Postupak : 2015/2147(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0371/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0371/2015

Rasprave :

PV 19/01/2016 - 4
CRE 19/01/2016 - 4

Glasovanja :

PV 19/01/2016 - 5.9
CRE 19/01/2016 - 5.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0009

IZVJEŠĆE     
PDF 908kWORD 554k
21.12.2015
PE 567.714v02-00 A8-0371/2015

o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”

(2015/2147(INI))

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

Izvjestiteljice: Kaja Kallas, Evelyne Gebhardt

(Zajedničke sjednice odbora – članak 55. Poslovnika)

Izvjestitelji za mišljenje (*):

Jutta Steinruck, Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Petra Kammerevert, Odbor za kulturu i obrazovanje

Angel Dzhambazki, Odbor za pravna pitanja

Michał Boni, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

(*) Pridruženi odbori – članak 54. Poslovnika

POGREŠKE/DODACI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o aktu „Prema digitalnom tržištu”

(2015/2147(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2015)100 završna verzija),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. naslovljenu „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima” (COM(2012)0442),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o uspostavi programa interoperabilnih rješenja za europske javne uprave, poduzetnike i građane (ISA) ‒ Interoperabilnost kao sredstvo modernizacije javnog sektora (COM(2014)0367),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Oslobađanje potencijala skupnog financiranja u Europskoj uniji” (COM(2014)0172),

–  uzimajući u obzir prilog Komunikaciji Komisije naslovljenoj „Primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT): zaključci i sljedeći koraci” (COM(2013)0685),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. rujna 2011. naslovljenu „Utvrđivanje mjera u vezi s europskim jedinstvenim tržištem elektroničkih komunikacija i ostvarenju ‚Povezanog kontinenta’” te o izmjeni direktiva 2002/20/EZ, 2002/21/EZ i 2002/22/EZ i uredbi (EZ) br. 1211/2009 i (EU) br. 531/2012 (COM(2013)0627),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 23. travnja 2013. naslovljen „Akcijski plan za elektroničku trgovinu za razdoblje 2012. – 2015. – stanje stvari 2013.” (SWD(2013)0153),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. ožujka 2013. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velike brzine (COM(2013)0147),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. veljače 2013. o mjerama za osiguravanje visoke zajedničke razine mrežne i informacijske sigurnosti u cijeloj Uniji (COM(2013)0048),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. prosinca 2012. o sadržaju na jedinstvenom digitalnom tržištu (COM(2012)0789),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. prosinca 2012. o lakšem pristupu internetskim stranicama tijela javnog sektora (COM(2012)0721),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM (2012)0582),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. listopada 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast” (COM(2012)0573),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. travnja 2011. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu: dvanaest poluga za stimuliranje rasta i jačanje povjerenja” (COM(2011)0206),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. listopada 2010. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Prema aktu o jedinstvenom tržištu: za visoko konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo – 50 prijedloga za unaprjeđenje našega rada, poslovanja i uzajamne razmjene” (COM(2010)0608),

–  uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije o intelektualnom vlasništvu: trajanje zaštite autorskog prava i srodnih prava (COM(2008)0464),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/758 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zahtjevima za homologaciju za uvođenje sustava ePoziv ugrađenog u vozilo koji se temelji na službi 112 te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/26/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010.(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2013. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 524/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o internetskom rješavanju sporova s potrošačima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ (Uredba o rješavanju potrošačkih sporova putem interneta)(7),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga(8),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra(9),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(10),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1211/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije i Ureda(11),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu(12),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija(13),

–  uzimajući u obzir Direktivu 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka(14),

–  uzimajući u obzir prvu procjenu Direktive 96/9/EZ o pravnoj zaštiti baza podataka,

–  uzimajući u obzir Direktivu 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka, uključujući izmjene uvedene Uredbom (EZ) 1882/2003(15),

–  uzimajući u obzir Sporazum od 28. rujna 2015. o 5G partnerstvu između Kine i Europske Unije i s njim povezane sporazume,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o provedbi Direktive 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Komunikaciji Komisije„Prema novom konsenzusu o zaštiti prava intelektualnog vlasništva: akcijski plan EU-a”(17),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2015. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a(18),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenog 2014. o potpori pravima potrošača na jedinstvenom digitalnom tržištu(19),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. veljače 2014. o pristojbama na privatno umnožavanje(20),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2014. o integriranom tržištu dostave paketa u svrhu rasta elektroničke trgovine u EU-u(21),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2014. o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti(22),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. o ostvarivanju potencijala računalstva u oblaku u Europi(23),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. o evaluacijskom izvješću o Tijelu europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Uredu(24),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2013. o provedbenom izvješću u vezi s regulatornim okvirom za elektroničke komunikacije(25),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2013. o zavaravajućim praksama oglašavanja(26),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o Digitalnom programu za rast, mobilnost i zapošljavanje: vrijeme je za prelazak u višu brzinu(27),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2013. o ostvarenju jedinstvenog digitalnog tržišta(28),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2013. o novoj strategiji za europsku politiku zaštite potrošača(29),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. svibnja 2013. o provedbi Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama(30),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2012. o ostvarenju jedinstvenog digitalnog tržišta(31),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2012. o mrežnoj distribuciji audiovizualnih djela u Europskoj uniji(32),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. lipnja 2012. o zaštiti kritične informacijske infrastrukture − postignuća i sljedeći koraci: prema globalnoj kibernetičkoj sigurnosti(33),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. travnja 2012. o konkurentnom jedinstvenom digitalnom tržištu ‒ e-uprava kao predvodnica(34),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. rujna 2010. o dovršenju unutarnjeg tržišta za e-trgovinu(35),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2010. o upravljanju internetom: sljedeći koraci(36),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. svibnja 2010. o novom digitalnom programu za Europu: 2015.eu(37),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2010. o Internetu stvari(38),

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, u obliku u kojemu je člankom 6. Ugovora o EU-u uvrštena u Ugovore,

–  uzimajući u obzir članak 9. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom koju je EU ratificirao 23. prosinca 2010. (2010/48/EZ),

–  uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja koju je 20. listopada 2005. usvojila Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO),

–  uzimajući u obzir članke 9., 12., 14., 16. i 26. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za pravna pitanja, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za promet i turizam (A8-0371/2015),

A.  budući da je uporaba interneta i mobilnih komunikacija koja se brzo razvija promijenila način na koji građani, trgovačka društva i njihovi zaposlenici komuniciraju, pristupaju informacijama i znanju, stvaraju, upotrebljavaju, dijele, sudjeluju i rade; budući da je to proširilo i promijenilo gospodarstvo, što malim i srednjim poduzećima olakšava put prema 500 milijuna mogućih kupaca u EU-u, kao i globalnim tržištima, a pojedincima daje priliku za razvoj novih, poduzetničkih ideja i poslovnih modela;

B.  budući da se svim politikama Unije i zakonodavstvom u području jedinstvenoga digitalnog tržišta korisnicima i poduzećima trebaju pružiti nove mogućnosti i nove inovativne prekogranične internetske usluge po konkurentnim cijenama za stvaranje i rast, ukloniti prepreke između država članica i olakšati europskim poduzećima, posebno malim i srednjim te novoosnovanim poduzećima, pristup prekograničnom tržištu, što je ključ za rast i zapošljavanje u EU-u, uz istodobno priznavanje da će te mogućnosti neizbježno obuhvaćati strukturne promjene i poduzimanje cjelovitog pristupa, uključujući socijalnu dimenziju, te potrebu za brzo prevladavanje nejednakosti u posjedovanju digitalnih vještina;

C.  budući da, iako se 75 % dodane vrijednosti digitalnoga gospodarstva odnosi na tradicionalnu industriju, digitalna transformacija tradicionalne industrije i dalje je slaba te se samo 1,7 % poduzeća u EU-u u cijelosti koristi naprednim digitalnim tehnologijama, a samo 14 % malih i srednjih poduzeća koristi se internetom kao prodajnim kanalom; budući da Europa mora iskoristiti veliki potencijal sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija za digitalizaciju industrije i održavanje konkurentnosti na svjetskoj razini;

D.  budući da izgradnja podatkovnoga gospodarstva uvelike ovisi o pravnom okviru kojim se potiče razvoj, priređivanje, održavanje i povećanje baza podataka te stoga ovisi o pravnom okviru koji je pogodan za inovacije i praktičan;

E.  budući da je 2013. veličina tržišta ekonomije dijeljenja u svijetu iznosila oko 3,5 milijardi, a Komisija danas predviđa potencijal rasta iznad 100 milijardi;

F.  budući da su za visoku i dosljednu razinu zaštite, osnaživanja i zadovoljstva potrošača nužni izbor, kvaliteta, fleksibilnost, transparentnost, informacije, interoperabilnost i dostupno, sigurno internetsko okruženje te visoka razina zaštite podataka;

G.  budući da su kreativnost i inovacije pokretači digitalnoga gospodarstva te je stoga potrebno zajamčiti visoku razinu zaštite prava intelektualnog vlasništva;

H.  budući da 44,8 % kućanstava u EU-u(39) nema pristup brzom internetu te da sadašnje politike i inicijative nisu uspjele dati odgovarajuću digitalnu infrastrukturu, osobito u ruralnim područjima;

I.  budući da su regije EU-a prema pregledu stanja Digitalnog programa na vrlo različitim razinama kad je riječ o njihovoj digitalnoj povezivosti, ljudskom kapitalu, uporabi interneta, integraciji digitalne tehnologije u poduzećima te digitalnim javnim uslugama; budući da regije koje ostvaruju loš rezultat s obzirom na tih pet pokazatelja mogu propustiti prednosti digitalnog doba;

1. UVOD: ZAŠTO NAM JE POTREBNO JEDINSTVENO DIGITALNO TRŽIŠTE

1.  pozdravlja Komunikaciju na temu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europuˮ; smatra da bi postizanje jedinstvenoga digitalnog tržišta, koje se temelji na zajedničkom skupu pravila, moglo potaknuti konkurentnost EU-a, imati pozitivne učinke na rast i zapošljavanje, ponovno pokrenuti jedinstveno tržište i stvoriti više uključivo društvo, pružajući nove mogućnosti građanima i poduzećima, posebno razmjenom i dijeljenjem inovacija; smatra da je sada potrebno ojačati provedbu poduzetoga horizontalnog pristupa, uključujući pravodobno donošenje 16 inicijativa jer digitalni pokretači utječu na svakog građanina i sve dimenzije društva i gospodarstva;

2.  slaže se s Komisijom da je upravljanje i pravodobna provedba jedinstvenog digitalnog tržišta zajednička odgovornost Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije; potiče Komisiju na suradnju s društvenim i socijalnim dionicima te na njihovo uključivanje u postupke donošenja odluka u najvećoj mogućoj mjeri;

3.  smatra da bolja regulacija zahtijeva pristup zakonodavstvu koji je zadan kao digitalan, temelji se na načelima i tehnološki je neutralan; kako bi se omogućio prostor za inovacije, zahtijeva ocjenu jesu li nakon potrebnih savjetovanja i ocjena utjecaja postojeće zakonodavstvo, komplementarne neregulatorne mjere i provedbeni okviri svrsishodni u digitalnom dobu, u svjetlu novih tehnologija i novih poslovnih modela, u cilju prevladavanja pravne rascjepkanosti jedinstvenog tržišta, smanjenja administrativnog opterećenja i jačanja rasta i inovacija;

4.  smatra da je povjerenje građana i poduzeća u digitalno okruženje ključno za potpuno oslobađanje inovacija i rasta u digitalnom gospodarstvu; uvjeren je da jačanje njihova povjerenja s pomoću zaštite podataka i sigurnosnih standarda te visoke razine zaštite i osnaživanja potrošača, ali i ažuriranog zakonodavstva za poduzeća, trebaju biti temelj javne politike te istodobno priznati da se poslovni modeli digitalnih poduzeća grade na povjerenju njihovih korisnika;

5.  ističe da e-trgovina donosi 500 milijardi EUR godišnje u Europskoj uniji te je važna za nadopunjavanje trgovine koja se ne provodi na internetu, dok istodobno potrošačima pruža veći izbor, posebno u udaljenim područjima, a malim i srednjim poduzećima nove mogućnosti; poziva Komisiju da utvrdi i ukloni prepreke koje utječu na e-trgovinu kako bi izgradila stvarno prekogranično tržište za e-trgovinu; smatra da te prepreke uključuju nedostatak interoperabilnosti i zajedničkih standarda, nedostatak odgovarajućih informacija kojima se potrošačima omogućuje donošenje informiranih odluka te neodgovarajući pristup naprednim prekograničnim plaćanjima;

6.  podržava Komisijin plan da osigura da se EU-ova politika tržišnog natjecanja potpuno primjenjuje na jedinstveno digitalno tržište jer tržišno natjecanje potrošačima daje više izbora, ali će omogućiti i jednake uvjete, te žali da se zbog trenutačnog nedostatka europskog okvira u digitalnom okružju istaknuo neuspjeh u pomirenju interesa velikih i malih ponuđača;

7.  naglašava žurnu potrebu da Komisija i države članice počnu promicati dinamičnije gospodarstvo koje omogućuje cvjetanje inovacija i uklanja prepreke za poduzeća, posebno inovativna poduzeća, mala i srednja poduzeća, novoosnovana i rastuća poduzeća kako bi mogla pristupiti tržištima uz jednake uvjete, preko razvoja e-uprave, integriranoga regularnog i neregularnog okvira otpornog na promjene u budućnosti, pristupa financijama, uključujući nove modele financiranja za novoosnovana poduzeća EU-a, mala i srednja poduzeća i inicijative civilnog društva, te dugoročnu strategiju ulaganja u digitalnu infrastrukturu, vještine, digitalnu uključenost, istraživanja i inovacije; podsjeća na to da temelji politike pogodne za razvoj inovacija koja potiče konkurentnost i inovacije moraju uključivati mogućnost da projekti imaju pristup mogućnostima financiranja; stoga poziva Komisiju da osigura mogućnost neometanoga, prekograničnog skupnog financiranja i potiče države članice da uvedu poticaje za skupno financiranje;

8.  smatra da treba procijeniti učinke digitalizacije na sigurnost na radu te u skladu s procjenom prilagoditi postojeće mjere zaštite na radu; uviđa da su moguće nezgode kojima mogu biti izložene osobe koje rade na daljinu ili od kuće putem interneta (crowdworking); naglašava da mentalni zdravstveni problemi povezani s radom, kao što je sindrom izgaranja, koji su uzrokovani stalnom dostupnošću i narušavanjem tradicionalnog radnog vremena, predstavljaju ozbiljan rizik za radnike; poziva Komisiju da naruči izradu studije o učincima digitalizacije u smislu prelijevanja, poput većeg angažmana radne snage, na psihološko stanje radnika i obiteljski život te na razvoj kognitivnih sposobnosti djece;

9.  poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama radi na daljnjem razvoju inicijativa za poticanje poduzetništva, posebno inovativnih poslovnih modela kojima će se pridonijeti promjeni poimanja definicije uspjeha i promicanju poduzetničke i inovativne kulture; nadalje smatra da raznolikost i posebne značajke različitih nacionalnih inovacijskih središta mogu postati konkurentska prednost EU-a na globalnom tržištu, stoga ih je potrebno povezati, a inovativne ekosustave u kojima surađuju različiti sektori i poduzeća potrebno je ojačati;

10.  zabrinut je zbog različitih nacionalnih pristupa regulaciji koje su države članice dosad primijenile u području interneta i ekonomije dijeljenja; potiče Komisiju da poduzme inicijative, sukladno nadležnostima EU-a, u cilju poticanja inovacija i pravednoga tržišnog natjecanja, uklanjanja prepreka digitalnoj trgovini i očuvanja gospodarske i društvene kohezije te integriteta jedinstvenog tržišta; također poziva Komisiju da očuva internet kao otvorenu, neutralnu, osiguranu, uključivu, globalnu platformu za komunikaciju, proizvodnju, sudjelovanje, stvaranje, kulturnu raznolikost i inovacije, u interesu građana, potrošača i uspjeha europskih trgovačkih društava na svjetskoj razini;

11.  napominje da digitalna revolucija utječe na sve aspekte naših društava, donoseći izazove i mogućnosti; smatra da ima potencijal za daljnje osnaživanje građana, potrošača i poduzetnika na načine koji dosad nisu bili mogući; poziva Komisiju da razvije politiku kojom se potiče aktivno sudjelovanje građana te im se omogućuje ostvarivanje koristi od digitalizacije; nadalje poziva Komisiju da nastavi ocjenjivati kako digitalna revolucija oblikuje europsko društvo;

12.  poziva Komisiju na borbu protiv pravne rascjepkanosti znatnim povećanjem koordinacije među njezinim različitim glavnim upravama te na izradu novih propisa i snažno poticanje država članica da osiguraju usklađenost u načinu provedbe tih propisa;

13.  naglašava da je potrebno da sve inicijative koje se razvijaju u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta budu u skladu s temeljnim pravima, posebno sa zakonodavstvom o zaštiti podataka, uz istodobno priznavanje dodane vrijednosti koje ta strategija pruža gospodarstvu EU-a; podsjeća na važnost žurnog usvajanja Opće uredbe o zaštiti podataka i Direktive o zaštiti podataka u interesu subjekata čiji se podaci prikupljaju, kao i u interesu poduzeća; poziva na preispitivanje Direktive o privatnosti i elektroničkim komunikacijama kako bi se osigurala dosljednost njezinih odredbi u okviru paketa za zaštitu podataka najkasnije do datuma kada taj paket stupi na snagu;

2. BOLJI PRISTUP JEDINSTVENOM DIGITALNOM TRŽIŠTU ZA POTROŠAČE I PODUZEĆA DILJEM EUROPE

2.1. Pravila prekogranične e-trgovine kojima potrošači i poduzeća mogu vjerovati

14.  pozdravlja Komisijino obećanje da će donijeti ozbiljan prijedlog o internetskim ugovorima kojima se obuhvaća digitalni sadržaj kupljen preko interneta te poboljšati pravnu zaštitu potrošača u ovom području; smatra da svaki takav napredak mora biti ciljan te da se razlike između sadržaja, s jedne strane, i materijalnih dobara, s druge strane, trebaju oprezno analizirati; ističe da potrošače koji kupuju sadržaj koji se isporučuje na materijalnom nosaču podataka štite zakoni o zaštiti potrošača, dok prava potrošača koji kupuju digitalni sadržaj na internetu još nisu regulirana i nejasna su, posebice u odnosu na pravna jamstva, neispravan sadržaj i konkretne nepoštene uvjete u pogledu digitalnog sadržaja; naglašava da postojeća klasifikacija sveg digitalnog sadržaja kao usluga može uzrokovati zabrinutost jer ne mora biti u skladu s očekivanjima potrošača s obzirom na to da se pretplate na usluge internetskog prijenosa ne razlikuju od kupnje sadržaja koji se može preuzeti; slaže se s tim da potrošači trebaju imati jednaku razinu zaštite otpornu na promjene u budućnosti bez obzira na to kupuju li digitalni sadržaj na internetu ili izvan njega;

15.  smatra da dodatno usklađivanje pravnog okvira u području internetske prodaje digitalnog sadržaja i materijalnih dobara poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču, neovisno o tome je li riječ o prekograničnoj ili domaćoj transakciji, uz usklađenost pravila u području interneta i izvan njega, izbjegavajući utrku u smanjenju reguliranja, premošćujući zakonodavne rupe i temeljeći se na postojećim zakonima o potrošačima, predstavlja najpraktičniji i najproporcionalniji pristup; ističe da bi se to trebalo napraviti na način koji je tehnološki neutralan i kojim se poduzećima ne nameću nerazumni troškovi;

16.  smatra da bi se u Komisijinim prijedlozima za pravila u vezi s prekograničnim ugovorima za potrošače i poduzeća trebala izbjegavati opasnost od rastućeg nerazmjera između primjenjivih pravnih normi koje se odnose na kupnju na internetu i izvan njega te smatra da bi se prema kupnji na internetu i izvan njega trebalo postupati dosljedno i jednako na temelju postojeće visoke razine zaštite potrošača jer bi potrošači mogli različite pravne norme vidjeti kao uskraćivanje svojih prava; ustraje u tome da bi svaki novi prijedlog trebao biti u skladu s člankom 6. Uredbe Rim I te ističe da Komisija za 2016. planira program REFIT cijele pravne stečevine u vezi s potrošačima; zahtijeva od Komisije da u tom kontekstu razmotri bi li planirani prijedlog Komisije za materijalna dobra trebao započeti u isto vrijeme kad i program REFIT;

17.  smatra da se ugovorna pravila za digitalni sadržaj trebaju temeljiti na načelima kako bi bila tehnološki neutralna i otporna na promjene u budućnosti; osim toga, u pogledu Komisijina prijedloga u tom području, ističe važnost izbjegavanja nedosljednosti i preklapanja s postojećim zakonodavstvom te svaku opasnost od dugoročnog stvaranja neopravdane pravne podjele između ugovora za kupnju na internetu i izvan njega te različite distribucijske kanale, imajući na umu program REFIT u području pravne stečevine u vezi s potrošačima;

18.  zahtijeva da se uz pomoć strategije „aktivni potrošači” posebno procijeni mogu li potrošači na internetu mijenjati pružatelje usluga te postoji li potreba za mjerama kojima bi se potrošačima to olakšalo kako bi se poboljšalo tržišno natjecanje na internetskim tržištima; dodatno ističe potrebu jamčenja pristupačnih usluga e-trgovine u cijelom vrijednosnom lancu, uključujući pristupačne informacije, pristupačne mehanizme plaćanja i korisničku službu;

19.  poziva Komisiju da, zajedno sa zainteresiranim stranama, ocijeni izvedivost, korisnost i potencijalne mogućnosti i slabosti koje nastaju uvođenjem oznaka EU-a za pouzdanost za pojedine sektore u području internetske prodaje, pozivajući se na primjere najbolje prakse postojećih programa o oznakama za pouzdanost u državama članicama kako bi dovela do povjerenja potrošača i kvalitete, posebno u odnosu na prekograničnu internetsku prodaju te kako bi stala na kraj mogućem zbunjujućem velikom broju postojećih oznaka za pouzdanost, usporedno s ocjenjivanjem drugih mogućnosti kao što je samoregulacija ili osnivanje skupina zainteresiranih strana kako bi se utvrdila zajednička načela korisničke službe;

20.  pozdravlja trud koji je Komisija uložila u osnivanje platforme za internetsko rješavanje sporova u cijelom EU-u te poziva Komisiju da zajedno s državama članicama pokuša ostvariti pravodobnu i ispravnu provedbu Uredbe o internetskom rješavanju sporova, posebno u pogledu prevoditeljskih kapaciteta, i Direktive o alternativnom rješavanju sporova; poziva Komisiju i relevantne dionike da razmotre kako bi se dodatno mogao poboljšati pristup informacijama o najčešćim pritužbama potrošača;

21.  poziva na ambiciozan provedbeni okvir pravne stečevine u pogledu potrošača i Direktive o uslugama; potiče Komisiju da svim raspoloživim sredstvima zajamči potpunu i pravilnu provedbu postojećih pravila i postupaka zbog povrede prava kada se otkriju slučajevi netočne ili nedovoljne provedbe zakonodavstva;

22.  poziva Komisiju i države članice da donesu potrebne mjere protiv internetske prodaje nezakonitog sadržaja i dobara jačanjem suradnje te razmjene informacija i primjera najbolje prakse radi borbe protiv nezakonitih aktivnosti na internetu; ističe u tom kontekstu da bi digitalni sadržaj koji se isporučuje potrošaču trebao biti lišen prava treće strane, kojima bi se potrošače moglo spriječiti u korištenju digitalnim sadržajem u skladu s ugovorom;

23.  poziva na temeljitu, ciljanu analizu temeljenu na dokazima o tome trebaju li svi sudionici u vrijednosnom lancu, uključujući mrežne posrednike, internetske platforme, pružatelje sadržaja i usluga te također posrednike izvan interneta kao što su preprodavači i trgovci, poduzeti razumne i odgovarajuće mjere protiv nezakonitog sadržaja, krivotvorene robe i povreda prava intelektualnog vlasništva na komercijalnoj razini, uz istodobno očuvanje sposobnosti krajnjih korisnika da pristupe informacijama i distribuiraju ih ili upotrebljavaju aplikacije i usluge po svojem izboru;

24.  naglašava da načelo nulte tolerancije u vezi s prenošenjem propisa EU-a mora biti temeljno pravilo za države članice i Europsku uniju; smatra ipak da postupak zbog povrede uvijek treba biti krajnje rješenje koje treba pokrenuti tek nakon poduzimanja nekoliko pokušaja usklađivanja i ispravljanja; naglašava da je ključno skratiti trajanje tog postupka;

25.  pozdravlja reviziju Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača koju je najavila Komisija; smatra da je širenje nadležnosti nadzornih tijela i jačanje njihove međusobne suradnje preduvjet za djelotvornu provedbu potrošačkih pravila za internetsku kupnju;

2.2. Povoljna i visokokvalitetna prekogranična dostava paketa

26.  ističe činjenicu da, iako usluge dostave paketa dobro funkcioniraju za potrošače u nekim državama članicama, neučinkovite usluge dostave, posebno u pogledu dostave u zadnjoj dionici, neke su od glavnih prepreka prekograničnoj e-trgovini u nekim državama članicama te jedan od najčešće prijavljenih razloga za povlačenje iz internetskih transakcija za potrošače i poduzeća; smatra da se nedostaci prekogranične dostave paketa mogu riješiti samo iz perspektive jedinstvenoga europskog tržišta te naglašava važnost konkurencije u ovom sektoru i potrebu da se industrija dostave paketa prilagodi suvremenim obrascima života i ponudi fleksibilne mogućnosti dostave, kao što su mreže točki prikupljanja, punktovi za preuzimanje paketa i uspoređivači cijena;

27.  ističe da su lako dostupne, povoljne, učinkovite i visokokvalitetne usluge dostave nužan preduvjet za uspješnu prekograničnu e-trgovinu i stoga podržava predložene mjere za poboljšanje transparentnosti cijena kako bi se povećala svijest potrošača o strukturi cijena, informacija o odgovornosti u slučaju gubitka ili oštećenja, interoperabilnosti i regulatornog nadzora koji bi trebao biti usmjeren na neometano funkcioniranje tržišta prekogranične dostave paketa, uključujući promicanje prekograničnih sustava praćenja pošiljki, što će omogućiti potrebnu fleksibilnost za razvoj tržišta dostave i njegovu prilagodbu tehnološkim inovacijama;

28.  poziva Komisiju i države članice da aktivno dijele primjere najbolje prakse u sektoru dostave paketa te Komisiju da obavijesti Europski parlament o javnom savjetovanju o prekograničnoj dostavi paketa te predstavljanju rezultata pokušaja samoregulacije; pozdravlja osnivanje ad hoc radne skupine za prekograničnu dostavu paketa;

29.  poziva nadalje Komisiju da predloži sveobuhvatni plan djelovanja, uključujući smjernice za primjere najbolje prakse, u suradnji s operatorima, kako bi pronašla inovativna rješenja za poboljšanje usluga, niže troškove i utjecaj na okoliš, dodatno integrirala jedinstveno tržište za dostavu paketa i poštanske usluge, uklonila prepreke s kojima se poštanski operatori susreću u prekograničnoj dostavi, ojačala suradnju između BEREC-a i ERGP-a te po potrebi predložila reviziju relevantnoga zakonodavstva;

30.  ističe da daljnje usklađivanje dostave paketa koje Komisija provodi ne smije uzrokovati manju socijalnu zaštitu i lošije uvjete rada dostavljača paketa, bez obzira na njihov radni status; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za poštovanje prava radnika u tom sektoru u pogledu pristupa sustavima socijalnog osiguranja i prava na poduzimanje kolektivnih akcija; ističe činjenicu da je pružanje socijalne sigurnosti u nadležnosti država članica;

2.3. Sprječavanje neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju lokacije

31.  smatra da je potrebno poduzeti ambiciozne, ciljane mjere u cilju poboljšanja pristupa dobrima i uslugama, osobito ukidanjem neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju lokacije i cjenovne diskriminacije na temelju geografskog položaja ili nacionalnosti, koji često rezultiraju izgradnjom monopola i time da potrošači posežu za nezakonitim sadržajem;

32.  podupire predanost Komisije da neopravdano uskraćivanje pristupa na temelju lokacije riješi na učinkovit način dopunjavanjem postojećeg okvira o e-trgovini i provedbom relevantnih odredbi postojećeg zakonodavstva; smatra da je ključno usredotočiti se na odnose među poduzećima koji dovode do uskraćivanja pristupa na temelju lokacije, kao što je selektivna distribucija ako to nije u skladu sa zakonom o tržišnom natjecanju i segmentacijom tržišta, te na tehnološke mjere i tehničke prakse (kao što su praćenje IP adresa ili namjerna neinteroperabilnost sustava) koje dovode do neopravdanih ograničenja pristupa uslugama informacijskog društva koje se pružaju preko granice, sklapanju prekograničnih ugovora za kupnju dobara i usluga te povezanih aktivnosti, kao što su plaćanje i dostava dobara, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, posebno za mala poduzeća i mikropoduzeća;

33.  naglašava potrebu da trgovci na internetu koji prodaju u jednoj ili više država članica prema svim potrošačima u Uniji postupaju jednako, uključujući i u pogledu njihova pristupa popustima ili drugim promocijama;

34.  osobito podržava činjenicu da Komisija planira nadzirati praktičnu provedbu članka 20. stavka 2. Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu kako bi ustanovila postoje li obrasci neopravdane diskriminacije potrošača i ostalih korisnika usluga na temelju njihova državljanstva ili njihove zemlje boravišta; poziva Komisiju da u okviru članka 20. stavka 2. Direktive o uslugama odredi i jezgrovito definira skupine slučajeva opravdane diskriminacije kako bi se objasnilo što je neopravdana diskriminacija koju provode privatni subjekti i kako bi se tijelima nadležnima za praktičnu provedbu članka 20. stavka 2. pružila pomoć pri tumačenju, kako je navedeno u članku 16. Direktive o uslugama; poziva Komisiju da poduzme usklađene mjere u cilju uvrštavanja odredbe iz članka 20. stavka 2. u prilog Uredbi (EZ) br. 2006/2004 kako bi se iskoristile ovlasti koje mreža suradnje u području zaštite potrošača ima u području istrage i provedbe;

35.  naglašava da zabrana uskraćivanja pristupa na temelju lokacije nikad ne bi smjela obvezivati trgovce na malo na dostavu dobara iz vlastitih trgovina određenoj državi članici ako ih ne zanima prodaja svim državama članicama i radije žele ostati malo poduzeće ili prodavati potrošačima koji žive u blizini njihovih trgovina;

36.  nadalje ističe važnost aktualne istrage tržišnog natjecanja u sektoru e-trgovine s pomoću koje će se, između ostaloga, istražiti krše li se neopravdanim ograničenjem pristupa na temelju lokacije, kao što je diskriminacija na temelju IP adrese, poštanske adrese ili zemlje izdavatelja kreditnih kartica, propisi EU-a u području tržišnog natjecanja; ističe važnost jačanja povjerenja potrošača i poduzeća uzimanjem u obzir rezultata istrage u ovom sektoru i ocjenjivanjem jesu li potrebne ciljane izmjene Uredbe o skupnom izuzeću, uključujući članak 4.a i članak 4.b, kako bi se ograničilo nepoželjno preusmjeravanje i teritorijalna ograničenja;

37.  pozdravlja prijedlog Komisije da poboljša prenosivost i interoperabilnost kako bi se potaknulo slobodno širenje zakonito kupljenog i zakonito dostupnog sadržaja ili usluga kao prvi korak prema ukidanju neopravdanog uskraćivanja pristupa, kao i dostupnost i prekogranično funkcioniranje pretplatničkih usluga; ističe da načelo teritorijalnosti i mjere za uklanjanje prepreka prenosivosti sadržaja nisu proturječni;

38.  upozorava na nediskriminacijsko promicanje izdavanja obveznih paneuropskih licencija jer bi to moglo dovesti do smanjenja sadržaja dostupnog korisnicima; naglašava da je načelo teritorijalnosti ključan element sustava autorskih prava s obzirom na važnost teritorijalnog licenciranja u EU-u;

2.4. Bolji pristup digitalnom sadržaju – suvremen okvir za autorska prava prilagođen europskim potrebama

39.  pozdravlja Komisijinu predanost osuvremenjivanju trenutačnog okvira za autorska prava kako bi ga prilagodila digitalnom dobu; naglašava da bi svaka izmjena trebala biti ciljana i usredotočiti se na pravednu i prikladnu naknadu autorima i ostalim nositeljima prava, gospodarski rast, konkurentnost i poboljšano iskustvo potrošača, ali i na potrebu da se osigura zaštita temeljnih prava;

40.  ističe da su profesionalne aktivnosti ili poslovni modeli koji se temelje na kršenju autorskih prava ozbiljna opasnost za funkcioniranje jedinstvenoga digitalnog tržišta;

41.  smatra da bi se reformom trebala postići ravnoteža između svih uključenih interesa; ističe da kreativni sektor ima posebnosti i različite izazove, koji posebno proizlaze iz različitih vrsta sadržaja i kreativnog rada te iz korištenih poslovnih modela; budući da se studijom „Teritorijalnost i njezin učinak na financiranje audiovizualnih djela” ističe važna uloga teritorijalnog licenciranja u pogledu refinanciranja europskih filmova; stoga poziva Komisiju da bolje utvrdi i uzme u obzir te posebnosti;

42.  poziva Komisiju da osigura da svaka reforma direktive o autorskim pravima uzima u obzir rezultate ex-post procjene utjecaja i Rezolucije Europskog parlamenta od 9. srpnja 2015. o Direktivi 2001/29/EZ te da se temelji na čvrstim dokazima, uključujući ocjenu mogućeg učinka svake izmjene na rast i zapošljavanje, kulturnu raznolikost te posebno na proizvodnju, financiranje i distribuciju audiovizualnih djela;

43.  naglašava ključnu ulogu ciljanih iznimki i ograničenja autorskih prava u pridonošenju gospodarskom rastu, inovacijama, otvaranju radnih mjesta, poticanju buduće kreativnosti i jačanju europskih inovacija te kreativne i kulturne raznolikosti; podsjeća na potporu Parlamenta ispitivanju primjene minimalnih normi u pogledu iznimki i ograničenja autorskih prava te prikladnu primjenu iznimki i ograničenja navedenih u Direktivi 2001/29/EZ;

44.  naglašava da pristup iznimkama i ograničenjima u pogledu autorskih prava treba biti uravnotežen, ciljan i neutralna formata te bi se trebao temeljiti samo na pokazanim potrebama i ne bi smio dovoditi u pitanje europsku kulturnu raznolikost, njezino financiranje i poštenu naknadu autorima;

45.  ističe da, iako primjena dubinske analize teksta i podataka zahtijeva veću pravnu sigurnost kako bi se znanstvenicima i obrazovnim ustanovama omogućila šira primjena materijala zaštićenog autorskim pravima, uključujući u inozemstvu, sve iznimke za dubinsku analizu teksta i podataka u Europi trebale bi se primjenjivati samo ako korisnik ima zakonit pristup te bi se trebale razvijati uz savjetovanje sa svim dionicima nakon ocjene učinka temeljene na dokazima;

46.  ističe važnost povećanja jasnoće i transparentnosti propisa u području autorskih prava, posebno u pogledu sadržaja koji stvaraju korisnici i pristojbi na privatno umnožavanje u onim državama članicama koje ih odluče primjenjivati; napominje u tom kontekstu da bi građani trebali biti informirani o stvarnom iznosu pristojbe na autorska prava, njezinoj svrsi i tome kako će se upotrebljavati;

2.5. Smanjenje opterećenja i prepreka povezanih s PDV-om pri prodaji preko granica

47.  smatra da je, vodeći računa o nacionalnim nadležnostima, a kako bi se spriječilo narušavanje tržišta, izbjegavanje i utaja poreza te stvorilo istinsko europsko jedinstveno digitalno tržište, potrebno više usklađivanja oporezivanja, koje, između ostaloga, zahtijeva uspostavu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit na razini EU-a;

48.  smatra da je prioritet razvijanje pojednostavljenog, ujednačenog i dosljednog mrežnog sustava PDV-a kako bi se smanjili troškovi usklađivanja za mala i inovativna trgovačka društva koja posluju diljem Europe; pozdravlja uvođenje mini sustava za PDV po principu „sve na jednom mjestu”, što je korak prema okončanju privremenog europskog sustava PDV-a; ipak je zabrinut da je određenim malim i srednjim poduzećima zbog nepostojanja praga teško poštovati postojeći sustav; stoga poziva Komisiju da revidira taj sustav kako bi bio još pogodniji za poslovanje;

49.  nadalje, poziva na potpuno poštovanje načela neutralnosti u oporezivanju u pogledu sličnih dobara i usluga, neovisno o tome jesu li digitalni ili materijalni; poziva Komisiju da u skladu s preuzetim obvezama i u najkraćem mogućem roku podnese prijedlog kako bi državama članicama omogućila smanjenje stope PDV-a za tisak, digitalna izdanja, e-knjige i publikacije na internetu radi izbjegavanja diskriminacije na jedinstvenom tržištu;

50.  poziva Komisiju da omogući razmjenu najboljih praksi među poreznim tijelima i dionicima kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja za plaćanje poreza u okviru ekonomije dijeljenja;

51.  pozdravlja usvajanje revidirane direktive o uslugama platnog prometa; ističe da se, ako Unija želi poboljšati e-trgovinu u cijelom EU-u, bez odgode mora postići instant e-plaćanje i m-plaćanje diljem EU-a u skladu sa zajedničkim normama te odgovarajuća provedba revidirane direktive o uslugama platnog prometa;

3. STVARANJE ODGOVARAJUĆIH RAVNOPRAVNIH UVJETA ZA NAPREDNE DIGITALNE MREŽE I INOVATIVNE USLUGE

3.1. Primjerena telekomunikacijska pravila

52.  ističe da su privatna ulaganja u brze i vrlo brze komunikacijske mreže uvjet za bilo kakav digitalni napredak koji se mora potaknuti stabilnim regulatornim okvirom EU-a koji svim igračima omogućuje ulaganja, uključujući u ruralna i udaljena područja; smatra da se povećana konkurentnost povezuje s višim razinama ulaganja u infrastrukturu, inovacijama, ponudom i nižim cijenama za potrošače i poduzeća; smatra da ne postoji mnogo dokaza koji upućuju na povezanost udruživanja operatora i povećanog ulaganja i rezultata u pogledu mreža; smatra da bi se to trebalo oprezno ocijeniti i da bi se pravila tržišnog natjecanja trebala primjenjivati kako bi se izbjegla prekomjerna koncentracija na tržištu, stvaranje oligopola na europskoj razini i negativan utjecaj za potrošače;

53.  ističe važnost uspješne provedbe EFSU-a kako bi se maksimalno povećala ulaganja odabirom projekata s profilom višeg rizika, poticanjem gospodarskog oporavka, poticanjem rasta i privatnih ulaganja, između ostaloga mikrofinanciranje i poduzetnički kapital, kako bi se podržala inovativna društva u različitim fazama financiranja njihova razvoja; ističe, u slučajevima neuspjeha na tržištu, važnost potpunog iskorištavanja javnih sredstava koja su već dostupna za ulaganja u digitalne tehnologije, omogućivanja sinergija između programa EU-a kao što je Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, ostalih važnih strukturnih fondova i ostalih instrumenata, uključujući projekte na razini zajednica i državnu potporu u skladu sa smjernicama o državnoj potpori, radi promicanja javnih WLAN mreža u velikim i malim općinama jer se to pokazalo nužnim za regionalnu, društvenu i kulturnu integraciju te obrazovanje;

54.  podsjeća države članice na njihovu obvezu da do 2020. potpuno uvedu barem najmanje ciljane brzine od 30 Mbps; poziva Komisiju da ocijeni je li postojeća širokopojasna strategija za mobilne i fiksne mreže, uključujući ciljane brzine, otporna na promjene u budućnosti te da ispuni uvjete za visoku povezivost za sve kako bi se izbjegao digitalni jaz za potrebe gospodarstva temeljenog na podacima i brzu provedbu tehnologije 5G i vrlo brze širokopojasne mreže;

55.  ističe da je razvoj digitalnih, uključujući OTT („over-the-top”), usluga povećao potražnju i konkurenciju u korist potrošača te potrebu za ulaganjima u digitalnu infrastrukturu; smatra da osuvremenjivanje telekomunikacijskog okvira ne bi trebalo dovesti do nepotrebnoga regulatornog opterećenja, nego jamčiti nediskriminirajući pristup mrežama i provoditi rješenja otporna na promjene u budućnosti, koja se po mogućnosti temelje na sličnim pravilima za slične usluge kojima se potiču inovacije i pošteno tržišno natjecanje, te osigurati zaštitu potrošača;

56.  ističe potrebu da se osigura da su prava krajnjih korisnika utvrđena u telekomunikacijskom okviru usklađena, razmjerna i otporna na promjene u budućnosti te da, nakon donošenja paketa Povezanog kontinenta, uključuju jednostavniju promjenu i transparentnost ugovora za krajnje korisnike; pozdravlja predstojeću reviziju Direktive o univerzalnim uslugama, zajedno s revizijom telekomunikacijskog okvira, kako bi se osiguralo da su zahtjevi u vezi s pristupom širokopojasnom internetu velike brzine primjereni za smanjenje digitalnog jaza i ispitivanje dostupnosti usluge 112;

57.  naglašava da bi jedinstveno europsko digitalno tržište trebalo olakšati svakodnevni život krajnjih korisnika; stoga poziva Komisiju da riješi problem prebacivanja prekograničnih telefonskih poziva kako bi potrošači pri prijelazu granica u Uniji mogli telefonirati bez prekida;

58.  pozdravlja različita tekuća javna savjetovanja koja je nedavno pokrenula Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije, posebno u vezi s preispitivanjem pravila EU-a o telekomunikacijama, potrebom za brzim i kvalitetnim internetom nakon 2020., internetskim platformama, računalstvom u oblaku i podacima, odgovornosti posrednika i suradničkim gospodarstvom, ali potiče Komisiju da zajamči usklađenost svih tih usporednih inicijativa;

59.  naglašava da je radiofrekvencijski spektar ključan resurs za unutarnje tržište mobilnih i bežičnih širokopojasnih komunikacija i emitiranje te da je od iznimne važnosti za buduću konkurentnost Europske unije; kao prioritet, poziva na usklađen okvir za dodjeljivanje radiofrekvencijskog spektra kojim se potiče konkurentnost i učinkovito upravljanje kako bi se izbjegle odgode u dodjeljivanju radiofrekvencijskog spektra te na jednake uvjete za sve dionike na tržištu, a u svjetlu Lamyjeva izvješća(40), na dugoročnu strategiju o budućim uporabama raznih širina pojasa u spektru koje su posebno potrebne za uvođenje tehnologije 5G;

60.  ističe da je pravodobna te ujednačena i transparentna provedba diljem država članica EU-a telekomunikacijskih pravila kao što su „paket Povezanog kontinenta” ključan stup za uspostavu jedinstvenoga digitalnog tržišta kako bi se osigurala stroga primjena načela neutralnosti mreže i, posebno s pravodobnim pregledom veleprodaje, stalo na kraj naplaćivanju naknade za roaming svim europskim potrošačima do 15. lipnja 2017.;

61.  poziva Komisiju, kako bi dodatno integrirala jedinstveno digitalno tržište, da osigura postojanje učinkovitijeg institucionalnog okvira jačanjem uloge, kapaciteta i odluka BEREC-a kako bi se postigla dosljedna primjena regulatornog okvira, osigurao nadzor u razvoju jedinstvenog tržišta i riješili prekogranični sporovi; ističe, u tom pogledu, potrebu za poboljšanjem financijskih sredstava i ljudskih potencijala te, sukladno tomu, dodatnim jačanjem strukture upravljanja BEREC-om;

3.2. Medijski okvir za 21. stoljeće

62.  naglašava da su audiovizualni mediji društveno, kulturno i gospodarsko dobro; prima na znanje da buduće europsko zakonodavstvo o medijima proizlazi iz potrebe da se osigura i promiče raznolikost audiovizualnih medija te postave visoki standardi za zaštitu maloljetnika i potrošača te osobnih podataka, pravedni uvjeti tržišnog natjecanja, veća fleksibilnost u pogledu kvantitativnih propisa i propisa o komunikaciji u komercijalne svrhe;

63.  ističe da je načelo o „državi podrijetla” koje je sadržano u Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama nužan preduvjet za prekogranično dijeljenje audiovizualnog sadržaja na putu prema jedinstvenom tržištu usluga; ističe istodobno da se tim načelom ne sprečava postizanje socijalnih i kulturnih ciljeva te se ne isključuje potreba za usklađivanjem prava EU-a izvan Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama; ističe da je za borbu protiv prakse traženja najpovoljnijeg sudskog sustava („forum shopping”) potrebno uvrstiti državu podrijetla prihoda od oglašavanja, jezik usluge te ciljanu publiku oglasa i sadržaja među kriterije za određivanje ili osporavanje „države podrijetla” audiovizualne usluge;

64.  vjeruje da svi subjekti koji se bave audiovizualnim medijskim uslugama, uključujući pružatelje internetskih platformi za audiovizualne medije i korisničkih sučelja, trebaju biti obuhvaćeni Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama; naglašava važnost pravila kojima je u cilju olakšati pronalaženje pravnog sadržaja i informacija kako bi se osnažili medijska sloboda, pluralizam i neovisno istraživanje te zajamčilo načelo o nediskriminaciji, kojim se čuva jezična i kulturna raznolikost; ističe da u svrhu jamčenja olakšanog pronalaženja audiovizualnog sadržaja od javnog interesa države članice mogu uvesti specifične propise kojima je cilj zadržati kulturnu i jezičnu raznolikost, raznolikost informacija, mišljenja i medija, zaštitu djece, mladih ili manjina te općenito zaštitu potrošača; poziva na poduzimanje mjera kojima se ugroženim osobama jamči pristup audiovizualnim medijskim uslugama; potiče Komisiju da potiče zakonitu ponudu audiovizualnog medijskog sadržaja davanjem prednosti neovisnim europskim djelima;

65.  potiče Komisiju da uzme u obzir promjene u obrascima pregledavanja te nove načine pristupanja audiovizualnom sadržaju, i to usklađivanjem linearnih i nelinearnih usluga te utvrđivanjem minimalnih zahtjeva na europskoj razini za sve audiovizualne medijske usluge kako bi se zajamčila njihova usklađena primjena, osim u slučajevima kada je riječ o neizostavnom dijelu sadržaja, tj. usluga koje nisu audiovizualne; poziva Komisiju i države članice da pojam medijskih usluga iz članka 1. Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama definiraju na takav način da države članice zadržavaju određeni stupanj fleksibilnosti, a veća se pozornost usmjeri na potencijalni društvenopolitički učinak tih usluga i određene značajke tog učinka, posebno na njihovu važnost za stvaranje mišljenja i za raznolikost mišljenja te na pitanje uredničke odgovornosti;

66.  poziva Komisiju i države članice da na jednak način i učinkovito primijene zabranu svih audiovizualnih medijskih sadržaja u EU-u u slučaju kršenja ljudskog dostojanstva, poticanja na mržnju ili rasizma;

67.  naglašava da prilagodba Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama mora smanjiti broj propisa i jačati zajedničku regulaciju i samoregulaciju uspostavljanjem ravnoteže između prava i obveza radiotelevizijskih kuća te prava i obveza drugih subjekata na tržištu, i to primjenom horizontalnog regulatornog pristupa koji obuhvaća različite medije; smatra da je potrebno dati prednost načelu jasne prepoznatljivosti i razlikovanja između oglašavanja i programskog sadržaja u odnosu na načelo odvajanja oglašavanja i programskog sadržaja u svim oblicima medija; poziva Komisiju da provjeri je li i dalje korisno i primjereno poštovati odjeljak 6.7 njezine Komunikacije o primjeni pravila o državnim potporama na javne radiodifuzijske usluge;

68.  smatra da bi pravni koncept iz Direktive 93/83/EEZ, nakon što se provede njegova daljnja procjena, mogao poboljšati prekogranični pristup zakonitom internetskom sadržaju i uslugama na jedinstvenom digitalnom tržištu, bez dovođenja u pitanje načela slobode ugovaranja, prikladne isplate naknada autorima i umjetnicima te teritorijalne prirode ekskluzivnih prava;

3.3. Primjereno regulatorno okruženje za platforme i posrednike

3.3.1. Uloga internetskih platformi

69.  potiče Komisiju da ispita mogu li se mogući problemi u pogledu internetskih platformi riješiti prikladnom i potpunom provedbom postojećega zakonodavstva i djelotvornom provedbom propisa EU-a u području tržišnog natjecanja kako bi se osigurali jednaki uvjeti te pošteno i učinkovito tržišno natjecanje među internetskim platformama i izbjeglo stvaranje monopola; poziva Komisiju na održavanje politike pogodne za razvoj inovacija prema internetskim platformama kojima se olakšava pristup tržištu i potiču inovacije; smatra da bi transparentnost, nediskriminacija, omogućivanje prelaska na druge platforme ili internetske usluge kojima se potrošačima pruža izbor, pristup platformama te prepoznavanje i nadilaženje prepreka pri nastajanju i razvoju platformi trebali biti prioriteti;

70.  napominje, osim toga, da su odredbe Direktive o elektroničkoj trgovini naknadno pojačale Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi, Direktiva o pravima potrošača i ostale sastavnice pravne stečevine u pogledu prava potrošača te da se te direktive provode na odgovarajući način i primjenjuju u jednakoj mjeri na trgovce koji posluju na internetskim platformama i trgovce na tradicionalnim tržištima; poziva Komisiju da surađuje sa svim dionicima i Parlamentom kako bi se uvele jasne smjernice o primjenjivosti pravne stečevine u pogledu potrošača na trgovce koji posluju na internetskim platformama i, prema potrebi, pruži potporu nacionalnim tijelima za zaštitu potrošača država članica u pravilnom provođenju zakona o zaštiti potrošača;

71.  cijeni inicijativu Komisije da analizira ulogu internetskih platformi u digitalnom gospodarstvu u okviru strategije jedinstvenoga digitalnog tržišta jer će utjecati na nekoliko nadolazećih zakonodavnih prijedloga; smatra da bi analiza trebala služiti utvrđivanju potvrđenih i dobro definiranih problema u posebnim poslovnim područjima i mogućim nedostacima u pogledu zaštite potrošača te razlikovanju internetskih usluga i pružatelja internetskih usluga; ističe da je s platformama koje se odnose na kulturna dobra, posebno audiovizualne medije, potrebno postupati na poseban način kojim se poštuje Konvencija UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja;

72.  traži od Komisije da u prvom tromjesečju 2016. obavijesti Parlament o rezultatima relevantnog savjetovanja i osigura dosljedan pristup u nadolazećim revizijama zakonodavstva; upozorava na stvaranje tržišnih poremećaja ili prepreka pristupu internetskih usluga tržištu uvođenjem novih obveza radi unakrsnog subvencioniranja određenih starih poslovnih modela;

73.  ističe da je ograničena odgovornost posrednika ključna za zaštitu otvorenosti interneta, temeljnih prava, pravne sigurnosti i inovacija; priznaje, u tom pogledu, da su odredbe o odgovornosti posrednika u Direktivi o elektroničkoj trgovini otporne na promjene u budućnosti i tehnološki neutralne;

74.  skreće pozornost na činjenicu da, kako bi imao koristi od ograničenja odgovornosti, pružatelj usluga informacijskog društva mora nakon što zaista dozna za postojanje nezakonitih aktivnosti ili nakon što postane svjestan toga brzo djelovati kako bi uklonio dotične informacije ili im onemogućio pristup; traži od Komisije da osigura ujednačenu provedbu ove odredbe u skladu s Poveljom o temeljnim pravima kako bi se izbjegla svaka privatizacija provedbe zakona i osiguralo poduzimanje odgovarajućih i razumnih mjera protiv prodaje nezakonitog sadržaja i dobara;

75.  smatra da, s obzirom na tržišta koja se brzo razvijaju i različitost platformi koje se kreću od neprofitnih platformi do platformi s modelima poslovanja „B2B” (između poduzeća) i obuhvaćaju različite usluge, sektore i niz različitih subjekata, ne postoji jasna definicija platformi te bi univerzalan pristup mogao ozbiljno ometati inovacije i staviti europske tvrtke u nepovoljan položaj u pogledu konkurentnosti u svjetskoj ekonomiji;

76.  smatra da neki posrednici na internetu i internetske platforme stvaraju prihod od kulturnih djela i sadržaja, ali taj se prihod ne dijeli uvijek s autorima; poziva Komisiju da razmotri mogućnosti koje se temelje na dokazima kako bi riješila pitanje prijenosa vrijednosti sa sadržaja na usluge kojim će se autorima, izvođačima i nositeljima prava omogućiti isplata poštene naknade za uporabu njihova rada na internetu bez kočenja inovacija;

3.3.2. Nove mogućnosti koje nudi ekonomija dijeljenja

77.  pozdravlja povećanu konkurenciju i izbor za potrošače koji nastaju iz ekonomije dijeljenja te mogućnosti za otvaranje radnih mjesta, gospodarski rast, konkurentnost, više uključivo tržište rada i gospodarstvo EU-a s većom cirkularnošću zbog učinkovitije uporabe resursa, vještina i drugih sredstava; potiče Komisiju i države članice da podrže daljnji razvoj ekonomije dijeljenja utvrđivanjem umjetnih prepreka i relevantnoga zakonodavstva kojim se sprečava njezin rast;

78.  potiče Komisiju da u okviru ekonomije dijeljenja analizira kako postići ravnotežu između osnaživanja i zaštite potrošača te, ako je potrebno objašnjenje, jamči primjerenost zakonodavnog okvira u digitalnom području, uključujući u slučajevima moguće zlouporabe, te da ocijeni u kojem su području ex-post pravni lijekovi dovoljni ili učinkovitiji;

79.  napominje da je u interesu samih društava koja primjenjuju te nove poslovne modele na temelju ugleda i povjerenja da donesu mjere kojima se odvraća od nezakonitih aktivnosti uz istodobno pružanje novih elemenata sigurnosti potrošača;

80.  potiče Komisiju da uspostavi skupinu dionika zaduženu za promicanje najboljih praksi u sektoru ekonomije dijeljenja;

81.  poziva države članice da osiguraju da su zapošljavanje i socijalne politike primjereni za digitalne inovacije, poduzetništvo i rast ekonomije dijeljenja te njezin potencijal za fleksibilnije oblike zapošljavanja utvrđivanjem novih oblika zapošljavanja i ocjenjivanjem potrebe za osuvremenjivanjem socijalnog zakonodavstva i zakonodavstva o zapošljavanju kako bi se postojeća prava zapošljavanja i programi socijalne skrbi mogli zadržati i u digitalnom radnom okruženju; ističe da je pružanje socijalne sigurnosti u nadležnosti država članica; traži od Komisije da utvrdi i olakša razmjene primjera najbolje prakse u EU-u u tim područjima i na međunarodnoj razini;

3.3.3. Borba protiv nezakonitog sadržaja na internetu

82.  poziva Komisiju da promiče politike i pravni okvir za borbu protiv kiberkriminala i nezakonitog sadržaja na internetu, uključujući govor mržnje, koji će u potpunosti biti u skladu s temeljnim pravima utvrđenim u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, posebno s pravom na slobodu izražavanja i informiranja, postojećim zakonodavstvom EU-a ili država članica te s načelima nužnosti, proporcionalnosti, propisnog pravnog postupka i vladavine prava; smatra da je za postizanje tog cilja potrebno:

–  pružiti dosljedne i učinkovite mehanizme kojima bi se europske i nacionalne policijske agencije i tijela kaznenog progona koristili u cilju provedbe zakona;

–  pružiti jasne smjernice za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, uključujući govor mržnje;

–  podržati javno-privatna partnerstva i dijalog između javnih i privatnih subjekata u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a;

–  objasniti ulogu posrednika i internetskih platformi s obzirom na Povelju o temeljnim pravima Europske unije;

–  osigurati da se osnivanje jedinice Europske unije za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima (EU IRU) u sklopu Europola temelji na pravnoj osnovi koja odgovara njezinim aktivnostima;

–  osigurati posebne mjere za borbu protiv seksualnog iskorištavanja djece na internetu i učinkovitu suradnju između svih dionika kako bi se zajamčila prava i zaštita djece na internetu te poticati inicijative čiji je cilj ostvariti sigurnost interneta za djecu te

–  surađivati s relevantnim dionicima u promicanju obrazovnih kampanja i kampanja za podizanje razine svijesti;

83.  pozdravlja Komisijin plan djelovanja za osuvremenjivanje provedbe zaštite prava intelektualnog vlasništva na internetu, s posebnim naglaskom na povredama komercijalnih razmjera; smatra da je provedba zaštite autorskih prava kako je utvrđena u Direktivi 2004/48/EZ iznimno važna te da su autorska prava i srodna prava djelotvorna samo onoliko koliko i mjere provedbe za njihovu zaštitu;

84.  naglašava da se EU suočava sa znatnim brojem povreda prava intelektualnog vlasništva; ističe ulogu Europske promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasništva u pružanju pouzdanih podataka i objektivne analize utjecaja povreda na gospodarske subjekte; poziva na djelotvoran, održiv, razmjeran i osuvremenjen pristup provedbi i zaštiti prava intelektualnog vlasništva na internetu, s posebnim naglaskom na povredama komercijalnih razmjera;

85.  primjećuje da u nekim slučajevima povrede autorskih prava mogu nastati zbog teškoće u pronalasku zakonito dostupnog željenog sadržaja; stoga poziva na razvoj i javno promicanje šireg raspona zakonitih ponuda prilagođenih korisnicima;

86.  pozdravlja pristup „slijedi novac” i potiče subjekte u lancu opskrbe da poduzimaju usklađene i razmjerne mjere za borbu protiv povrede prava intelektualnog vlasništva na komercijalnoj razini oslanjanjem na praksu dobrovoljnih sporazuma; ističe da Komisija, zajedno s državama članicama, treba promicati svjesnost i dužnu pažnju u lancu opskrbe te poticati razmjenu informacija i primjera najbolje prakse te poboljšanu suradnju javnog i privatnog sektora; ustraje u tome da sve mjere trebaju biti opravdane, usklađene, razmjerne i uključivati mogućnost učinkovitih pravnih lijekova prilagođenih korisnicima za ugrožene strane; smatra da je nužno podizati svijest korisnika o posljedicama nastalima zbog povrede autorskih i srodnih prava;

3.4. Jačanje povjerenja i sigurnosti u digitalne mreže, industrije, usluge i infrastrukture te u obradu osobnih podataka

87.  smatra da je, kako bi se osiguralo povjerenje i sigurnost u digitalne usluge, tehnologije temeljene na podacima, sustave informacijskih tehnologija i plaćanja, kritičnu infrastrukturu i internetske mreže, potrebno povećanje sredstava i suradnja između europske industrije kibernetičke sigurnosti, javnog i privatnog sektora, posebno preko istraživačke suradnje, uključujući Obzor 2020. i javno-privatna partnerstva; podržava razmjenu primjera najbolje prakse među državama članicama u pogledu javno-privatnih partnerstava u tom području;

88.  poziva na nastojanja da se poboljša otpornost na kibernetičke napade, posebno s poboljšanom ulogom Europske agencije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA), kako bi se povećala svjesnost rizika i poznavanja temeljnih sigurnosnih procesa među korisnicima, posebno malim i srednjim poduzećima, kako bi se osiguralo da društva imaju osnovne razine sigurnosti, kao što su šifriranje podataka s kraja na kraj te komunikacije i ažuriranje podataka, i kako bi se potaknula uporaba koncepta integrirane sigurnosti;

89.  smatra da pružatelji softvera trebaju korisnicima bolje promicati sigurnosne prednosti softvera otvorenog koda i sigurnosna ažuriranja softvera; poziva Komisiju da ispita koordinirani program na razini EU-a za razotkrivanje slabosti, uključujući popravak poznatih nedostataka programske opreme, kao sredstva za borbu protiv zlouporabe nedostataka programske opreme te povreda sigurnosti i sigurnosti osobnih podataka;

90.  smatra da je potrebna brza prilagodba svrsi primjerene Direktive o sigurnosti mreže i informacija kako bi se pružio usklađen pristup EU-a kibernetičkoj sigurnosti; smatra da su ambicioznija razina suradnje među državama članicama i relevantnim institucijama i tijelima u EU-u te razmjena primjera najbolje prakse nužne za daljnju digitalizaciju industrije, uz istodobnu zaštitu temeljnih prava EU-a, posebno zaštitu podataka;

91.  ističe činjenicu da se zbog brzorastućeg broja napada na mreže i slučajeva kiberkriminala nameće potreba za usklađenim odgovorom EU-a i njegovih država članica radi jamčenja visoke razine mrežne i informacijske sigurnosti; vjeruje da pružanje sigurnosti na internetu obuhvaća zaštitu mreža i kritične infrastrukture, osiguravanje sposobnosti tijela kaznenog progona da se bore protiv kriminala, uključujući terorizam, nasilnu radikalizaciju, seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece na internetu te uporabu podataka nužnih za borbu protiv kriminala na internetu i izvan njega; ističe da je tako definirana sigurnost, u kombinaciji sa zaštitom temeljnih prava u kiberprostoru, ključna za jačanje povjerenja u digitalne usluge te stoga čini nužnu osnovu za uspostavu konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta;

92.  podsjeća da su alati poput šifriranja korisni građanima i poduzećima kao jedno od sredstava za osiguranje privatnosti i barem osnovne razine sigurnosti komunikacije; osuđuje činjenicu da se šifriranjem može koristiti i u kriminalne svrhe;

93.  pozdravlja Europski centar za kibernetički kriminal (EC3) pri Europolu, koji pridonosi bržim reakcijama u slučaju kibernetičkih napada; poziva na donošenje zakonodavnog prijedloga u cilju jačanja mandata Europskog centra za kibernetički kriminal (EC3) te poziva na brzo prenošenje Direktive 2013/40/EU od 12. kolovoza 2013. o napadima na informacijske sustave;

94.  napominje da se razotkrivanjem slučajeva elektroničkog masovnog nadzora pokazala potreba za vraćanjem povjerenja građana u privatnost, sigurnost i zaštitu digitalnih usluga te u tom pogledu ističe potrebu za strogim poštovanjem postojećeg zakonodavstva o zaštiti podataka i temeljnih prava pri obradi osobnih podataka u komercijalne svrhe ili u svrhe kaznenog progona; u tom kontekstu podsjeća na važnost postojećih alata kao što su ugovori o uzajamnoj pravnoj pomoći kojima se poštuje vladavina prava i smanjuje rizik od neprimjerenog pristupa podacima koji su pohranjeni na stranom teritoriju;

95.  ponavlja da u skladu s člankom 15. stavkom 1. Direktive o elektroničkoj trgovini (2000/31/EZ) „države članice ne mogu uvesti opću obvezu za davatelje” usluga prijenosa, pohrane i smještaja informacija na poslužitelju „da prate informacije koje prenose ili pohranjuju niti opću obvezu da aktivno traže činjenice ili okolnosti koje bi ukazivale na protuzakonite aktivnosti”; posebno podsjeća da je Sud Europske unije u presudama C-360/10 i C-70/10 odbacio mjere za „aktivno praćenje” gotovo svih korisnika usluga o kojima je riječ (u jednom predmetu pružatelji usluga pristupa internetu, u drugom predmetu društvena mreža) i ustvrdio da bi trebalo isključiti mogućnost bilo kakva naloga kojim se od pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju zahtijeva opće praćenje;

4. ISKORIŠTAVANJE PUNOG POTENCIJALA RASTA DIGITALNOGA GOSPODARSTVA

96.  smatra da je, u svjetlu središnje važnosti europske industrije i digitalnoga gospodarstva, koje raste mnogo brže od ostatka gospodarstva, digitalna transformacija industrije ključna za konkurentnost europskoga gospodarstva i njegov prijenos energije, ali može biti uspješna samo ako europska trgovačka društva razumiju njezin značaj u pogledu povećane djelotvornosti i pristupa neiskorištenom potencijalu s bolje integriranim i povezanim vrijednosnim lancem koji brzo i fleksibilno može odgovoriti na potražnje potrošača;

97.  poziva Komisiju da odmah razvije plan za digitalnu transformaciju, uključujući osuvremenjivanje zakonodavstva i uporabu relevantnih instrumenata za ulaganje u istraživanje i razvoj te infrastrukturu, kako bi se podržala digitalizacija industrije u svim sektorima, kao što su proizvodnja, energetika, prijevoz i maloprodaja, poticanjem usvajanja digitalnih tehnologija i povezivosti s kraja na kraj u vrijednosnim lancima te inovativnih usluga i poslovnih modela;

98.  smatra da bi regulatorni okvir trebao industrijama osigurati prihvaćanje i predviđanje tih promjena kako bi se pridonijelo otvaranju radnih mjesta, rastu i regionalnoj konvergenciji;

99.  osim toga, poziva da se posebna pozornost posveti malim i srednjim poduzećima, posebno uključujući moguću reviziju Europske inicijative za malo poduzetništvo, jer je njihova digitalna transformacija obvezna za konkurentnost i otvaranje radnih mjesta u gospodarstvu te za užu suradnju između osnovanih trgovačkih društava i novoosnovanih poduzeća koja bi mogla dovesti do održivijeg i konkurentnijeg industrijskog modela te pojave svjetskih vođa;

100.  ponovno naglašava važnost europskih satelitskih navigacijskih sustava, a osobito Galilea i Egnosa, za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta u odnosu na položaj podataka i stavljanje vremenskih pečata za aplikacije veliki podaci ili Internet stvari;

4.1. Izgradnja podatkovnoga gospodarstva

101.  smatra da je gospodarstvo temeljeno na podacima ključno za gospodarski rast; ističe mogućnosti koje nove informacijske i komunikacijske (IKT) tehnologije kao što su veliki podaci, računalstvo u oblaku, Internet stvari, 3D ispis i druge tehnologije mogu donijeti gospodarstvu i društvu, osobito ako se integriraju u druge sektore kao što su energetika, prijevoz i logistika, financijske usluge, obrazovanje, maloprodaja, proizvodnja, istraživanje ili zdravlje te sustav hitne pomoći i ako ih javna tijela javne upotrebljavaju za razvoj pametnih gradova, bolje upravljanje resursima i veću zaštitu okoliša; posebno ističe mogućnosti koje nudi digitalizacija energetskog sektora s pametnim metrima, pametnim mrežama i čvorištima podataka za učinkovitiju i fleksibilniju proizvodnju energije; naglašava važnost javno-privatnih partnerstava i pozdravlja inicijative Komisije u tom pogledu;

102.  traži od Komisije da prouči mogućnost besplatnog pristupa u digitalnom obliku svakom znanstvenom istraživanju koje se barem polovično financira javnim sredstvima, u razumnom roku koji neće naštetiti ekonomskoj i socijalnoj koristi, uključujući angažman izdavačkih kuća u tom pogledu;

103.  poziva Komisiju da do ožujka 2016. provede široku i transparentnu reviziju velikih podataka u kojoj će sudjelovati svi važni stručnjaci, uključujući znanstvenike, civilno društvo te javni i privatni sektor, usmjerenu na predviđanje potreba tehnologija velikih podataka i računalne infrastrukture, posebno europskih superračunala, uključujući bolje uvjete u neregulatornom i postojećem regulatornom okviru za rast i inovacije u tom sektoru, te na povećanje mogućnosti i rješavanje mogućih rizika i izazova za izgradnju povjerenja u pogledu, primjerice, pristupa podacima, sigurnosti i zaštiti podataka;

104.  poziva na razvoj tehnološki neutralnoga europskog pristupa otpornog na promjene u budućnosti i snažnije povezivanje jedinstvenog tržišta u pogledu Interneta stvari i industrijskog interneta, uz transparentnu strategiju za postavljanje standarda i interoperabilnost, te jačanje povjerenja u te tehnologije zahvaljujući sigurnosti, transparentnosti te integriranom i zadanom privatnošću; pozdravlja inicijativu za „slobodan protok podataka” kojom bi se trebala objasniti pravila o podacima u pogledu uporabe, pristupa i vlasništva, uzimajući u obzir zabrinutost zbog utjecaja lokalizacije podataka na funkcioniranje jedinstvenog tržišta, te omogućiti mijenjanje pružatelja podatkovnih usluga kako bi se izbjeglo „zaključavanje” (lock-in) i poremećaji na tržištu;

Internet105.  smatra da otvoreni podaci javnih uprava trebaju biti pravilo; potiče na ostvarivanje napretka u pogledu razine i učestalosti pružanja informacija kao otvorenih podataka, utvrđivanja ključnih skupova podataka koji trebaju biti dostupni i promicanja ponovne uporabe otvorenih podataka u otvorenom obliku zbog njihove vrijednosti za razvoj inovativnih usluga, uključujući prekogranična rješenja, transparentnost i korist za gospodarstvo i društvo;

106.  uzima u obzir sve veću zabrinutost potrošača u EU-u kad je riječ o tome kako pružatelji internetskih usluga upotrebljavaju i zaštićuju osobne podatke jer je to ključno za izgradnju povjerenja potrošača u digitalno gospodarstvo; naglašava da aktivni korisnici imaju važnu ulogu u poticanju konkurentnosti; stoga naglašava važnost boljeg informiranja potrošača o uporabi njihovih podataka, posebice u slučaju usluga pruženih u zamjenu za podatke, i o pravu koje imaju na prenosivost podataka; potiče Komisiju da objasni pravila o nadzoru nad podacima i prenosivosti podataka u skladu s ključnim načelom prema kojemu građani trebaju imati nadzor nad vlastitim podacima;

107.  mišljenja je da su poštovanje zakonodavstva o zaštiti podataka i učinkovite mjere u pogledu zaštite privatnosti i sigurnosti utvrđene u Općoj uredbi o zaštiti podataka, uključujući posebne odredbe koje se odnose na djecu kao ranjive potrošače, ključni za izgradnju povjerenja građana i potrošača u gospodarski sektor temeljen na podacima; naglašava da je potrebno podići razinu svijesti o ulozi podataka i o značenju dijeljenja podataka za potrošače s obzirom na njihova temeljna prava u okviru gospodarstva te utvrditi pravila o vlasništvu nad podacima i kontroli građana nad vlastitim podacima; ističe ulogu personalizacije usluga i proizvoda koju bi trebalo razviti u skladu s uvjetima koji se odnose na zaštitu podataka; poziva na promicanje zadane i integrirane privatnosti, što bi također moglo pozitivno utjecati na inovacije i gospodarski rast; naglašava potrebu za jamčenjem nediskriminirajućeg pristupa obradi svih vrsta podataka; naglašava važnost pristupa utemeljenog na riziku, čijom se primjenom pridonosi izbjegavanju nepotrebnog administrativnog opterećenja te se pruža pravna sigurnost, posebno za mala i srednja poduzeća te za novoosnovana poduzeća, kao i važnost demokratskog nadzora i stalnog praćenja koje provode tijela javne vlasti; ističe da je osobne podatke potrebno posebno zaštititi te priznaje da se donošenjem dodatnih zaštitnih mjera kao što su pseudonimizacija ili anonimizacija može pojačati zaštita kad se aplikacije za velike podatke i pružatelji internetskih usluga koriste osobnim podacima;

108.  primjećuje da se Komisijinom ocjenom Direktive o bazi podataka ova direktiva smatra preprekom razvoju europskoga gospodarstva temeljenog na podacima; poziva Komisiju da prati političke mogućnosti za ukidanje Direktive 96/9/EZ;

4.2. Poticanje konkurentnosti s pomoću interoperabilnosti i normizacije

109.  smatra da plan normizacije IKT-a i revizija okvira interoperabilnosti, uključujući Komisijine mandate europskim organizacijama za normizaciju, trebaju biti dio europske digitalne strategije za stvaranje ekonomije razmjera, ušteda u proračunu i povećane konkurentnosti europskih trgovačkih društava te za povećanje međusektorske i prekogranične interoperabilnosti dobara i usluga s pomoću bržeg definiranje, na otvoren i konkurentan način, dobrovoljnih, tržišno usmjerenih i globalnih normi koje mala i srednja poduzeća mogu jednostavno provoditi; potiče Komisiju da osigura da postupci normizacije uključuju sve važne dionike, privlače najbolje tehnologije i izbjegavaju rizik od stvaranja monopola ili zatvorenih vrijednosnih lanaca, posebno za mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća, i da aktivno promiče europske norme na međunarodnoj razini u svjetlu globalne prirode inicijativa normizacije IKT-a;

110.  traži od Komisije i Vijeća da povećaju udio besplatnog softvera otvorenoga koda te njegove ponovne upotrebe u tijelima javne uprave i između njih kao rješenje za povećanje interoperabilnosti;

111.  napominje da se Komisija trenutačno savjetuje s relevantnim dionicima o uspostavi interoperabilne, normirane, sigurne platforme slobodnog pristupa koja se ugrađuje u vozilo radi mogućih budućih primjena ili usluga, kao što je Parlament zatražio Uredbom o uvođenju sustava e-Poziva; poziva Komisiju da osigura da ova platforma neće ograničavati inovacije, slobodno tržišno natjecanje i izbor potrošača;

112.  poziva Komisiju, uzimajući u obzir brze inovacije u sektoru prometa, da razvije usklađenu strategiju o povezivosti u sektoru prometa te da posebno uspostavi regulatorni okvir za umrežena vozila kako bi se osigurala interoperabilnost s različitim uslugama, uključujući daljinsku dijagnostiku i održavanje, i aplikacijama kako bi se poduprlo pošteno tržišno natjecanje i zadovoljila snažna potreba za proizvodima koji poštuju zahtjeve za kibernetičku sigurnost i zaštitu podataka, ali i osigurala fizička sigurnost putnika; smatra da su potrebna partnerstva automobilske i telekomunikacijske industrije kako bi se diljem Europe osigurao razvoj umreženih vozila i infrastrukture za umrežena vozila na temelju zajedničkih standarda;

4.3. Uključivo e-društvo

113.  napominje da internet i IKT imaju golem utjecaj na emancipaciju žena i djevojčica; potvrđuje da sudjelovanje žena u digitalnom sektoru EU-a ima pozitivan utjecaj na europski BDP; priznaje značajan potencijal inovatorica i poduzetnica te ulogu koju one mogu imati u digitalnoj transformaciji; ističe potrebu da se prevladaju rodni stereotipi te potpuno podržava i potiče digitalnu poduzetničku kulturu za žene te njihovu integraciju i sudjelovanje u informacijskom društvu;

114.  priznaje potencijal jedinstvenoga digitalnog tržišta da osigura dostupnost i sudjelovanje svih građana, uključujući osobe s posebnim potrebama, starije osobe, manjine i ostale građane koji pripadaju osjetljivim skupinama, u pogledu svih aspekata digitalnoga gospodarstva, uključujući proizvode i usluge zaštićene autorskim i srodnim pravima, posebno razvojem uključivog e-društva i osiguravanjem potpune dostupnosti svih programa e-uprave i e-administracije; izrazito je zabrinut zbog izostanka napretka u ratifikaciji Ugovora iz Marakeša te potiče na njegovu ratifikaciju čim prije; ističe, u tom pogledu, hitnost brzog donošenja prijedloga za Direktivu o dostupnosti internetskih stranica javnih tijela;

4.3.1. Digitalne vještine i stručnost

115.  skreće pozornost na činjenicu da je neusklađenost ponude i potražnje u pogledu vještina problem za razvoj digitalne ekonomije, otvaranje radnih mjesta i konkurentnost Unije te poziva Komisiju da hitno razvije strategiju vještina kojom se taj nedostatak može riješiti; poziva Komisiju da se koristi odobrenim sredstvima iz Inicijative za zapošljavanje mladih za potporu udruga (lokalni pokreti) koje mladima u nepovoljnom položaju omogućuju usvajanje digitalnih vještina; poziva države članice da daju vlastitu podršku tome stavljajući im na raspolaganje prostor;

116.  poziva Komisiju i države članice da promiču medijsku pismenost i internetsku pismenost za sve građane EU-a, posebno za osobe iz osjetljivih skupina, preko inicijativa i usklađenih aktivnosti i ulaganja u stvaranje europskih mreža za podučavanje medijske pismenosti; ističe da su vještina samostalnog i kritičkog korištenja medijima i rješavanje problema preopterećenja informacijama jedna od zadaća cjeloživotnog učenja svih generacija koja se stalno mijenja kako bi se svim generacijama omogućilo prikladno i samostalno rješavanje problema preopterećenja informacijama; ističe da sve veća složenost profila poslova i vještina donosi i nove zahtjeve, posebno u vezi s poznavanjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), u području osposobljavanja, kao i daljnjeg obrazovanja i cjeloživotnog učenja;

117.  potiče države članice da integriraju stjecanje digitalnih vještina u školske kurikule, poboljšaju potrebnu tehničku opremu i promiču suradnju između sveučilišta i tehničkih fakulteta u cilju razvoja zajedničkih programa e-učenja koji se priznaju u sustavu ECTS bodova; ističe da programi obrazovanja i osposobljavanja trebaju biti usmjereni za razvijanje kritičkog razmišljanja o primjeni novih medija, digitalnih i informacijskih uređaja i sučelja te na njihovo temeljito poznavanje kako bismo postali aktivni korisnici, a ne samo krajnji korisnici tih novih tehnologija; ističe važnost prikladnog osposobljavanja učitelja o digitalnim vještinama, načinima učinkovitog prenošenja tih vještina, uključujući uspjeh digitalnog učenja u obliku igre, i načinima kako ih općenito koristiti za potporu učenju tako što se matematika, informatika, znanost i tehnologija prikazuju na zanimljiv način; poziva Komisiju i države članice da pojačaju istraživanja o učincima digitalnih medija na kognitivne vještine;

118.  napominje da su javna i privatna ulaganja te nove mogućnosti financiranja u strukovnom obrazovanju i cjeloživotnom učenju potrebne kako bi se osiguralo da radnici, posebno manje kvalificirani radnici, posjeduju odgovarajuće vještine za digitalno gospodarstvo; poziva Komisiju i države članice da zajedno s privatnom industrijom osmisle jednostavno dostupne, standardizirane i certificirane tečajeve na internetu te inovativne i dostupne programe za usvajanje e-vještina kako bi polaznici usvojili barem minimalne digitalne vještine; potiče države članice da te tečajeve na internetu uvrste u program Jamstva za mlade; potiče Komisiju i države članice da stvore temelje za uzajamno priznavanje digitalnih vještina i kvalifikacija uspostavom europskog sustava za certificiranje ili ocjenjivanje po uzoru na zajednički europski referentni okvir za učenje i podučavanje jezika; naglašava da kulturnoj raznolikosti u Europi, kao i višejezičnosti, pogoduje prekogranični pristup sadržaju;

119.  pozdravlja osnivanje velike koalicije za digitalna radna mjesta na europskoj razini, potiče poduzeća da joj se pridruže te potiče Komisiju i države članice da olakšaju aktivno sudjelovanje malih i srednjih poduzeća; pozdravlja razmatranja Komisije o izgradnji novih sustava za pohranu znanja za javni sektor uvođenjem tehnologija u oblaku te dubinske analize teksta i podataka koje su ovjerene i zaštićene u okviru zakona o zaštiti podataka; smatra da je za korištenje takvim tehnologijama potrebno posebno osposobiti osoblje u knjižnicama, arhivima i na poslovima dokumentiranja; poziva na uporabu i razvijanje licencija „Creative Commons” kako bi se zajednička digitalna djela i komunikacija podučavali i primjenjivali u svim državama i na svim jezicima u području obrazovanja i osposobljavanja te u javnim ustanovama za istraživanje i da ih se promiče u postupcima javne nabave; primjećuje ključnu ulogu dvostrukog osposobljavanja;

120.  primjećuje da je javno i privatno ulaganje u strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje potrebno da bi se osiguralo da radna snaga EU-a, uključujući „digitalnu radnu snagu” koja ima nestandardne oblike zaposlenja, posjeduje odgovarajuće vještine za digitalnu ekonomiju; primjećuje da su neke države članice uvele prava kojima se radnicima jamči minimalno pravo na plaćeni dopust radi obrazovanja kao mjeru kojom se povećava pristup radnika obrazovanju i osposobljavanju;

4.3.2. e-uprava

121.  smatra da razvoj e-uprave treba imati prednost u inovacijama jer ima učinak poluge na sve sektore gospodarstva te povećava učinkovitost, interoperabilnost i transparentnost, smanjuje troškove i administrativno opterećenje, omogućuje bolju suradnju među javnim upravama te pruža bolje i personalizirane usluge koje su više prilagođene korisnicima za sve građane i poduzeća s obzirom na mogućnosti koje nude digitalne društvene inovacije; potiče Komisiju da bude primjer u području e-uprave te da zajedno s državama članicama osmisli ambiciozan i sveobuhvatan plan djelovanja za e-upravu; smatra da bi se taj plan djelovanja trebao temeljiti na potrebama korisnika i primjerima najbolje prakse, uključujući mjerila za napredak, postupan sektorski pristup u primjeni načela „samo jedanput” u tijelima javne uprave prema kojemu se od građana i poduzeća ne bi trebale tražiti informacije koje su već pružili tijelima javne vlasti, uz istodobno osiguravanje privatnosti građana i visoke razine zaštite podataka sukladno sa zahtjevima i načelima paketa reformi zaštite podataka EU-a te potpuno u skladu s Poveljom o temeljnim pravima i visokom razinom sigurnosti u pogledu tih inicijativa; smatra da bi također trebao osigurati potpuno prekogranično uvođenje elektroničkih osobnih iskaznica (eOI) i e-potpisa s visokim stupnjem kodiranja, posebno s brzom provedbom Uredbe eIDAS i povećanom dostupnosti javnih usluga na internetu; ističe da je važno da građani i poduzeća imaju pristup međusobno povezanim komercijalnim registrima;

122.  poziva na uvođenje sveobuhvatnog i potpuno dostupnog jedinstvenog digitalnog pristupnika koji se oslanja na postojeće inicijative i mreže, kao jedinstvenog i cjelovitog digitalnog procesa za osnivanje i djelovanje poduzeća diljem EU-a, uključujući osnivanje poduzeća preko interneta i naziva domena, razmjene podataka o sukladnosti, prepoznavanja e-računa, poreznih prijava, pojednostavljenog elektroničkog sustava PDV-a, informacija na internetu o sukladnosti proizvoda, zapošljavanja ljudskih resursa i upućivanja radnika, prava potrošača, pristupa mrežama korisnika i poduzeća, postupaka obavještavanja i mehanizama za rješavanja sporova;

123.  nadalje poziva Komisiju i države članice da osiguraju potpunu provedbu jedinstvenih kontaktnih točaka, kako je određeno Direktivom o uslugama, te poduzmu sve potrebne mjere za jamčenje njihova učinkovitog funkcioniranja, oslobađajući tako njihov puni potencijal;

124.  zabrinut je zbog toga što su infrastrukture oblaka za istraživače i sveučilišta rascjepkane; poziva Komisiju da u suradnji sa svim važnim dionicima osmisli plan djelovanja koji bi doveo do osnivanja europskoga otvorenog oblaka za znanost do kraja 2016., koji bi trebao neprimjetno integrirati postojeće mreže, podatke te visokoučinkovite računalne sustave i usluge e-infrastrukture u svim znanstvenim područjima, u okviru zajedničkih politika, normi i ulaganja; smatra da bi to trebalo potaknuti razvoj oblaka i u područjima izvan znanosti te bolje povezivanje inovacijskih centara, ekosustava za novoosnovana poduzeća i bolju suradnju između sveučilišta i industrije u komercijalizaciji tehnologije, u skladu s relevantnim pravilima o povjerljivosti, i omogućivanje međunarodne usklađenosti i suradnje u tom području;

125.  poziva Komisiju i države članice da obnove svoju obvezu prema istraživanju strategije EU 2020. i ciljevima inovacija kao sastavnim elementima konkurentnoga jedinstvenog digitalnog tržišta, gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta, sa sveobuhvatnim pristupom otvorenoj znanosti, otvorenim inovacijama, otvorenim podacima i prijenosu znanja; smatra da bi to trebalo uključivati revidiran pravni okvir za dubinsku analizu teksta i podataka u znanstveno-istraživačke svrhe, povećanu uporabu besplatnog softvera otvorenog koda, posebno u obrazovnim ustanovama i javnoj administraciji, te za mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća lakši pristup financijskim sredstvima programa Obzor 2020. prilagođenima kratkim inovacijskim ciklusima sektora IKT-a; ističe, u tom pogledu, važnost svih relevantnih inicijativa, od javno-privatnih partnerstava i inovacijskih klastera do europskih tehnoloških i znanstvenih parkova, posebno u manje industrijaliziranim europskim regijama, i programa ubrzanog razvoja za novoosnovana poduzeća i zajedničke tehnološke platforme te sposobnost dobivanja licencija za standardne osnovne patente, u okviru granica zakona EU-a o tržišnom natjecanju, prema FRAND-ovim uvjetima davanja odobrenja kako bi se sačuvali poticaji za istraživanje i razvoj te normizaciju i poticale inovacije;

126.  potiče Komisiju da napore usmjeri na provedbu odredbi o e-nabavi, kao i na europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (putovnica za javnu nabavu), kako bi se osigurale ekonomske prednosti i omogućio pristup tržištu EU-a za sve gospodarske subjekte koji su u skladu sa svim kriterijima o izboru, isključenju ili dodjeli; ističe obvezu tijela za nabavu da istaknu glavne razloge za svoju odluku da ne dijele ugovore na skupine u skladu s postojećim zakonodavstvom kako bi povećali pristup inovativnih trgovačkih društava te malih i srednjih poduzeća tržištima nabave;

4.4. Međunarodna dimenzija

127.  ističe važnost potpuno neovisne strukture upravljanja internetom kako bi internet ostao transparentan i uključiv model upravljanja koje uključuje više dionika na temelju načela interneta kao jedinstvene, otvorene, besplatne i stabilne platforme; smatra da je ključno iskoristiti odgodu prijenosa upravljanja ICANN-om u tu svrhu; snažno se zalaže za to da bi globalnu dimenziju interneta trebalo uzeti u obzir u svim bitnim politikama EU-a te poziva ESVD da potpuno iskoristi mogućnosti koje digitalizacija nudi u razvoju koherentne vanjske politike, osigura da je EU zastupljen u platformama za upravljanje internetom i da glasnije zastupa svoja stajališta u globalnim forumima, posebno u pogledu postavljanja standarda, protoka podataka, priprema za uvođenje tehnologije 5G i kibernetičke sigurnosti;

128.  prepoznaje globalni karakter gospodarstva utemeljenog na podacima; podsjeća na to da stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta ovisi o slobodnom protoku podataka unutar Europske unije i izvan nje; stoga poziva EU i države članice da, kada u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta surađuju s trećim zemljama, poduzmu korake u cilju osiguranja visoke razine zaštite podataka i sigurnoga međunarodnog prijenosa podataka, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i postojećom sudskom praksom EU-a;

129.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

OBRAZLOŽENJE

Komisija je 6. svibnja 2015. donijela prijedlog komunikacije „Digitalna strategija za Europu”, koji uključuje 16 inicijativa koje je potrebno predstaviti do kraja 2016. Stavljanjem jedinstvenoga digitalnog tržišta uz jedinstveno tržište zakonodavci EU-a postali su svjesni velikog broja mogućnosti za napredak poduzetnika i poduzeća EU-a te za potpuni oporavak tržišta rada EU-a od gospodarske krize i posljedičnih mjera. Inovacije u digitalnom sektoru neprestano mijenjaju načine na koji građani komuniciraju, dijele sadržaje, troše te čak i kako se ponašaju te stoga donosi nove mogućnosti za poduzeća i korisnike. Poboljšana primjena digitalnih tehnologija može dodatno poboljšati pristup građana informacijama i kulturi, povećati njihove mogućnosti zapošljavanja i pružiti im veći izbor proizvoda. Također ima potencijal za osuvremenjivanje i poboljšanje uprave i administracije u EU-u i njegovim državama članicama. Promicanje dinamičnoga gospodarstva nužno je za procvat inovacija i razvoj inovativnih trgovačkih društava; stoga bi se Europska komisija i države članice trebale na to usredotočiti. Također je potrebno uložiti više truda u promicanje poduzetničke kulture, uključujući inovativne poslovne modele, te bolje povezati mnoga inovativna čvorišta u Europi.

Strategija jedinstvenoga digitalnog tržišta sastoji se od triju dijelova: (1) pristup: bolji pristup digitalnoj robi i uslugama za potrošače i poduzeća diljem Europe; (2) okoliš: osiguravanje odgovarajućih ravnopravnih uvjeta za procvat digitalnih mreža i inovativnih usluga; (3) gospodarstvo i društvo: iskorištavanje punog potencijala rasta digitalnoga gospodarstva. Ovo je izvješće odgovor na 16 prijedloga koje je iznijela Europska komisija, dodatno razrađuje mjere koje će se poduzeti kako bi se dovršilo jedinstveno digitalno tržište i posljedice koje će provedbe jedinstvenoga digitalnog tržišta imati na društvo i gospodarstvo u cjelini.

Zakon o internetskoj prodaji

Komisija utvrđuje izostanak zajedničkog skupa pravila za prekograničnu internetsku prodaju kao jednu od glavnih prepreka malim i srednjim poduzećima te potrošačima da prodaju ili kupuju na internetu i diljem EU-a. Nadalje, Komisija navodi da su važni aspekti prodaje na internetu i izvan njega već potpuno ili djelomično usklađeni s pomoću Direktive o prodaji robe široke potrošnje i kašnjenju s plaćanjem, dok je internetska prodaja digitalnoga sadržaja i dalje uvelike neregulirana neovisno o nacionalnom zakonodavstvu ili zakonodavstvu EU-a. S obzirom na spomenuto zakonodavno područje, potrebno je uzeti u obzir da tržište digitalnog sadržaja na internetu neprestano raste. Dosad je potrošač koji kupuje digitalni sadržaj koji se isporučuje na materijalnom nosaču podataka imao pristup nizu prava, dok ga potrošač koji kupuje isti digitalni sadržaj koji se prenosi elektroničkim putem nije imao.

U pogledu materijalnih dobara Europska komisija predlaže da je najpraktičniji pravni lijek protiv nevoljkosti europskih trgovaca i potrošača da se uključe u prekograničnu trgovinu taj da daju nadređenost zakonu o prebivalištu prodavača i pritom uspostave „zajednički niz pravila”.

Taj je pristup u opasnosti od predlaganja „blage” inačice Zajedničkoga europskog zakona o prodaji robe te, prema tome, neobveznoga zakonskog režima. Ugovor o europskim normama koji sadrži „glavna prava i obveze potpisnika ugovora o prodaji” za prekograničnu i domaću prodaju na internetu nije u skladu s izradom sekundarnog zakona EU-a, koji u načelu čine uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja (članak 288. UFEU-a). Tako se, barem na početku, predlaže komplementaran i, prema tome, neobvezan sustav. Uzimajući u obzir već poodmakli stupanj usklađenosti zakona EU-a o prodaji, potpuna usklađenost zakona EU-a o prodaji poželjnija je posebno u pogledu objavljenog cilja Komunikacije da se postignu poboljšani uvjeti za prekograničnu prodaju na internetu.

Poboljšana provedba povezanoga sekundarnog zakona

Jedan je od primarnih ciljeva Komisije sprečavanje neopravdanog ograničenja pristupa na temelju lokacije i daljnje diskriminacije potrošača u prekograničnim scenarijima. Diskriminacija potrošača na temelju zemlje prebivališta ponajprije se postiže odbijanjem sklapanja ugovora i preusmjeravanjem na domaće internetske stranice. Unatoč učestalosti takvih diskriminirajućih mjera koje dijele jedinstveno tržište i ometaju trgovinu preko nacionalnih granica, sudska praksa Suda Europske unije uglavnom je beznačajna.

Komisija najavljuje mjere posebno u pogledu okvira određenoga člankom 20. stavkom 2. Direktive o uslugama. Mjere provedbe koje je poduzela Komisija nikad ne bi smjele dovesti do preopterećenja mikropoduzeća i malih poduzeća u tom području. Stoga bi bilo dobro da Komisija utvrdi i definira skupine slučajeva opravdane diskriminacije u okviru članka 20. stavka 2. Direktive o uslugama. Još jedna obećavajuća mjera bilo bi uključivanje mreže suradnje u području zaštite potrošača kako bi raznolika provedba postala stroža. Osim toga, preporučuje se objašnjenje postojećih propisa EU-a u području tržišnog natjecanja.

Propisi u području tržišnog natjecanja povezani s e-trgovinom

Što je važno, postojeća uredba o skupnom izuzeću mora se u području prodaje na internetu (članak 4.a) i teritorijalnih ograničenja (članak 4.b) pregledati te postati preciznija i stoga je trgovci i organizacije za zaštitu potrošača mogu lakše primjenjivati. Iako je teritorijalna zaštita koja se dopušta u okviru ove uredbe ograničena na „aktivnu” prodaju, a ograničenja pasivne prodaje nisu dopuštena, smjernice o tome kako se „pasivna” prodaja može definirati ostavljaju previše mjesta za tumačenja i tako potiču teritorijalnu zaštitu i kršenja članaka 101. i 102. UFEU-a.

E-uprava

Javne uprave imaju ključnu ulogu u inovacijama u digitalnim uslugama, ali i u tome kako ih građani poduzeća prihvaćaju. Digitalizacija je prilika koju europska javna uprava mora iskoristiti na svim razinama u cilju osuvremenjivanja organizacije javne uprave povećanjem učinkovitosti, od čega korist imaju i građani i gospodarski subjekti, te je potreban novi plan djelovanja e-uprave za postizanje tog cilja. Ulaganje u digitalizaciju javne uprave s interoperabilnim rješenjima predstavlja način za kretanje ususret boljem trošenju javnih sredstava i daljnjoj integraciji te povezivanju teritorija, osoba i poduzeća u EU-u.

Istodobno svi sustavi tehnologije e-uprave moraju pokušati približiti građanima nadzor nad odlukama, čime će se povećati pristup uslugama i transparentnost. Potrebno je unaprijediti dostupnost otvorenih podataka te utvrditi ključne skupove podataka koji će se objaviti. Komisija bi trebala zajedno s državama članicama razmotriti primjenu načela „samo jedanput” u javnim upravama jer se njime štedi vrijeme i novac. Osnivanje trgovačkog društva i poštovanje zakonskih zahtjeva diljem EU-a trebalo bi se omogućiti preko sveobuhvatnoga jedinstvenog digitalnog pristupnika, npr. omogućivanjem uporabe e-potpisa, elektroničkih osobnih iskaznica, izdavanja e-računa, pristupa javnoj nabavi i usklađivanja s propisima o PDV-u. Time bi se trebali pojednostavniti postupci, pogotovo za mala poduzeća i mikropoduzeća koja žele poslovati i razvijati se preko granica.

Stvaranje odgovarajućih ravnopravnih uvjeta za napredne digitalne mreže i inovativne usluge

Digitalna je struktura osnovica jedinstvenog digitalnog tržišta. Europska komisija trebala bi osigurati da se regulatornim okvirom potiče tržišno natjecanje, a time i privatna ulaganja u mreže. Ne zahtijeva slabljenje pravila o tržišnom natjecanju jer postoji malo dokaza o poveznici između konsolidacije trgovačkih društava i povećanog ulaganja. Revizija telekomunikacijskog okvira trebala bi biti usmjerena na osiguravanje propisa koji su primjereni digitalnom dobu i potiču tržišno natjecanje i inovacije za OTT (over-the-top) usluge i telekomunikacijske operatore u korist potrošača. Poticanje privatnih ulaganja u mreže također zahtijeva da Europska unija ima usklađen okvir za dodjeljivanje spektra kako bi ulagačima dala pravnu sigurnost. Europska komisija trebala bi s državama članicama hitno stvoriti zamah kako bi donijela takav prijedlog. I na kraju, ali ne manje važno, Europska komisija trebala bi predložiti jedno telekomunikacijsko regulatorno tijelo kako bi se osigurala ujednačena primjena propisa.

Što se tiče internetskih platformi, Komisija bi trebala razmotriti glavne pokretače tržišnog natjecanja i inovacija između platformi i u njima te razviti inovacijsku politiku usmjerenu na budućnost koja je povezana s internetskim platformama. Povećanje broja internetskih platformi dovelo je do gospodarskog rasta u Europi i stvorilo nove mogućnosti za građane, potrošače, mala poduzeća ili čak mikropoduzeća zahvaljujući broju i raznolikosti platformi. Komisija bi također trebala razmotriti načine za osnaživanje tih platformi s pomoću više transparentnosti, prenosivosti podataka i mogućnosti promjene platforme, ali bi trebala i utvrditi i riješiti problem prepreka rastu i razvoju tih trgovačkih društava. Komisija bi nadalje trebala analizirati potrebu da se u ekonomiji dijeljenja zaštite potrošači te, po potrebi, iznijeti prijedloge kojima se osigurava prikladnost zakonodavnog okvira u digitalnoj sferi povezanog s potrošačima.

Iskorištavanje punog potencijala rasta digitalnoga gospodarstva

Jedna od glavnih kritika strategije jedinstvenoga digitalnog tržišta jest nedostatak vizije za digitalizaciju industrije jer 75 % vrijednosti koju dodaje digitalno gospodarstvo dolazi iz tradicionalne industrije, ali je njegova integracija digitalne tehnologije i dalje vrlo slaba. Stoga Komisija treba izraditi plan digitalizacije za industriju kako bi se povećala konkurentnost europskoga gospodarstva, povećala učinkovitost i pristupilo neiskorištenom potencijalu. To zahtijeva europski pristup, uključujući strategije za postavljanje standarda, i integraciju jedinstvenog tržišta u tehnologije temeljene na podacima kao što su oblaci, Internet stvari i veliki podaci, uklanjanje ograničenja slobodnom protoku podataka u Europi i povećanje dostupnosti otvorenih podataka.

Jačanje povjerenja u digitalne tehnologije također je ključno za razvoj gospodarstva temeljenog na podacima. U tom pogledu Komisija treba objasniti propise o vlasništvu nad podacima i prenosivosti podataka, osiguravajući da građani imaju nadzor nad svojim podacima. Osim toga, potrebna su javna i privatna sredstva za jačanje informatičke sigurnosti i sigurnosti na internetu, kodiranje komunikacije, sprečavanje kibernetičkih napada i povećano znanje osnovne informatičke sigurnosti među korisnicima digitalnih usluga.

16.11.2015

MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (*)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku te Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”

(2015/2147(INI))

Izvjestiteljica (*): Jutta Steinruck

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku te Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbori u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrste sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015) 0192),

–  uzimajući u obzir postupak na vlastitu inicijativu o socijalnoj zaštiti za sve, uključujući samozaposlene radnike (2013/2111(INI)),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja upućeno Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača o integriranom tržištu dostave paketa u svrhu rasta elektroničke trgovine u EU-u (2013/2043(INI)),

A.  budući da je 35 % stanovništva EU-a izloženo riziku od isključenosti s jedinstvenog digitalnog tržišta, a posebno stanovništvo starije od 50 godina i osobe s invaliditetom;

B.  budući da potražnja za zaposlenicima s digitalnim vještinama raste za oko 4 % godišnje, da 47 % radne snage EU-a ne posjeduje dovoljne digitalne vještine, nedostatak stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) mogao bi u EU-o premašiti brojku od 800 000 do 2020., a pomanjkanje vještina za IKT moglo bi stvoriti 900 000 nepopunjenih radnih mjesta do 2020. ako se ne poduzmu nikakve odlučne mjere;

C.  budući da samo 1,7 % poduzeća u EU-u u cijelosti iskorištava mogućnosti naprednih digitalnih tehnologija, dok se 41 % njih uopće ne služi tim tehnologijama; budući da je digitalizacija svih sektora presudna za održavanje i poboljšanje konkurentnosti EU-a;

D.  budući da su promicanje socijalne pravde i zaštite, koji su definirani u članku 3. UEU-a i članku 9. UFEU-a također ciljevi za unutarnje tržište EU-a;

E.  budući da je integracija osoba s invaliditetom temeljno pravo Europske unije, kao što je navedeno u članku 26. Povelje o temeljnim pravima Europske unije;

1.  pozdravlja Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta koju je izradila Komisija i koja nudi mogućnosti inovacija, rasta i zapošljavanja; ističe da će digitalna revolucija znatno izmijeniti europsko tržište rada i donijeti nova radna mjesta koja zahtijevaju digitalne vještine; stoga naglašava da njezin tijek treba usmjeriti tako da bude društveno pravedan i održiv:

2.  ipak žali što se u svojoj Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta Komisija primarno bavi tehničkim aspektima; poziva da se digitalna revolucija uzme u obzir kao glavni pokretač stvaranja novog načina života i novih oblika rada; ističe da u Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta treba uvažiti i socijalne aspekte kako bi se potpuno iskoristio potencijal zapošljavanja i rasta koji je s njom povezan;

3.  naglašava da je digitalna revolucija već u velikoj mjeri promijenila tržište rada u nekim segmentima i da će taj trend biti još prisutniji u nekoliko sljedećih godina; napominje da se digitalizacijom s jedne strane stvaraju novi poslovni modeli i novi poslovi, posebno za visokokvalificirane, ali i za niskokvalificirane radnike, no s druge strane također dovodi do eksternalizacije poslovnih procesa ili dijelova poslovnih procesa zemljama s niskim troškovima rada; naglašava da su zbog automatizacije neki poslovi potpuno nestali, posebno za radnu snagu srednjih kvalifikacija;

4.  shvaća da se jedinstveno digitalno tržište može ostvariti samo ako infranstruktura za širokopojasni internet velikih brzina bude dostupna u svim regijama EU-a, kako u urbanim, tako i u ruralnim sredinama;

5.  smatra da su prepreke za digitalno i prekogranično poslovanje prepreke rastu i otvaranju radnih mjesta;

6.  smatra namjernu, ciljanu digitalizaciju poslovnog svijeta izvrsnom prilikom da se stvori nova radna kultura u Europi;

7.  konstatira da su novoosnovana poduzeća važni pokretači stvaranja neto radnih mjesta u EU-u i da u vrijeme visoke nezaposlenosti u mnogim državama članicama jedinstveno digitalno tržište nudi jedinstvenu mogućnost malim i srednjim poduzećima, mikropoduzećima te novoosnovanim poduzećima da potaknu rast i otvaranje radnih mjesta;

8.  ističe potrebu da se stvori otporno i uspješno jedinstveno digitalno tržište bez nepotrebnih prepreka na kojem će potrošači i poduzeća dobiti mogućnost i povjerenje da posluju u cijelom EU-u, čime će se zauzvrat otvoriti nove mogućnosti dugoročnog održivog zapošljavanja;

9.  naglašava najnoviji trend da poduzeća vraćaju proizvodnju i usluge u Europu, čime se stvaraju mogućnosti za otvaranje radnih mjesta; vjeruje da realizacija jedinstvenog digitalnog tržišta može doprinijeti ubrzanju tog trenda vraćanja radnih mjesta u Europu;

10.  poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da u svojim politikama zapošljavanja i socijalnim politikama održavaju cjelokupni spektar mogućnosti koji nude digitalne inovacije i poduzetništvo kako bi iskoristile prilike i upravljale potencijalnim rizicima koje oni mogu donijeti; shvaća da će možda trebati prilagoditi politike rada i socijalne politike; naglašava da Strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta također treba obuhvatiti mjere za rješavanje konkretnih izazova tržišta rada, npr. integracije osoba s invaliditetom, nezaposlenosti mladih i dugotrajne nezaposlenosti, socijalnog dampinga i demografskih promjena; smatra da je digitalna infrastruktura, kao što su vrlo brze širokopojasne mreže, potrebna da bi se uklonile prepreke za digitalno i prekogranično poslovanje;

11.  zahtijeva redovitu razmjenu primjera dobre prakse među svim relevantnim dionicima, uključujući socijalne partnere, kako bi se raspravljalo o tome kako razviti takvu europsku digitalni viziju, kako oblikovati buduću digitalnu Europu i kako razviti industriju četvrte generacije, radna mjesta četvrte generacije i pametne digitalne usluge na temelju jasnog plana;

12.  ističe da je važno zajamčiti da se svim novim političkim inicijativama potiču inovacije i da se njihova digitalna otpornost testira tijekom procjene njihova utjecaja, a da se postojeće zakonodavstvo, uključujući ono koje uređuje zapošljavanje i socijalnu politiku, treba revidirati kako bi se provjerilo udovoljava li još uvijek potrebama digitalnog doba;

13.  poziva Komisiju i države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima te po potrebi s regionalnim i lokalnim vlastima redovito procjenjuju utjecaj digitalizacije na broj i vrstu radnih mjesta koja se otvaraju te da prikupljaju informacije o novim oblicima zapošljavanja kao što su masovna podrška (crowdsourcing) i eksternalizacija poslova korisnicima interneta (crowdworking) te o njihovu utjecaju na rad i privatni život, uključujući obiteljski život, te skup vještina potrebnih da bi se iskoristile te prilike;

14.  ističe da sve veća složenost profila poslova i vještina donosi i nove zahtjeve, posebno u vezi s poznavanjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), u području osposobljavanja, kao i daljnjeg obrazovanja i cjeloživotnog učenja radi promicanja digitalne pismenosti i rješavanja postojećih rodnih i generacijskih razlika, posebno za osobe koje su u ovom kontekstu u nepovoljnom položaju; naglašava važnost veće sinergije koja obuhvaća socijalne partnere i razne obrazovne ustanove kako bi se osuvremenili sadržaji tečajeva i razvijale strategije vještina kojima bi se obrazovna sfera povezala sa svijetom rada;

15.  skreće pozornost na činjenicu da je, prema podacima Komisije, zabilježeno nedovoljno stjecanje vještina; naglašava da je neusklađenost ponude i potražnje u pogledu vještina problem za razvoj digitalne ekonomije, otvaranje radnih mjesta i konkurentnost Unije; poziva Komisiju da hitno izradi strategiju vještina kojom bi se moglo riješiti pitanje tog nedostatka vještina;

16.  priznaje da će digitalizacija prouzročiti strukturne promjene; naglašava da su strukturne promjene kontinuirani proces i da su digitalne vještine fleksibilnije s obzirom na potrebe raznih industrija i da na njih manje utječu strukturne promjene;

17.  poziva države članice da po potrebi prilagode svoje obrazovne sustave kako bi promicale podučavanje matematike, informatike, znanosti i tehnologije i zanimanja za te predmete u obrazovnim ustanovama i kako bi ponudile poticaje ženama koje se bave IKT-om; potiče države članice da razvijaju digitalne vještine učitelja u sklopu njihova obrazovanja;

18.  podsjeća da su žene nedovoljno zastupljene u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija; naglašava da žene koje u Europi studiraju neki od rijetkih predmeta koji se temelje na IKT-u rijetko nalaze posao u tom sektoru i rijetko imaju vodeće položaje u poduzećima koja se bave tehnologijom; poziva države članice da se bave rodnim jazom u sektoru IKT-a tako da nude veće poticaje za žene koje rade u tom području;

19.  također primjećuje da je javno i privatno ulaganje u strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje potrebno da bi se osiguralo da radna snaga EU-a, uključujući „digitalnu radnu snagu” koja ima nestandardne oblike zaposlenja, posjeduje odgovarajuće vještine za digitalnu ekonomiju; ističe da obrazovanje i osposobljavanje moraju biti dostupni svim radnicima; smatra da su potrebne nove mogućnosti financiranja cjeloživotnog učenja i osposobljavanja, posebno za mikropoduzeća i mala poduzeća;

20.  ističe da programi obrazovanja i osposobljavanja trebaju biti usmjereni za razvijanje kritičkog razmišljanja o primjeni novih medija, digitalnih i informacijskih uređaja i sučelja te na njihovo temeljito poznavanje kako bismo postali aktivni korisnici, a ne samo krajnji korisnici tih novih tehnologija;

21.  konstatira da je za jamčenje uspješnog prelaska iz svijeta obrazovanja ili osposobljavanja u svijet rada jako bitno ljudima usaditi prenosive vještine koje će im omogućiti da donose svjesne odluke i razvijati osjećaj za poduzimanje inicijative i samosvijesnost koji su također nužni za iskorištavanje mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta; stoga poziva države članice da razmisle o koristima cjelokupnog preustroja obrazovnih sustava, kurikuluma za osposobljavanje i metoda rada na holistički i ambiciozan način kako bi se mogle nositi s izazovima i mogućnostima digitalne revolucije;

22.  poziva države članice da rezerviraju sredstva iz svih fondova dostupnih poslodavcima tako da mogu više ulagati u digitalno osposobljavanje svog manje kvalificiranog osoblja ili zaposliti osobe nižih kvalifikacija uz obećanje da će se daljnje osposobljavanje financirati iz tih izvora; primjećuje da su neke države članice uvele prava kojima se radnicima jamči minimalno pravo na plaćeni dopust radi obrazovanja kao mjeru kojom se povećava pristup radnika obrazovanju i osposobljavanju; stoga poziva države članice da u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima razmotre bi li takva prava i same mogle uvesti;

23.  poziva Komisiju da se, između ostalog, koristi odobrenim sredstvima iz Inicijative za zapošljavanje mladih za potporu udrugama (lokalnim pokretima) koje mladima u nepovoljnom položaju omogućavaju usvajanje digitalnih vještina; poziva države članice da daju vlastitu podršku tome stavljajući im na raspolaganje prostor;

24.  ističe da u digitalnom dobu cjeloživotno učenje mora postati standard za radnike svih dobi;

25.  poziva Komisiju i države članice da zajedno s privatnom industrijom osmisle univerzalne, lako dostupne, standardizirane i certificirane tečajeve na internetu kako bi polaznici usvojili barem minimalne digitalne vještine; poziva države članice da osmisle inovativne i dostupne programe za usvajanje e-vještina u kojima će se uzeti u obzir potrebe najisključenijih s tržišta rada;

26.  potiče države članice da uvrste te tečajeve na internetu u program Jamstva za mlade;

27.  potiče države članice da promiču suradnju među sveučilištima i tehničkim fakultetima radi izrade zajedničkog kurikuluma za e-učenje kako bi se uspješnim studentima dodjeljivali ECTS bodovi za studijske programe, predmete ili odslušane module;

28.  pozdravlja postojeću „veliku koaliciju za digitalna radna mjestaˮ na europskoj razini te potiče poduzeća da se priključe toj koaliciji; poziva Komisiju i države članice da malim i srednjim poduzećima olakšaju aktivno sudjelovanje u toj koaliciji; skreće pozornost na nezaobilaznu ulogu privatne industrije u prevladavanju nedostatnog obrazovanja za digitalne vještine te konstatira da dualno obrazovanje ima presudnu ulogu u tom kontekstu; pozdravlja kampanju Komisije za e-vještine i poziva sve sudionike da ih i nadalje razvijaju zajedno s obrazovnim ustanovama i poduzećima; potiče „veliku koaliciju za digitalna radna mjestaˮ na europskoj razini da izradi preporuke za nove oblike učenja, npr. online učenje, kratke tečajeve prilagođene poslodavcima itd. kako bi se išlo ukorak s napretkom digitalne tehnologije i digitalnim promjenama;

29.  podsjeća Komisiju da bi odavno obećani i dugo očekivani europski akt o dostupnosti bio zamisliv jedino u uključivom digitalnom društvu u kojem se u obzir uzima potreba korisnika s invaliditetom za jednakim pristupom platformama; osim toga, ističe da digitalna raznolikost ne smije biti popraćena isključivanjem osoba s invaliditetom;

30.  uvjeren je da se dostupnost najbolje postiže i da je najisplativija ako se provodi od samih početaka primjenom jedinstvenog dizajna te da ona predstavlja i potencijalnu poslovnu priliku;

31.  poziva Komisiju da donese akt o dostupnosti kojim se osobama s invaliditetom jamči dostupnost roba i usluga na internetu;

32.  žali zbog činjenice što se u Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu, koju je objavila Komisija, ne uzima u obzir potreba da se svima, a posebno osobama s invaliditetom, omogući potpun, jednak i neograničen pristup novim digitalnim tehnologijama, tržištima i telekomunikacijama;

33.  ističe važnost novih oblika rada (Work 4.0) i digitalne budućnosti koju donose stvaranjem radnog okruženja u kojem se podržava obiteljski život i ostvarenjem veće ravnoteže između posla i privatnog života;

34.  naglašava potencijal digitalizacije pri uvođenju fleksibilnih oblika rada, a posebno pri olakšavanju povratka žena kojima je istekao porodiljni dopust na tržište;

35.  ističe da digitalna revolucija mijenja način rada, što dovodi do povećanja netipičnih i fleksibilnih radnih odnosa: poziva Komisiju i države članice da procijene potrebu moderniziranja socijalnog i radnog zakonodavstva kako bi se pratile takve promjene i poticalo socijalne partnere da u skladu s time ažuriraju kolektivne sporazume kako bi se postojeći standardi zaštite na radnom mjestu mogli zadržati i u digitalnom radnom okruženju;

36.  uviđa da fleksibilni modeli radnog odnosa imaju pozitivne učinke na neke ljude i da im omogućavaju bolje ostvarenje ravnoteže između posla i privatnog života; ističe prednosti za osobe iz ruralnih i ekonomski manje razvijenih krajeva koje se pridružuju digitalnom tržištu rada; međutim, skreće pozornost na činjenicu da trend prelaska na fleksibilnije oblike rada koje uvjetuje digitalizacija može također prouzročiti nestabilne oblike zaposlenja; ističe da je potrebno zajamčiti zadržavanje postojećih standarda u pogledu socijalne sigurnosti, po potrebi minimalnih plaća te sudjelovanja radnika i zaštite na radu;

37.  poziva Komisiju, države članice i socijalne partnere da izrade strategije kojima se osobama koje posao obavljaju kao da su radnici, bez obzira na to imaju li službeni status samozaposlene osobe ili neki drugi, jamče odgovarajuća prava iz zakona o radu, uključujući pravo na kolektivno pregovaranje;

38.  ističe potrebu definiranja „samozaposlenosti” kako bi se spriječilo lažno samozapošljavanje; poziva Komisiju da promiče razmjenu informacija među državama članicama o raznim oblicima samozapošljavanja, uzimajući u obzir mobilnost i delokalizaciju digitalnog posla; smatra da se ovom temom, kao jednim od zadataka, treba baviti platforma za neprijavljeni rad;

39.  ističe da ekonomija utemeljena na platformama ima potencijal stvarati radna mjesta i dopunski prihod;

40.  ističe potrebu za zaštitom daljnjeg postojanja poslova u području kulture i kreativnih poslova u digitalnoj eri tako što će se umjetnicima i stvarateljima omogućiti isplata poštenog iznosa za kulturna i kreativna djela koja čine dostupnima na internetskim platformama;

41.  ističe da ekonomija dijeljenja zahtijeva ponovno definiranje svijeta rada; ističe da države članice trebaju prilagoditi svoj zakonodavni okvir digitalnoj ekonomiji, a posebno ekonomiji dijeljenja; poziva Komisiju, države članice i socijalne partnere da izrade strategije kako bi se omogućila dostupnost svih bitnih informacija nacionalnim tijelima i plaćanje svih doprinosa za sve oblike rada;

42.  ističe da usklađenje dostave paketa koje Komisija planira ne smije uzrokovati manju socijalnu zaštitu i lošije uvjete rada dostavljača paketa, bez obzira na njihov radni status; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za poštovanje prava radnika u tom sektoru u pogledu pristupa sustavima socijalnog osiguranja i prava na poduzimanje kolektivnih akcija;

43.  ističe da sloboda udruživanja, koja je temeljno pravo, također mora postojati u kontekstu novih oblika rada u svim sektorima; ističe da se to također odnosi na pravo zaključivanja kolektivnih ugovora i pravo radnika da se organiziraju;

44.  poziva socijalne partnere da radnicima dostave odgovarajuće informacije o uvjetima rada i radničkim pravima na svim platformama za crowdworking;

45.  ističe da digitalizacija rada stavlja nove izazove i pred poslodavce i pred zaposlenike te da se to mora odražavati u jasnim odredbama o zaštiti podataka zaposlenika; poziva Komisiju da uvede visoke minimalne standarde u sklopu temeljne uredbe EU-a o zaštiti podataka; ističe da se državama članicama mora dozvoliti da uvedu još strože mjere povrh visokih minimalnih standarda EU-a;

46.  ističe da je potrebno izraditi mjere za zaštitu podataka radnika koje obuhvaćaju nove oblike prikupljanja podataka; ističe da novi odnosi između robota i čovjeka također predstavljaju prilike da se uklone opterećenja i ponudi podrška za uključivanje starijih radnika i onih s tjelesnim ili mentalnim poteškoćama; skreće pozornost na aspekt zaštite na radu u odnosima između robota i čovjeka;

47.  smatra da treba procijeniti učinke digitalizacije na sigurnost na radu te u skladu s procjenom prilagoditi postojeće mjere zaštite na radu; uviđa da su moguće nezgode kojima mogu biti izložene osobe koje rade na daljinu ili od kuće putem interneta (crowdworking); naglašava da mentalni zdravstveni problemi povezani s radom, kao što je sindrom izgaranja, koji su uzrokovani stalnom dostupnošću i narušavanjem tradicionalnog radnog vremena, predstavljaju ozbiljan rizik za radnike; poziva Komisiju da naruči izradu studije o učincima digitalizacije u smislu prelijevanja, poput većeg angažmana radne snage, na psihološko stanje radnika i obiteljski život te na razvoj kognitivnih sposobnosti djece;

48.  poziva Komisiju da zajamči odgovarajuću socijalnu sigurnost samozaposlenima i osobama u slobodnim zanimanjima, koji čine glavne skupine u novim oblicima zapošljavanja;

49.  ističe da je pružanje socijalne sigurnosti u nadležnosti država članica;

50.  uviđa da u državama članicama postoje vrlo različiti oblici socijalne zaštite samozaposlenih osoba; poziva države članice da zajedno sa socijalnim partnerima te u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom osmisle sustave socijalne sigurnosti kako bi ponudile bolju socijalnu zaštitu, posebno u pogledu mirovina, invaliditeta, majčinstva/očinstva, bolesti i nezaposlenosti.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

10.11.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

48

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Thomas Händel, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Zdzisław Krasnodębski, Kostadinka Kuneva, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Dominique Martin, Elisabeth Morin-Chartier, Marek Plura, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Ulla Tørnæs, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská, Inês Cristina Zuber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Tim Aker, Georges Bach, Amjad Bashir, Lynn Boylan, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, António Marinho e Pinto, Edouard Martin, Joachim Schuster, Michaela Šojdrová, Ivo Vajgl, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Sorin Moisă

16.11.2015

MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje (*)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku te Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”

(2015/2147(INI))

Izvjestiteljica (*): Petra Kammerevert

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku te Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbori u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrste sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir članak 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Protokol o sustavu javne radiodifuzije u državama članicama u prilogu Ugovoru iz Amsterdama, kojim se izmjenjuju Ugovor o Europskoj uniji, Ugovori o osnivanju Europskih zajednica i određeni povezani akti,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja koju je 20. listopada 2005. usvojila Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama)(41),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2013. o hibridnoj televiziji(42),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2014. o pripremi za potpunu konvergenciju audiovizualnog svijeta(43),

A.  budući da digitalizacija utječe na sve aspekte života europskih građana; budući da kulturne i kreativne industrije, posebno audiovizualna industrija, koja nudi sve više privlačnih i komplementarnih internetskih usluga, stvaraju važnu kulturnu i gospodarsku vrijednost te radna mjesta, rast i inovacije u EU-u; budući da je potrebno dati veću podršku toj industriji zbog iskorištavanja mogućnosti koje pruža digitalizacija te zbog širenja njezinih korisnika i promicanja rasta; te budući da velik dio kulturnog i kreativnog sektora obuhvaća aktivnosti koje su usko povezane s autorskim pravima;

B.  budući da su EU i sve njegove države članice pristupili Konvenciji UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja i time se obvezali da će na učinkovit način zajamčiti da medijska raznolikost ne ovisi samo o prilikama na gospodarskom tržištu;

C.  budući da je tehnička konvergencija medija u međuvremenu postala stvarnost, osobito kad je riječ o radiju, televiziji, tisku i internetu, i da europska kulturna i medijska politika te politika mreža moraju hitno prilagoditi regulatorni okvir novim uvjetima i osigurati uspostavu i provođenje jedinstvene razine zakonskog uređenja kojim bi se obuhvatilo nove tržišne subjekte iz Europske unije i trećih zemalja;

D.  budući da je Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMS) važna u pogledu izrade zakonodavstva EU-a o medijima i promicanja europskih djela; budući da je to potrebno temeljiti na načelu tehnološke neutralnosti i da se time trebaju jamčiti jednaki uvjeti te bolji pristup digitalnom sadržaju i digitalnim uslugama, kao i njihovo olakšano pronalaženje;

E.  budući da u nekim državama članicama provedba članka 13. Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama o promicanju europskih djela uslugama na zahtjev nije dovoljno obvezujuća za postizanje cilja kulturne raznolikosti o kojemu je riječ u Direktivi;

F.  budući da kulturne i kreativne industrije ovise o autorskim pravima koja zahtijevaju konsolidirani regulatorni okvir kako bi se zajamčila vitalnost, distribucija i raznolikost europske kulture: budući da sve veće ovlasti te ponekad dominantan položaj i ograničena odgovornost internetskih posrednika mogu autorima i umjetnicima ugroziti održivo stvaranje vrijednosti te negativno utjecati na njihov kreativni potencijal; budući da se studijom „Teritorijalnost i njezin učinak na financiranje audiovizualnih djela” ističe važna uloga teritorijalnog licenciranja u pogledu refinanciranja europskih filmova;

1.  pozdravlja prijedloge Komisije o ubrzavanju digitalizacije u EU-u i njezine inicijative za pojednostavnjenje prekograničnog pristupa digitalnom sadržaju; ističe da javne radiotelevizijske kuće i digitalne usluge imaju važnu ulogu za stanovništvo, posebno za osobe u perifernim regijama i ugrožene(44) osobe; poziva Komisiju da na bolji način utvrdi specifične potrebe kreativnog sektora u pogledu različitih vrsta sadržaja, kreativnih djela i korištenih poslovnih modela te da ih uzme u obzir pri donošenju prijedloga o izmjenama i rješenjima;

2.  naglašava da su audiovizualni mediji i kulturno i gospodarsko dobro; prima na znanje da je buduće europsko zakonodavstvo o medijima nije potrebno zbog nedostatka komunikacijskih kanala, već zbog potrebe za jamčenjem raznolikosti te inzistira na tome da pristup raznolikim, visokokvalitetnim medijima, kulturnoj i jezičnoj raznolikosti i kvaliteti ne smije ovisiti o ekonomskom stanju pojedinca;

3.  potiče Komisiju da u nadolazećoj reviziji Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama uzme u obzir tehnološke promjene i nove poslovne modele u digitalnom svijetu, kao i promjene u obrascima pregledavanja te nove načine pristupanja audiovizualnom sadržaju, i to usklađivanjem linearnih i nelinearnih usluga i utvrđivanjem minimalnih zahtjeva na europskoj razini za sve audiovizualne medijske usluge kako bi se zajamčilo da ih u EU-u usklađeno primjenjuju svi subjekti koji se koriste audiovizualnim medijskim uslugama, osim u slučajevima kada je riječ o neizostavnom dijelu sadržaja, tj. usluga koje nisu audiovizualne; vjeruje da ta revizija treba biti usmjerena na socijalne, kulturne i gospodarske ciljeve, kao i na visoke standarde za zaštitu maloljetnika, potrošača i osobnih podataka te za promicanje kulturne raznolikosti; vjeruje da bi joj cilj također trebao biti poticanje ulaganja u audiovizualni sadržaj i platforme u EU-u i širenje takvog sadržaja, promičući na taj način dostupnost europskih djela u skladu s aktualnim zakonodavstvom o autorskim pravima ili njegovim potencijalnim budućim reformama;

4.  ističe da je načelo o „državi porijekla” koje je sadržano u Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama nužan preduvjet za prekogranično dijeljenje audiovizualnog sadržaja i važan korak na putu prema jedinstvenom tržištu usluga; ističe da se time ne sprečava postizanje socijalnih i kulturnih ciljeva te se ne isključuje potreba za usklađivanjem prava EU-a izvan Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama s realnostima interneta i digitalnog okruženja, niti se isključuje potreba da se posebna pozornost posveti poduzećima koja nude internetski audiovizualni sadržaj ili audiovizualni sadržaj na zahtjev, a koja nastoje izbjeći oporezivanje i poštovanje propisa o audiovizualnom sadržaju u određenim državama članicama na način da svoje sjedište osnivaju u državama s vrlo niskim stopama poreza ili slabom regulativom o audiovizualnom sadržaju;

5.  ponovno poziva Komisiju i države članice da pojam medijskih usluga iz članka 1. Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama definiraju na takav način da države članice zadržavaju određeni stupanj diskrecije, a veća se pozornost usmjeri na potencijalni društvenopolitički učinak tih usluga i specifične značajke tog učinka, posebno na njihovu važnost za stvaranje mišljenja i za raznolikost mišljenja te na pitanje uredničke odgovornosti;

6.  poziva Komisiju i države članice da na jednak način i učinkovito primijene zabranu svih audiovizualnih medijskih sadržaja u EU-u u slučaju kršenja ljudskog dostojanstva, poticanja na mržnju ili rasizma; poziva na poduzimanje mjera kojima se ugroženim osobama jamči pristup audiovizualnim medijskim uslugama, izbjegavaju svi oblici diskriminacije, kako je definirana u članku 21. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, u svim oblicima audiovizualnih medijskih sadržaja te na to da se u okviru tih usluga uredničkom odgovornošću omogućuje ostvarivanje prava na odgovor;

7.  napominje da posrednici, internetske platforme i korisnička sučelja olakšavaju pristup sadržaju i sve više mogu utjecati na raznolikost; stoga zaključuje da je posebnu pozornost potrebno usmjeriti na aspekte o politici i propisima o konkurentnosti te na demokratski politički cilj jamčenja raznolikosti; poziva Komisiju da definira pojmove „internetska platforma” i „korisničko sučelje” te da prilagodi ulogu drugih posrednika bez ugrožavanja njihova inovacijskog potencijala i da uzme u obzir njihovu aktivnu ili pasivnu ulogu; vjeruje da svi subjekti koji se bave audiovizualnim medijskim uslugama, uključujući pružatelje internetskih platformi i korisničkih sučelja, trebaju biti obuhvaćeni Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama; u tom pogledu naglašava da je važno primijeniti pravila kojima je cilj olakšati pronalaženje pravnog sadržaja i informacija kako bi se osnažili medijska sloboda, pluralizam i neovisno istraživanje te zajamčilo načelo o nediskriminaciji, koje je ključno za očuvanje jezične i kulturne raznolikosti;

8.  poziva na donošenje mjera kojima se jamči dostupnost audiovizualnih medijskih usluga za osobe s invaliditetom i izbjegavanje svih oblika diskriminacije kako je definirana u članku 21. Povelje o temeljnim pravima Europske unije;

9.  u tom pogledu ističe da se Komisija treba voditi sveobuhvatnim ciljevima nediskriminacije, slobode ugovaranja, dostupnosti, olakšanog pronalaženja, neutralnosti tehnologije i mreža, transparentnosti i uspostave jednakih uvjeta za sve;

10.  zahtijeva da se za sve korisnike zajamči laka dostupnost i pronalaženje audiovizualnih medijskih usluga koje su od javnog interesa ili utječu na postupak oblikovanja javnog mnijenja, posebno ako se radi o sadržaju koji su unaprijed odredili proizvođači uređaja, mrežni operatori, pružatelji sadržaja ili drugi agregatori na način kojim se ne poštuje neovisnost korisnika u postavljanju/uvođenju svojeg vlastitog reda i prioriteta; ističe da u svrhu jamčenja olakšanog pronalaženja audiovizualnog sadržaja od javnog interesa države članice mogu uvesti specifične propise kojima je cilj zadržati kulturnu i jezičnu raznolikost, raznolikost informacija, mišljenja i medija, zaštitu djece, mladih ili manjina te općenito zaštitu potrošača;

11.  naglašava da prilagodba Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama mora dovesti do smanjenja broja propisa, do pravednih uvjeta tržišnog natjecanja, veće fleksibilnosti u pogledu kvantitativnih propisa i propisa o komunikaciji u komercijalne svrhe te do jačanja zajedničke regulacije i samoregulacije uspostavljanjem ravnoteže između prava i obveza radiotelevizijskih kuća i prava i obveza drugih subjekata na tržištu i to primjenom horizontalnog regulatornog pristupa koji obuhvaća različite medije; smatra da je potrebno dati prednost načelu jasne prepoznatljivosti i razlikovanja između oglašavanja i programskog sadržaja u odnosu na načelo odvajanja oglašavanja i programskog sadržaja u svim oblicima medija;

12.  ističe da je za borbu protiv prakse traženja najpovoljnijeg sudskog sustava („forum shopping”) potrebno uvrstiti državu podrijetla prihoda od oglašavanja, jezik usluge i ciljanu publiku oglasa i sadržaja među kriterije za određivanje propisa o audiovizualnom sadržaju koji će se primijeniti na audiovizualne medijske usluge ili za osporavanje prvotno utvrđene nadležnosti određene države članice;

13.  žali zbog činjenice da su se zahtjevi iz članka 13. o promicanju europskih djela uslugama na zahtjev proveli na različite načine u državama članicama, što je dovelo do nedostatka jasnih obveza i nadzora te stoga potaknulo traženje najpovoljnijeg sudskog sustava za usluge na zahtjev; stoga poziva Komisiju da poboljša članak 13. uvođenjem jasnih zahtjeva, uključujući financijski doprinos, i nadzornih alata za promicanje europskih djela uslugama na zahtjev; potiče Komisiju da potiče zakonitu ponudu audiovizualnog medijskog sadržaja davanjem prednosti neovisnim europskim djelima;

14.  vjeruje da bi za države članice trebalo biti obvezujuće uvođenje popisa velikih događaja, uključujući sportske i zabavne događaje, koji su od općeg interesa te podsjeća da je obavezno obavijestiti Komisiju o takvim popisima; događaji na popisu trebaju biti dostupni i u skladu s prevladavajućim standardima o kvaliteti;

15.  poziva Komisiju da prilikom revizije Direktive o audiovizualnim medijskim sadržajima provjeri je li još uvijek korisno i primjereno poštovati odjeljak 6.7 njezine Komunikacije o primjeni pravila o državnim potporama na javne radiodifuzijske usluge;

16.  ističe da je potrebno nadalje razvijati zakonitu ponudu audiovizualnih internetskih sadržaja kako bi korisnici dobili veći pristup širokom spektru raznolikog sadržaja s različitim opcijama u pogledu jezika i podnatpisa;

17.  poziva Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) da pobliže preispita distribucijske kanale i vrste oglašavanja kojima se koriste mreže za isporuku i/ili distribuciju sadržaja u EU-u i načine na koji oni utječu na raznolikost medija;

18.  iz kulturne perspektive podržava cilj Komisije da ubrza uvođenje širokopojasnih mreža, posebno u ruralnim područjima, te poziva na promicanje javnih WLAN mreža u velikim i malim općinama jer se tim pristupom pruža prijeko potrebna infrastruktura za njihov budući rad u interesu socijalne i kulturne integracije, modernih obrazovnih i informacijskih procesa, turizma i regionalnog kulturnog gospodarstva;

19.  prima na znanje zaključenje Ugovora iz Marakeša kojim će se slabovidnim osobama olakšati pristup knjigama te potiče njegovu brzu ratifikaciju;

20.  poziva Komisiju da u svrhu poboljšanja pristupa informacijama i kulturnim dobrima bez odgode predstavi prijedlog o smanjenju stope PDV-a na tisak, digitalno izdavaštvo, internetske knjige i izdanja u skladu s preuzetim obvezama;

21.  poziva Komisiju i države članice da zakonski zaštite integritet digitalnog sadržaja i da posebno zabrane trećim stranama prekrivanje tih usluga drugim sadržajima ili uslugama ili njihovo širenje dodatnim sadržajem, osim ako za to nisu dobili izričit naputak korisnika ili odobrenje pružatelja sadržaja ako je riječ o sadržaju koji se ne smatra individualnom komunikacijom; ističe da je također potrebno spriječiti neovlašteno zadiranje trećih strana u sadržaj ili radiodifuzijske signale pružatelja, kao i neovlašteno dekodiranje, korištenje ili širenje takvog sadržaja ili signala;

22.  ističe da su autorska prava važan gospodarski temelj za kreativnost, zapošljavanje i inovacije i jamac kulturne raznolikosti te da je ključno europskim kreativnim i kulturnim industrijama omogućiti tržišno natjecanje na svjetskoj razini; ističe da je potrebno uložiti dodatne napore u području autorskih prava kako bi se uspostavila ravnoteža između svih ključnih subjekata i da se svakom revizijom propisa o autorskim pravima treba jamčiti prikladna zaštita kojom se potiču ulaganje i rast u kreativnom i kulturnom sektoru te uklanjaju pravna nesigurnost i nedosljednost koje mogu imati štetan učinak na funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta; potiče Komisiju da preispita, kada je to potrebno, regulatorni okvir autorskih prava kako bi se europskim građanima omogućio bolji pristup kreativnom sadržaju i kako bi se potaknulo europske istraživače, obrazovne ustanove, institucije za očuvanje kulturne baštine i kreativni sektor na prilagodbu svojih aktivnosti digitalnom okruženju; ističe da subjekti koji ostvaruju zaradu na nezakonitom korištenju djelima koja su zaštićena autorskim pravima moraju platiti prikladnu odštetu te da rješenja koja se donesu u tom pogledu ne smiju odvraćati od korištenja usluga zakonitih pružatelja; podsjeća da su digitalne tehnologije redefinirale lanac vrijednosti u kulturnom sektoru, većinom u korist posrednika i često na štetu autora; traži od Komisije da preispita opseg i učinak takvih promjena te da predloži mjere za povećanje odštete autorima i umjetnicima na europskoj razini; ističe da bi sve revidirane odredbe trebale biti otporne na promjene u budućnosti i tehnološki neutralne, utemeljene na dokazima i pažljivo procijenjene u skladu s ciljem Komisije za bolju regulativu, istovremeno uzimajući u obzir razlike između digitalnog i analognog okruženja;

23.  pozdravlja ambicije Komisije da poboljša prekogranični pristup digitalnom sadržaju olakšavanjem prijenosa prava, uzimajući u obzir nove mogućnosti za odštetu zbog digitalizacije i stvaranja pravne sigurnosti; naglašava da su za poboljšanje pravne sigurnosti ključni minimalni standardi za iznimke i ograničenja i, kada je to prikladno, za daljnje usklađivanje te da je potrebno uzeti u obzir kulturne specifičnosti kada god je to moguće; ističe da prekogranična dostupnost ne smije otežavati postupak financiranja sadržaja ili usluga te da se njome treba poštovati vrijednost kulturne i jezične raznolikosti; naglašava da je potrebno potaknuti audiovizualnu industriju na razvijanje inovativnih rješenja za licenciranje kako bi se njihovi modeli financiranja prilagodili digitalnom dobu;

24.  ističe da profesionalne aktivnosti ili poslovni modeli koji se temelje na kršenju autorskih prava predstavljaju ozbiljnu opasnost za funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta te poziva na pristup na razini EU-a kojim se jamči da nitko ne može izvući koristi od međunarodnog kršenja autorskih prava;

25.  poziva Komisiju da promiče prenosivost i interoperabilnost kako bi se potaknulo slobodno širenje zakonito kupljenih i zakonito dostupnih sadržaja ili usluga diljem EU-a, kao i dostupnost i prekogranično funkcioniranje pretplatničkih usluga, uzimajući u obzir da se neki gospodarski modeli temelje na teritorijalnosti prava u Europi, posebno u pogledu financiranja audiovizualnih produkcija, a osobito pretfinancirane filmske produkcije, čime se omogućuje snažna kulturna raznolikost; ističe da načelo teritorijalnosti i mjere za promicanje prenosivosti sadržaja nisu proturječni; vjeruje da paneuropske licencije trebaju ostati opcija koja se uvodi na dobrovoljnoj osnovi i kojoj prethodi procjena o učinku; ističe da takve licencije ne mogu zamijeniti teritorijalnost i da se modeli financiranja audiovizualnih djela temelje na nacionalnim modelima licenciranja koji su prilagođeni značajkama nacionalnih tržišta; poziva na daljnje razvijanje i popularizaciju, u skladu s člankom 118. UFEU-a, upravljanja pravima na razini EU-a;

26.  smatra da je potrebno objasniti što podrazumijeva „neopravdano uskraćivanje pristupa na temelju lokacije”, uzimajući u obzir savjetovanje; podsjeća da postoje situacije u kojima je uskraćivanje pristupa na temelju lokacije nužno, posebno u pogledu kulturne raznolikosti, te se u tom slučaju često koristi kao alat za sprečavanje monopolizacije tržišta; napominje da se teritorijalno ograničenje čini potrebnim u slučaju kada nisu pokriveni troškovi prekogranične ponude sadržaja i usluga i kada refinanciranje nije dostupno;

27.  poziva Komisiju da nakon savjetovanja s dionicima optimizira trajanje razdoblja u kojima distributerima nije dozvoljeno korištenje zaštićenog sadržaja u okviru drugih platformi kako bi se ubrzala dostupnost audiovizualnog sadržaja, uz istovremeno očuvanje održivog širenja medija u prvom i drugom koraku tijekom financiranja audiovizualnog sadržaja;

28.  poziva države članice da prošire iznimke za doslovno navođenje, ne dovodeći u pitanje moralna prava autora, kako bi obuhvatile kratko doslovno navođenje u audiovizualnom mediju koje se ne koristi u svrhu oglašavanja ili u političku svrhu, pod uvjetom da se jasno navodi autor djela koje se koristi, da se doslovno navođenje ne sukobljava s korištenjem djela u uobičajene svrhe i da se time ne dovode u pitanje legitimni interesi autora;

29.  poziva na daljnji dijalog između autora, nositelja prava i posrednika kako bi se potaknula suradnja od uzajamnog interesa kojom će se zaštititi autorska prava i istovremeno omogućiti, dozvoliti i potaknuti inovativni načini stvaranja sadržaja; poziva Komisiju da poduzme daljnje korake prema modernizaciji propisa o autorskim pravima radi pružanja i razvijanja novih inovativnih i učinkovitijih oblika licenciranja u pogledu korištenja kreativnim sadržajem na internetu te da stoga uzme u obzir i kolektivno licenciranje;

30.  smatra da bi pravni koncept iz Direktive 93/83/EEZ, nakon što se provede njegova daljnja procjena, mogao poboljšati prekogranični pristup zakonitom internetskom sadržaju i uslugama na jedinstvenom digitalnom tržištu bez dovođenja u pitanje načela slobode ugovaranja, prikladne isplate naknada autorima i umjetnicima te teritorijalnog karaktera ekskluzivnih prava, i pozdravlja inicijativu Komisije za provedbu javnog savjetovanja o Direktivi 93/83/EEZ;

31.  ističe da je potrebno razmotriti problematičnu granicu između prava na umnožavanje djela i prava na priopćavanje djela javnosti; ističe da je potrebno razjasniti pojam „priopćavanja djela javnosti” u svjetlu nedavne sudske prakse Suda Europske unije; naglašava da je potrebna zajednička definicija pojma „javnog dobra” kako bi se zajamčilo opsežno širenje kulturnog sadržaja diljem EU-a;

32.  potiče na provedbu obvezujućih ograničenja i iznimaka koji su utvrđeni u postojećim propisima o autorskim pravima, kao što su oni u području obrazovanja, istraživanja, knjižnica i muzeja, kako bi se omogućilo opsežnije širenje sadržaja diljem EU-a, uzimajući u obzir slobodu izražavanja i informiranja, slobodu umjetnosti i znanosti te vjersku i jezičnu raznolikost;

33.  ističe da su potrebni dodatni napori u poboljšanju medijske pismenosti kako bi se postiglo istinsko jedinstveno digitalno tržište u Europi i kako bi se građani, uključujući ugrožene osobe, mogli u potpunosti koristiti novim digitalnim tehnologijama; stoga potiče države članice da prepoznaju važnost medijskog obrazovanja, da uvrste usvajanje digitalnih vještina u školske kurikule i da poboljšaju potrebnu tehničku opremu; u tom pogledu naglašava da je važno učiteljima omogućiti prikladno osposobljavanje o digitalnim vještinama, načinima učinkovitog prenošenja tih vještina i načinima kako ih općenito koristiti za potporu učenju;

34.  ističe da je vještina samostalnog i kritičkog korištenja medijima jedna od zadaća cjeloživotnog učenja svih generacija i ključna kvalifikacija jer se mediji stalno mijenjaju i razvijaju; ističe da je vrlo važno prilagoditi sustave obrazovanja i osposobljavanja kako bi se poboljšala razina stručnosti u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama u Europi i kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za stručnjacima s digitalnim vještinama u EU-u; u tom pogledu potiče Komisiju i države članice da stvore temelje za uzajamno priznavanje digitalnih vještina i kvalifikacija uspostavom europskog sustava za certificiranje ili ocjenjivanje po uzoru na zajednički europski referentni okvir za učenje i podučavanje jezika; ističe da je potrebno uložiti dodatne napore u poboljšanje medijske pismenosti građana te poziva Komisiju i države članice da promiču medijsku pismenost svih građana EU-a, posebno ugroženih osoba, provedbom inicijativa i koordiniranih djelovanja; predlaže da se internetska pismenost trajno uvrsti u opseg djelovanja za podizanje medijske pismenosti;

35.  smatra da je potrebno da Komisija i države članice usvoje dvosmjeran pristup pitanju kompetencija i digitalnih vještina ulaganjem u digitalno obrazovanje i digitalnu infrastrukturu te uvrštenjem digitalnih sadržaja i metoda u postojeće školske programe; preporučuje da se pozornost trajno posveti poboljšanju zaštite djece na internetu provedbom transparentnih samoregulatornih mjera u skladu s postojećim nacionalnim i europskim zakonodavstvom, kada je to prikladno; poziva Komisiju i države članice da omoguće ponudu za sve generacije kako bi se olakšalo prikladno i samostalno rješavanje problema preopterećenja informacijama i kako bi se dodatno uložilo u stvaranje europskih mreža za podučavanje medijske pismenosti, promicala razmjena najboljih praksi i zajamčila vidljivost nacionalnih, regionalnih, čak i lokalnih inicijativa na europskoj razini;

36.  poziva Komisiju i države članice da pojačaju istraživanja o učincima digitalnih medija na kognitivne vještine, učinkovitim metodama samokontrole i uspjehu digitalnog učenja o obliku igre;

37.  naglašava da raznolikost jezika i sve veća višejezičnost predstavljaju važan kulturni temelj za europsko jedinstveno digitalno tržište; smatra da će za održivi socijalni razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta važan preduvjet biti digitalna potpora jezičnoj raznolikosti, povećanje njezine dostupnosti te promicanje i jamčenje relevantnih vještina; očekuje od Komisije da poveća napore u pogledu učinkovitog odnosa prema višejezičnosti kako bi se omogućilo brže uvođenje tehnološke osnove za aktivnu potporu i učinkovitu primjenu europske višejezičnosti u obrazovanju, filmu, kulturnoj baštini, istraživanju i javnoj administraciji, kao i u svakodnevnom poslovnom životu;

38.  ističe da je načelo teritorijalnosti važno za, primjerice, europsku filmsku kulturu i poziva na uvođenje modela financiranja audiovizualnih djela utemeljenih na nacionalnim modelima licenciranja koji neće biti ugroženi obvezujućim paneuropskim licencijama; ističe da se, umjesto toga, treba promicati prekogranična prenosivost zakonito stečenog sadržaja;

39.  poziva Komisiju da zajamči poštovanje načela neutralnosti interneta koje je važno u pogledu medijske konvergencije;

40.  naglašava da je sveobuhvatno jamčenje neutralnosti mreže ključan dio strategije za jedinstveno digitalno tržište koja je socijalno pravedna, međutim, ta se neutralnost ne smije djelomično žrtvovati kako bi se ostvario cilj ukidanja naknada za roaming koje je kratkoročno potrebno;

41.  podsjeća da je potrebno očuvati pravednu ravnotežu između prava i interesa različitih kategorija nositelja prava i korisnika djela zaštićenih autorskim pravima;

42.  pozdravlja inicijativu Komisije za javno savjetovanje o Direktivi 93/83/EEZ o satelitskom emitiranju i kabelskom reemitiranju kojoj je cilj istražiti mogućnost širenja područja primjene Direktive na internetsko priopćavanje audiovizualnih djela internetskim prijenosom i uslugom videa na zahtjev, čime bi se značajno poboljšala sposobnost javnih radiotelevizijskih kuća da služe javnom interesu u digitalnom dobu i da doprinesu uspostavi jedinstvenog digitalnog tržišta;

43.  očekuje od Komisije da, između ostalog, u okviru strategije za jedinstveno digitalno tržište poveća napore u pogledu učinkovitog odnosa prema višejezičnosti kako bi se omogućilo brže uvođenje tehnološke osnove za aktivnu zaštitu i učinkovitu primjenu europske višejezičnosti u obrazovanju, filmu, kulturnoj baštini, istraživanju i javnoj administraciji, kao i u svakodnevnom poslovnom životu;

44.  pozdravlja razmatranja Komisije o izgradnji novih sustava za pohranu znanja za javni sektor uvođenjem tehnologija u oblaku te dubinske analize teksta i podataka koje su ovjerene i zaštićene u okviru zakona o zaštiti podataka; smatra da je potrebno posebno osposobiti osoblje u obrazovnim ustanovama, javnim knjižnicama i arhivima za korištenje takvim tehnologijama te korisnicima omogućiti odgovarajuću višejezičnu dostupnost tih tehnologija;

45.  poziva na poduzimanje većih napora u okviru strategije za jedinstveno digitalno tržište kako bi se potvrdilo uvođenje besplatnog i otvorenog softvera u obrazovne ustanove i javnu administraciju jer dostupnost i transparentnost izvornih kodova javnim tijelima omogućuju da uz uštedu sredstava više sudjeluju u donošenju odluka o korištenju zajedničkim inovacijama; smatra da veća otvorenost softvera može omogućiti korisnicima ovjeravanje njihovih digitalnih vještina, posebno unutar obrazovnih ustanova;

46.  poziva na korištenje i razvijanje licencija „Creative Commons” kako bi se zajednička digitalna djela i komunikacija podučavali i primjenjivali u svim državama i na svim jezicima u području obrazovanja i osposobljavanja te u javnim ustanovama za istraživanje, i da ih se promiče u postupcima javne nabave.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

12.11.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

6

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, Mircea Diaconu, Damian Drăghici, Angel Dzhambazki, Jill Evans, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Fernando Maura Barandiarán, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Santiago Fisas Ayxelà, Sylvie Guillaume, György Hölvényi, Ilhan Kyuchyuk, Ernest Maragall, Emma McClarkin, Martina Michels, Elisabeth Morin-Chartier, Michel Reimon, Hannu Takkula

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Julia Reid

7.12.2015

MIŠLJENJE Odbora za pravna pitanja (*)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku te Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”

(2015/2147(INI))

Izvjestitelj (*): Angel Dzhambazki

    (*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku te Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbori u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrste sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da je poticanje rasta, inovacija, izbora za građane i potrošače, otvaranje radnih mjesta, uključujući visokokvalitetna radna mjesta, i konkurentnosti od iznimne važnosti te smatra da je jedinstveno digitalno tržište ključ za postizanje tih ciljeva uklanjanjem prepreka trgovini, povećanjem produktivnosti, usavršavanjem postupaka za poduzeća na internetu, podržavanjem autora, ulagača i potrošača te onih koji rade u digitalnom gospodarstvu, s posebnim naglaskom na malim i srednjim poduzećima, i postizanjem da privatna ulaganja u kreativnu infrastrukturu budu komercijalno privlačna te smanjenjem birokracije i olakšavanjem nastanka novoosnovanih poduzeća; nadalje ističe važnost olakšavanja pravnog pristupa akademskim i kreativnim radovima te osiguravanja visoke razine zaštite potrošača i podataka na jedinstvenom digitalnom tržištu; poziva na propise otporne na promjene u budućnosti te ocjenu učinka na nove prijedloge u pogledu tržišnog natjecanja, rasta, malih i srednjih poduzeća inovacijskog potencijala i otvaranja radnih mjesta te njihove moguće troškove i koristi zajedno s ocjenom njihova učinka na okoliš i društvo;

2.  pozdravlja Komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192) i uključenu obvezu osuvremenjivanja postojećeg okvira za autorska prava kako bi ga prilagodio digitalnom dobu; naglašava da bi se svaka izmjena tog okvira trebala razmatrati na ciljani način te da je potrebno usredotočiti se na pravednu i prikladnu naknadu autorima i ostalim nositeljima prava za uporabu njihova rada, gospodarski rast, konkurentnost i poboljšano iskustvo potrošača, ali i na potrebu da se osigura zaštita temeljnih prava;

3.  ističe ulogu prava intelektualnog vlasništva te podsjeća da su iznimke i ograničenja autorskih prava jedan od aspekata sustava autorskih prava; naglašava ključnu ulogu ciljanih iznimki i ograničenja autorskim pravima u pridonošenju gospodarskom rastu, inovacijama i otvaranju radnih mjesta, poticanju buduće kreativnosti i jačanju inovacija EU-a te kreativne i kulturne raznolikosti;

4.  ističe, u tom pogledu, da su kulturna i kreativna industrija EU-a pokretač gospodarskog rasta, inovacija i tržišnog natjecanja jer zapošljavaju, prema brojkama o industriji, više od 7 milijuna osoba i stvaraju više od 4,2 % BDP-a EU-a(45);

5.  smatra da bi se reformom trebala postići ravnoteža između svih uključenih interesa; ističe da kreativni sektor ima posebnosti i različite izazove, koji posebno proizlaze iz različitih vrsta sadržaja i kreativnog rada te iz korištenih poslovnih modela; stoga poziva Komisiju da bolje utvrdi te posebnosti i uzme ih u obzir pri predlaganju izmjena i rješenja;

6.  ističe da bi se svaka reforma okvira za autorska prava trebala zasnivati na visokoj razini zaštite jer su prava ključna za intelektualno stvaralaštvo i osiguravaju stabilnu, jasnu i fleksibilnu pravnu osnovu koja jača ulaganja i rast u kreativni i kulturni sektor uklanjajući pritom pravnu nesigurnost i nedosljednost koje negativno utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

7.  poziva Komisiju da osigura da se svakom reformom Direktive o autorskim pravima uzimaju u obzir rezultati ex-post procjene utjecaja Direktive o autorskim pravima iz 2001. te da se temelji na čvrstim dokazima, uključujući ocjenu mogućeg učinka elemenata izmjene, posebno u pogledu proizvodnje, financiranja i distribucije audiovizualnih radova te kulturne raznolikosti; smatra da je potrebno provesti prikladnu gospodarsku analizu, uključujući utjecaj na radna mjesta i rast;

8.  nadalje poziva Komisiju da uzme u obzir Rezoluciju Parlamenta od 9. srpnja 2015. o provedbi Direktive 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu(46);

9.  napominje da 56 % Europljana upotrebljava internet u kulturne svrhe te stoga napominje važnost postojanja nekoliko iznimki u pogledu autorskih prava; podsjeća Komisiju da većima zastupnika u Europskom parlamentu podupire ispitivanje primjene minimalnih normi u pogledu iznimki i ograničenja autorskih prava te prikladnu primjenu iznimki i ograničenja navedenih u Direktivi 2001/29/EZ; naglašava da pristup iznimkama i ograničenjima u pogledu autorskih prava treba biti uravnotežen, ciljan i neutralna formata te bi se trebao temeljiti samo na pokazanim potrebama i ne bi smio dovoditi u pitanje europsku kulturnu raznolikost, njezino financiranje i poštenu naknadu autorima; ističe da, iako primjena dubinske analize teksta i podataka zahtijeva veću pravnu sigurnost kako bi se znanstvenicima i obrazovnim ustanovama omogućila šira primjena materijala zaštićenih autorskim pravima, uključujući u inozemstvu, sve iznimke za dubinsku analizu teksta i podataka u EU-u trebale bi se primjenjivati samo ako korisnik ima zakonit pristup te bi se trebale razvijati uz savjetovanje sa svim dionicima nakon ocjene učinka temeljene na dokazima;

10.  ističe važnost povećanja jasnoće i transparentnosti propisa u području autorskih prava, posebno u pogledu sadržaja koji stvaraju korisnici i pristojbi na privatno umnožavanje u onim državama članicama koje ih odluče primjenjivati; napominje u tom kontekstu da bi građani trebali biti informirani o stvarnom iznosu pristojbe na autorska prava, njezinoj svrsi i tome kako će se upotrebljavati;

11.  naglašava da bi jedinstveno digitalno tržište trebalo dati priliku da se svima, uključujući osobe s invaliditetom, osigura dostupnost proizvoda i usluga zaštićenih autorskim pravima i srodnim pravima; u tom je pogledu duboko zabrinut izostankom napretka u pogledu ratifikacije Ugovora iz Marakeša za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom te potiče da se ratificira što prije; s nestrpljenjem iščekuje presudu Suda Europske unije u vezi s time;

12.  poziva na ciljane reforme temeljene na dokazima kako bi se poboljšao prekogranični pristup sadržaju na internetu koji je zakonito dostupan ili je zakonito stečen, ali upozorava na nediskriminacijsko promicanje izdavanja obveznih paneuropskih licencija jer bi to moglo dovesti do smanjenja sadržaja dostupnog korisnicima; naglašava da je načelo teritorijalnosti ključan element sustava autorskih prava s obzirom na važnost teritorijalnog licenciranja u EU-u; poziva da se stan na kraj neopravdanom ograničenju pristupa na temelju lokacije davanjem prednosti prekograničnoj prenosivosti zakonito stečenog sadržaja ili zakonski dostupnog sadržaja kao prvog koraka prema većoj pravnoj sigurnosti te da se uvedu novi komercijalni modeli za fleksibilne i inovativne sustave licenciranja; napominje da bi takvi sustavi trebali potrošačima donijeti korist kako bi se osigurala jezična i kulturna raznolikost, bez ugrožavanja načela teritorijalnosti ili slobode sklapanja ugovora;

13.  pozdravlja ambicije Komisije da ojača istraživanja i inovacije EU-a poboljšanjem prekogranične primjene materijala zaštićenih autorskim pravima; smatra da je takav trud ključan u poboljšanju pristupa znanju i obrazovanju na internetu te u povećanju konkurentnosti obrazovnih ustanova EU-a na svjetskoj razini;

14.  ističe važnost pristupa informacijama i sadržaju na području javnih dobara; ističe da sadržaj iz područja javnih dobara u jednoj državi članici mora biti dostupan u svim državama članicama; smatra da javni sadržaj institucija EU-a treba smjestiti u područje javnih dobara gdje god je to moguće;

15.  smatra da bi se svim izmjenama Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama trebali uzimati u obzir novi načini pristupanja audiovizualnom sadržaju te da trebaju biti usklađene s trenutačnom reformom zakonodavstva u pogledu autorskih prava;

16.  smatra da određeni posrednici na internetu i internetske platforme stvaraju prihod od kulturnih djela i sadržaja, ali taj se prihod ne dijeli uvijek s autorima; poziva Komisiju da razmotri mogućnosti koje se temelje na dokazima kako bi riješila pitanje prijenosa vrijednosti sa sadržaja na usluge kojim će se autorima, izvođačima i nositeljima prava omogućiti isplata poštene naknade za uporabu njihova rada na internetu bez kočenja inovacija;

17.  ističe da brzi tempo kojim se na digitalnom tržištu ostvaruje tehnološki napredak iziskuje tehnološki neutralan okvir za zaštitu autorskih prava;

18.  potiče Komisiju da strategiju EU-a za jedinstveno digitalno tržište izradi u suradnji sa zemljama koje su predvodnice u pogledu dobrih praksi digitalizacije kako bi jednostavno mogla uzeti u obzir tehnološke inovacije iz zemalja koje se ne nalaze u EU-u, posebno u pogledu intelektualnog vlasništva, čime bi se poboljšala interoperabilnost i mogućnosti rasta i širenja europskih trgovačkih društava na međunarodnom tržištu;

19.  poziva distributere da objave sve dostupne informacije u vezi s tehnološkim mjerama potrebnima za jamčenje interoperabilnosti njihova sadržaja;

20.  potiče Komisijino nastojanje da osigura interoperabilnost između digitalnih komponenti te ističe važnost normizacije koja se može postići s pomoću standardnih osnovnih patenata i modela otvorenog licenciranja; pozdravlja Komisijina nastojanja u razvoju uravnoteženog okvira za pregovore između nositelja prava i onih koji provode standardne osnovne patente kako bi se osigurali pošteni uvjeti licenciranja; poziva Komisiju da primi na znanje i primijeni ideju presude Suda Europske unije C-170/13 (Huawei protiv ZTE), kojom se postiže ravnoteža između nositelja standardnih osnovnih patenata i provoditelja normi, da prevlada povrede patentnih prava i osigura učinkovito sklapanje poštenih, razumnih i nediskriminirajućih (FRAND) sporazuma o licenciranju;

21.  pozdravlja Komisijin plan djelovanja za osuvremenjivanje provedbe zaštite prava intelektualnog vlasništva na internetu, s posebnim naglaskom na povredama komercijalnih razmjera; ističe važnost poštovanja propisa o autorskim pravima i srodnim pravima u digitalnom dobu; smatra da je provedba zaštite autorskih prava diljem država članica kako je utvrđena u Direktivi 2004/48/EZ iznimno važna te da su autorska prava i srodna prava djelotvorna samo onoliko koliko i mjere provedbe za njihovu zaštitu; ističe da se EU suočava sa značajnim brojem kršenja prava intelektualnog vlasništva te da su, prema podacima Komisije, carinska tijela 2014. zabilježila više od 95 000 slučajeva pritvora, dok se vrijednost 35,5 milijuna zaplijenjenih artikala procjenjuje na više od 600 milijuna EUR(47); ističe ulogu Europske promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasništva u pružanju pouzdanih podataka i objektivnih analiza utjecaja povreda na gospodarske subjekte; stoga poziva na donošenje djelotvornog, održivog, razmjernog i osuvremenjenog pristupa provedbi i zaštiti prava intelektualnog vlasništva na internetu, s posebnim naglaskom na povredama komercijalnih razmjera; primjećuje da u nekim slučajevima povrede autorskih prava mogu nastati zbog teškoće u pronalasku zakonito dostupnog željenog sadržaja; stoga poziva na razvoj i javno promicanje šireg raspona zakonitih ponuda prilagođenih korisnicima;

22.  pozdravlja pristup „slijedi novac” i potiče subjekte u lancu opskrbe da poduzimaju usklađene i razmjerne mjere za borbu protiv povrede prava intelektualnog vlasništva na komercijalnoj razini oslanjanjem na praksu dobrovoljnih sporazuma; ističe da Komisija, zajedno s državama članicama, treba promicati svjesnost i dužnu pažnju u lancu opskrbe te poticati razmjenu informacija i primjera najbolje prakse te poboljšanu suradnju javnog i privatnog sektora; ustraje u tome da sve mjere koje su subjekti poduzeli u lancu opskrbe za borbu protiv povreda komercijalnih razmjera trebaju biti opravdane, usklađene, razmjerne i uključivati mogućnost učinkovitih pravnih lijekova prilagođenih korisnicima za ugrožene strane; smatra da je nužno podizati svijest korisnika o posljedicama nastalima zbog povrede autorskih i srodnih prava;

23.  smatra da Komisija treba pokrenuti rasprave te da je potrebno provesti analize temeljene na dokazima o tome trebaju li svi sudionici u vrijednosnom lancu, uključujući mrežne posrednike, internetske platforme, sadržaj i usluge te također posrednike izvan interneta kao što su preprodavači i trgovci na malo, poduzeti razumne i odgovarajuće mjere protiv nezakonitog sadržaja, krivotvorene robe i povreda prava intelektualnog vlasništva na komercijalnoj razini, uz istodobno očuvanje sposobnosti krajnjih korisnika da pristupe informacijama i distribuiraju ih ili upotrebljavaju aplikacije i usluge po svojem izboru; ističe potrebu da se u obzir uzme objašnjavanje uloge posrednika, posebno u pogledu borbe protiv povreda prava intelektualnog vlasništva, nakon temeljite, ciljane analize temeljene na dokazima i uzimajući u obzir sva relevantna javna savjetovanja Komisije; ističe da pružatelji internetskih usluga i mrežnih posrednika trebaju u svakom slučaju imati strogo određene obveze te ne bi trebali imati ulogu pripisanu sudovima kako bi se izbjegla privatizacija provedbe zakona; poziva Komisiju da provede evaluacijsku studiju o učinkovitosti sudskoga blokiranja internetskih stranica i sustava obavijesti te zatvaranja internetskih stranica;

24.  priznaje ulogu koju pružatelji sadržaja imaju u stvaranju i širenju radova, uključujući na internetu, te činjenicu da je rast internetskih platformi potaknut potražnjom potrošača; priznaje da su postojeća načela odgovornosti omogućila rast internetskih platformi te upozorava da bi stvaranje nove pravne nesigurnosti u tom području moglo imati negativan učinak na gospodarski rast; primjećuje rastuću ulogu i mogući negativan učinak dominantnog položaja određenih mrežnih posrednika na kreativni potencijal i poštenu naknadu autorima te razvoj usluga koje nude ostali distributeri djela;

25.  predlaže da nadolazeći zakonodavni prijedlozi o internetskim platformama trebaju kao osnovu uzeti interese potrošača, autora i digitalne radne snage, posebno zaštitu osjetljivih skupina;

26.  ističe da, kako bi se postigla značajna provedba autorskih prava, javnosti bi trebale biti lako dostupne potpune informacije o identitetu nositelja prava i, po potrebi, trajanja pravne zaštite;

27.  podsjeća da su sukladno članku 5. Direktive 2000/31/EZ pružatelji internetskih usluga obvezni jasno naznačiti svoj identitet te da je poštovanje tog zahtjeva ključno za osiguravanje povjerenja potrošača u e-trgovinu;

28.  napominje namjeru Komisije da povuče prijedlog Zajedničkoga europskog zakona o prodaji robe te u tom kontekstu podsjeća na stajalište Parlamenta na prvom čitanju 26. veljače 2014.; ustraje u potrebi da se prikupi i analizira što više dokaza te da se savjetuje sa zainteresiranim stranama prije poduzimanja ikakva pristupa, osobito u pogledu utjecaja koji bi to imalo na trenutačnu zaštitu koja se potrošačima pruža u okviru nacionalnog zakonodavstva, posebno s obzirom na pravne lijekove za nepoštovanje ugovora za prodaju materijalnih dobara ili digitalnih sadržaja na internetu i pravnu sigurnost u vezi s primjenom Uredbe Rim I;

29.  smatra da se ugovorna pravila za digitalni sadržaj trebaju temeljiti na načelima kako bi bila tehnološki neutralna i otporna na promjene u budućnosti; osim toga, u pogledu budućih Komisijinih prijedloga u tom području ističe važnost izbjegavanja nedosljednosti i preklapanja s postojećim zakonodavstvom te svaku opasnost od dugoročnog stvaranja neopravdane pravne podjele između ugovora za kupnju na internetu i izvan njega te različite distribucijske kanale, imajući na umu program REFIT u području pravne stečevine u vezi s potrošačima;

30.  smatra da bi izmijenjeni prijedlog Komisije također trebao objasniti kako se postojeći propisi primjenjuju u digitalnom okruženju pri prekograničnoj prodaji na internetu, uključujući primjenu Direktive o uslugama za rješavanje problema nepoštene cjenovne diskriminacije na temelju nacionalnosti ili lokacije;

31.  potiče Komisiju da analizira razinu zaštite stvarnih zakona o zaštiti potrošača u EU-u u okviru takozvane „ekonomije dijeljenja” te probleme neravnoteže između strana u ugovornim odnosima u okviru modela poslovanja „C2C”, koja se potiče još širom uporabom usluga pruženih u okviru platformi ekonomije dijeljenja;

32.  ističe potrebu da se poboljšaju postupci za osnivanje i poslovanje poduzeća na internetu diljem svih država članica, koje bi trebalo biti usavršeno i digitalizirano, te poziva Komisiju da to razmotri u svojoj strategiji unutarnjeg tržišta;

33.  poziva Komisiju da osigura pridavanje posebne pozornosti pitanjima koja potrošačima i poduzećima onemogućuju da se koriste cijelim nizom proizvoda i usluga, bilo digitalnim uslugama bilo uslugama koje se nude preko digitalnih kanala u EU-u, a koja poslovnim subjektima onemogućuju da započnu poslovanje i postupno ga povećavaju, da posluju preko granica i uvode inovacije;

34.  poziva države članice da primijene zajedničke norme i primjere dobre prakse u pogledu digitalne administracije, usredotočujući se posebno na pravosudna tijela i tijela lokalne vlasti;

35.  ističe da digitalni razvoji također omogućuju značajnu promjenu u javnoj upravi, uspostavljajući mnogo učinkovitiju, jednostavniju e-upravu prilagođenu korisniku; smatra, u tom pogledu, da je građanima i poduzećima vrlo važno imati međusobno povezane komercijalne registre;

36.  podupire uspostavu platforme za rješavanje sporova radi zaštite potrošača tijekom 2016. na razini EU-a; naglašava da se prava potrošača ne mogu jamčiti bez učinkovitog zakonodavstva i pristupa pravnim instrumentima; smatra da e-trgovina može cvjetati i ako potrošači mogu kupovati na internetu uz primjenu sličnih uvjeta diljem EU-a;

37.  ističe da je sigurnost na internetu jedan od preduvjeta za jedinstveno digitalno tržište te zbog toga posebnog razloga smatra da je na ovom tržištu koje se brzo širi nužno osigurati mrežnu i informacijsku sigurnost; pozdravlja u tom kontekstu Komisijinu inicijativu da uspostavi javno-privatno partnerstvo o kibernetičkoj sigurnosti u području tehnologija i rješenja za sigurnost internetskih mreža;

38.  poziva na učinkovitiji pravni okvir za EU-ovo financiranje osposobljavanja u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija kako bi se omogućila veća konkurentnost EU-a;

39.  ističe da je potrebno riješiti problem tehnološkog jaza koji postoji u EU-u s pomoću pravnog okvira politika jedinstvenoga digitalnog tržišta; ističe da je potreban proaktivan pristup kako bi se smanjio jaz među regijama, između ruralnih i urbanih područja te među generacijama;

40.  ističe da je, kako bi se podržao snažan pravni okvir za politiku jedinstvenoga digitalnog tržišta, potrebna izravna podrška razvoju i inovacijama u trgovačkim društvima EU-a; stoga naglašava da se mala i srednja poduzeća moraju poticati kako bi se upotrebljavale digitalne tehnologije i razvile vještine informacijskih i komunikacijskih tehnologija i usluge;

41.  ističe da digitalne inovacije uzrokuju rast te da snažan pravni okvir za politiku digitalnog tržišta mora poticati poduzetništvo; naglašava da je potrebno razviti programe stimulacije osmišljene za mlade inovatore kako bi se iskoristio potencijal mladih Europljana.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

3.12.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Therese Comodini Cachia, Mady Delvaux, Laura Ferrara, Enrico Gasbarra, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Mary Honeyball, Gilles Lebreton, António Marinho e Pinto, Jiří Maštálka, Emil Radev, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, József Szájer, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Angel Dzhambazki, Jytte Guteland, Heidi Hautala, Stefano Maullu, Rainer Wieland, Kosma Złotowski

01.12.2015

MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (*)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku te Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”

(2015/2147(INI))

Izvjestitelj (*): Michał Boni

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku i Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbori u svoj prijedlog rezolucije uvrste sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da je potrebno da sve inicijative koje se razvijaju u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta budu u skladu s temeljnim pravima, a posebno sa zakonodavstvom o zaštiti podataka, uz istovremeno priznavanje dodane vrijednosti koje ta strategija pruža gospodarstvu EU-a; ističe da su poštovanje temeljnih prava, a posebno prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka, ključni elementi u izgradnji povjerenja i sigurnosti građana, koji su potrebni kako bi se u okviru razvoja gospodarstva utemeljenog na podacima iskoristio potencijal digitalnog sektora, te da se stoga trebaju smatrati pokretačima u smislu stvaranja mogućnosti i kompetitivne prednosti; naglašava potrebu za suradnjom između tehnologija, poduzeća i javnih vlasti kako bi se osiguralo poštovanje važećeg zakonodavstva EU-a; podsjeća na važnost žurnog usvajanja Opće uredbe o zaštiti podataka i Direktive o zaštiti podataka u interesu subjekata čiji se podaci prikupljaju, kao i u interesu poduzeća; poziva na preispitivanje Direktive o privatnosti i elektroničkim komunikacijama kako bi se osigurala dosljednost odredbi u okviru paketa za zaštitu podataka najkasnije do datuma stupanja na snagu tog paketa;

  3.3.2. Borba protiv nezakonitog sadržaja na internetu

2.  poziva Komisiju da promiče politike i pravni okvir za borbu protiv kiberkriminala i nezakonitog sadržaja na internetu, uključujući govor mržnje, koji će u cijelosti biti u skladu s temeljnim pravima utvrđenima u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, posebno s pravom na slobodu izražavanja i informiranja, postojećim zakonodavstvom EU-a ili država članica te s načelima nužnosti, proporcionalnosti, propisnog pravnog postupka i vladavine prava; smatra da je za postizanje tog cilja potrebno:

  –  pružiti dosljedne i učinkovite mehanizme kojima bi se europske i nacionalne policijske agencije i tijela kaznenog progona koristili u cilju provedbe zakona;

  –  pružiti jasne smjernice za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, uključujući govor mržnje;

  –  podržati javno-privatna partnerstva i dijalog između javnih i privatnih subjekata u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a;

  –  objasniti ulogu posrednika i internetskih platformi s obzirom na Povelju o temeljnim pravima Europske unije;

  –  osigurati da se osnivanje jedinice Europske unije za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima (EU IRU) u sklopu Europola temelji na pravnoj osnovi koja odgovara njezinim aktivnostima;

  –  osigurati posebne mjere za borbu protiv seksualnog iskorištavanja djece na internetu i učinkovitu suradnju između svih dionika kako bi se zajamčila prava i zaštita djece na internetu te poticati inicijative čiji je cilj ostvariti sigurnost interneta za djecu te

  –  surađivati s relevantnim dionicima u promicanju obrazovnih kampanja i kampanja za podizanje razine svijesti;

3.  podsjeća da, u skladu s člankom 12. Direktive o elektroničkoj trgovini (2000/31/EZ), „kad se pružena usluga informacijskog društva sastoji od prijenosa komunikacijskom mrežom informacija dobivenih od primatelja usluge ili kad se ta usluga sastoji od omogućavanja pristupa komunikacijskoj mreži, države članice moraju osigurati da davatelj usluge nije odgovoran za informacije koje se prenose, pod uvjetom da davatelj usluge: a) ne inicira prijenos; b) ne izabire primatelja prijenosa; i c) ne izabire i ne mijenja informacije sadržane u prijenosu”;

  3.4. Jačanje povjerenja i sigurnosti u digitalne usluge te u obradu osobnih podataka

4.  ističe činjenicu da se zbog brzorastućeg broja napada na mreže i slučajeva kiberkriminala nameće potreba za usklađenim odgovorom EU-a i njegovih država članica radi jamčenja visoke razine mrežne i informacijske sigurnosti; vjeruje da pružanje sigurnosti na internetu obuhvaća zaštitu mreža i kritične infrastrukture, osiguravanje sposobnosti tijela kaznenog progona da se bore protiv kriminala, uključujući terorizam, nasilnu radikalizaciju, seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece na internetu te upotrebu podataka koji su neophodni za borbu protiv kriminala na internetu i izvan njega; ističe da je tako definirana sigurnost, u kombinaciji sa zaštitom temeljnih prava u kiberprostoru, ključna za jačanje povjerenja u digitalne usluge te stoga čini nužnu osnovu za uspostavu konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta;

5.  poziva na konačno usvajanje Direktive o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti radi pružanja dosljednog regulatornog okvira za osiguranje strateške i operativne kibersigurnosti i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, što zahtijeva tješnju suradnju s nacionalnim tijelima vlasti i agencijama EU-a, uz istodobno jamčenje temeljnih prava EU-a, a posebno privatnosti i zaštite podataka za poduzeća, javnu upravu i osobe čiji se podaci obrađuju;

6.  podsjeća da su alati poput šifriranja korisni građanima i poduzećima kao jedno od sredstava za osiguranje privatnosti i barem osnovne razine sigurnosti komunikacije; osuđuje činjenicu da se šifriranjem može koristiti i u kriminalne svrhe;

7.  pozdravlja uspostavu Europskog centra za kibernetički kriminal (EC3) pri Europolu, koji pridonosi bržim reakcijama u slučaju kibernapada; poziva na donošenje zakonodavnog prijedloga u cilju jačanja mandata Europskog centra za kibernetički kriminal (EC3) te poziva na brzo prenošenje Direktive 2013/40/EU od 12. kolovoza 2013. o napadima na informacijske sustave, koja je također usmjerena na poboljšanje operativne suradnje između nacionalnih tijela kaznenog progona pojedinih država članica te relevantnih agencija EU-a (Eurojust, Europol, EC3 i Europska agencija za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA));

8.  pozdravlja inicijativu Komisije usmjerenu na uspostavljanje javno-privatnog partnerstva o kibernetičkoj sigurnosti; naglašava potrebu za suradnjom i sudjelovanjem poduzeća te za uvođenjem koncepta integrirane sigurnosti; podržava razmjenu dobrih praksi među državama članicama u pogledu javno-privatnih partnerstava u tom području; s tim u vezi žali zbog ukidanja Europskog javno-privatnog partnerstva za otpornost (EP3R);

9.  napominje da je razotkrivanjem slučajeva elektroničkog masovnog nadzora na vidjelo izašla potreba za vraćanjem povjerenja građana u privatnost, sigurnost i zaštitu digitalnih usluga te u tom pogledu ističe potrebu za strogim poštovanjem postojećeg zakonodavstva o zaštiti podataka i temeljnih prava pri obradi osobnih podataka u komercijalne svrhe ili u svrhe kaznenog progona; u tom kontekstu podsjeća na važnost postojećih alata kao što su ugovori o uzajamnoj pravnoj pomoći kojima se poštuje vladavina prava i smanjuje rizik od neprimjerenog pristupa podacima koji su pohranjeni na stranom teritoriju;

10.  ponavlja da u skladu s člankom 15. stavkom 1. Direktive o elektroničkoj trgovini (2000/31/EZ) „države članice ne mogu uvesti opću obvezu za davatelje” usluga prijenosa, pohrane i smještaja informacija na poslužitelju „da prate informacije koje prenose ili pohranjuju niti opću obvezu da aktivno traže činjenice ili okolnosti koje bi ukazivale na protuzakonite aktivnosti”; posebno podsjeća da je Sud Europske unije u presudama C-360/10 i C-70/10 odbacio mjere za „aktivno praćenje” gotovo svih korisnika usluga o kojima je riječ (u jednom predmetu pružatelji usluga pristupa internetu, u drugom predmetu društvena mreža) i ustvrdio da bi trebalo isključiti mogućnost bilo kakva naloga kojim se od pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju zahtijeva opće praćenje;

  4.1. Izgradnja podatkovnoga gospodarstva

11.  smatra da su veliki podaci, računalstvo u oblaku, internet stvari, istraživanje i inovacije ključ gospodarskog razvoja te da zahtijevaju sveobuhvatan pristup u sklopu zakonodavstva EU-a; mišljenja je da su poštovanje zakonodavstva o zaštiti podataka i učinkovite mjere u pogledu zaštite privatnosti i sigurnosti utvrđene u Općoj uredbi o zaštiti podataka, uključujući posebne odredbe koje se odnose na djecu kao ranjive potrošače, ključni za izgradnju povjerenja građana i potrošača u gospodarski sektor temeljen na podacima; naglašava da je potrebno podići razinu svijesti o ulozi podataka i o značenju dijeljenja podataka za potrošače, s obzirom na njihova temeljna prava i u okviru gospodarstva, te utvrditi pravila o vlasništvu nad podacima i kontroli građana nad vlastitim podacima; ističe ulogu personalizacije usluga i proizvoda koju bi trebalo razviti u skladu s uvjetima koji se odnose na zaštitu podataka; poziva na promicanje zadane i integrirane privatnosti, što bi također moglo pozitivno utjecati na inovacije i gospodarski rast; naglašava potrebu za jamčenjem nediskriminirajućeg pristupa obradi svih vrsta podataka; naglašava važnost pristupa utemeljenog na riziku, čijom se primjenom pridonosi izbjegavanju nepotrebnog administrativnog opterećenja i pruža pravna sigurnost, kako je utvrđeno u Općoj uredbi o zaštiti podataka, posebno za mala i srednja poduzeća te za start-up poduzeća, kao i važnost demokratskog nadzora i stalnog praćenja koje provode tijela javne vlasti; ističe da je osobne podatke potrebno posebno zaštititi te priznaje da se donošenjem dodatnih zaštitnih mjera kao što su pseudonimizacija ili anonimizacija može pojačati zaštita kad se aplikacije za velike podatke i pružatelji internetskih usluga koriste osobnim podacima;

  4.2. Poticanje konkurentnosti s pomoću interoperabilnosti i normizacije

12.  naglašava da svaka obrada osobnih podataka s pomoću rješenja koja se temelje na interoperabilnosti, odnosno s pomoću programa ISA², mora biti u skladu s uvjetima koji se nalažu zakonima EU-a u pogledu zaštite podataka; poziva na bolju suradnju u cilju uspostave zajedničkih globalnih normi za gospodarstvo temeljeno na podacima, u sklopu kojih bi se prioritet trebao dati sigurnosti, poštovanju privatnosti i zaštiti podataka; naglašava važnost prava građana na prenosivost podataka;

  4.3.2. E-uprava

13.  podržava digitalizaciju javnih službi u Europi i razvoj e-uprave, e-demokracije i politika otvorenih podataka, pristup javnim dokumentima i ponovno korištenje tih dokumenata na temelju transparentnosti i postojećeg pravnog okvira EU-a te visoke norme za zaštitu podataka, kao što je predloženo u paketu reformi u području zaštite podataka i u potpunosti u skladu s Poveljom o temeljnim pravima; podsjeća na to da e-uprava doprinosi stvarnom sudjelovanju, savjetovanju i transparentnijoj, odgovornijoj i učinkovitijoj javnoj upravi; u tom smislu naglašava važnost razmjene najboljih praksi među svim relevantnim dionicima;

14.  iako podržava razvoj e-uprave, uključujući promicanje načela „samo jedanput”, naglašava da sve inicijative u okviru e-uprave moraju biti u skladu s uvjetima i načelima utvrđenima u paketu reformi u području zaštite podataka te da se mora osigurati visoka razina sigurnosti kako bi se u sklopu tih inicijativa štitili podaci koje su građani dali javnim institucijama;

  5.2. Međunarodna dimenzija

15.  prepoznaje globalni karakter gospodarstva utemeljenog na podacima; podsjeća na to da stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta ovisi o slobodnom protoku podataka unutar Europske unije i izvan nje; stoga poziva EU i države članice da kada u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta surađuju s trećim zemljama poduzmu korake u cilju osiguranja visoke razine zaštite podataka i sigurnog međunarodnog prijenosa podataka, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i postojećom sudskom praksom EU-a.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.11.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

49

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Michał Boni, Ignazio Corrao, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Kinga Gál, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Sophia in ‘t Veld, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Barbara Kudrycka, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Roberta Metsola, Louis Michel, Claude Moraes, Alessandra Mussolini, József Nagy, Soraya Post, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Csaba Sógor, Helga Stevens, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Harald Vilimsky, Udo Voigt, Beatrix von Storch, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Carlos Coelho, Anna Hedh, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Marek Jurek, Ska Keller, Miltiadis Kyrkos, Jeroen Lenaers, Nuno Melo, Emilian Pavel, Morten Helveg Petersen, Barbara Spinelli, Axel Voss

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jens Geier, Gabriele Preuß, Marco Zanni

4.12.2015

MIŠLJENJE Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku te Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”

(2015/2147(INI))

Izvjestitelj: Renato Soru

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku te Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da, kao nadležni odbor, u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da se održivi gospodarski rast u Europi može ostvariti samo razvijanjem sektora s visokom dodanom vrijednošću; stoga podržava sve napore koje Komisija ulaže kako bi podržala prijelaz na digitalno gospodarstvo; ističe da je potrebno uspostaviti globalne veze i nadvladati trenutačnu fragmentiranost nacionalnih pravila o digitalnim uslugama; poziva Komisiju da poštuje planirani raspored čiji je cilj ostvarenje istinskog jedinstvenog digitalnog tržišta, koje se temelji na poštenom tržišnom natjecanju i visokoj razini zaštite potrošača;

2.  ističe da digitalizacija financijskih usluga ima pozitivan utjecaj jer povećava isplativost i kvalitetu usluga koje su prilagođene pojedinačnim potrošačima, što omogućava pružanje pristupačnih financijskih proizvoda i usluga kojima se pojednostavljuje iskustvo potrošača;

3.  ističe važnost jedinstvenog digitalnog tržišta za europsko gospodarstvo; podsjeća na to da bi, prema procjenama Komisije, razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta mogao doprinijeti europskom gospodarstvu u iznosu od 415 milijardi EUR godišnje te da bi se moglo stvoriti 3,8 milijuna novih radnih mjesta; ističe da digitalni sektor stalno raste, ali i da digitalne tehnologije nude nove mogućnosti u tradicionalnim sektorima europskog gospodarstva;

4.  smatra da je digitalizacija gospodarstva neizbježna i pozitivna pojava koja potiče napredak, rast i inovacije europskih poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća, te ju treba podupirati;

5.  poziva Europsku komisiju da u radu javnih institucija i izradi zakonodavnih akata promiče pristup „najprije digitalno”; smatra da bi se strategijom „najprije digitalno” mogla ostvariti ušteda troškova, poboljšati ekološka održivost i usluge, a time i smanjiti jaz između građana i europskih institucija;

6.  napominje da je za postizanje gospodarske konvergencije u europskim regijama potrebno znatno smanjiti digitalni jaz te svim građanima i trgovačkim društvima u EU-u, a posebno malim i srednjim poduzećima, zajamčiti pravedan, otvoren i nediskriminacijski pristup internetu; ističe da bi se pristup internetu trebao smatrati javnim dobrom koje ima sve veću važnost u svakodnevnom životu; potiče daljnja javna i privatna ulaganja u infrastrukturu kako bi se omogućio razvoj interneta u perifernim regijama EU-a; s tim u vezi poziva Komisiju da ponovno razmotri sadašnju provedbu propisa o državnim potporama; pozdravlja predviđene aktivnosti Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u tom području;

7.  smatra da za uspostavu učinkovitog jedinstvenog digitalnog tržišta krajnji korisnici moraju biti uvjereni da se jamče ujednačeni standardi zaštite, a poduzetnici moraju biti uvjereni da se mogu osloniti na zajednički i pravedan regulatorni okvir kojim se nameću slična pravila za slične usluge;

8.  pozdravlja usvajanje revidirane direktive o uslugama platnog prometa; ističe da se, ako Unija želi poboljšati e-trgovinu u cijelom EU-u, bez odgode mora postići instant e-plaćanje i m-plaćanje diljem EU-a u skladu sa zajedničkim normama te odgovarajuća provedba revidirane direktive o uslugama platnog prometa;

9.  primjećuje da usprkos visokoj stopi nezaposlenosti u EU-u, brojna radna mjesta i dalje nisu popunjena zbog nedostatka odgovarajućih vještina; konstatira da je za iskorištavanje ekonomskih mogućnosti koje nudi jedinstveno digitalno tržište nužno promicati politike rada i obrazovanja usmjerene na poboljšanje digitalnih vještina europskih građana; poziva Komisiju da izradi programe u kojima se prednost daje postizanju tih ciljeva;

10.  smatra da paneuropski sustavi e-plaćanja i m-plaćanja („e-SEPA”) potiču prekograničnu e-trgovinu učinkovitijim i bržim plaćanjem u maloprodaji; ističe da se iz iskustava sa sustavima plaćanja kao što su Faster Payments i PayM mogu izvući važne pouke;

11.  ističe da je za uspjeh digitalnog gospodarstva potrebno poboljšati pristup kapitalu i za nova i za postojeća poduzeća, a posebno za mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća; pozdravlja rad Komisije u području unije tržišta kapitala, koja pruža alternativne izvore financiranja europskih poduzeća i dugoročnih projekata te stoga dopunjuje strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta; potiče daljnje savjetovanje, ocjenu postojećeg zakonodavstva, širenje najbolje prakse u područjima kao što su skupno financiranje (crowdfunding) i uzajamno kreditiranje (peer-to-peer lending) te dodatno poticanje poduzetničkog kapitala u EU-u;

12.  ističe da je ključno da se jedinstveno digitalno tržište temelji na učinkovitom platnom sustavu koji je povoljan za kupce; pozdravlja napredak koji je zadnjih godina postignut u pogledu omogućavanja pristupa, jačanja konkurentnosti, poboljšanja sigurnosti i olakšavanja prekograničnih aktivnosti na tržištu usluga platnog prometa (npr. preko sustava SEPA, nove direktive o računima za obavljanje platnog prometa, nove uredbe o međubankovnim naknadama i revidirane direktive o uslugama platnog prometa); ističe da bi u narednim godinama trebalo razmotriti dodatne mjere kako bi se išlo u korak s inovativnim trendovima te omogućila daljnja prekogranična integracija;

13.  traži da Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala podrži inovacije u reguliranim sektorima, kao što su infrastruktura poslije trgovanja i dostava podataka, kako bi se osiguralo da postojeći sudionici na tržištu ne upotrebljavaju uredbu kao prepreku za ulazak novih sudionika na tržište i sprečavanje razvoja novih tehnologija kojima bi se mogla povećati učinkovitost i smanjiti troškovi, kao što su lanac blokova (block chain) i tehnologija zajedničkog vođenja glavne knjige računa (distributed ledger technology);

14.  ističe važnost kibernetičke sigurnosti u uspostavi jedinstvenoga digitalnog tržišta, posebno u bankarskom i financijskom sektoru, platnim sustavima i e-trgovini, te stoga poziva Komisiju da prati prijetnje, posebno računalne prijevare i informatičke napade, poboljša preventivne mjere, stvori okvir kojim se na europskoj razini promiče koordinirani odgovor na kibernetički kriminal te osmisli kampanje na europskoj razini radi informiranja građana EU-a o prijetnjama kibernetičke sigurnosti;

15.  poziva Komisiju da tijekom pregovora o sporazumima o privatnosti podataka i o dijeljenju podataka u potpunosti uzme u obzir specifičnosti financijskih podataka te potrebe globalnih regulatora i supervizora;

16.  ističe da je za razvoj i rast jedinstvenoga digitalnog tržišta važno imati jednostavne, učinkovite i sigurne platne sustave; cijeni napredak koji je u zakonodavstvu Unije postignut u području platnih sustava; poziva Komisiju da taj napredak uzme u obzir pri provedbi vlastite strategije o jedinstvenom digitalnom tržištu;

17.  smatra da se digitalnim tehnologijama mnogobrojnim subjektima koji su inače isključeni iz bankarskog i financijskog sustava olakšava pristup zajmovima, a time i socijalni i društveni razvoj; poziva Komisiju da izradi strategiju kojom se potiče uključenost i pristup najslabijih slojeva stanovništva jedinstvenom digitalnom tržištu pa stoga i novim uslugama u području financija i bankarstva;

18.  smatra da zbog posebnosti digitalnog gospodarstva više nije moguće primjenjivati postojeći fiskalni okvir; smatra da je, uzimajući u obzir nacionalnu nadležnost, potrebna veća koordinacija na području oporezivanja kako bi se spriječilo izbjegavanje plaćanja poreza, utaja poreza, prakse agresivnog poreznog planiranja, narušavanje tržišta i nepošteno tržišno natjecanje te stvorilo istinsko europsko jedinstveno tržište; poziva Komisiju da podrži širenje sustava izvješćivanja o porezima po zemljama za multinacionalne kompanije na sve sektore, osim za mala i srednja poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, prijedlog zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) te uvođenje digitalnih tehnologija i najbolje prakse kako bi se omogućilo učinkovitije i pravovremeno prikupljanje podataka i informacija o porezima; traži od Komisije da uzme u obzir najnovije preporuke projekta Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u vezi s erozijom porezne osnovice i premještanjem dobiti (BEPS);

19.  smatra da je prioritet razvijanje pojednostavljenog, jedinstvenog i dosljednog mrežnog sustava PDV-a kako bi se smanjili troškovi usklađivanja za mala i inovativna trgovačka društva koja posluju diljem Europe; nadalje poziva da se u potpunosti poštuje načelo neutralnosti u oporezivanju, neovisno o tome radi li se o fizičkom ili digitalnom poslovanju; poziva Komisiju da u skladu s preuzetim obvezama i u najkraćem mogućem roku podnese prijedlog kojim bi se državama članicama omogućilo smanjenje stope PDV-a za tisak, digitalna izdanja, knjige i publikacije na internetu; napominje da u skladu sa sadašnjom direktivom EU-a o PDV-u države članice imaju pravo primjenjivati smanjenu stopu PDV-a na kulturni sadržaj; poziva Komisiju da omogući razmjenu najboljih praksi među poreznim tijelima i dionicima kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja za plaćanje poreza u okviru ekonomije dijeljenja; pozdravlja uvođenje mini sustava za PDV po principu „sve na jednom mjestu”, što je korak prema okončanju privremenog europskog sustava PDV-a; međutim, zabrinut je da nepostojanje pragova može otežati nekim malim i srednjim poduzećima usklađenost s tim sustavom; poziva Komisiju da revidira taj sustav kako bi bio još pogodniji za poslovanje;

20.  naglašava da je potrebno poticati inovacije i promicati jednake uvjete primjenom jednakih operativnih i sigurnosnih zahtjeva i zahtjeva u pogledu kapitala za sve financijske subjekte u okviru digitalnog gospodarstva;

21.  skreće pozornost na specifične porezne probleme s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća u prekograničnom poslovanju; stoga poziva Komisiju da istraži mogućnosti za rješavanje tih prepreka na koje nailaze mala i srednja poduzeća;

22.  naglašava važnost elektroničke identifikacije te usluga povjerenja kako bi se povećao opseg i kvaliteta elektroničke trgovine u cilju rasta; stoga poziva države članice da do 1. srpnja 2016. poduzmu sve potrebne mjere za provedbu Uredbe (EU) br. 910/2014 o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu (Uredba eIDAS);

23.  podržava odluku Komisije o pokretanju javne rasprave s dvama javnim savjetovanjima o uskraćivanju pristupa na temelju lokacije (geoblokiranje) te o platformama, mrežnim posrednicima, podacima, računalstvu u oblaku i kolaborativnoj ekonomiji; ističe da je potrebno definirati koncept platformi kako bi se stvorilo jasno polazište za revidiranje zakonodavstva o tržišnom natjecanju; potiče Komisiju da stvori poslovno okruženje kojim će se poticati razvoj inovativnih ideja te jamčiti zaštita standarda rada, pošteno natjecanje i jednaki uvjeti za digitalne usluge; prima na znanje da brzi tempo kojim se na digitalnom tržištu ostvaruje tehnološki napredak iziskuje tehnološki neutralan okvir za buduće inicijative;

24.  žali zbog dugotrajne istrage o postupanju Googlea i činjenice da ona traje već nekoliko godina, bez konačnih rezultata; stoga pozdravlja obavijest o primjedbama koju je Komisija uputila Googleu u pogledu njegove usluge usporedbe cijena pri kupnji; poziva Komisiju da nastavi odlučno ispitivati sve primjedbe utvrđene u svojoj istrazi, uključujući sva ostala područja vertikalnog pretraživanja, jer se time jamče jednaki uvjeti za sve sudionike na digitalnom tržištu;

25.  pozdravlja namjeru Komisije da ukine neopravdano uskraćivanje pristupa na temelju lokacije (geoblokiranje) kojim se potrošačima smanjuje izbor; smatra da je nužno osigurati odgovarajuću provedbu članka 20. stavka 2. Direktive o uslugama, kojim se zabranjuje diskriminacija pri pružanju usluga na temelju državljanstva i/ili mjesta boravišta, te članka 8. stavka 3. Direktive o pravima potrošača, kojim se traži da se na trgovačkim internetskim stranicama najkasnije na početku postupka naručivanja jasno i čitko navede primjenjuju li se u pogledu isporuke ikakva ograničenja i koja se sredstva plaćanja prihvaćaju;

26.  smatra da su digitalne usluge platnog prometa presudne za gospodarstvo; poziva Komisiju da u Uniji ukloni sve prepreke za plaćanje preko interneta te da zajamči da ni jedna internetska trgovačka stranica u EU-u koja prihvaća usluge platnog prometa kao što su internetsko bankarstvo i kreditne kartice ne diskriminira na temelju države članice u kojoj su te usluge platnog prometa registrirane;

27.  smatra da je za razvoj europskog digitalnog gospodarstva potrebna dostatna razina konkurentnosti i veći broj pružatelja usluga te ističe da postojanje mrežnih učinaka omogućuje stvaranje monopola i oligopola; podržava nastojanja Komisije da spriječi zloupotrebu tržišta i zaštiti interese potrošača; potiče Komisiju da ukloni prepreke za ulazak u digitalnog gospodarstva u sektorima u kojima dominira mali broj aktera, osim kada je to potrebno radi bonitetnog nadzora i zaštite prava potrošača; poziva Komisiju da suzbija diskriminaciju u svim sektorima digitalnog gospodarstva, uključujući kupnju preko interneta i plaćanja preko interneta, pretraživače i društvene mreže, te neutralnost mreže, kao dodatan način otvaranja tržišta za konkurenciju;

28.  ističe da je za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta važno podatkovno gospodarstvo; uviđa da je prijetnja osobnoj privatnosti velik problem jer utječe na povjerenje u digitalno okružje; poziva Komisiju da ocijeni razine transparentnosti, upotrebu informacija i zloupotrebu osobnih podataka na mrežnim platformama te da po potrebi predloži odgovarajuće propise;

29.  pozdravlja javno savjetovanje o modernizaciji PDV-a za prekograničnu e-trgovinu koje je u rujnu 2015. započela Komisija i smatra ga presudnim prvim korakom za pojednostavljivanje načina ubiranja PDV-a pri prekograničnim internetskim transakcijama; poziva Komisiju da nakon završetka tog savjetovanja o njemu izvijesti Parlament i širu javnost te da ga ocijeni;

30.  ističe da bi potrošači trebali imati jednaku razinu zaštite bez obzira na to koje proizvode kupuju i gdje, na platformama za e-trgovinu ili u okviru tradicionalne trgovine;

31.  ističe da bi trebalo provesti detaljnu analizu raznih vrsta platformi u okviru ekonomije dijeljenja kako bi se zajamčilo da se relevantnim zakonodavstvom omogući razvoj tih usluga i novih oblika potrošnje i proizvodnje, te istodobno zajamči visoki stupanj zaštite potrošača;

32.  pozdravlja inicijativu Komisije za novi akcijski plan za e-upravu; napominje da su interoperabilni e-potpisi i s njima povezana Uredba eIDAS vrlo relevantni za jedinstveno digitalno tržište financijskih usluga jer bankama i osiguravajućim društvima pružaju nove instrumente kao što su elektronička identifikacija za postupak ulaska na digitalno tržište ili e-potpis za ugovore ili plaćanja;

33.  smatra da je potrebno učiniti više kako bi se uklonile prepreke za ulazak novih digitalnih trgovačkih društava na tržište, ali i da se od tih društava istodobno mora zahtijevati da poštuju dugogodišnje domaće propise, kao što su oni koji obuhvaćaju oporezivanje, zakonodavstvo u području zdravlja i sigurnosti te prava radnika, te da posluju u skladu s jednakim visokim standardima koji se zahtijevaju i od postojećih društava u tim područjima;

34.  ističe važnost toga da se razvoj jedinstvenoga digitalnog tržišta poprati ažurnim i učinkovitim okvirom kako bi se osigurali kontinuitet e-poslovanja i zaštita od kibernetičkog kriminala, posebno u važnim područjima kao što su bankarske usluge;

35.  primjećuje da su ekonomska načela koja su karakterizirala razvoj interneta i njegovo širenje, tj. neutralnost mreže, otvorenost i nediskriminacija, ugrožena širenjem zatvorenih ekosustava unutar mreže; smatra da razvoj i rast takvih ekosustava te strukture utemeljene na oligopolima koje su oni stvorili na tržištu digitalnih usluga i roba štete interesima potrošača i inovacijama te stoga dugoročno postoji opasnost da se ugrozi razvoj samog jedinstvenog digitalnog tržišta;

36.  poziva Komisiju da brzo pokrene inicijativu za izmjenu zakonodavstva kako bi bilo u skladu s tehnološkim napretkom i kako bi se uklonila ozbiljna prepreka razvoju tržišta e-knjiga i e-papira;

37.  ističe da Komisija i dalje mora provoditi protumonopolističke propise, posebno Uredbu o vertikalnim ograničenjima i pripadajuće smjernice, kako bi se osiguralo da se posebna pravila o selektivnoj distribuciji ne koriste za ograničavanje dostupnosti proizvoda preko kanala internetske trgovine te za sprečavanje tržišnog natjecanja na štetu potrošača;

38.  smatra da specifične značajke digitalnog gospodarstva, koje posebno proizlaze iz činjenice da se granični troškovi smanjuju ili približavaju nuli, a učinci mreže su jaki, potiču ekonomiju razmjera, a time i koncentriranost; poziva Komisiju da izradi politiku tržišnog natjecanja u kojoj će se voditi računa o posebnostima i izazovima digitalnog gospodarstva;

39.  poziva Komisiju da iznese odvažan prijedlog za reviziju Direktive o PDV-u (2006/112/EZ) kako bi se prekogranični sustav PDV-a razjasnio i manje opterećivao poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća;

40.  ističe kako preklapanje modela kolaborativne ekonomije i tržišne ekonomije na nekim tržištima može izazvati distorziju slobodnog tržišnog natjecanja; poziva Komisiju da prednost da normativnom okviru kojim će se poticati razvoj kolaborativne ekonomije, jamčiti zadržavanje jednakih uvjeta za sve i poštovanje zakonodavstva EU-a, posebno na području oporezivanja i radnog prava;

41.  primjećuje kako se razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta može poticati i zahvaljujući klasteru inovacija koji postoji u Uniji, odnosno zemljopisnih područja koja karakterizira visoka koncentracija poduzeća i digitalnih vještina; poziva Komisiju da potiče daljnji razvoj tih područja i širenje najboljih praksi i znanja;

42.  ističe važnost poduzetničkih inkubatora, poslovnih anđela i mnogobrojnih subjekata i tijela, javnih i privatnih, koji se zalažu za razvoj poduzeća u digitalnom sektoru; poziva Komisiju da izradi strategiju kojom bi se omogućilo sudjelovanje tih subjekata u razvoju jedinstvenog digitalnog tržišta i stvaranju europske mreže inkubatora poduzeća.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.12.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

49

8

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Esther de Lange, Fabio De Masi, Anneliese Dodds, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Sylvie Goulard, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Petr Ježek, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Werner Langen, Sander Loones, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Costas Mavrides, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Peter Simon, Renato Soru, Theodor Dumitru Stolojan, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Cora van Nieuwenhuizen, Jakob von Weizsäcker, Steven Woolfe, Sotirios Zarianopoulos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Matt Carthy, Philippe De Backer, Ashley Fox, Doru-Claudian Frunzulică, Ildikó Gáll-Pelcz, Marian Harkin, Barbara Kappel, Verónica Lope Fontagné, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Alessia Maria Mosca, Michel Reimon, Maria João Rodrigues

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Agnes Jongerius, Anneleen Van Bossuyt, Igor Šoltes

11.11.2015

MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku te Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”

(2015/2147(INI))

Izvjestiteljica: Merja Kyllönen

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku te Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbori u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrste sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja Komunikaciju na temu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europuˮ; ističe da su digitalizacija i pojačano uvođenje interoperabilnih inteligentnih prometnih sustava (ITS) ključni za povećanje učinkovitosti i produktivnosti europskog prometnog sustava te za bolje iskorištavanje postojećih kapaciteta, a rezultat će biti tečniji, sigurniji, resursno učinkovitiji i održiviji dnevni promet, mobilnost i logistika;

2.  priznaje da komplicirani administrativni postupci u nekim zemljama mogu biti prepreka za nove projekte velikog potencijala (uključujući novoosnovana poduzeća i digitalne projekte); traži da jedinstveno digitalno tržište sadrži posebnu dimenziju čiji je cilj smanjenje administrativnih formalnosti (porezi, izjava o započinjanju poslovanja, zapošljavanje itd.), posebno pri pokretanju projekata;

3.  napominje da digitalizacija prometnog i turističkog sektora u Europi donosi nove poslovne mogućnosti i radna mjesta te da ima središnju ulogu u pretvaranju europskih gradova u pametne gradove; ističe snažan rast u području inteligentnih prometnih sustava, s očekivanom globalnom godišnjom stopom rasta od 16,4 % u razdoblju od 2014. do 2019.; prima na znanje da je prometni sektor jedan od pionira kad je riječ o upotrebi i uvođenju novih informacijskih tehnologija, no ipak je potrebno ostvariti dodatni napredak; stoga stavlja naglasak na pristup MSP-ova i novoosnovanih poduzeća iz prometnog i turističkog sektora financijskim sredstvima te smatra da bi Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) trebao imati glavnu ulogu u procesu digitalizacije tog sektora;

4.  ističe da će se digitalizacijom prometnog i turističkog sektora utrti put otvaranju manje mehaniziranih radnih mjesta, čime će se stvoriti potencijal za kreativnije poslove; podsjeća na to da su programi osposobljavanja radnika ključni za praćenje tehnološkog razvoja; ističe potrebu za socijalnim planovima i edukacijom u pogledu razvoja drugih privlačnijih i održivih radnih mjesta kako bi se uspostavila protuteža riziku od gubitka radnih mjesta zbog digitalizacije određenih zanimanja;

5.  priznaje da bi digitalizacija mogla dovesti do strukturnih promjena u prometnom i turističkom sektoru; ističe potrebu za prihvaćanjem novih poslovnih modela, digitalnih platformi i usluga utemeljenih na digitalizaciji i ekonomiji dijeljenja; pozdravlja činjenicu da se digitalizacijom omogućuje razvoj koncepta „mobilnost kao usluga” te poziva Komisiju da započne detaljnu analizu kako bi se podržale mjere za razvoj tog koncepta koji bi, na primjer, obuhvaćao potrošače, prometnu infrastrukturu i urbanističko planiranje;

6.  potiče Komisiju da procijeni potrebu za modernizacijom prometne i turističke politike EU-a te za njihovom prilagodbom digitalnom dobu; traži od Komisije da uskladi regulatorni okvir za različite vrste prometa radi promicanja održivog multimodalnog sustava i konkurentnosti raznih vrsta prometa ili raznih subjekata u cijelom lancu vrijednosti te poticanja inovacija i novih usluga u području mobilnosti i logistike, uključujući one koje se temelje na ekonomiji dijeljenja, uz istodobno stvaranje jednakih uvjeta za postojeće dionike na tržištu i one koji tek ulaze na tržište u pogledu visokih europskih standarda u vezi sa sigurnošću, pristupačnošću, uvjetima rada, poštenim oporezivanjem, zaštitom potrošača, zaštitom podataka i sprečavanjem štetnih utjecaja na okoliš; također smatra da treba poštovati načelo tehnološke neutralnosti i da se inovacije ne smiju kočiti;

7.  ističe važnost dobro definiranih i transparentnih prava putnika u prometu; stoga poziva Komisiju da iznese prijedlog Povelje o pravima putnika kojom će se obuhvatiti sve vrste prometa, uključujući jasnu i transparentnu zaštitu prava putnika u multimodalnom kontekstu;

8.  ukazuje Komisiji na to da se djelotvornija potpora u europskom turističkom sektoru može ostvariti boljim iskorištavanjem digitaliziranih i inovativnih tehnologija;

9.  podupire razvoj novih digitalnih tehnologija samoocjenjivanja prometnih usluga i njihova poboljšanja u interesu korisnika;

10.  potiče Komisiju da strategiju EU-a za jedinstveno europsko tržište izradi u suradnji s državama koje su predvodnice u pogledu dobrih praksi u području digitalizacije prometnog sektora kako bi se lakše uzele u obzir tehnološke inovacije iz zemalja koje nisu članice EU-a, čime bi se poboljšali interoperabilnost i mogućnosti rasta i širenja europskih trgovačkih društava na međunarodnom tržištu;

11.  potiče Komisiju da pri prilagodbi prometnog sektora digitalnom dobu ne isključi ljudski faktor, tako što će osigurati da u slučaju nužde inteligentne i automatizacijske sustave u svakom trenutku mogu kontrolirati stručnjaci; izričito naglašava da se pri obučavanju radnika iz tog sektora ne smije izostaviti mogućnost preuzimanja kontrole nad sustavima automatskog upravljanja i vožnje;

12.  poziva države članice da promiču digitalizaciju prometnih usluga za korisnike s invaliditetom, tako da im one budu od pomoći, a ne dodatna prepreka;

13.  smatra da nas sve veća digitalizacija stavlja pred trostruki izazov u smislu povjerenja, povezivosti i kapaciteta; ističe da su povjerenje i pouzdana zaštita podataka preduvjeti za dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta; u tom kontekstu naglašava da je potrebno zajamčiti visoke standarde u pogledu kapaciteta podataka, pristupačnosti i sigurnosti, što se postiže sveobuhvatnom, pouzdanom i interoperabilnom infrastrukturom podataka te jamčenjem sigurnosti i vjerodostojnosti prikupljanja, obrade, upotrebe i pohranjivanja podataka; podsjeća na važnost raspolaganja nužnom infrastrukturom kako bi se upravljalo količinom novih generiranih tokova podataka, što podrazumijeva ulaganje u širokopojasni internet, puno iskorištavanje mogućnosti Galilea i učinkovitije korištenje frekvencija;

14.  poziva države članice i općine da pri izradi planova gradske mobilnosti predviđaju i uvijek uključuju digitalnu dimenziju prometa, jamčeći korisnicima potpunu dostupnost i mogućnost korištenja;

15.  smatra da će prometni i turistički sektor postati jedno od najvećih područja primjene „interneta stvariˮ pa stoga poziva Komisiju da izradi koordiniranu strategiju povezivosti u prometnom sektoru; ističe važnost predviđanja i ex ante procjene učinka pri donošenju odluka o ulaganjima u regulaciju i infrastrukturu radi stvaranja korisnog temelja za digitalizirani i automatizirani promet, uz istodobno poklanjanje pozornosti sigurnosti, učinkovitom korištenju infrastrukture, privatnosti i dostupnosti podataka; također ističe potrebu za strogim mjerama u području kibernetičke sigurnosti i uvjetima u pogledu umreženih vozila te naglašava da to nije samo pitanje zaštite podataka nego i fizičke sigurnosti vozila i putnika u njemu;

16.  očekuje od Komisije da predstavi sveobuhvatno izvješće s procjenom sadašnjeg stanja u pogledu digitalizacije na turističkom tržištu EU-a radi utvrđivanja i razmatranja problema i mogućnosti raznih javnih i privatnih sudionika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; smatra da bi to izvješće trebalo sadržavati odgovarajuće preporuke kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje i jednaki uvjeti za sve sudionike te zaštitili potrošači jamčenjem transparentnosti, neutralnosti i pristupačnosti;

17.  ističe važnost digitalizacije u turističkom sektoru te potrebu da cjelokupna digitalna infrastruktura bude lako dostupna, posebno kad je riječ o MSP-ovima, uzimajući u obzir i razvoj platformi ekonomije dijeljenja;

18.  uvjeren je da digitalizacija nudi znatan potencijal za jačanje integracijskog pristupa; traži od Komisije da utvrdi postojeće nedostatke u području integracije, interoperabilnosti i standardizacije; podržava cjelovit pristup telekomunikacijskim, prometnim i inteligentnim energetskim mrežama u pogledu razvoja novih vrsta digitalnih usluga za potrošače i dobavljače; ističe da je potrebno partnerstvo automobilske i telekomunikacijske industrije kako bi se diljem Europe, a i svijeta, osigurao razvoj umreženih vozila i infrastrukture za umrežena vozila na temelju zajedničkih standarda;

19.  podsjeća na potrebu za ambicioznim promicanjem usluga informiranja o multimodalnim i prekograničnim putovanjima, njihova planiranja i izdavanja karata za njih preko digitalnih i internetskih platformi, a radi poticanja napretka u tom području traži od Komisije da iznese prijedlog u kojemu se od pružatelja usluga traži da stave na raspolaganje sve potrebne informacije;

20.  ističe da bi alati u okviru IKT-a, uključujući mreže i aplikacije, trebali biti sveobuhvatni, dostupni i jednostavni za korištenje svim korisnicima, uključujući osobe s invaliditetom i starije osobe; poziva Komisiju da pri provedbi jedinstvenog digitalnog tržišta vodi računa o riziku isključivanja tih korisnika;

21.  ističe značaj dostupnosti bežičnog interneta velike brzine za sve europske građane i posjetitelje, posebno u prometnim i turističkim središtima te ruralnim i perifernim područjima; poziva države članice da poštuju svoje obveze u pogledu ukidanja naknada za roaming u Europi; primjećuje da je od iznimne važnosti uklanjanje prepreka za prekogranični razvoj e-usluga u prometu i turizmu; naglašava da bi u tom cilju trebalo spriječiti geoblokiranje usluga povezanih s prometom;

22.  ističe potrebu za aktivnim sudjelovanjem EU-a u Forumu UN-a o automobilskim propisima, a posebno u neformalnoj radnoj skupini za inteligentne prometne sustave i automatizirana vozila (WP.29); smatra da je to sudjelovanje presudno kako bi se osiguralo da norme EU-a za umrežena vozila budu temelj svjetskih normi; također smatra da bi EU trebao poboljšati suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama u pogledu normi i propisa za umrežena vozila.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

10.11.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

41

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Marie-Christine Arnautu, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Bruno Gollnisch, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Claudia Tapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, Wim van de Camp, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Rosa Estaràs Ferragut

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Clara Eugenia Aguilera García, Paul Brannen, Jiří Maštálka, Flavio Zanonato

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

14.12.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

80

6

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, David Borrelli, Jerzy Buzek, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Philippe De Backer, Pilar del Castillo Vera, Pascal Durand, Vicky Ford, Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Theresa Griffin, Antanas Guoga, Sergio Gutiérrez Prieto, András Gyürk, Hans-Olaf Henkel, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Eva Kaili, Kaja Kallas, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Miapetra Kumpula-Natri, Paloma López Bermejo, Antonio López-Istúriz White, Ernest Maragall, Angelika Mlinar, Csaba Molnár, Dan Nica, Angelika Niebler, Margot Parker, Eva Paunova, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Marcus Pretzell, Michel Reimon, Robert Rochefort, Virginie Rozière, Paul Rübig, Jean-Luc Schaffhauser, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Sergei Stanishev, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Richard Sulík, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Mylène Troszczynski, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Anneleen Van Bossuyt, Henna Virkkunen, Martina Werner, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Pervenche Berès, Michał Boni, Lefteris Christoforou, Gunnar Hökmark, Werner Langen, Vladimír Maňka, Marian-Jean Marinescu, Roberta Metsola, Clare Moody, Julia Reda, Massimiliano Salini, Adam Szejnfeld

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Amjad Bashir, Andrea Bocskor, Petra Kammerevert, Ulrike Müller

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

80

+

ALDE, ECR, EFDD, ENF, EPP, S&D, Verts/ALE

Philippe De Backer, Antanas Guoga, Kaja Kallas, Angelika Mlinar, Ulrike Müller, Morten Helveg Petersen, Robert Rochefort, Daniel Dalton, Vicky Ford, Hans-Olaf Henkel, Marcus Pretzell, Richard Sulík, Evžen Tošenovský, Anneleen Van Bossuyt, David Borrelli, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Dario Tamburrano, Marco Zullo, Barbara Kappel, Bendt Bendtsen, Andrea Bocskor, Michał Boni, Jerzy Buzek, Lefteris Christoforou, Carlos Coelho, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, András Gyürk, Ildikó Gáll-Pelcz, Gunnar Hökmark, Philippe Juvin, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Werner Langen, Antonio López-Istúriz White, Marian-Jean Marinescu, Roberta Metsola, Angelika Niebler, Eva Paunova, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Andreas Schwab, Ivan Štefanec, Adam Szejnfeld, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Anna Záborská, Pilar del Castillo Vera, Lucy Anderson, José Blanco López, Sergio Gaetano Cofferati, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Theresa Griffin, Sergio Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Eva Kaili, Petra Kammerevert, Jeppe Kofod, Miapetra Kumpula-Natri, Vladimír Maňka, Csaba Molnár, Clare Moody, Dan Nica, Miroslav Poche, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Sergei Stanishev, Catherine Stihler, Patrizia Toia, Martina Werner, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho, Pascal Durand, Ernest Maragall, Julia Reda, Michel Reimon, Igor Šoltes, Claude Turmes

6

ECR, EFDD, ENF, S&D

Amjad Bashir, Margot Parker, Jean-Luc Schaffhauser, Mylène Troszczynski, Pervenche Berès, Virginie Rozière

3

0

GUE

Xabier Benito Ziluaga, Paloma López Bermejo, Neoklis Sylikiotis

Značenje simbola:

+  :  za

–  :  protiv

0  :  uzdržan

(1)

SL L 123, 19.5.2015., str. 77.

(2)

SL L 257, 28.8.2014., str. 73.

(3)

SL L 86, 21.3.2014., str. 14.

(4)

SL L 84, 20.3.2014., str. 72.

(5)

SL L 348, 20.12.2013., str. 129.

(6)

SL L 175, 27.6.2013., str. 1.

(7)

SL L 165, 18.6.2013., str. 1.

(8)

SL L 95, 15.4.2010., str. 1.

(9)

SL L 81, 21.3.2012., str. 7.

(10)

SL L 304, 22.11.2011., str. 64.

(11)

SL L 337, 18.12.2009., str. 1.

(12)

SL L 376, 27.12.2006., str. 36.

(13)

SL L 201, 31.7.2002., str. 37.

(14)

SL L 77, 27.3.1996., str. 20.

(15)

SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

(16)

SL L 167, 22.6.2001., str. 10.

(17)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0220.

(18)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0051

(19)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0071.

(20)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0179.

(21)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0067.

(22)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0032.

(23)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0535.

(24)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0536.

(25)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0454.

(26)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0436.

(27)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0377.

(28)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0327.

(29)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0239.

(30)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0215.

(31)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0468.

(32)

SL C 355E, 3.12.2013., str. 64.

(33)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0237.

(34)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0140.

(35)

SL C 50E, 21.2.2012., str. 1.

(36)

SL C 236E, 12.8.2011., str. 33.

(37)

SL C 81E, 15.3.2011., str. 45.

(38)

SL C 236E, 12.8.2011., str. 24.

(39)

Eurostat 2014.: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Information_society_statistics_at_regional_level#People_who_never_used_the_internet

(40)

Izvješće o rezultatima rada skupine na visokoj razini o budućoj uporabi pojasa ultravisoke frekvencije.

(41)

SL L 95, 15.4.2010., str. 1.

(42)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0329.

(43)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0232.

(44)

Kako je definirano u Strategiji iz Tunisa i Ženevskoj deklaraciji o načelima Svjetskog sastanka na vrhu o informacijskom društvu.

(45)

Studija EY naslovljena „Stvaranje rasta: mjerenje kulturnih i kreativnih tržišta u EU-u”.

(46)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0273.

(47)

Vidjeti izvješće o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva u EU-u – Rezultati na granici EU-a 2014., GU za oporezivanje i carinsku uniju, 2015.

Pravna napomena