Postupak : 2015/2285(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0030/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0030/2016

Rasprave :

PV 24/02/2016 - 14
CRE 24/02/2016 - 14

Glasovanja :

PV 25/02/2016 - 7.7
CRE 25/02/2016 - 7.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0058

IZVJEŠĆE     
PDF 638kWORD 228k
22.2.2016
PE 572.914v02-00 A8-0030/2016

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2016. godinu

(2015/2285(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestiteljica: Maria João Rodrigues

Izvjestitelji za mišljenje (*):

Jean Arthuis, Odbor za proračune

(*) Pridruženi odbori – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2016. godinu

(2015/2285(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2., članak 136. i članak 148.,

–  uzimajući u obzir članak 9. UFEU-a („horizontalna socijalna klauzula”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenog 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost(8),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 25. i 26. ožujka 2010. i 17. lipnja 2010. te Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća (EU) 2015/1184 od 14. srpnja 2015. o općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Europske unije(9),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2015/1848 od 5. listopada 2015. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica za 2015.(10),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(11),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2015. o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi(12),

–  uzimajući u obzir Izvješće o dovršetku ekonomske i monetarne unije („Izvješće petorice predsjednika”),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

–  uzimajući u obzir priopćenje sa sastanka na vrhu čelnika zemalja skupine G20 u Antalyji 15. i 16. studenoga 2015.,

–  uzimajući u obzir ažuriranu Procjenu održivosti osoblja za postupak uzajamne procjene neravnoteža i rasta skupine G20 Međunarodnog monetarnog fonda (listopad 2015.),

–  uzimajući u obzir sporazum COP 21 donesen na konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu 12. prosinca 2015. godine,

–  uzimajući u obzir jesensku europsku gospodarsku prognozu Komisije za 2015.,

–  uzimajući u obzir studije i temeljite analize o koordinaciji ekonomske politike u europodručju u okviru europskog semestra pripremljene za Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku (studeni 2015.),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2015. o Godišnjem pregledu rasta za 2016. (COM(2015)0690), Izvješće o mehanizmu upozoravanja 2016. (COM(2015)0691) i Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju (COM(2015)0700),

–  uzimajući obzir prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013 (COM(2015)0701),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o poreznim odlukama i drugim mjerama slične prirode ili učinka(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2015. o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije(14),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća o ekonomskoj politici u europodručju,

–  uzimajući u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu provedbe prioriteta europskog semestra za 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 14. prosinca 2015. o javnim financijama u EMU-u 2015. (institucionalni dokument 014),

–  uzimajući u obzir raspravu s Komisijom u Europskom parlamentu o paketu europskog semestra – Godišnji pregled rasta za 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za regionalni razvoj (A8-0030/2016),

A.  budući da je gospodarski oporavak u Europskoj uniji u tijeku, ali je i dalje slab i neujednačen između i unutar država članica te ga djelomice pokreću privremeni i vanjski čimbenici, uključujući niske cijene nafte;

B.  budući da se određene države članice suočavaju s ustrajnim problemom vrlo niskih stopa rasta;

C.  budući da se svjetski gospodarski rast usporava zbog gospodarskih i financijskih previranja u nekoliko gospodarstava u nastajanju, što dovodi do novih strateških izazova kojima se Europska unija mora na odgovarajući način prilagoditi;

D.  budući da se Europa još uvijek suočava s ozbiljnim nedostatkom ulaganja, čime se znatno oslabljuje potencijal EU-a za dugoročniji rast, dok suficit tekućeg računa bilance plaćanja europodručja raste; budući da je u mnogim državama javni i privatni dug i dalje visok, premda su deficiti tekućeg računa smanjeni; budući da bi nekoliko država članica trebalo uložiti veći napor u provedbu smislenih strukturnih reformi;

E.  budući da se, unatoč tome što je u nekoliko država članica došlo do znatnog smanjenja deficita tekućeg računa i smanjenja jediničnog troška rada, neto vanjski dug u postotku BDP-a u većini država članica nije smanjio;

F.  budući da se stopa zaposlenosti povećava, ali još nije dovoljno visoka da bi se u znatnoj mjeri suzbila nezaposlenost, posebice nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost, kao i siromaštvo;

G.  budući da je Europa gospodarsko područje koje u usporedbi sa svojim konkurentima najviše ovisi o uvezenim resursima; budući da je istinsko kružno gospodarstvo u Europi stoga preduvjet za gospodarski rast u budućnosti;

H.  budući da kriza 2008. godine nije bila samo cikličke prirode, nego i strukturne, što objašnjava njezine dugotrajne učinke;

I.  budući da je slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala temelj održivog gospodarskog rasta na jedinstvenom tržištu Europske unije;

J.  budući da su izbjegavanje plaćanja poreza, utaja poreza i agresivno porezno planiranje uzrokovali gubitak potencijalnog dohotka za javne financije nekoliko država članica koji se može brojati u milijardama, i to u korist velikih korporacija, čime se potkopavaju temelji solidarnosti i pravednog tržišnog natjecanja među poduzećima;

Kombinacija politika

1.  pozdravlja paket Godišnjeg pregleda rasta za 2016. i predloženu kombinaciju politika koja se sastoji od ulaganja, strukturne reforme i fiskalne odgovornosti i čiji je cilj promicati više razine rasta i ojačati europski oporavak i uzlaznu konvergenciju; naglašava da su za postizanje snažnijeg gospodarskog oporavka i održivog, raširenog blagostanja potrebni znatni nacionalni napori u pogledu učinkovite provedbe strukturnih reformi kao i jača europska koordinacija;

2.  pozdravlja napredak postignut u području javnih financija, posebno postupno smanjenje omjera duga i BDP-a u EU-u i europodručju te smanjenje ukupnih proračunskih deficita; napominje, međutim, da omjer javnog duga i dalje raste u nekoliko država članica s niskim rastom nominalnog BDP-a i niskom inflacijom te da se na devet država članica još uvijek primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita; ističe da mnoge države članice imaju ograničene fiskalne mogućnosti za suočavanje s potencijalnim novim gospodarskim šokovima i da bi stoga trebalo razmotriti mogućnost jače europske koordinacije kako bi se podržala fiskalna konsolidacija ne ometajući rast;

3.  napominje da je globalna konkurentnost Europe i dalje važan cilj i ističe važnost strukturnih reformi, ulaganja u istraživanje i razvoj, učinkovite upotrebe resursa, inovacija kojima se povećava produktivnost i smanjenja makroekonomskih neravnoteža; istodobno smatra da sve lošija prognoza na svjetskoj razini također iziskuje jačanje domaće potražnje kako bi europsko gospodarsko postalo otpornijim; izražava zabrinutost posebno zbog mogućeg usporavanja globalne potražnje;

4.  smatra da bi makroekonomske neravnoteže trebalo rješavati koordiniranim naporima svih država članica i na osnovi relevantnih reformi i ulaganja; ističe da svaka država članica u tom kontekstu mora ispuniti svoju individualnu odgovornost; napominje da veliki suficiti tekućeg računa bilance plaćanja podrazumijevaju mogućnost veće domaće potražnje; ističe da visoke razine javnog i privatnog duga predstavljaju značajnu slabu točku te da su potrebne odgovorne fiskalne politike i veći rast kako bi se one brže smanjile;

5.  poziva na ulaganje dodatnih napora u podupiranje oporavka i poticanje konvergencije u smjeru najuspješnijih država te u ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, između ostalog i povećanjem produktivnosti i poticanjem ulaganja;

6.  smatra ohrabrujućim blago poboljšanje pokazatelja tržišta rada, no uviđa da su razlike među državama članica i dalje velike te da je nezaposlenost i dalje na neprihvatljivo visokoj razini; napominje da je potrebno nadovezati se na nedavna poboljšanja povećanjem kvalitete radnih mjesta i njihove produktivnosti; poziva na ulaganje više napora u povećanje ulaganja u vještine, postizanje veće uključivosti tržišta rada, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i smanjenje stope siromaštva, socijalne isključenosti i rastuće nejednakosti u prihodima i bogatstvu, uz zadržavanje proračunske discipline; ističe da bi pokazatelji zaposlenosti trebali imati isti status kao i postojeći pokazatelji, čime bi se omogućila dubinska analiza, kako bi se spriječio dvorazredni pristup, i da bi ih trebalo propisno uzeti u obzir pri oblikovanju politike i smjernica EU-a za države članice;

7.  pozdravlja ažuriranje integriranih smjernica strategije Europa 2020. i poziva na jačanje uloge strategije Europa 2020. u usmjeravanju europskog semestra, u skladu s ciljevima iz Ugovora i s mjerodavnim zakonodavstvom, i u sprečavanju ponovne krize javnog duga; naglašava važnost ambicioznih politika i instrumenata kako bi Europa maksimalno iskoristila energetsku i digitalnu tranziciju, također zahvaljujući odgovarajućem ulaganju u istraživanje, razvoj i inovacije te u vještine, smanjujući zaostajanje Europe za njezinim glavnim svjetskim konkurentima u pogledu ukupne faktorske produktivnosti; smatra da je ključno riješiti problem gospodarskih nejednakosti koje predstavljaju prepreku dugoročnom gospodarskom rastu; poziva Komisiju da se u preporukama za pojedine države osvrne na ekološke fiskalne reforme, među ostalim u kontekstu fiskalne odgovornosti; poziva na sustavno i cjelovito praćenje konvergencije u smjeru najuspješnijih država u pogledu ciljeva strategije Europa 2020.;

Ulaganja

8.  poziva da se na najbolji mogući način iskoriste sredstva iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) kako bi se poduprli strateški projekti koji se inače ne bi financirali, u skladu sa zadaćom Fonda; poziva države članice i instrument EFSU da u razvoj porftelja projekata i investicijskih platformi u velikoj mjeri uključe lokalne i regionalne vlasti, uz pomoć Europskog savjetodavnog centra za ulaganja i Europskog portala projekata ulaganja; također ističe važnost postizanja sinergije između EFSU-a i europskih strukturnih i investicijskih fondova;

9.  poziva Komisiju i države članice da u potpunosti i u skladu sa strategijom Europa 2020. iskoriste potencijal europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) radi jačanja kohezije i ublažavanja razlika na jedinstvenom tržištu tako što bi se svim regijama omogućilo razvijanje njihovih konkurentskih prednosti i olakšala dodatna privatna ulaganja; smatra da bi ta ulaganja trebala doprinijeti dosljednoj industrijskoj politici te da bi posebno trebala biti usmjerena na otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, osobito za mlade; ističe potrebu za odgovarajućim administrativnim kapacitetom, aktivnom ulogom regija i boljom usklađenošću na svim razinama upravljanja i između njih; poziva na razmatranje mogućnosti daljnjeg potencijalnog političkog djelovanja u cilju smanjenja investicijskog jaza u EU-u;

10.  svjestan je aktualnog postupka razduživanja u privatnom sektoru; naglašava da je stopa ulaganja u Europi znatno niža nego što je bila u razdoblju prije krize; u tom kontekstu upozorava na važnost žurne provedbe bankovne unije i strukturne reforme banaka, kao i na važnost povećanja vlasničkih ulaganja u MSP-ove zahvaljujući uniji tržišta kapitala; poziva na maksimalno iskorištavanje EFSU-a i programa COSME u cilju poboljšanja pristupa financiranju za MSP-ove; smatra da bi se većom regulatornom predvidljivošću na jedinstvenom tržištu povećalo povjerenje ulagača;

11  ističe potrebu za većim ulaganjem u ljudski kapital, posebno u obrazovanje i inovacije, također u kontekstu reformi tržišta rada; naglašava da je potrebno poboljšati nacionalne obrazovne sustave, sustave strukovne izobrazbe i sustave cjeloživotnog učenja te ih prilagoditi novoj potražnji za vještinama i znanjima na tržištu rada u EU-u; ističe da će sve to omogućiti inovacije kao ključan pokretač rasta, produktivnosti i konkurentnosti; u tom kontekstu poziva države članice da povećaju produktivnost javnih ulaganja;

12.   pozdravlja profile ulaganja izrađene za svaku državu posebno koji otkrivaju neke od glavnih izazova za ulaganja u pojedinačnim državama članicama; poziva Komisiju i države članice da uključe sve razine upravljanja i relevantne dionike u otkrivanje prepreka ulaganjima, s posebnim naglaskom na unutarnjem tržištu, smanjenoj unutarnjoj potražnji i strukturnim reformama kao i na stavljanju na raspolaganje odgovarajućih instrumenata koji ujedinjuju javno i privatno financiranje; upozorava na važnost visoke razine produktivnog ulaganja za proces održivog gospodarskog oporavka u državama članicama; napominje da svaka država treba pronaći odgovarajuću ravnotežu između tekućih rashoda, dugoročne održivosti javnih financija i ulaganja u potencijal gospodarskog rasta, te da jedinstveno tržište i europski instrumenti kao što su EFSU i ESIF imaju važnu ulogu u podupiranju zdrave razine ulaganja; ističe da bi nekoliko država zbog niske razine javnog ulaganja u razvoj i inovacije mogle pasti još dublje u zamku srednjeg prihoda;

Strukturne reforme

13.  smatra da bi se nakon dugog razdoblja makroekonomske prilagodbe naglasak trebao staviti na provedbu strukturnih reformi i ulaganja u cilju jačanja potencijala rasta na temelju kvalitetnih radnih mjesta i produktivnosti, promicanja pravednih, snažnih, učinkovitih i fiskalno održivih sustava socijalne pomoći i poticanja održive tranzicije gospodarstava država članica prema većoj učinkovitosti resursa;

14.  poziva na održive reforme na tržištima proizvoda, usluga i rada, kao i u vezi s mirovinskim sustavima, te na bolju regulativu, kojom se promiču inovacije, otvaranje radnih mjesta i pravedno tržišno natjecanje kojim se povećava dobrobit bez smanjenja zaštite potrošača;

15.  ističe važnost učinkovitijeg korištenja resursima i energijom, između ostalog i uz pomoć razvoja kružnog gospodarstva; naglašava važnost daljnjeg razvoja istinske energetske unije koja se temelji na solidarnosti, učinkovitosti i raznolikosti, bez zanemarivanja domaćih izvora energije, uključujući energiju iz obnovljivih izvora; poziva Komisiju da ta pitanja uvrsti u preporuke po državama članicama u slučajevima u kojima su najrelevantnija za konkurentnost i održivi rast;

16.  snažno poziva na poduzimanje daljnjih koraka u cilju poticanja otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i stvaranja otpornijih i manje segmentiranih tržišta rada; naglašava važnost održivih i djelotvornih sustava socijalne pomoći; podsjeća da je visoka stopa zaposlenosti važan čimbenik za očuvanje održivosti mirovinskih sustava;

17.  naglašava potrebu za modernom, učinkovitom, demokratskom i građanima pristupačnom javnom upravom na svim razinama upravljanja, kao i za učinkovitim i transparentnim pravilima javne nabave; naglašava važnost poduzimanja daljnjih koraka u cilju stvaranja istinske e-uprave u državama članicama, kao i među njima; traži od Komisije i država članica da otkriju i isprave nedostatke u svojim javnim upravama koji bi se u kriznim situacijama mogli pokazati štetnima;

18.  poziva na daljnje smanjenje oporezivanja rada, o čemu se odlučuje na nacionalnoj razini, pri čemu treba zajamčiti održivost sustava socijalne zaštite;

19.  prima na znanje prijedlog programa potpore strukturnim reformama, namijenjen jačanju provedbe reformi koje pogoduju rastu u državama članicama, o kojem će se odlučivati u okviru redovnog zakonodavnog postupka; ponavlja da je odgovornost za provedbu strukturnih reformi na državama članicama;

Fiskalna odgovornost

20.  ponovno ističe potrebu za odgovornim fiskalnim politikama kojima se potiče rast i osigurava održivost duga, uzimajući u obzir gospodarski ciklus i razlike u razini ulaganja, poštujući pritom socijalna prava građana; podsjeća da vrlo visoka zaduženost nekih država članica predstavlja znatan rizik u slučaju mogućih budućih kriznih situacija u europodručju; naglašava da će u zemljama s visokim omjerom duga i BDP-a biti potrebno pojačati napore za povećanje otpornosti javnih financija i poticanje rasta kako bi se taj omjer počeo na održiv način smanjivati;

21.  inzistira na provedbi Pakta o stabilnosti i rastu uz istodobno potpuno iskorištavanje njegovih postojećih klauzula o fleksibilnosti, u skladu s Komunikacijom Komisije od 13. siječnja 2015. (COM(2015)0012), kako bi se, među ostalim, poduprlo veće ulaganje i strukturne reforme te kako bi se odgovorilo na sigurnosne prijetnje i priljev izbjeglica;

22.  naglašava potrebu za poboljšanjem ubiranja poreza, suzbijanjem poreznih prijevara i utaja poreza, jačanjem mjera protiv agresivnog poreznog planiranja i poreznih oaza te za boljom koordinacijom porezne politike u EU-u; poziva na uspostavu učinkovitih i transparentnih poreznih sustava kako bi se povećalo ubiranje poreza, spriječilo izbjegavanje plaćanje poreza i suzbio organizirani kriminal; stoga smatra da bi porezna i carinska tijela trebala raspolagati dostatnim ljudskim, materijalnim i financijskim resursima;

23.  podupire racionalne napore specifične za pojedine države usmjerene na poboljšanje kvalitete i učinkovitosti javnih rashoda te njihove pogodnosti za rast, osobito preusmjeravanjem neproduktivne potrošnje u ulaganja kojima se potiče rast, ali ne ugrožavajući pritom osnovno pružanje javnih i socijalnih usluga;

Poseban naglasak na europodručju

24.  pozdravlja preporuku o ekonomskoj politici europodručja, koju je Komisija predložila šest mjeseci prije izdavanja preporuka po državama članicama, kao korak prema većoj usklađenosti politika u okviru daljnjih mjera nakon Izvješća petorice predsjednika i relevantnih rezolucija Europskog parlamenta;

25.  naglašava da je europodručje zbog visokog stupnja međuovisnosti i zbog svoje jedinstvene monetarne politike ekonomski subjekt u kojemu je potrebno promicati konvergenciju u smjeru najuspješnijih država i podupirati je snažnijom usklađenošću nacionalnih politika; ističe da je važno da sve nacionalne vlade pojačano djeluju kako bi u svojim državama članicama provele gospodarske reforme i ulaganja koji su potrebni za smanjenje makroekonomskih neravnoteža i za sprečavanje prelijevanja negativnih učinaka nacionalnih politika na druge države članice; stoga poziva na detaljnu ocjenu tih makroekonomskih neravnoteža i prelijevanja, kojom bi se nadopunile ocjene osjetljivosti za svaku pojedinu državu i makroekonomski dijalog; inzistira na potpunoj usklađenosti između preporuke za europodručje i preporuka po državama članicama;

26.  pozdravlja veću pozornost koja se pridaje općem smjeru fiskalne politike europodručja, čime se ne odvraća pozornost od odgovornosti pojedinačnih država članica; podsjeća da se fiskalni deficit u jednoj državi članici ne može prebiti fiskalnim viškom u drugoj, barem kada se radi o postupku u slučaju prekomjernog deficita; poziva na redovno praćenje primjerenosti općeg smjera fiskalne politike s obzirom na postojeći manjak ulaganja;

27.  podupire preporuku da se napravi razlika kada je riječ o fiskalnim naporima pojedinačnih država članica uzimajući u obzir njihov položaj u pogledu zahtjeva Pakta o stabilnosti i rastu i potreba za stabilizacijom kao i učinke prelijevanja; napominje da za mnoge države članice to podrazumijeva provođenje fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu; napominje, s druge strane, da neke zemlje imaju sve veći fiskalni prostor s obzirom na zahtjeve Pakta o stabilnosti i rastu, koji bi se u ovom trenutku mogao iskoristiti za doprinos potpori domaćem gospodarstvu;

28.  napominje da, iako je visok suficit tekućeg računa bilance plaćanja europodručja dobrodošao znak vanjske konkurentnosti europodručja, njegova trenutačna razina također je odraz manjka unutarnjih ulaganja, što proizvodi negativne učinke na rast i zapošljavanje; smatra da bi snažnija domaća potražnja bila bolja za održivi rast europodručja, a također bi bila poželjna i s globalnog stajališta; svjestan je da je suficit tekućeg računa bilance plaćanja nekih država članica popraćen pozitivnim učincima prelijevanja u cijelom vrijednosnom lancu, od čega druge države članice mogu na različite načine imati koristi; također uviđa ulogu jedinstvene valute u pomaganju konkurentnijim državama da održe visoke suficite u odnosu na ostatak svijeta; pozdravlja zaključak iznesen u zimskoj prognozi Komisije za 2016. prema kojem je gospodarski rast u nekim državama članicama tijekom 2015. potaknut uglavnom domaćom potražnjom; smatra da je važno da države članice s visokim suficitom tekućeg računa bilance plaćanja nastave širiti svoju domaću potražnju za vlastito i opće dobro; istodobno poziva manje konkurentne države članice da učinkovito provedu strukturne reforme i visokokvalitetna ulaganja kako bi modernizirale svoja gospodarstva i stvorile održivo poslovno okruženje za dugoročna ulaganja u skladu sa strategijom Europa 2020.; smatra da je to najbolji način smanjenja makroekonomskih neravnoteža unutar država članica, a ne unutarnja devalvacija, koja slabi potražnju i usporava ekonomski rast u cijelom europodručju;

29.  naglašava da treba poticati istinsku ekonomsku i socijalnu konvergenciju koju pokreću bolja produktivnost i netroškovni čimbenici; ističe važnost učinkovite provedbe strukturnih reformi, poboljšanja kvalitete javnih rashoda te dostatnog kapaciteta za ulaganja u svim državama članicama kako bi se omogućio uravnotežen i održiv rast, koji je ključan i za smanjenje omjera duga i BDP-a; uviđa da visok javni i privatni dug znatno smanjuju kapacitet za ulaganja i time usporavaju rast;

30.  podsjeća da se plaće određuju u okviru autonomnog kolektivnog pregovaranja i poziva relevantne dionike da zajamče odgovorno kretanje plaća koje će pogodovati rastu i koje će biti odraz povećanja produktivnosti; posebno poziva relevantne dionike u državama s deficitom tekućeg računa ili s približnom ravnotežom prihoda i rashoda da nastave ulagati napore u jačanje produktivnosti i očuvanje konkurentnosti; istodobno poziva relevantne dionike u državama s visokim suficitom da prekomjerne uštede iskoriste za potporu domaćoj potražnji i ulaganjima;

31.  poziva na uvođenje mjera kojima će se spriječiti natjecanje u snižavanju oporezivanja i socijalnih standarda, što dovodi do povećanja nejednakosti; podsjeća na potrebu za očuvanjem međunarodne konkurentnosti temeljene na produktivnosti i uzlaznoj konvergenciji; pozdravlja činjenicu da se trima pokazateljima makroekonomske neravnoteže povezanima sa zaposlenošću pridaje veća pozornost i poziva Komisiju da im osigura jednak status kao i drugim pokazateljima; također smatra da pri oblikovanju politika treba propisno uzeti u obzir analizu postojeće ljestvice ključnih pokazatelja zaposlenosti i socijalnih pokazatelja kao i relevantnih pokazatelja učinkovite upotrebe resursa;

32.   prima na znanje zaključke Europskog vijeća iz prosinca 2015. o ekonomskoj i monetarnoj uniji i poziva Komisiju da što prije počne pripremati dugoročnije mjere;

Učinkovitiji europski semestar s većom demokratskom odgovornosti

33.  izražava žaljenje zbog loše provedbe preporuka po državama članicama i vjeruje da je za poboljšanje provedbe potrebno bolje odrediti jasno definirane prioritete na europskoj razini i pojačati stvarnu javnu raspravu, političku volju i predanost na nacionalnoj razini, što bi dovelo do njihove veće važnosti i odgovornosti nacionalnih vlasti za njihovu provedbu; u tom pogledu pozdravlja posjete članova Komisije državama članicama u svrhu razmatranja procesa europskog semestra i s njim povezanih dokumenata;

34.  poziva na uspostavu odgovarajuće ravnoteže u pogledu izrade preporuka po državama članicama usmjerenih na ključne prioritete te jamčenja da se njima nastoje riješiti svi ključni izazovi, uključujući potrebu da se spriječi ponovna kriza javnog duga te potrebu za povećanjem konkurentnosti, rasta i zapošljavanja, uzimajući u obzir ciljeve strategije Europa 2020.;

35.  pozdravlja plenarnu raspravu održanu 15. prosinca 2015. s predsjednikom Komisije i predsjednikom Euroskupine o nacrtu preporuke koja se odnosi na europodručje i zahtijeva da takve plenarne rasprave postanu sastavno obilježje europskog semestra; smatra da se tim raspravama jača i upotpunjuje postojeći demokratski dijalog, posebno gospodarski dijalog, što doprinosi povećanju odgovornosti izvršne vlasti;

36.  ističe da bi proljetna sjednica Europskog vijeća trebala ostati glavni događaj u sklopu kojeg se određuju prioriteti politike EU-a; pozdravlja raspravu održanu na plenarnoj sjednici s Komisijom o prioritetima godišnjeg pregleda rasta prije i nakon njegova donošenja; podsjeća na to da je uspostava ekonomske politike nakon što Vijeće iznese preporuke državama članicama izvršni akt o kojem treba raspraviti u Europskom parlamentu i koji treba podvrgnuti njegovu demokratskom nadzoru; stoga poziva Vijeće da donese preporuke o europodručju i zaključke o paketu godišnjeg pregleda rasta nakon što Parlament izrazi svoje mišljenje o njima; potvrđuje svoju odlučnost da brzo razmotri te dokumente i zauzme stajalište prije održavanja proljetne sjednice Europskog vijeća; pozdravlja poziv upućen predsjedniku Europskog parlamenta da na proljetnoj sjednici Europskog vijeća iznese stajalište Parlamenta; podsjeća na to da je Ugovorom predviđeno da Europski parlament bude obaviješten o donošenju preporuka nakon što ih donese Vijeće, kao i o rezultatima multilateralnog nadzora;

37.  naglašava važnost rasprave o izvješćima i preporukama za svaku državu članicu u nacionalnim parlamentima i glasovanja o nacionalnim programima reformi, kao i o programima nacionalne konvergencije i stabilnosti; poziva države članice da na strukturirani način uključe socijalne partnere, lokalne i regionalne vlasti te ostale relevantne dionike, i iskoriste rano objavljivanje izvješća za svaku državu članicu; ističe nezamjenjivu ulogu socijalnih partnera u utvrđivanju visina plaća i ključnu ulogu koju bi trebali imati u širim ekonomskim raspravama, posebno kada je riječ o promicanju produktivnosti; nadalje poziva na jaču suradnju nacionalnih parlamenata s Europskim parlamentom;

38.  potiče Komisiju na pokretanje pregovora o međuinstitucijskom sporazumu o gospodarskom upravljanju; ustraje u tome da bi se tim međuinstitucionalnim sporazumom trebalo zajamčiti, u okviru Ugovora, da struktura europskog semestra omogućuje konstruktivan i redovit parlamentarni nadzor postupka, posebno u pogledu prioriteta godišnjeg pregleda rasta i preporuka za europodručje;

Proračunska politika

39.  žali što zbog skromnog razmjera proračuna EU-a, nemogućnosti da se sustav vlastitih sredstava izmijeni te neusklađenosti ekonomskih prognoza, prioriteta ekonomske politike i procesa godišnjeg i višegodišnjeg donošenja proračuna nema odgovarajuće financijske poluge;

40.  napominje da proračun EU-a izravno doprinosi ostvarivanju dvaju od triju ciljeva godišnjeg pregleda rasta za 2016. (ponovno pokretanje ulaganja, nastavak strukturnih reformi, provedba odgovorne i pravedne proračunske politike koja je razmjerna iznesenim političkim obvezama); u tom smislu pozdravlja prijedlog Komisije da se sredstva EU-a za tehničku pomoć koriste u okviru usluga za podršku strukturnim reformama;

41.  smatra da bi se proračunom EU-a moglo rasteretiti proračune država članica i dodatno poduprijeti napore na proračunskoj konsolidaciji uvođenjem vlastitih sredstava i racionalizacijom troškova; uvjeren je da bi se boljim upravljanjem javnim sredstvima na razini EU-a omogućila provedba ekonomije razmjera i time smanjili troškovi, na primjer u diplomaciji i vojnom sektoru, a da se pritom ne bi dovelo u pitanje načelo podijeljenog upravljanja, posebno u pogledu strukturnih fondova;

42.  naglašava da je nezakonito da proračun EU-a bude u deficitu; napominje da države članice proračun EU-a tretiraju kao varijablu prilagodbe svojih nacionalnih proračuna;

43.  ističe da je veća integracija unutar europodručja nužna za dovršetak ekonomske i monetarne unije te da je proračunska unija kamen temeljac za ispravno funkcioniranje eura;

44.  poziva na to da se u pogledu stajališta Parlamenta o europodručju i njegovu proračunskom kapacitetu u obzir uzmu zaključci izvješća o vlastitoj inicijativi o proračunskom kapacitetu europodručja koje će se izraditi u 2016.;

45.  poziva Komisiju da provede reviziju višegodišnjeg financijskog okvira u sklopu sporazuma između Parlamenta, Komisije i Vijeća sklopljenog u lipnju 2013.; ističe da je financijskom i humanitarnom krizom koje su između 2009. i 2014. pogodile EU istaknuta neadekvatnost postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira; nadalje ističe potrebu za dalekosežnom reformom financijskog programiranja EU-a kojom će se na adekvatan način u obzir uzeti ciljevi, financiranje i trajanje dostupnih instrumenata.

Politika okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane

46.  naglašava da je, ako se želi da reforma zakonodavstva o otpadu i akcijski plan za kružno gospodarstvo ubrzaju prelazak europskog gospodarstva na kružni model, veoma važno da se preporuke u vezi s tim uključe u proces europskog semestra kako bi se potakla konkurentnost, otvorila radna mjesta i ostvario održiv rast; preporučuje da se načela kružnog gospodarstva uključe u preporuke po državama članicama;

47.  ponavlja da postoji potreba za fiskalnim okvirom kojim bi se nagrađivao razvoj održivih politika i koji bi bio u skladu s načelom „onečišćivač plaća” te kojim bi se odašiljale prave poruke za ulaganje u učinkovitu upotrebu resursa, modernizaciju postupaka proizvodnje i proizvodnju proizvoda koji su trajniji i koji se mogu lakše popraviti; ponavlja da je potrebno postupno ukinuti subvencije koje su štetne za okoliš, uključujući one za fosilna goriva, i prebaciti teret oporezivanja s rada uvođenjem plaćanja poreza na onečišćenje okoliša;

48.  smatra da je važno da se u okviru europskog semestra ocijeni uspješnost i održivost zdravstvenih sustava i podupire zaokret prema pristupu zasnovanom na rezultatima te usmjerenost na sprečavanje bolesti i promicanje zdravlja; poziva Komisiju da sa svim dionicima razradi instrumente kako bi se moglo pratiti rezultate u zdravstvu, mjeriti pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i poticati transparentnost troškova medicinskog istraživanja u cilju smanjivanja socijalnih razlika i nejednakosti u zdravstvenim sustavima između država članica i unutar njih; poziva Komisiju da u preporukama po državama članicama uzme u obzir dugoročne zdravstvene i fiskalne učinke mjera usmjerenih na programe prevencije;

49.  ističe važnost održivosti sektora zdravstvene zaštite, koji ima važnu ulogu u cjelokupnom gospodarstvu s obzirom na to da predstavlja 8 % ukupne europske radne snage i 10 % bruto domaćeg proizvoda u EU-u, u okviru kojega se može pružiti jednak pristup zdravstvenim uslugama svim građanima, uzme li se u obzir to da je zdravlje ključan čimbenik stabilnosti, održivosti i daljnjeg razvoja država članica i njihovih gospodarstava.

Regionalna politika

50.  napominje da su ulaganja EU-a važna za manje razvijene regije te da treba zajamčiti da EU i dalje privlači dodatna ulaganja, čime se promiče ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija;

51.  napominje povezanost ciljeva procesa europskog semestra i programskog planiranja europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020., koja se odražava u sporazumima o partnerstvu; stoga smatra da nakon reforme za razdoblje 2014. – 2020. instrumenti kohezijske politike mogu imati vrlo važnu ulogu u provedbi relevantnih preporuka za pojedine zemlje i tako poduprijeti strukturne reforme i pridonijeti ispunjenju strateških ciljeva EU-a, kao i učinkovitoj provedbi sporazuma o partnerstvu; međutim, naglašava višegodišnju i dugoročnu prirodu programa i ciljeva u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova u odnosu na godišnji ciklus europskog semestra te potrebu da se usklade prioriteti Europske unije i nacionalne, regionalne i lokalne potrebe;

o

o  o

52.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama država članica, nacionalnim parlamentima i Europskoj središnjoj banci.

EXPLANATORY STATEMENT

This report represents the European Parliament’s contribution to the definition of economic policy priorities for the 2016 European Semester process of policy coordination, responding to the Commission’s Annual Growth Survey and related documents, including a draft recommendation for the economic policy of the euro area. In parallel, reports on the employment and social aspects and the single market aspects of the European Semester are also being drawn up. All three reports will be discussed with the Commission and the Council in preparation for the Spring European Council.

This discussion should be framed and conducted in such a way by the institutions as to strengthen democratic character of European economic governance, pending an Inter-Institutional Agreement called for in the Five Presidents’ Report(15).

The present report aims to stimulate debate at European level, also with the involvement of national parliamentarians, social partners and civil society, on three main questions:

•  What combination of fiscal, monetary and structural policies should the European Union implement over the 12-18 months?

•  How should policy coordination be deepened at the level of the euro area?

•  How can decision-making on the European Semester’s priorities and recommendations be made more democratic and how can fuller implementation of recommendations be ensured?

Rebalancing the policy mix for a stronger recovery

The European Union is emerging from a long economic crisis which caused severe social hardship and eroded economic growth potential. At the same time, it is confronted with new challenges, notably the threat of terrorist attacks, geopolitical instability in the Neighbourhood and unprecedentedly large arrivals of asylum-seekers. To ensure its political legitimacy, the European Union needs to develop the means to address these challenges.

Citizens are yearning for a stronger economic recovery, creating quality jobs and bringing back equality of opportunity. We also all want to live in a clean environment and to benefit from opportunities offered by the digital revolution and other technological innovations. However, we face major longer-term challenges such as climate change, robotisation, fragmentation of work tasks, demographic changes and an on-going shift towards a multipolar world.

The economic policy mix to be implemented by the EU, the euro area and individual Member States in 2016 needs to strengthen the recent economic recovery while addressing structural challenges and contributing to a long-term strategy for sustainable growth. The Europe 2020 Strategy(16) has undergone mid-term review and has been re-confirmed by the European Parliament(17) and the Commission(18) as the overall framework for building smart, sustainable and inclusive growth in Europe. Its Integrated Guidelines have also been renewed earlier this year.

In order for this Strategy to be meaningful and realistic, it is vital that the priorities agreed and recommendations issued in the framework of the European Semester are fully consistent with it and focused on its implementation.

The exact content of the economic policy mix is what the first part of this report seeks to define. The rapporteur’s view is that in the current economic circumstances, the ‘virtuous triangle’ of investment, fiscal responsibility and structural reform, promoted by the European Commission, should be enlarged into a ‘solid square’, with domestic demand as the fourth component.

Strengthening domestic demand requires greater investment by both private and public sectors, over and above the Investment Plan for Europe presented by the Commission in 2014. The slow deleveraging process makes new investment difficult, as many governments, financial institutions, companies and households are largely preoccupied by reducing their old debts, which is naturally more difficult in the context of low growth and low inflation. Attention therefore needs to focus on ways in which deleveraging can be accelerated and wise new investments undertaken in support of sustainable and inclusive growth. Efficient regulatory environment and well-functioning public administration are also important in this regard.

Crucially, short-term domestic demand and longer-term growth potential could become stronger if today’s level of prosperity was more widely shared, with reduced inequalities in income and wealth. The OECD, IMF and other institutions have repeatedly stated over the recent years that redistributive policies play an important role for sustainable growth, including from a purely economic point of view.

Boosting growth potential through reducing inequalities is consistent with the principle of fiscal responsibility and implies - on the revenue side - more effective tax collection and prevention of tax avoidance, as well as progressive income taxation and greater shift of taxation away from labour towards wealth, capital gains, financial transactions and pollution. This needs to be matched with efficient public expenditure, especially in high-quality social investments such as education, childcare, healthcare and adequate social protection that empowers people throughout their lives. Infrastructure development, energy efficiency investments and business start-ups also need public support.

Furthermore, our understanding of ‘structural reforms’ needs to evolve, reflecting past experience and challenges ahead. The concept of ‘structural reforms’ has long been associated mainly with reducing the state’s role in the economy and making markets more flexible. Unfortunately, this has not always led to improved productivity, while contributing to deflationary pressures and rising inequalities.

It is now time to move towards a ‘second generation’ of structural reforms whose main objectives should be strengthening the growth potential through higher employment and productivity, promoting fair and sustainable welfare systems, and reducing social inequalities to restore equality of opportunity. The newly proposed Structural Reforms Support programme should also reflect this.

Deepening EMU governance for stability and convergence

Since the euro crisis erupted in 2010, EU governments and institutions have taken important steps to preserve the integrity of the euro area, but much more remains to be done to strengthen resilience of our Economic and Monetary Union, as explained in the Five Presidents’ Report. One important aspect is to deepen the coordination of economic and social policies in the euro area. This requires, first of all, in-depth understanding of the overall fiscal position of the euro area and an aggregate view of macroeconomic and macro-social imbalances. The early presentation of the draft recommendation on the economic policy of the euro area is welcome in this context.

In its overall assessment of the euro area’s Draft Budgetary Plans for 2016, the Commission concluded that, balancing the objectives of debt sustainability and counter-cyclical economic stabilisation, “the largely neutral aggregate euro area fiscal stance expected for next year appears broadly appropriate, when also taking into account the historically low interest rates and the high external surplus, which would indicate the need for some degree of demand support.” At the same time, it pointed at “still insufficient orientation in [certain] Member States towards making use of the available fiscal space”(19).

As regards macroeconomic imbalances, the 2016 Alert Mechanism Report notes that the euro area’s current account surplus is projected to reach approximately € 390 billion or 3.7% GDP in 2015. This is considered “above what fundamental economic characteristics imply”, reflecting “economic inefficiencies and subdued domestic demand”. While the saving-investment balance in the euro area should be broadly balanced, the Commission says, the current account surplus signifies excess savings that are not channelled to the domestic economy. The euro area investment-to-GDP ratio stood at 19.8% in 2Q 2015, which is markedly below the 1998-2007 average of 22.1%(20).

In the rapporteur’s view, the need for higher investment clearly emerges from this analysis, especially given the context of low interest rates. Sustainable character of this investment is crucial, given high existing levels of public and private debt. Obvious investment gaps need to be filled to prevent deterioration of useful existing capital (fixed assets as well as human capital), while new investments need to be carefully planned, with focus on innovation, resource efficiency, good-quality education and creation of quality jobs.

That said, the euro area faces a paradoxical situation: Countries with greatest available fiscal space are among the strongest performers in terms of output and employment, hence their fiscal multipliers are relatively lower, partly explaining reluctance to increase public investment. On the other hand, countries with higher fiscal multipliers (related to low growth, high unemployment and large investment gaps) have limited fiscal space in view of SGP rules and pre-existing sovereign debt. This severely limits prospects for real economic convergence and for achieving Treaty objectives of balanced and sustainable growth.

One key to solving this paradox would probably be greater willingness of countries with available fiscal space to use it fully, taking into account positive impact on the euro area as a whole. Another key is to improve the financial conditions for the other countries to invest, reform and converge, by completing the Banking Union and developing instruments for a complementary fiscal capacity.

Strengthening democracy for more accountability, relevance and effectiveness

The 2016 European Semester is divided into a European part, culminating with the Spring European Council, and a national part, starting with the publication of country reports. In order for priorities and recommendations to be relevant, accepted and acted upon, deep democratic debate and close involvement of social partners are needed at both levels.

In practical terms, this calls in particular for a European Parliament debate with the Commission and the President of the Eurogroup on the draft recommendation to the euro area, as well as closer dialogue between Parliament and Council before the latter adopts this recommendation and its conclusions on the AGS package. The joint debate of European and national parliamentarians with the Commission on 16-17 February 2016 is also an important moment. The European Parliament will also participate in the Semester through debates before and after the AGS presentation, before and after the Spring European Council and through a final assessment of the European Semester’s implementation.

At the national level, in-depth parliamentary debates with Members of the Commission and national governments will be crucial, based on the euro area recommendation (where relevant), European Council conclusions, the Commission’s country reports and the country-specific recommendations. The good practice of national parliaments debating and voting on National Reform Programmes and Stability or Convergence Programmes should also be extended.

New bodies proposed by the Commission in follow-up to the Five Presidents’ report, namely national competitiveness boards and the advisory European fiscal board, are expected to be established during 2016 and possibly to get involved already in this European Semester cycle.

It is the rapporteur’s hope that all actors will actively engage in the 2016 European Semester with the objective of achieving stronger economic recovery and greater resilience of Europe’s social market economy to shocks and structural challenges, proving that European democracy works and is able to deliver sustainable, widely-shared prosperity.

15.2.2016

MIŠLJENJE Odbora za proračune

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: godišnji pregled rasta za 2016. godinu

(2015/2285(INI))

Izvjestitelj za mišljenje(*): Jean Arthuis

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  izražava žaljenje zbog slabe parlamentarne dimenzije Europskog semestra i zbog neambicioznih prijedloga koji se odnose na taj problem u izvješću petorice predsjednika; žali što prvi godišnji pregled rasta nakon tog izvješća nije sastavljen u obliku dokumenta koji podliježe redovnom zakonodavnom postupku, što traži Parlament;

2.  smatra da je ekonomska politika Europske unije tek zbroj nacionalnih politika; osuđuje nedostatak vizije o zajedničkoj strategiji i nemogućnost da se osmisle i provedu specifične sektorske industrijske politike; poziva na zajedničku ekonomsku politiku zbog golemih gospodarskih, socijalnih i političkih nejednakosti među državama članicama; žali što zbog ograničenog proračuna EU-a nema odgovarajuće financijske poluge te što je nemoguće izmijeniti sustav vlastitih sredstava i što ekonomske prognoze, prioriteti gospodarske politike i višegodišnja izrada proračuna nisu ni u kakvom suvislom odnosu;

3.  podsjeća na važnu ulogu europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u pogledu postizanja ciljeva strategije Europa 2020. i naglašava da treba stvoriti jaču vezu između provedbe preporuka za pojedine zemlje i ESIF-a kako bi se povećala učinkovitost potrošnje EU-a u državama članicama i potpomogle strukturne reforme, čime bi države članice postale manje podložne krizama;

4.  napominje da se proračunom EU-a izravno doprinosi ostvarivanju dvaju od tri cilja iz godišnjeg pregleda rasta za 2016. (ponovno pokretanje ulaganja, provedba strukturnih reformi te odgovornih i poštenih fiskalnih politika koje su u skladu s navedenim političkim obvezama); pozdravlja prijedlog Komisije da se sredstva EU-a usmjere na tehničku pomoć kako bi se pružila podrška strukturnim reformama;

5.  smatra da bi se europskim proračunom mogao smanjiti pritisak na proračune država članica i poduprijeti nastojanja u pogledu fiskalne konsolidacije raspolaganjem svojim sredstvima kao i racionalizacijom rashoda; čvrsto je uvjeren da bi se opsežnijim načinima upravljanja javnim sredstvima na razini EU-a omogućilo postizanje ekonomije razmjera i time smanjili troškovi, posebno u diplomaciji i vojnom sektoru, a da se pritom ne dovodi u pitanje načelo podijeljenog upravljanja, posebno u pogledu strukturnih fondova;

6.  naglašava da je protuzakonito da proračun EU-a bude u deficitu; napominje da države članice smatraju proračun EU-a varijablom prilagodbe nacionalnih proračuna;

7.  naglašava da je veća integracija unutar europodručja neophodna kako bi se dovršio razvoj ekonomske i monetarne unije (EMU) te da je proračunska unija temelj pravilnog funkcioniranja eura;

8.  poziva da se unutar europodručja nastavi s mjerama produbljenja proračunske integracije EMU-a s ciljem sprječavanja asimetričnih šokova podržavanjem nacionalnih reformi; naglašava da se svaki instrument ili upravljačka struktura uspostavljen s tim ciljem mora u cijelosti biti integriran u Ugovorima te se ne bi trebao ni na koji način preklapati s djelokrugom općeg proračuna EU-a kao što je predviđeno Ugovorima EU-a ili ga od njega preuzimati;

9.  u pogledu stajališta Parlamenta o europodručju i njegovu proračunskom kapacitetu poziva da se vodi računa o zaključcima izvješća o vlastitoj inicijativi o proračunskom kapacitetu za europodručje, koje će biti sastavljeno tijekom 2016.;

10.  poziva da se proračunska i monetarna politika uključe u kombinaciju politika za poticanje održivog rasta i stvaranje pristojnih radnih mjesta;

11.  podsjeća da je plan ulaganja za Europu, koji financira EFSU, namijenjen financiranju visokorizičnih ulaganja, što ne bi bilo moguće da EFSU ne pokriva rizik; poziva Komisiju da nadgleda da sredstva EFSU-a primaju samo visokorizični projekti koji ispunjavaju načelo dodatnosti; naglašava u tom smislu da će Parlament ocjenjivati projekte kao i njihov učinak poluge kako bi zajamčio da se jamstveni fond EFSU-a unutar proračuna EU-a koristi na odgovarajući način;

12.  poziva Komisiju da provede reviziju višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) predviđenu političkim sporazumom koji su Parlament, Komisija i Vijeće sklopili u lipnju 2013.; ističe da su financijska i humanitarna kriza koje su između 2009. i 2014. pogodile EU naglasile nedostatke trenutačnog VFO-a; nadalje naglašava da je potrebna dalekosežna reforma financijskog programiranja EU-a kojom će se na odgovarajući način uzeti u obzir ciljevi, financiranje i trajanje dostupnih instrumenata.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

15.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

17

8

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jean Arthuis, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Monika Hohlmeier, Bernd Kölmel, Vladimír Maňka, Clare Moody, Siegfried Mureşan, Liadh Ní Riada, Younous Omarjee, Paul Rübig, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Monika Vana, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Stanisław Ożóg, Andrej Plenković, Pavel Poc, Marco Valli, Tomáš Zdechovský

22.1.2016

MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: godišnji pregled rasta za 2016. godinu

(2015/2285(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Andrey Kovatchev

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ponavlja da je proces Europskog semestra uveden kako bi doprinio ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. koji se odnose na pametan, održiv i uključiv rast; u tom kontekstu poziva Komisiju da u Semestar jače uključi revidiranu strategiju Europa 2020. te da u taj postupak uklopi i ciljeve Unije u vezi sa zaštitom okoliša i javnog zdravlja, tako da prizna da postoje brojne mogućnosti za rast, ulaganja i otvaranje radnih mjesta u tim područjima, kao i to da ona doprinose širim ciljevima strategije, tj. jamčenju da se države članice vrate na više stope rasta i istodobno nastave put prema razvoju održivih društava;

2.  naglašava da će ekologizacija gospodarstva i ulaganja u učinkovitije zdravstvene sustave doprinijeti vraćanju konkurentske prednosti Europe, povećanju sigurnost opskrbe energijom, poboljšanju zdravlja i dobrobiti europskih građana i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta; u vezi s tim napominje da bi se kratkoročne fiskalne posljedice strukturnih reformi trebale uzeti u obzir zajedno s njihovim dugoročnim ekološkim, gospodarskim i socijalnim učincima, te također u cilju postizanja učinkovitije koordinacije među politikama, pa u tu svrhu poziva da civilno društvo sudjeluje u većoj mjeri; podsjeća da su rashodi za zdravstvo ulaganje u zdravija, sigurnija, produktivnija i konkurentnija društva;

3.  prima na znanje činjenicu da su mnogi projekti za koje se odobrilo financiranje iz Europskog fonda za strateška ulaganja usmjereni na infrastrukturu i inovacije u sektorima okoliša i zdravstva; ističe važnost mobilizacije punog potencijala Plana ulaganja za pomoć u provedbi strukturnih reformi potrebnih kako bi naše gospodarstvo postalo zeleno, održivo i učinkovito trošilo resurse i bilo usmjereno na pokretanje otvaranja radnih mjesta i rasta; traži od Komisije da pažljivo nadzire napredak Europskog fonda za strateška ulaganja kako bi se postigli politički ciljevi ponovnog pokretanja ulaganja i modernizacije gospodarstva te poticanja gospodarske i socijalne konvergencije diljem Europske unije;

4.  naglašava da je Europski semestar jedno od sredstava za uključivanje i integraciju pitanja zaštite okoliša u druge relevantne politike u skladu s pristupom definiranim u članku 11. UFEU-a; stoga ponavlja da bi ekološka dimenzija, zajedno s gospodarskom i socijalnom dimenzijom, u procesu Europskog semestra morala odigrati svoju ulogu kako bi se zajamčilo da se države članice vrate na više stope rasta i istodobno nastave put prema razvoju održivih društava;

5.  ističe potrebu za povećanom uključenosti ministara za okoliš i zdravstvo EU-a na razini Vijeća u proces Europskog semestra;

6.  naglašava da je potrebno djelovati kako bi se potaknulo zapošljavanje iskorištavanjem mogućnosti zelenog gospodarstva; poziva Komisiju da iskoristi Europski semestar kako bi poduprla ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje za zelena radna mjesta te doprinijela naporima oko poticanja zelenog zapošljavanja i smanjenja ekološkog otiska, čime bi se olakšao prijelaz na istinski održivo gospodarstvo;

7.  naglašava da je, ako se želi da reforma zakonodavstva o otpadu i akcijski plan za kružno gospodarstvo unaprijede prelazak europskog gospodarstva na kružni model, veoma važno da se preporuke u vezi s tim uključe u proces Europskog semestra kako bi se potaknula konkurentnost, otvorila radna mjesta i ostvario održivi rast; preporučuje da se načela kružnog gospodarstva uključe u preporuke za pojedine države;

8.  smatra važnim da se prelazak na novi gospodarski model temeljen na kružnom gospodarstvu i nadahnut univerzalno primjenjivim ciljevima održivog razvoja odražava u prioritetima Godišnjeg pregleda rasta i preporukama za pojedine države;

9.  ponavlja da postoji potreba za fiskalnim okvirom koji bi nagrađivao razvoj održivih politika i bio u skladu s načelom „onečišćivač plaća” i kojim bi se odašiljale prave poruke o ulaganju u učinkovitu upotrebu resursa, modernizaciju postupaka proizvodnje i proizvodnju proizvoda koji se lakše mogu popraviti i trajniji su; ponavlja da je potrebno postupno ukinuti subvencije koje su štetne za okoliš, uključujući za fosilna goriva, i prebaciti teret oporezivanja s rada na ekološko onečišćenje;

10.  naglašava da su smanjenje ovisnosti o stranim resursima i energiji te prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije ključni za ostvarenje dugoročnog rasta i da će povećati konkurentnost EU-a; ističe gospodarske prednosti preuzimanja veće obveze u tom smislu; stoga ponavlja da je potrebno ukloniti prepreke za jedinstveno energetsko tržište povećanjem raznolikosti stranih izvora energije, unaprjeđivanjem energetske infrastrukture EU-a, ulaganjem u veće energetsko umrežavanje država članica i obnovljive izvore energije te dovršavanjem unutarnjeg energetskog tržišta EU-a, koji su ključni prioriteti strategije EU-a za energetsku uniju; smatra da bi se u Europski semestar također trebalo uvrstiti izvještavanje o obnovljivoj energiji, energetskoj učinkovitosti i umreženosti na osnovi ciljeva utvrđenih na razini EU-a;

11.  poziva Komisiju da iskoristi Europski semestar kao instrument za ispunjavanje obveza EU-a koje proizlaze iz Programa održivog razvoja do 2030. te da u proces uključi ponajprije politike i učinkovite mjere koje se odnose na klimatske promjene, održivu proizvodnju i potrošnju, sigurnost hrane i biološku raznolikost;

12.  ističe da se revizija na sredini provedbenog razdoblja strategije Europa 2020. i Europskog semestra mora izravno nadovezati na novi program održivog razvoja; ponavlja da je potrebno okvirom planiranja EU-a obuhvatiti i razdoblje nakon 2020. kako bi se proveli ciljevi održivog razvoja uvođenjem integrirane strategije za održivu Europu u globaliziranom svijetu s vremenskim okvirom barem do 2030.;

13.  pozdravlja činjenicu da se Komisija ponovno posvetila promicanju uzlaznog trenda gospodarske i socijalne konvergencije progresivnim uvođenjem mjerila i prakse unakrsnog ispitivanja među politikama i tematskim područjima i smatra da bi to moglo ojačati otpornost europskog gospodarstva na buduće krize; apelira na Komisiju da u procesu Europskog semestra bolje iskoristi socijalne, ekološke i zdravstvene pokazatelje kako bi procijenila konvergenciju diljem EU-a; poziva na znatna ulaganja u istraživanje i inovacije u području zdravlja uvjetovanog stanjem okoliša;

14.  smatra da je važno da se u okviru Europskog semestra ocijeni uspješnost zdravstvenih sustava i podupire zaokret prema pristupu zasnovanom na rezultatima te usmjerenost na sprečavanje bolesti i promicanje zdravlja; poziva Komisiju da sa svim dionicima razradi instrumente kako bi se mogli pratiti rezultati u zdravstvu, mogao mjeriti pristup visokokvalitetnom zdravstvenom i poticala transparentnost troškova medicinskog istraživanja u cilju smanjivanja socijalnih razlika i nejednakosti u zdravstvenim sustavima između država članica i unutar njih; poziva Komisiju da u preporukama po državama članicama uzme u obzir dugoročne zdravstvene i fiskalne učinke mjera usmjerenih na programe prevencije;

15.  ističe da bi sveobuhvatnija procjena zdravstvenih sustava u sklopu Europskog semestra koja nije ograničena samo na fiskalnu odrednicu, već u obzir uzima i pristupačnost, učinkovitost i kvalitetu zdravstvenih sustava, mogla dati točniju sliku rezultata zdravstvenih sustava i osnažiti korist Europskog semestra u području zdravstva; ističe da su politike prevencije i zaraznih i nezaraznih bolesti ključne za smanjivanje troškova nacionalnih zdravstvenih sustava; poziva Komisiju da iskoristi Europski semestar za promociju uloge prevencije u povećanju učinkovitosti nacionalnih zdravstvenih sustava;

16.  ističe činjenicu da jamčenje jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti doprinosi socijalnoj koheziji, socijalnoj pravdi, borbi protiv socijalne isključenosti te održivom razvoju budući da unapređuje međugeneracijsku solidarnost i može ispraviti negativne vanjske čimbenike koji utječu na zdravlje stanovništva;

17.  ističe važnost održivosti sektora zdravstvene zaštite, koji ima važnu ulogu u cjelokupnom gospodarstvu s obzirom na to da predstavlja 8 % ukupne europske radne snage i 10 % bruto domaćeg proizvoda u EU-u i osigurava jednak pristup zdravstvenim uslugama svim građanima, budući da je zdravlje ključan čimbenik stabilnosti, održivosti i daljnjeg razvoja država članica i njihovih gospodarstava

18.  poziva i države članice i Komisiju da u ovom razdoblju gospodarske krize izbjegavaju najštetnije mjere poput kratkoročnih ušteda koje će srednjoročno i dugoročno dovesti do visokih troškova te da se umjesto toga usmjere na daljnji razvoj visokokvalitetnih i vrlo učinkovitih sustava zdravstvene zaštite;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

21.1.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

53

11

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Ian Duncan, Stefan Eck, Bas Eickhout, Eleonora Evi, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Peter Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Marcus Pretzell, Frédérique Ries, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Tibor Szanyi, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Estefanía Torres Martínez, Nils Torvalds, Glenis Willmott, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Paul Brannen, Herbert Dorfmann, Christofer Fjellner, Luke Ming Flanagan, Elena Gentile, Martin Häusling, Karol Karski, Andrey Kovatchev, Merja Kyllönen, Marijana Petir, Christel Schaldemose, Bart Staes, Mihai Ţurcanu, Tom Vandenkendelaere, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Daniel Dalton

17.2.2016

MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: Godišnji pregled rasta za 2016. godinu

(2015/2285(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Iskra Mihaylova

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje novi pristup koji obuhvaća jednostavniju organizaciju Europskog semestra u dvije uzastopne faze, uključujući rano izdavanje preporuka za cijelo europodručje zajedno s ovim godišnjim pregledom rasta koji prethodi preporukama po državama, čime se državama članicama omogućuje da ih uzmu u obzir i da u donošenje politika na nacionalnoj razini uključe lokalne i regionalne vlasti te druge relevantne dionike i na taj način preuzmu veću odgovornost za provedbu preporuka po državama; naglašava da bi države članice trebale izraditi proračunske politike kojima se u obzir uzimaju i prioriteti utvrđeni na regionalnoj razini;

2.  izražava zabrinutost zbog činjenice da se unatoč skromnim znakovima oporavka gospodarstva mnogih država članica EU-a i dalje nalaze u razdoblju spora rasta, visoke dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, povećanih razina siromaštva i sve većih regionalnih nejednakosti u pogledu BDP-a po stanovniku; stoga poziva Komisiju i države članice da ubrzaju postupak povlačenja sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2014. do 2020., kao i sve aktivnosti kojima se podupire korištenje sredstava, kao što su pojednostavljenje, rad radne skupine za bolju provedbu i izgradnja institucionalnih kapaciteta; ističe da je prošlogodišnji neviđeni priljev izbjeglica i tražitelja azila za određene države članice predstavljao velik izazov te da je potreban odgovor na razini EU-a; naglašava da bi se s obzirom na nove izazove preporukama po državama trebalo poticati postizanje ostvarivih ciljeva;

3.  potiče Komisiju da u većoj mjeri uzme u obzir strategiju Europa 2020., koja je od ključne važnosti za stvaranje rasta i radnih mjesta, te da na odgovarajući način pristupi njezinim ključnim ciljevima poboljšanjem njezine provedbe, provođenjem daljnje revizije i analizom strategije u kontekstu Europskog semestra te predlaganjem mjera i metodologije za bolje praćenje izdataka fondova EU-a povezanih s ciljevima strategije Europa 2020.; vjeruje da će se predstojećom revizijom Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) pružiti prilika za analizu, ocjenu i, po potrebi, povećanje dodane vrijednosti i potpore iz fondova EU-a, posebice europskih strukturnih i investicijskih fondova, kako bi se postigli ciljevi strategije Europa 2020.; pozdravlja zamisao o izradi proračuna na temelju uspješnosti i očekuje daljnja pojašnjenja o tome; također naglašava potrebu za savjetovanjem s lokalnim i regionalnim vlastima te drugim dionicima u kontekstu revizije VFO-a u sredini programskog razdoblja; nadalje naglašava da bi se revizija VFO-a trebala provesti zajedno s revizijom strategije Europa 2020. u sredini programskog razdoblja;

4.  napominje da se očekuje da će sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju od 2014. do 2016. činiti oko 14 % ukupnih javnih ulaganja u prosjeku EU-a, dok će najveći udio u nekim državama članicama iznositi i više od 70 %; ističe ključnu važnost potpore iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za programe javnih ulaganja;

5.  napominje da su ulaganja EU-a važna za manje razvijene regije te da je važno zajamčiti mogućnost da EU privuče dodatna ulaganja, čime se promiče ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija;

6.  naglašava da se novim Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU), koji je dio Plana ulaganja za Europu, ne bi trebali potkopavati temelji lokalnih i regionalnih strategija ulaganja te europskih strukturnih i investicijskih fondova, već da bi on trebao biti usklađen s njima te da države članice trebaju poticati lokalne i regionalne vlasti, uz blisku suradnju s relevantnim dionicima, uključujući mala i srednja poduzeća i nevladine organizacije, na promicanje portfelja projekata i platformi za ulaganja; poziva na poduzimanje daljnjih mjera kojima će se zajamčiti komplementarnost i sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova, EFSU-a i ostalih programa i inicijativa koje EU subvencionira, kao i državnih javnih ulaganja i privatnih financijskih instrumenata, kako bi se iskorištavanjem punog potencijala takvih ulaganja ostvarila maksimalna dodana vrijednost i sinergija; pozdravlja nemjeru Komisije da izradi nacrt smjernica o komplementarnosti fondova;

7.  ističe povezanost ciljeva procesa Europskog semestra i programskog planiranja europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020., koja se odražava u sporazumima o partnerstvu; stoga smatra da nakon reforme za razdoblje 2014. – 2020. instrumenti kohezijske politike mogu imati vrlo važnu ulogu u provedbi relevantnih preporuka po državama i tako poduprijeti strukturne reforme i pridonijeti ispunjenju strateških ciljeva EU-a, kao i učinkovitoj provedbi sporazuma o partnerstvu; međutim, naglašava višegodišnju i dugoročnu prirodu programa i ciljeva u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova u odnosu na godišnji ciklus Europskog semestra te potrebu za koordiniranjem prioriteta Europske unije i nacionalnih, regionalnih i lokalnih potreba;

8.  potiče države članice i Komisiju da osiguraju prikladne administrativne kapacitete kako bi se poboljšala kvaliteta javnih usluga koje se pružaju korisnicima te da zajamče veću transparentnost, učinkovitost i odgovornost u postupcima javne nabave, primjerice primjenom inovativnih rješenja kao što je sustav elektroničke javne nabave i borbom protiv korupcije; u tom kontekstu podsjeća na važnost dobrog financijskog i gospodarskog upravljanja; stoga poziva na učinkovito korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se također pridonijelo reformi struktura i procesa, upravljanja ljudskim resursima i pružanja usluga; naglašava potrebu da se odrede kriteriji uspješnosti za područje izvršenja proračuna;

9.  naglašava da europski strukturni i investicijski fondovi mogu imati ključnu ulogu u provedbi strukturnih reformi tako što će se njima financirati ključna ulaganja u realno gospodarstvo, a ako se pametno usmjere i učinkovito iskoriste, uz njihovu pomoć mogu se postići ciljevi reforme kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020.; prima na znanje da je potrebno hitno obratiti pozornost na poboljšanje okružja za ulaganja te ističe da preporuke po državama i uvjeti ex ante u okviru kohezijske politike za razdoblje od 2014. do 2020. imaju ključnu ulogu u tom kontekstu jer imaju važan pozitivan utjecaj na šire okružje za ulaganja; potiče Komisiju i države članice da zajamče primjenu sredstava EU-a u punom potencijalu i na najučinkovitiji i najdjelotvorniji mogući način, uz istovremeno pridržavanje načela supsidijarnosti;

10.  prima na znanje prijedlog Komisije o sastavljanju Programa potpore strukturnim reformama; potiče Komisiju da zajamči da se sredstva namijenjena za taj program, koji je osmišljen za pružanje potpore na zahtjev država članica i posredstvom za to namijenjenih modela upravljanja, koriste u cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, kao što je predviđeno člankom 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te da se taj program (i) provodi uz izbjegavanje dodatnih administrativnih prepreka i da (ii) bude usklađen s postojećim resursima i dogovorima o strukturnoj reformi; ističe potrebu da suzakonodavci izmijene prijedlog Komisije preciznijim određivanjem metodologije i pokazatelja koje treba primijeniti za praćenje provedbe i učinkovitosti programa te izbjegavanjem nepotrebnog sekundarnog zakonodavstva; poziva sve uključene službe na vertikalnu suradnju kako bi se koordinirale aktivnosti i izbjegla preklapanja pri pružanju potpore za učinkovito i djelotvorno korištenje fondova Unije;

11.  poziva Komisiju da međuinstitucijskim sporazumom, a u cilju jačanja demokratskog nadzora nad upravljanjem gospodarskom politikom, više uključi Europski parlament u cijeli proces, kao što je predloženo u izvješću petorice predsjednika od 22. lipnja 2015.; tim bi sporazumom stoga, među ostalim, trebala omogućiti redovna razmjena stajališta između Parlamenta, Vijeća i Komisije prije objavljivanja godišnjeg izvješća o rastu i preporuka po državama.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

16.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

5

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Steeve Briois, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Tamás Deutsch, Bill Etheridge, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Andrew Lewer, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Konstantinos Papadakis, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Viorica Dăncilă, Ivana Maletić, Bronis Ropė, Davor Škrlec, Hannu Takkula, Damiano Zoffoli, Marco Zullo

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

18.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

37

18

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Fabio De Masi, Markus Ferber, Jonás Fernández, Elisa Ferreira, Sylvie Goulard, Gunnar Hökmark, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Philippe Lamberts, Sander Loones, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Notis Marias, Costas Mavrides, Bernard Monot, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Pirkko Ruohonen-Lerner, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Peter Simon, Renato Soru, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Cora van Nieuwenhuizen, Jakob von Weizsäcker, Pablo Zalba Bidegain, Marco Zanni, Sotirios Zarianopoulos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Enrique Calvet Chambon, Bas Eickhout, Ildikó Gáll-Pelcz, Ramón Jáuregui Atondo, Danuta Jazłowiecka, Eva Kaili, Jeppe Kofod, Morten Messerschmidt, Eva Paunova, Michel Reimon, Maria João Rodrigues, Antonio Tajani, Romana Tomc, Nils Torvalds, Beatrix von Storch

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jens Gieseke, Sven Schulze, Mihai Ţurcanu

(1)

SL L 306, 23.11.2011., str. 12.

(2)

SL L 306, 23.11.2011., str. 41.

(3)

SL L 306, 23.11.2011., str. 8.

(4)

SL L 306, 23.11.2011., str. 33.

(5)

SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(6)

SL L 306, 23.11.2011., str. 1.

(7)

SL L 140, 27.5.2013., str. 11.

(8)

SL L 140, 27.5.2013., str. 1.

(9)

SL L 192, 18.7.2015., str. 27.

(10)

SL L 268, 15.10.2015., str. 28.

(11)

SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

(12)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0238.

(13)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.

(14)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0469.

(15)

Completing Europe’s Economic and Monetary Union, Report by J.-C. Juncker in close cooperation with D. Tusk, J. Dijsselbloem, M. Draghi and M. Schulz, 22 June 2015.

(16)

Conclusions of the European Council, 25-26 March 2010 and 17 June 2010.

(17)

European Parliament resolution of 16 September 2015 on the Commission Work Programme 2016 (2015/2729(RSP)).

(18)

COM(2015) 690.

(19)

COM(2015) 800, pp. 13-14.

(20)

European Commission, European Economic Forecast – Autumn 2015, p. 27.

Pravna napomena