Postupak : 2015/2115(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0012/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0012/2016

Rasprave :

PV 01/02/2016 - 9
CRE 01/02/2016 - 9

Glasovanja :

PV 25/02/2016 - 7.12
CRE 25/02/2016 - 7.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0063

IZVJEŠĆE     
PDF 445kWORD 105k
28.1.2016
PE 565.149v02-00 A8-0012/2016

o Godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2014.

2015/2115(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Notis Marias

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2014.

(2015/2115(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Europske središnje banke za 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 284. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-62/14 od 16. lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 15.,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0012/2016),

A.  budući da se prema najnovijoj jesenskoj prognozi Komisije u europodručju očekuje jačanje gospodarskog oporavka te se predviđa porast realnog BDP-a za 1,4 % 2015., 1,7 % 2016. i 1,8 % 2017. godine; budući da su temelji za rast krhki; budući da je za poticanje gospodarskog rasta ključna odlučna politička predanost provedbi održivih i socijalno uravnoteženih strukturnih reformi;

B.  budući da se prema navedenoj prognozi u europodručju očekuje lagani pad nezaposlenosti s 11,6 % na kraju 2014. godine na 10,5 % na kraju 2016.; budući da su razlike u stopi nezaposlenosti među državama članicama velike i kreću se od 6,4 % u Njemačkoj do 26,6 % u Grčkoj; budući da je stopa nezaposlenosti u brojnim državama članicama i dalje zabrinjavajuće visoka te da nezaposlenost posebno pogađa mlade i dugotrajno nezaposlene;

C.  budući da bi se prema istoj prognozi fiskalni izgledi u europodručju trebali poboljšati te da se očekuje smanjenje javnog deficita (s 2,4 % 2014. na 1,7 % 2016.) i javnog duga (s 94 % na kraju 2014. na 92,5 % na kraju 2016.);

D.  budući da bi niske cijene energenata mogle pomoći gospodarskom oporavku, iako imaju negativni učinak na inflacijska očekivanja;

E.  budući da te procese uglavnom podupiru osobna potrošnja, izvoz i vanjski čimbenici kao što su niske cijene energenata, posebno sirove nafte, a privatna i javna ulaganja u europodručju tek se djelomično povećavaju i na znatno su nižoj razini od one zabilježene prije početka krize, dok je relativni udio ulaganja u BDP-u već desetljećima u stalnom padu;

F.  budući da se prema projekcijama ESB-a iz rujna prošle godine očekuje porast prosječne stope inflacije u europodručju, koja je u prvoj polovici 2015. bila blizu nule, te se očekuje da će 2016. iznositi 1,1 %, a 2017. 1,7 %;

G.  budući da se člankom 127. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije od Europskog sustava središnjih banaka zahtijeva „promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava”;

H.  budući da je ESB 2014. snizio svoje ključne kamatne stope na refinanciranje na efektivnu donju granicu i smanjio kamatnu stopu na novčane depozite na -0,20 %; budući da niže realne stope nisu uvelike dovele ni do odobravanja kredita za kućanstva ni za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, zbog čega je ESB počeo donositi nekonvencionalne mjere monetarne politike;

I.  budući da Europska središnja banka u okviru provedbe nadzora dosad nije uvijek vodila dovoljno računa o načelu proporcionalnosti;

J.  budući da su mala i srednja poduzeća okosnica europskog gospodarstva i da je bankovni sustav ključan kako bi im se omogućila konkurentnost i rast; budući da je ključno olakšati kreditne tokove mikro-poduzećima te malim i srednjim poduzećima jer ona predstavljaju 99 % svih poduzeća i zaslužna su za 80 % radnih mjesta u Uniji te stoga imaju ključnu ulogu u stvaranju gospodarskog rasta, otvaranju radnih mjesta i smanjenju društvenih nejednakosti; budući da se obujam bankovnih kredita polako povećava;

K.  budući da je ESB 2014. pokrenuo niz ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO) i programe kupnje za odabrane vrijednosne papire privatnog sektora kako bi potaknuo kreditiranje realnog gospodarstva;

L.  budući da je ESB 22. siječnja 2015. pokrenuo prošireni program kupnje vrijednosnih papira (APP) u iznosu od 1,1 bilijuna EUR, koji će trajati do rujna 2016., a u svakom slučaju dok se ne ostvari trajna prilagodba inflacijskih kretanja;

M.  budući da je ESB svojim programom kupnje obveznica unio znatan rizik u svoju bilancu;

N.  budući da je jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM), prvi stup bankovne unije, potpuno operativan od 4. studenoga 2014. kada je ESB preuzeo izravan nadzor nad 122 najveće banke u europodručju; budući da je istovremeno napravljena sveobuhvatna procjena koja se sastojala od pregleda kvalitete aktive i testiranja otpornosti na stres tih važnih banaka, što je dovršeno 26. listopada 2014. godine; budući da je jedinstveni sanacijski mehanizam (SRM), drugi stup bankovne unije, stupio na snagu početkom 2015., dok treći stup, jedinstveni sustav osiguranja depozita, još nije uspostavljen;

1.  podsjeća da će biti potrebno ojačati zemljopisno neujednačen i skroman oporavak koji se u europodručju očekuje u sljedećim godinama te povećati potencijalni gospodarski rast kako bi se smanjila visoka stopa nezaposlenosti zabilježena u mnogim državama članicama u europodručju i smanjio teret duga; ističe da su brojne države članice suočene sa sličnim makroekonomskim izazovima; ističe da je potrebno poboljšati uvjete i za javna i za privatna ulaganja kako bi se potaknuli rast i otvaranje radnih mjesta te poziva da se ulože dodatni napori u cilju financiranja realnog gospodarstva; smatra da države članice moraju provesti održive i socijalno uravnotežene strukturne reforme;

2.  žali zbog postojećeg nerazmjera, iako se on polako smanjuje, između stopa financiranja za mala i srednja poduzeća i onih za veća trgovačka društva, između kamatnih stopa na male i velike kredite te zbog razlika u uvjetima kreditiranja za mala i srednja poduzeća u različitim zemljama europodručja, no svjestan je granica onoga što monetarna politika može postići u tom pogledu; u vezi s tim ističe ulogu štedionica, zadružnih i uzajamnih banaka te naglašava da bi regulatornim okvirom trebao poštovati njihova posebna načela funkcioniranja i njihovu specifičnu zadaću te da bi nadzorna tijela trebala biti svjesna tih aspekata i o njima voditi računa u svojem radu i pristupu;

3.  ističe da su privatna i javna ulaganja u europodručju i dalje na znatno nižoj razini u odnosu na stanje prije trenutne krize, unatoč tome što ESB poduzima mjere kako bi održao povoljne uvjete financiranja; s tim u vezi pozdravlja uspostavljanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) te plan Komisije za uspostavljanje istinske unije tržišta kapitala, što bi trebalo dovesti do diversifikacije izvora financiranja u gospodarstvu Europske unije, povećati prekogranična ulaganja i pristup financiranju za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća;

4.  konstatira da je na složenu situaciju krize javnog duga, u kojoj inflacija pada, dostupnost kredita je smanjena, a gospodarski rast usporen, te uz kamatnu stopu blizu nulte donje granice ESB odgovorio nekonvencionalnim instrumentima monetarne politike;

5.  konstatira da je učinak programa kupnje vrijednosnih papira na monetarnu i kreditnu dinamiku pozitivan no i dalje skroman te da je kreditiranje poduzeća i dalje slabo, iako su vidljive prednosti postupnog ublažavanja kreditnih standarda, neprestanog ublažavanja uvjeta za odobravanje novih kredita, smanjenja broja odbijenih zahtjeva, povećanja potražnje za kreditima te postupnog rasta privatnih ulaganja u prva tri tromjesečja 2015. godine, no i dalje su prisutne znatne razlike u gospodarstvima europodručja; nadalje napominje da su od pokretanja programa kupnje vrijednosnih papira srednjoročna inflacijska očekivanja počela rasti i postupno se približavaju cilju od 2 %, uz moguće smanjenje rizika deflacijske spirale; traži od ESB-a da, kad je to moguće, program kupnje vrijednosnih papira primijeni na sve države članice bez izuzetaka, poštujući pritom pravila kojih se ESB mora pridržavati;

6.  očekuje od ESB-a da doprinese općim ekonomskim politikama u Uniji i postizanju njihovih ciljeva u skladu s člankom 282. UFEU-a pod uvjetom da se ne dovede u pitanje njegov glavni cilj održavanja stabilnosti cijena;

7.  naglašava da doprinos ESB-a podrazumijeva ulaganje napora kako bi se povećalo odobravanje kredita s niskim troškovima realnom gospodarstvu te potaknuo gospodarski oporavak, odnosno otvaranje novih radnih mjesta, rast i stabilnost;

8.  zabrinut je zbog mogućih neplaniranih posljedica i dugoročnih učinaka nekonvencionalnih instrumenata monetarne politike ESB-a; svjestan je da će prestanak primjene tih mjera biti vrlo složen te da će ga trebati pažljivo isplanirati kako bi se spriječili neželjeni poremećaji na tržištu, posebno u pogledu ispravne i pametne organizacije te odabira pravog trenutka prestanka; traži od ESB-a da pažljivo prati rizike povezane s njegovim programima kupnje; ustraje u tome da monetarna politika ne može riješiti fiskalne i gospodarske probleme koji postoje u brojnim državama članicama te da ne može zamijeniti potrebne održive i socijalno uravnotežene strukturne reforme, fiskalnu konsolidaciju i ciljana ulaganja;

9.  oprezan je po pitanju potencijalne opasnosti koju dugotrajne niske kamatne stope mogu predstavljati za financijsku stabilnost u nekim državama članicama, što bi moglo negativno utjecati na programe životnih osiguranja i mirovina; uviđa da su dugoročne kamatne stope odraz temeljnih makroekonomskih uvjeta i odabira na području monetarne politike;

10.  traži od Komisije da osmisli prijedloge za poboljšanje makrobonitetnog nadzora i političkih instrumenata koji su na raspolaganju za ublažavanje rizika u bankarstvu u sjeni s obzirom na to da je ESB u svom Godišnjem izvješću upozorio da su zbog stabilnog rasta nebankovne kreditne intermedijacije (na 22 bilijuna EUR u imovini) tijekom posljednjeg desetljeća potrebne dodatne inicijative kako bi se pratile i procijenile osjetljive točke u rastućem sektoru bankarstva u sjeni;

11.  pozdravlja kategoričko obećanje Europske središnje banke iz kolovoza 2012. da će učiniti „sve što je u [njezinoj] moći” kako bi obranila euro;

12.  smatra da bi program kupnje javnih i privatnih dužničkih vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu mogao biti učinkovitiji;

13.  ističe da je Sud Europske unije izrazio zabrinutost u presudi od 16. lipnja 2015. u predmetu C-62/14, u kojoj navodi da postoji mogućnost da je ESB pri kupnji državnih obveznica na sekundarnim tržištima izložen znatnom riziku gubitka kao i riziku otpisa dugova; napominje da se u toj istoj presudi pojašnjava da to ne mijenja zaključak da ESB ima pravo kupnje državnih obveznica na sekundarnim tržištima i da se takvim kupnjama ne krši zabrana monetarnog financiranja država članica;

14.  ističe da su visoke i različite razine javne i privatne zaduženosti u nekim državama članicama uz tek riješene strukturne nedostatke u bankovnom sektoru prepreka pravilnom prijenosu monetarne politike te da se ta situacija ne može promijeniti samo nekonvencionalnom monetarnom politikom koju ESB provodi;

15.  poziva one države članice u europodručju koje podliježu programu makroekonomske prilagodbe da djeluju u skladu s člankom 7. stavkom 9. Uredbe br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. da bi provele opsežnu reviziju svojih javnih financija kako bi, između ostalog, procijenile razloge koji su doveli do stvaranja prekomjerne razine duga kao i radi praćenja bilo koje moguće nepravilnosti; ističe da bi revizija trebala dovesti do boljeg razumijevanja pogrešaka iz prošlosti, a ne do pokretanja ad hoc postupka restrukturiranja duga, što bi u nekim državama članicama moglo dovesti do nove dužničke krize;

16.  ističe da bi se pravila postojećeg okvira gospodarskog upravljanja trebala pravilno primjenjivati i poštovati bez razlike između velikih i malih država članica; ponavlja da će se države članice moći nositi s uobičajenim cikličkim fluktuacijama i istovremeno držati državni dug unutar referentne vrijednosti od 3 % BDP-a ako se pridržavaju srednjoročnog cilja uravnoteženja stanja proračuna ili ostvarivanja viška uz prilagodbu cikličkim uvjetima te bez jednokratnih i privremenih mjera; smatra da bi trebalo primijeniti sve postojeće instrumente u okviru poboljšanog Pakta o stabilnosti i rastu kako bi se bolje održavali stabilnost i rast;

17.  potvrđuje da je spreman poštovati neovisnost ESB-a u provođenju monetarne politike kako je utvrđeno Ugovorima; smatra da je neovisnost Središnje banke ključna za postizanje cilja održavanja stabilnosti cijena; naglašava da bi se sve vlade i nacionalna javna tijela stoga trebali suzdržati od pozivanja ESB-a da djeluje na određeni način;

18.  podsjeća da se u članku 127. UFEU-a navodi da ESB, ne dovodeći u pitanje svoj glavni cilj održavanja stabilnosti cijena, podržava opće ekonomske politike u Uniji te da je to detaljnije pojašnjeno u članku 282. UFEU-a;

19.  skreće pozornost na članak 123. UFEU-a, članak 21. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i članak 7. Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/1993 od 13. prosinca 1993., kojima se zabranjuje da nacionalne središnje banke i ESB neposredno kupuju dužničke instrumente koje su izdala tijela javne vlasti ili javna tijela država članica ili Europske unije; međutim, podsjeća da su takve kupnje dozvoljene na sekundarnim tržištima;

20.  pozdravlja pokušaj ESB-a da potakne inflaciju na razinu ispod ali blizu 2 % jer to također može doprinijeti uspjehu drugih politika EU-a i potaknuti konkurentnost, gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europi ako se provodi paralelno s ciljanim ulaganjima, ambicioznim i socijalno uravnoteženim reformama i fiskalnom konsolidacijom;

21.  pozdravlja odluku ESB-a da objavljuje sažetke zapisnika sa svojih sastanaka te sa zanimanjem iščekuje najavu daljnjih koraka kojima će se povećavati transparentnost njegovih komunikacijskih kanala; smatra da još uvijek ima prostora za daljnji napredak, osobito u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma;

22.  pozdravlja sada već opću tendenciju velikih središnjih banaka da javno objasne monetarne odluke odmah nakon njihova donošenja, što je prva počela raditi Europska središnja banka; nadalje pozdravlja jasnije i transparentnije objavljivanje postupaka u vezi s hitnom likvidnosnom pomoći (ELA) za solventne financijske institucije (uglavnom nacionalne banke) koje imaju privremene probleme s likvidnošću;

23.  podsjeća na svoj zahtjev da bi godišnje izvješće ESB-a trebalo sadržavati povratnu informaciju na komentare iznesene u godišnjem izvješću Parlamenta; smatra da bi bilo korisno kada bi Europska središnja banka u svojoj izjavi nakon mjesečnog sastanka Upravnog vijeća ESB-a uz procjenu monetarnih i financijskih uvjeta iznijela i svoju procjenu razmjera proizvodnog jaza diljem europodručja;

24.  podsjeća da je kvartalni monetarni dijalog važan za jamčenje transparentnosti monetarne politike u odnosu na Parlament i širu javnost; pozdravlja praksu da predstavnici ESB-a daju precizne i detaljne odgovore na pitanja zastupnika u EP-u; također pozdravlja praksu ESB-a da pruža dodatne informacije u pisanom obliku ako odgovori dani tijekom rasprava nisu sasvim zadovoljavajući i/ili potpuni;

25.  ističe da nadzorna uloga ESB-a i njegova funkcija u monetarnoj politici moraju biti jasno razdvojene te da kombinacija tih dviju funkcija ne smije dovoditi ESB do bilo kakvog sukoba interesa; u tom pogledu podsjeća na vodeće načelo da bi se instrument koji se koristi za kreiranje politika, bilo monetarnih ili nadzornih, trebao odabrati na temelju cilja koji se želi postići i problema o kojem je riječ;

ističe da je potrebna demokratska odgovornost s obzirom na nove nadležnosti dodijeljene Europskoj središnjoj banci u pogledu nadzornih zadaća te s obzirom na njezinu savjetodavnu ulogu u programima Trojke i Četvorke;

26.  ističe važnost organizacijske neovisnosti Europskog odbora za sistemske rizike te poziva ESB da razmotri kako povećati neovisnost tog odbora;

27.  poziva Europsku središnju banku da temeljito revidira prijedlog o uvođenju sveobuhvatne analitičke baze podataka o kreditima Anacredit posebno vodeći računa o načelu proporcionalnosti te da pritom posebnu pozornost obrati na određivanje odgovarajućih graničnih vrijednosti kako bi se administrativni troškovi sveli na najmanju moguću mjeru, osobito za manje financijske institucije;

28.  pozdravlja spremnost koju je Mario Draghi izrazio tijekom monetarnog dijaloga 23. rujna 2015. da „obavještava Europski parlament o stajalištima ESB-a” u organizacijama kao što su Odbor za financijsku stabilnost ili Bazelski odbor za nadzor banaka;

29.   podsjeća da uloga ESB-a obuhvaća zaštitu financijske stabilnosti, što podrazumijeva da je potrebno osigurati dovoljno likvidnih sredstava kako bi se izbjegla navala građana na solventne banke povezane s mrežom Eurosustava;

30.  podsjeća da je uloga ESB-a u Trojci i Četvorci utvrđena u „paketu dviju mjera” (članak 7. Uredbe 472/2013); prima na znanje presudu Suda Europske unije u predmetu C-62/14 od 16. lipnja 2015. te poziva ESB da je uzima u obzir u provedbi svojih aktivnosti; potiče ESB da ponovno razmotri i po potrebi ojača svoju neovisnost o političkim odlukama;

31.  traži temeljitu procjenu načina rada Trojke i sudjelovanja ESB-a u okviru Trojke i Četvorke kako bi se razjasnio opseg odgovornosti te zajamčila veća demokratska odgovornost pri donošenju i provođenju programa za sanaciju javnim sredstvima;

32.  podsjeća na Izvješće Parlamenta od 28. veljače 2014. o istrazi o ulozi i djelovanju Trojke, u kojem se sljedeći saziv Parlamenta poziva da nastavi s radom na tom izvješću te da razradi njegove ključne rezultate i provede daljnju istragu;

33.  poziva države članice, Vijeće i ESB da učine sve što mogu kako bi se postigla rodna ravnoteža u tijelima ESB-a koja donose odluke te da obrate više pozornosti na taj čimbenik prilikom ponovnog odabira članova tih tijela, a posebno članova Upravnog vijeća i Izvršnog odbora;

34.  napominje da je Komisija 24. studenoga 2015. predložila sustav osiguranja bankovnih depozita (EDIS) za cijelo europodručje;

35.  pozdravlja projekt unije tržišta kapitala i mogućnost da se kroz nju ponovno uspostavi ravnoteža u kanalima financiranja, i to ne tako da se mogućnosti financiranja smanje ili zadrže na postojećoj razini, već njihovim povećanjem i diversifikacijom, čime bi se doprinijelo smanjenju pretjerane ovisnosti gospodarstava europodručja o bankarskom sustavu i omogućilo neophodno apsorbiranje šokova u monetarnoj uniji; međutim upozorava da unija tržišta kapitala ne bi trebala odvraćati od usluga osobnog bankarstva usmjerenih na realno gospodarstvo jer je to najprikladniji oblik financiranja manjih poduzeća;

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskoj središnjoj banci.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

25.1.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

38

13

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Pervenche Berès, Fabio De Masi, Markus Ferber, Jonás Fernández, Elisa Ferreira, Ildikó Gáll-Pelcz, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Petr Ježek, Eva Kaili, Othmar Karas, Rina Ronja Kari, Georgios Kyrtsos, Werner Langen, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Notis Marias, Fulvio Martusciello, Costas Mavrides, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Molly Scott Cato, Kay Swinburne, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Cora van Nieuwenhuizen, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker, Pablo Zalba Bidegain, Marco Zanni, Sotirios Zarianopoulos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Enrique Calvet Chambon, Nessa Childers, Bas Eickhout, Ramón Jáuregui Atondo, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Eva Paunova, Tibor Szanyi, Nils Torvalds, Beatrix von Storch

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pascal Arimont, Mark Demesmaeker, Theresa Griffin, Marc Tarabella

Pravna napomena