparentnih i netransparentnih subjekata, usklađivanju određivanja imovine i obveza u stalnom poslovnom nastanu te usklađivanju raspodjele troškova i dobiti među različitim subjektima u istoj grupaciji; ili o

•  sprječavanju dvostrukog neoporezivanje u slučaju nepodudaranja.

Preporuka C7. Promjena režima državne potpore Unije uzimajući u obzir porez

Europski parlament poziva Europsku komisiju da najkasnije do sredine 2017. podnese prijedlog o:

•  smjernicama o državnoj potpori kojima se razjašnjava kako će Komisija odrediti slučajeve državne potpore u vezi s porezom te tako poduzećima i državama članicama pružiti dodatnu pravnu sigurnost, uzimajući pritom u obzir činjenicu da su se u drugim sektorima takve smjernice u državama članicama pokazale iznimno učinkovitima u zaustavljanju i sprječavanju praksi koje se kose sa zakonom Unije o državnoj potpori; učinak koji se može postići samo vrlo detaljnim smjernicama koje sadrže i brojčane pragove.

•  javnom identificiranju poreznih politika koje nisu u skladu s politikom državne potpore kako bi se poduzećima i državama članicama pružile smjernice i veća pravna sigurnost; u tu će svrhu Komisija dodijeliti sredstva Glavnoj upravi za tržišno natjecanje kako bi joj omogućila učinkovito djelovanje u slučaju bilo kakvih nezakonitih državnih potpora (što uključuje selektivne porezne povlastice).

Europski parlament također poziva Europsku komisiju da dugoročno gledano razmotri mogućnost izmjene postojećih pravila kako bi se spriječilo da se naplaćeni iznosi u slučaju kršenja pravila Unije o državnoj potpori vrate državi članici koja je odobrila protupravnu potporu u vezi s porezima, kao što je trenutno slučaj. Vraćena državna potpora može se primjerice usmjeriti u proračun Unije ili u države članice koje su pretrpjele smanjenje svoje porezne osnovice.

Preporuka C8. Izmjena Direktive Vijeća 90/435/EZ(20), Direktive 2003/49/EZ, Direktive 2005/19/EZ i drugog relevantnog zakonodavstva Unije te uvođenje općeg pravila protiv zlouporabe

Europski parlament poziva Europsku komisiju da podnese prijedlog

•  Da se nakon uvođenja općeg pravila protiv zlouporabe (GAAR) u Direktivu 90/435/EZ isto pravilo što je prije moguće uvede u Direktivu 2003/49/EZ te da podnese prijedloge za uvođenje istog pravila u Direktivu 2005/19/EZ i u drugo relevantno zakonodavstvo Unije.

•  Da takvo opće pravilo protiv zlouporabe bude obuhvaćeno svakim budućim zakonodavstvom Unije koje pokriva porezna pitanja ili ima porezne implikacije.

•  Da se osim uvođenja općeg pravila protiv zlouporabe, kada je riječ o Direktivi 2003/49/EZ, također izbaci zahtjev u skladu s kojim države članice trebaju dati povlašteni tretman u pogledu isplata kamata i licencije ako nije došlo do učinkovitog oporezivanja drugdje u Uniji.

•  Da se osim uvođenja općeg pravila protiv zlouporabe, kada je riječ o Direktivi 2005/19/EZ, također uvedu dodatne obveze u pogledu transparentnosti te da se, u slučaju da te promjene ne budu dovoljne da se spriječi agresivno porezno planiranje, uvede minimalna porezna odredba kao uvjet za korištenje „poreznih povlastica” (kao što je neoporezivanje dividenda) ili neka druga mjera sličnog učinka.

Preporuka C9. Unaprjeđenje mehanizama za rješavanje prekograničnih poreznih sporova

Europski parlament poziva Europsku komisiju da do ljeta 2016. podnese prijedlog

•  O unapređenju postojećih mehanizama za rješavanje prekograničnih poreznih sporova u Uniji, ne samo kada je riječ o slučajevima dvostrukog oporezivanja, već i dvostrukog neoporezivanja. Cilj je ostvariti koordiniran pristup Unije rješavanju sporova, s jasnijim pravilima i strožim rokovima, unaprjeđujući već postojeće sustave.

•  Djelovanje i odlučivanje u okviru mehanizma za rješavanje sporova treba biti transparentno kako bi se smanjila bilo kakva nesigurnost poduzeća pri primjeni poreznog prava.

Preporuka C10. Uvođenje poreza po odbitku ili mjere sličnog učinka kako bi se izbjeglo premještanje dobiti iz Unije prije oporezivanja

Europski parlament poziva Europsku komisiju da do ljeta 2016. podnese prijedlog o uvođenju poreza po odbitku ili mjere sličnog učinka kako bi se zajamčilo učinkovito oporezivanje u Uniji svake dobiti ostvarene unutar Unije, a koja će biti premještena izvan nje, prije nego što se to dogodi.

D. Ostale mjere

Preporuka D1. Dodatne mjere za rješavanje pitanja poreznog jaza

Europski parlament poziva Europsku komisiju da obrati pozornost i na druge čimbenike koji, uz agresivno porezno planiranje i BEPS, pridonose postojećem poreznom jazu, uključujući uz pomoć:

•  istraživanja uzroka niske učinkovitosti pri naplati poreza, uključujući naplatu PDV-a;

•  istraživanja izvora poreznih nepravednosti ili loše vjerodostojnosti poreznih uprava u područjima koja se ne odnose samo na oporezivanje dobiti;

•  određivanja načela za oslobađanja od poreza, uključujući okolnosti u kojima bi ta načela bila primjerena i okolnosti u kojima bi druge politike bile bolje rješenje, kao i zahtjeva po kojem države članice moraju Komisiju unaprijed obavijestiti o bilo kakvom novom oslobađanju od poreza kako bi se uklonile negativne posljedice koje te politike mogu imati na buduću naplatu poreza;

•  predlaganja minimalnih razina transparentnosti za programe „oprosta poreza” i diskrecijske porezne olakšice koje primjenjuju nacionalne vlade;

•  dozvoljavanja veće slobode državama članicama da pri dodjeljivanju ugovora o javnoj nabavi kao faktor uzmu u obzir podatak ispunjavaju li poduzeća porezne obveze, a posebice slučajeve sustavnog neispunjavanja obveza;

•  jamčenja punog i svrsishodnog pristupa poreznih tijela središnjim registrima stvarnog vlasništva i za poduzeća i za zaklade te pravilnog održavanja i provjeravanja tih registara;

To se može postići tako što će države članice brzo prenijeti četvrtu Direktivu o sprečavanju pranja novca u nacionalno zakonodavstvo, čime bi se osigurao širok i pojednostavljen pristup informacijama iz središnjih registara stvarnih vlasnika, a pristupiti bi im mogle i organizacije civilnog društva, novinari i građani.

EXPLANATORY STATEMENT

According to article 225 TFEU, the European Parliament may, acting by a majority of its component Members, request the Commission to submit any appropriate proposal on matters on which it considers that a Union act is required for the purpose of implementing the Treaties. If the Commission does not submit a proposal, it shall inform the European Parliament of the reasons.

The European Parliament decided in December 2014 to authorise the drafting of a legislative own initiative report "Bringing transparency, coordination and convergence to Corporate Tax policies in the European Union". This decision was a direct follow-up to the Luxleaks revelations by a consortium of journalists in November 2014, which revealed that many MNC concluded secret deals with the Luxemburgish authorities that allowed them to reduce their tax liability, in some cases to almost 1 percent, while creating little or no economic activity in that country.

Subsequent public discussions, notably those under the auspices of the newly-formed European Parliament TAXE Committee, have shown that these "aggressive tax planning" practices are by no means limited to Luxembourg, and in fact are rife throughout the EU. The phenomenon of "aggressive tax planning" consists of taking advantage of the technicalities of a tax system, or of mismatches between two or more tax systems, for the purpose of reducing tax liability. While this differs from tax fraud and tax evasion, which constitute illegal activities of evading tax liabilities, in essence all three practices serve to reduce the tax base, undermining faith in governments and businesses alike.

According to a study(21) commissioned by the European Parliament, the Union loses around EUR 50-70 billion every year because of corporate tax avoidance achieved via profit shifting alone. That figure rises to around EUR 160-190 billion if special tax arrangements, inefficiencies in collection and other such elements are factored in.

Such practices should not be acceptable at any time, but in difficult economic circumstances such as those that Europe is facing right now, your co-rapporteurs consider it essential that all economic actors should contribute on a fair basis. If certain multinational businesses do not contribute, then the effect is of an un-level playing field on which smaller, national businesses struggle to compete - which is completely at odds with the principle of the Single Market. Further impacts are then felt by national governments, who - in the face of a declining tax base - are forced to contemplate cutting public services, raising taxes on citizens, or borrowing more money.

Recent experiences have shown that Member States cannot act individually in the fight against aggressive tax planning. The very fact that we are supposed to have a Single Market within the European Union necessitates coordinated action. While respecting Member States' sovereignty in relation to tax policy, your co-rapporteurs consider that there is a need for EU legislative measures to improve transparency, coordination and convergence within corporate tax policies in the Union.

The present report lists a series of measures that your co-rapporteurs are calling for the Commission to propose as legislative acts. For the sake of clarity, the measures are listed under the separate headings of: (i) transparency, (ii) coordination and (iii) convergence.

11.11.2015

MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

Uvođenje transparentnosti, koordinacije i konvergencije politike poreza na dobit u Uniji

(2015/2010(INL))

Izvjestitelj za mišljenje: Massimiliano Salini

(Inicijativa – članak 46. Poslovnika)

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku, da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja nedavne inicijative Komisije i potiče države članice da se intenzivnije posvete problemu poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, promicanju jasnijih, transparentnijih i pravednijih odluka o porezima, borbi protiv agresivnog poreznog planiranja, izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i neoporezivanja te da stanu na kraj nepoštenom i štetnom fiskalnom tržišnom natjecanju s drugim državama članicama;

2.  poziva na ponovno uspostavljanje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit i potiče njezino cjelovito provođenje koje bi se temeljilo na sveobuhvatnoj procjeni učinka te poštovanju supsidijarnosti i uvođenju odgovarajućih alata kojima bi se izbjegla njezina zlouporaba; vjeruje da bi se zajedničkom konsolidiranom osnovicom poreza na dobit trebalo izbjeći nepotrebno administrativno opterećenje i troškovi usklađivanja te zatvoriti zakonske rupe među nacionalnim sustavima; također vjeruje da bi zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit trebala služiti kao nadopuna uvođenju javnog i transparentnog izvještavanja po zemljama za multinacionalne kompanije;

3.  podsjeća na to da se, bez obzira na nedavni razvoj događaja, na razini Vijeća ne donose nikakve važnije odluke o oporezivanju dobiti i vjeruje da zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit predstavlja ključan korak prema daljnjoj integraciji Unije;

4.  prihvaća pristup Komisije u obliku uvođenja jednostavne zajedničke osnovice poreza na dobit (bez konsolidacije) kao prvog koraka te da Komisija, dok se konsolidacija ponovno ne uvede u kasnijoj fazi, uvede element prekograničnih olakšica; ističe da taj element nije savršena zamjena za konsolidaciju i da će trebati vremena da taj novi režim postane potpuno operativan;

5.  smatra da bi fiskalna politika i porez na dobit trebali biti važni alati za poticanje inovacija, konkurentnosti, rasta, otvaranja novih radnih mjesta i ulaganja; smatra da države članice uz pomoć učinkovitijeg, transparentnijeg i pravednijeg poreznog tretmana sa znatno manje slučajeva utaje poreza za sva trgovačka društva moraju promicati privlačno, konkurentno i stabilno poslovno okruženje koje će poduzećima, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ove), inovativna poduzeća, obiteljska poduzeća i samozaposlene osobe te slobodna zanimanja, omogućiti jednostavnije prekogranično poslovanje unutar Unije te privući više stranih ulaganja; žali što se multinacionalne kompanije, koje imaju prednost nad MSP-ovima, služe instrumentima agresivnog poreznog planiranja i time doprinose smanjenju njihove konkurentnosti; poziva na promicanje konkurentnih, jednostavnih, usklađenijih poreznih sustava s manjim brojem poreznih izuzeća i uklanjanje štetnih poreznih mjera, što bi trebalo biti rezultat bliske suradnje s državama članicama, kao i njihove međusobne suradnje;

6.  čvrsto vjeruje da bi se borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza trebala odvijati u širem kontekstu i u skladu s preporukama OECD-a; poziva Komisiju da iznese prijedlog o uspostavljanju kriterija za definiciju „porezne oaze” na temelju definicije koja će se primjenjivati u Uniji i da zastupa Uniju u pregovorima s trećim zemljama o poreznim sporazumima; ističe da nepostojanje zajedničke definicije remeti unutarnje tržište, što uzrokuje pravnu nesigurnost;

7.  ističe da se porez i dividende moraju platiti u zemljama u kojima se gospodarske aktivnosti zaista i odvijaju ili u kojima se stvara dodana vrijednost te u zemljama u kojima se koriste javne usluge i infrastruktura; poziva države članice da poštuju ta načela u nacionalnim poreznima zakonima; žali što se prevelika složenost i razlike u nacionalnim poreznim sustavima koriste u svrhu agresivnog poreznog planiranja;

8.  u tom pogledu naglašava potrebu za jasnim, transparentnim i dosljednim pravilima za računovodstveni obračun dobiti i stvaranje vrijednosti;

9.  podržava načelo transparentnosti i automatske razmjene informacija o odlukama o porezima među poreznim tijelima; napominje da to može podići samopouzdanje među državama članicama; vjeruje da se odluke o porezima koriste za osiguravanje pravne sigurnosti i okruženja naklonjenog poslovanju za porezne obveznike;

10.  ističe da digitalizacija također predstavlja izazov za nacionalne porezne sustave i prekogranične aktivnosti; u vezi s tim naglašava potrebu za dosljednom primjenom općih načela oporezivanja dobiti; poziva Komisiju na promicanje usklađene definicije „stalnog poslovnog nastana” i „ekonomskog sadržaja” za digitalna poduzeća, kojom bi se poboljšala procjena dobiti stvorene u određenom području i kako bi se u skladu s njom mogao odrediti iznos poreznih doprinosa;

11.  smatra da će se temeljnim načelima korporativnog upravljanja koja se odnose na transparentnost i odgovornost pridonijeti snažnom i stabilnom gospodarstvu jer će se smanjiti nestabilnost tržišta i povećati povjerenje u poduzeća; poziva na javno izvješćivanje po državama za velika poduzeća u svim sektorima kako bi se povećala transparentnost u pogledu njihovog poslovanja, osobito kada je riječ o ostvarenoj dobiti, plaćenom porezu na dobit i primljenim subvencijama; smatra da su obvezna izvješća u tom području važan element korporativne odgovornosti poduzeća prema dioničarima i društvu;

12.  smatra da je unutarnjem tržištu za učinkovito funkcioniranje potreban transparentniji i sve usklađeniji okvir oporezivanja koji poziva na suradnju; ističe činjenicu da u sadašnjoj situaciji multinacionalne korporacije, koje na umjetan način mogu utjecati na svoju strukturu kako bi smanjile svoje porezne stope, predstavljaju nepoštenu konkurenciju malim i srednjim poduzećima u Uniji;

13.  smatra da je potrebno voditi računa o suverenim pravima država članica, kao i o različitostima gospodarskih, trgovinskih i korporativnih sektora u smislu utjecaja na rast i razvoj kao i na socijalnu koheziju unutar država članica i cijele Unije;

14.  ističe važnost postizanja objektivne porezne transparentnosti te istodobnog jamčenja zaštite osobnih podataka, povjerljivosti razmijenjenih podataka i slobode poduzetništva; potiče, u ovom kontekstu, pronalaženje rješenja kojima se postiže ravnoteža između transparentnosti i povjerljivosti;

15.  ističe da bi se u inicijativama Unije trebalo izbjegavati nepotrebno povećanje administrativnog opterećenja i troškova usklađivanja; smatra da bi svi prijedlozi trebali voditi prema većoj pravnoj sigurnosti, transparentnosti, jednostavnosti i brzini administrativnog postupka;

16.  podsjeća da, unatoč uloženim naporima, još uvijek postoje slučajevi dvostrukog oporezivanja koje treba riješiti; poziva na jednostavnija, brža i transparentnija rješenja, osobito za mala i srednja poduzeća, samozaposlene osobe i slobodna zanimanja; predlaže jednostavniju primjenu odbitaka na temelju poreza plaćenog u stranoj državi;

17.  ističe da zbog složenosti bilateralnih i multilateralnih poreznih sporazuma često nastaju rupe u zakonu koje omogućuju izbjegavanje poreza u kombinaciji s domaćim poreznim programima;

18.  naglašava potrebu za automatskom, transparentnom, izravnom i iscrpnom razmjenom informacija, uključujući i informacije o odlukama o porezima, između nadležnih poreznih tijela koja bi se mogla odvijati posredstvom središnjeg direktorija Unije, koji bi potaknuo bolju razmjenu informacija o oporezivanju između nadležnih tijela;

19.  smatra da Komisija i države članice trebaju nastaviti uvoditi elektronička rješenja u postupke povezane s oporezivanjem radi smanjenja administrativnog opterećenja i pojednostavljenja prekograničnih postupaka;

20.  ističe važnost snažne porezne suverenosti i poziva da se oporezivanje zadrži unutar okvira nacionalne nadležnosti u svakoj državi članici u skladu s Ugovorom; ipak poziva na bolju razmjenu informacija o oporezivanju među državama članicama;

21.  predlaže da Komisija procijeni učinak postojećih posebnih gospodarskih zona u Uniji pomoću kojih se želi ojačati rast i gospodarski oporavak u razgraničenim područjima, na primjer pograničnim područjima, područjima koja su teško pogođena krizom ili imaju visoku stopu nezaposlenosti; u tom smislu potiče razmjenu najboljih praksi među poreznim tijelima; ističe da politike osmišljene kako bi se ugroženim regijama dale porezne povlastice moraju biti u skladu s ciljevima Unije o uvođenju veće porezne transparentnosti i rješavanju problema utaje poreza i porezne prijevare te da se njima ne smije potkopavati postojeći pravni okvir EU-a za regionalnu pomoć;

22.  zahtijeva da u sklopu informacija o krajnjim stvarnim vlasnicima poduzeća prisutnih u Uniji u skladu s Direktivom (EU) br. 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća(22) također nalaze informacije o globalnoj efektivnoj stopi poreza na dobit poduzeća, temeljene na postojećim financijskih izvještajima, da se informacije objavljuju u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća(23) i da im se može pristupiti izravno, putem interneta, bez nepotrebnih formalnosti te da budu napisane jezikom lako razumljivim javnim tijelima;

23.  ističe da je uspostava fiskalne unije preduvjet postizanja dugoročne gospodarske stabilnosti u Uniji;

24.  smatra da bi inicijativama za učinkovitije oporezivanje dobiti trebali biti obuhvaćeni i prijedlozi za poboljšanje poslovnog okruženja za novoosnovana (start-up) poduzeća, kao što su porezni poticaji kojima se potiče ulagače da reinvestiraju kapitalnu dobit u mala poduzeća u Uniji s višim faktorom rizika ili jasnija pravila oporezivanja za dioničke opcije;

25.  ističe da je u razdoblju do potpunog uvođenja zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit važno podupirati rad Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka na istraživanju zlouporabe povlaštenih poreznih režima za patente te na istraživanju fiktivnih poduzeća i ostalih praksi fiskalnog inženjeringa kojima se želi izbjeći ili smanjiti porez jer bilo kakvo izbjegavanje plaćanja poreza u konačnici znači veći javni dug i/ili povećanje poreza za mala i srednja poduzeća i za građane;

26.  poziva na donošenje pravila po kojem javna tijela, uključujući Uniju, države članice i poduzeća u njihovom vlasništvu, ne mogu isplatiti javna sredstva poduzećima koja nisu obznanila svoje krajnje stvarne vlasnike, globalnu efektivnu stopu poreza na dobit i izvješća po državama;

27.  traži od Komisije da predloži usklađene kriterije na osnovi kojih bi se ulaganja poduzeća na području istraživanja i razvoja izuzela od plaćanja poreza kako bi se ostvario cilj Unije da do 2020. sredstva namijenjena istraživanju iznose 3 % BDP-a;

28.  poziva Komisiju da se ne libi primijeniti članak 116. UFEU-a, kojim se Parlamentu i Vijeću pruža potrebna pravna osnova da djeluju u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom u cilju uklanjanja praksi koje rezultiraju poremećajima tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu, kao što je fiskalno tržišno natjecanje koje države članice primjenjuju preko netransparentnih i nepoštenih odluka o porezima;

29.  potiče Komisiju da što je prije moguće podnese zakonodavni prijedlog za uvođenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit u cilju poboljšanja poslovnog okruženja i borbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza u Uniji.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

10.11.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

49

8

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Zigmantas Balčytis, Nicolas Bay, Bendt Bendtsen, Reinhard Bütikofer, Jerzy Buzek, Philippe De Backer, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Peter Eriksson, Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, Juan Carlos Girauta Vidal, Theresa Griffin, Marek Józef Gróbarczyk, Roger Helmer, Hans-Olaf Henkel, Kaja Kallas, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Ernest Maragall, Edouard Martin, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Michel Reimon, Herbert Reul, Paul Rübig, Algirdas Saudargas, Jean-Luc Schaffhauser, Neoklis Sylikiotis, Antonio Tajani, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Miguel Urbán Crespo, Vladimir Urutchev, Adina-Ioana Vălean, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Martina Werner, Anna Záborská, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ian Duncan, Cornelia Ernst, Jude Kirton-Darling, Olle Ludvigsson, Marian-Jean Marinescu, Clare Moody, Massimiliano Salini, Maria Spyraki, Pavel Telička

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Isabella Adinolfi, Paul Brannen, Nessa Childers

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

1.12.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

45

3

10

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Esther de Lange, Fabio De Masi, Anneliese Dodds, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Sylvie Goulard, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Petr Ježek, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Werner Langen, Sander Loones, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Costas Mavrides, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Peter Simon, Renato Soru, Theodor Dumitru Stolojan, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Cora van Nieuwenhuizen, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni, Sotirios Zarianopoulos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Enrique Calvet Chambon, Matt Carthy, Philippe De Backer, Ashley Fox, Doru-Claudian Frunzulică, Ildikó Gáll-Pelcz, Barbara Kappel, Verónica Lope Fontagné, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Alessia Maria Mosca, Maria João Rodrigues

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Agnes Jongerius, Anneleen Van Bossuyt, Igor Šoltes

(1)

http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/gen_info/economic_analysis/tax_structures/2014/report.pdf

(2)

„Europska dodana vrijednost zakonodavnog izvješća o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije politike poreza na dobit u Europskoj uniji”, autori Dr. Benjamin Ferrett, Daniel Gravino i Silvia Merler – Očekuje se objavljivanje.

(3)

Usvojeni tekstovi od 8.7.2015., P8_TA(2015)0257.

(4)

http://ec.europa.eu/finance/consultations/2015/further-corporate-tax-transparency/index_en.htm.

(5)

Oznaka „urednog poreznog platiše”: http://www.fairtaxmark.net/.

(6)

Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(7)

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+REPORT+A8-2015-0040+0+DOC+XML+V0//HR

(8)

Direktiva Vijeća 2003/49/EZ od 3. lipnja 2003. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica (SL L 157, 26.6.2003. str 49.).

(9)

Direktiva Vijeća 2005/19/EZ od 17. veljače 2005. o izmjeni Direktive 90/434/EEZ iz 1990. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na spajanja, podjele, prijenose imovine i razmjenu dionica društava različitih država članica (SL L 58, 4.3.2005, str. 19.).

(10)

Usvojeni tekstovi od 8.7.2015., P7_TA(2015)0257.

(11)

http://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/cdcj/Whistleblowers/protecting_whistleblowers_en.asp

(12)

COM (2012) 722 završna verzija

(13)

https://circabc.europa.eu/faces/jsp/extension/wai/navigation/container.jsp

(14)

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2009:0201:FIN:EN:PDF

(15)

http://www.eib.org/attachments/general/governance_of_the_eib_en.pdf

(16)

http://ec.europa.eu/priorities/jobs-growth-investment/plan/docs/proposal_regulation_efsi_en.pdf

(17)

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P7-TA-2013-0026+0+DOC+XML+V0//EN

(18)

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R1303&:PDF

(19)

http://www.ebrd.com/news/publications/institutional-documents/basic-documents-of-the-ebrd.html

(20)

Direktiva Vijeća 90/435/EEZ od 23. srpnja 1990. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica (SL L 225., 20.8.1990., str. 6.).

(21)

See the study written by Dr Benjamin Ferrett, Daniel Gravino, and Silvia Merler, at the request of the European Added value Unit of the Directorate for Impact Assessment and European Added Value, within the Directorate General for Parliamentary Research Services (DG EPRS) of the General Secretariat of the European Parliament

(22)

Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

(23)

Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

Pravna napomena