Postupak : 2015/2330(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0031/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0031/2016

Rasprave :

PV 24/02/2016 - 14
CRE 24/02/2016 - 14

Glasovanja :

PV 25/02/2016 - 7.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0059

IZVJEŠĆE     
PDF 666kWORD 210k
22.2.2016
A8-0031/2016

o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2016.

(2015/2330(INI))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Izvjestiteljica: Sofia Ribeiro

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2016.

(2015/2330(INI))

Europski parlament,

  uzimajući u obzir članak 5. UEU-a i članak 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

  uzimajući u obzir članke 145., 148., 152. i članak 153. stavak 5. UFEU-a,

  uzimajući u obzir članak 174. UFEU-a,

  uzimajući u obzir članak 349. UFEU-a, u kojemu je definiran poseban status najudaljenijih regija,

  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. o Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezinu Glavu IV. (Solidarnost),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2015. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2016. – Jačanje oporavka i poticanje konvergencije” (COM(2015)0690),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 26. studenoga 2015. pod nazivom „Izvješće o mehanizmu upozoravanja 2016.” (COM(2015)0691),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije za preporuku Vijeća od 26. studenoga 2015. o ekonomskoj politici europodručja (COM(2015)0692),

–  uzimajući u obzir nacrt zajedničkog izvješća Komisije i Vijeća o zapošljavanju objavljen 26. studenoga 2015. uz komunikaciju Komisije o Godišnjem pregledu rasta za 2016. (COM(2015)0700),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog odluke Vijeća od 2. ožujka 2015. o smjernicama politika zapošljavanja država članica (COM(2015)0098) i Zakonodavnu rezoluciju Parlamenta od 8. srpnja 2015. o istom predmetu(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. travnja 2014. o učinkovitim, pristupačnim i otpornim zdravstvenim sustavima (COM(2014)0215),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. listopada 2013. naslovljenu „Jačanje socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije” (COM(2013)0690),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.” (COM(2013)0083),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ulaganje u djecu: prekidanje ciklusa prikraćenosti” (C(2013)778),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. travnja 2012. pod nazivom „Ususret oporavku koji donosi veliki broj radnih mjesta” (COM(2012)0173),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. prosinca 2011. naslovljenu „Inicijativa o mogućnostima za mlade” (COM(2011)0933),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2010. pod nazivom „Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” (COM(2010)0758) i rezoluciju Parlamenta od 15. studenog 2011. o istom predmetu(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. pod nazivom „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir komunikacijsku strategiju za ravnopravnost žena i muškaraca 2010. – 2015. i kasnije strateško zalaganje za ravnopravnost žena i muškaraca u razdoblju 2016. – 2019. koji se posebno bave zapošljavanjem žena i njihovom ekonomskom neovisnošću,

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije 2008/867/EZ od 3. listopada 2008. o aktivnom uključivanju osoba isključenih s tržišta rada,

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o promicanju socijalne ekonomije kao glavnog pokretača ekonomskog i socijalnog razvoja u Europi (13414/15 SOC 614 EMPL 404),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za socijalnu zaštitu iz 2014. pod nazivom „Odgovarajuća socijalna zaštita za potrebe dugoročne skrbi u društvu koje stari”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2015. o smanjenju nejednakosti s posebnim naglaskom na siromaštvo djece(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. listopada 2015. o kohezijskoj politici i reviziji strategije Europa 2020.(4),

–  uzimajući u obzir pitanje za usmeni odgovor Vijeću O-000121/2015 - B8-1102/2015 i povezanu Rezoluciju Parlamenta od 29. listopada 2015. o preporuci Vijeća o uključivanju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o socijalnom poduzetništvu i socijalnim inovacijama u borbi protiv nezaposlenosti(6),

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 8. srpnja 2015. o prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama politika zapošljavanja država članica(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. pod nazivom „Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2015.”(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2014. o zapošljavanju i socijalnim aspektima strategije Europa 2020.(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. srpnja 2014. o zapošljavanju mladih(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2014. pod nazivom „Kako Europska unija može doprinijeti stvaranju pogodnog okruženja za poduzeća, poslovne djelatnosti i novoosnovana poduzeća kako bi se stvorila nova radna mjesta?”(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2014. o strategiji EU-a o beskućništvu(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. veljače 2009. o socijalnoj ekonomiji(13),

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 2. veljače 2016. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europske platforme za poboljšanje suradnje u području sprečavanja i odvraćanja od neprijavljenog rada(14),

–  uzimajući u obzir zaključna zapažanja Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o početnom izvješću Europske unije (rujan 2015.),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 3/2015 pod naslovom „Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje”(15),

–  uzimajući u obzir publikaciju Eurostata iz travnja 2015. o nezaposlenosti u regijama Europske unije,

–  uzimajući u obzir Tromjesečni pregled stanja zapošljavanja i socijalne situacije u EU-u iz ožujka 2015.(16),

–  uzimajući u obzir radni dokument Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) od 9. prosinca 2014. pod nazivom „Trendovi u pogledu nejednakosti prihoda i njihov učinak na gospodarski rast”,

–  uzimajući u obzir peto i šesto izdanje Europskog istraživanja o radnim uvjetima (2010. i 2015.)(17),

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda od 16. veljače 2016. o ulozi socijalnih partnera u Europskom semestru,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda od 17. lipnja 2014. pod nazivom „Izmjene mehanizama za utvrđivanje plaća u kontekstu krize i novog sustava gospodarskog upravljanja EU-a”,

–  uzimajući u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu provedbe prioriteta Europskog semestra za 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0031/2016),

A.   budući da se stopa nezaposlenosti sporo smanjuje od druge polovice 2013., ali nedovoljno da bi se zaustavila nezaposlenost i siromaštvo unatoč nekim poticajnim makroekonomskim politikama i strukturnim reformama; budući da je unatoč tomu nezaposlenost i dalje previsoka u mnogim državama članicama i da trenutno obuhvaća 9,9 % radno aktivnih građana, odnosno 23 milijuna Europljana, od kojih je otprilike polovina dugotrajno nezaposlena, i da u europodručju ta nezaposlenost obuhvaća 10 % građana, što su sve redom brojke nepovoljnije od onih iz 2008.; budući da se time ističe nužnost da se u obzir uzmu specifične makroekonomske prilike i potreba za daljnjim socijalno pravednim strukturnim reformama čiji socijalni učinak treba ocijeniti prije njihova stupanja na snagu;

B.   budući da ekonomski oporavak traje već treću godinu, s prognozom rasta od 2 % za EU-28 u 2016. i 1,8 % na europodručju, ali je i dalje neujednačen među državama članicama i unutar njih, a djelomično ga pokreću privremeni faktori kao što je stalno opadanje cijena energije koje doprinose povećanju potrošačke moći u slučajevima kada to utječe na realno gospodarstvo; budući da to pokazuje da EU može učiniti više da poboljša gospodarski i društveni oporavak kako bi ga učinio srednjoročno održivijim, posebno u trenutnoj situaciji neizvjesnosti u svjetskom gospodarstvu;

C.   budući da se fiskalna konsolidacija u EU-28 poboljšava, uz smanjenje općeg proračunskog deficita s 4,5 % u 2011. na 2,5 % u 2015. godini;

D.  budući da, prema navodima Europske komisije(18), još uvijek postoje razlike u zapošljavanju i socijalne razlike unutar država članica i između njih, a da socijalni trendovi i dalje ukazuju na daljnje razlike diljem EU-a te tako koče rast, zapošljavanje i koheziju; budući da su društva kojima je svojstvena visoka stopa ravnopravnosti i ulaganja u ljude otpornija u smislu rasta i zapošljavanja;

E.   budući da je na razini EU-a stopa nezaposlenosti mladih 22,6 % te da je 2014. udio mladih koji nisu bili uključeni u proces obrazovanja ili osposobljavanja niti su bili zaposleni bio 12,3 % i da toj skupini prijeti isključivanje iz tržišta rada, koje dovodi do gubitka vještina i ljudskog kapitala; budući da to dovodi do gubitka osobne autonomije i ugrožava socijalnu integraciju; budući da primarnu odgovornost za rješavanje nezaposlenosti mladih i nadalje imaju države članice u smislu izrade i provedbe regulatornih okvira za tržišta rada, sustava obrazovanja i osposobljavanja te aktivnih politika tržišta rada;

F.   budući da je 2014. stopa zaposlenosti u EU-28 porasla za 0,8 %, dok je na europodručju porasla za 0,4 %, a postoje znatne razlike u rezultatima država članica, pri čemu je njih pet smanjilo svoje stope zaposlenosti za najmanje pet postotnih bodova od 2009. do 2014. godine; budući da se 2014. broj samozaposlenih povećavao otprilike istim tempom kao i zapošljavanje, a da je od 2013. povećanje ukupne zaposlenosti uglavnom potaknuto povećanjem broja ugovora na određeno vrijeme, iako to uvelike varira između država članica; budući da se stopa nezaposlenosti i njezine socijalne posljedice razlikuju među europskim državama; budući da mnogi mladi upisuju dodatne diplomske studije u nastojanju da izbjegnu nezaposlenost ili napuštaju svoju matičnu zemlju u potrazi za poslom u drugim državama članicama; budući da ta dva slučaja nisu obuhvaćena nacionalnim statističkim podacima o nezaposlenosti mladih;

G.  budući da je stopa zaposlenosti žena (63,5 % u svibnju 2015.) i dalje daleko ispod glavnog cilja od 75% u sklopu strategije Europa 2020., dok je stopa zaposlenosti žena na nepuno radno vrijeme i dalje visokih 32,2 % u usporedbi sa stopom od 8,8 % kod muškaraca čak i kada se u obzir uzmu pojedinačne slobodne odluke i osobne potrebe; budući da se povećanjem sudjelovanja žena na tržištu rada može pomoći u smanjenju tih razlika i ublažiti veći rizik žena od siromaštva i socijalne isključenosti;

H.  budući da je gubitak ljudskog kapitala zbog nezaposlenosti ogroman, a ukupni trošak nezaposlenosti mladih procjenjuje se na 153 milijarde eura godišnje(19); budući da, osim financijskih i socijalnih učinaka, opća nezaposlenost, nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost negativno utječu na društvenu konvergenciju i u konačnici onemogućavaju održivi gospodarski rast;

I.   budući da je 2014. oko 5 % radne snage u EU-28 bilo nezaposleno duže od godine dana, a 3,1 % duže od dvije godine; budući da je samo polovica ljudi u dobi između 55 i 65 zaposlena, a dugotrajna nezaposlenost prevladava osobito među skupinama mlađih i starijih osoba; budući da je diskriminacija dugotrajno nezaposlenih posloprimaca nažalost vrlo česta; budući da se takve prakse temelje na psihološkoj stigmi povezanoj s nezaposlenošću i da poslodavci mogu smatrati starije nezaposlene kandidate manje sposobnima i manje poželjnim radnicima od zaposlenih osoba; budući da poslodavci trebaju obučiti voditelje službi ljudskih resursa da prevladaju eventualne predrasude protiv nezaposlenih radnika i starijih radnika i da se usmjere na kvalifikacije i iskustvo umjesto trenutačnog radnog statusa;

J.   budući da oko 20 % radno aktivnih građana u EU-u ima samo osnovne vještine i da se 40 % stanovništva EU-a može smatrati nedovoljno digitalno pismenim; budući da, unatoč poteškoćama s kojima se mnogi, uključujući i mlade, suočavaju pri ulasku na tržište rada, u EU-u ima oko 2 milijuna nepopunjenih radnih mjesta, od kojih je gotovo 900 000 u digitalnom sektoru, a 39 % poduzeća još uvijek teško nalazi zaposlenike s potrebnim vještinama iako istraživanja pokazuju da su poduzeća koja ne mogu naći radnike s potrebnim vještinama često nespremna ponuditi dugoročne ugovore o radu; budući da je 2012. svaki treći europski zaposlenik bio prekvalificiran ili nedovoljno kvalificiran za svoj posao; budući da su niska razina obrazovanja i neusklađenost između obrazovanja i potreba tržišta rada neki od glavnih uzroka zbog kojih mladi nisu uključeni u proces obrazovanja ili osposobljavanja niti su zaposleni, što negativno utječe na rast; budući da je važno utvrditi uzroke ranog napuštanja školovanja, a državama članicama se savjetuje da vrate izdatke za obrazovanje na one razine koje će omogućiti postizanje ciljeva strategije Europa 2020.;

K.  budući da se zbog neprijavljenog rada radnicima uskraćuju socijalna i radna prava, potiče socijalni damping i da on ima ozbiljne proračunske posljedice jer rezultira gubitkom prihoda od poreza i doprinosa za socijalno osiguranje te negativno utječe na zapošljavanje, produktivnost i kvalitetu rada, razvoj vještina i cjeloživotno učenje te se kosi s učinkovitim i djelotvornim sustavom mirovinskih prava, između ostalog povećanjem jaza u mirovinama, što također utječe na zdravstvo u nekim državama članicama; budući da su potrebni veći napori da se neprijavljeni rad pretvori u prijavljeni;

L.   budući da unatoč činjenici da netipični ili nestandardni oblici rada sami po sebi ne predstavljaju nesiguran rad, u slučaju ugovora takve vrste veća je vjerojatnost pojave nesigurnog rada, premda su oni u manjini kada je riječ o postojećim radnim odnosima(20); budući da je nesigurnost još jedan element nesigurnog rada, a obuhvaća nesigurnost radnog mjesta, nedovoljan dohodak, nedostatak zaštite od otkaza i nepoznato trajanje radnog odnosa; budući da je u nekim državama članicama porast broja takvih ugovora zabrinjavajuć; budući da se radi izbjegavanja neodgovarajuće primjene takvih ugovora mora uspostaviti učinkovit i djelotvoran mehanizam inspekcije rada na nacionalnoj razini; budući da je važno poticati kvalitetno zapošljavanje koje obiteljima donosi odgovarajući prihod i ekonomsku sigurnost;

M.   budući da je jedan od pet ciljeva strategije Europa 2020. smanjiti broj siromašnih i socijalno isključenih osoba ili pak onih kojima prijeti takvo stanje za najmanje 20 milijuna; budući da je gotovo 123 milijuna osoba u EU-u siromašno i socijalno isključeno; budući da je 26,5 milijuna djece u 28 država članica EU-a 2013. bilo suočeno s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti; budući da se u razdoblju od 2009. do 2012. broj Europljana izloženih riziku od siromaštva povećao, ali se situacija stabilizirala prema brojkama iz 2013. i 2014.; budući da se beskućništvo povećalo u mnogim državama članicama EU-a; budući da je 32,2 milijuna osoba s invaliditetom starijih od 16 godina 2012. bilo suočeno s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti; budući da ciljevi strategije Europa 2020. još nisu ostvareni i da je stoga tu strategiju potrebno hitno revidirati;

N.   budući da je predviđeno da će udio stanovništva EU-a u dobi od 65 godina naviše u odnosu na osobe u dobi između 15 i 64 godine do 2060. porasti s 27,8 % na 50,1 %, dok se očekuje da će se ukupna stopa ekonomske ovisnosti13 stabilizirati na više od 120 % do polovine sljedećeg desetljeća i da će se potom do 2060. povećati na više od 140 %; budući da se tim faktorima, kao i drugim demografskim promjenama, kao što su starenje stanovništva, gustoća naseljenosti ili rasprostranjenost stanovništva, naglašava potreba da tijela javne vlasti uvedu sveobuhvatne i socijalno odgovorne politike s ciljevima povećanja nataliteta, omogućavanja visoke stope kvalitetnog zapošljavanja te promicanja samodostatnosti u sustavima socijalne sigurnosti i aktivnog starenja, kao i uvođenja društveno odgovornih reformi na tržištu rada i u mirovinskim sustavima te jamčenja kratkoročne, srednjoročne i dugoročne dostatnosti i primjerenosti prvog mirovinskog stupa;

O.   budući da je rodni jaz u mirovinama u EU-u i dalje na znatnih 40 %, što odražava razlike između muškaraca i žena s obzirom na rad na puno i nepuno radno vrijeme, kao i rodni jaz u plaćama i kraće karijere žena;

P.   budući da sve veći broj ovisnih starijih osoba ima i imat će sve veći utjecaj na zdravstveni sustav i sustave dugoročne skrbi te da će uzrokovati potrebu za formalnim i neformalnim resursima za njegu; budući da se sadašnjim sustavima socijalnog osiguranja ne uzima dovoljno u obzir položaj neslužbenih njegovatelja koji predstavljaju veliki društveni resurs;

Q.   budući da je javni dug u velikom broju država članica i dalje prevelik te umanjuje jačinu gospodarstava EU-a; budući da se niske kamatne stope na europodručju mogu upotrijebiti za povećanje prostora za djelovanje država članica; budući da je potrebno održati detaljnu raspravu o postupanju s dugom u EU-u;

R.   budući da će se, s obzirom na sadašnji trend, u narednih 10 do 15 godina 90 % rasta u svijetu ostvarivati izvan EU-a; stoga smatra da treba nastaviti razvijati i promicati realni rast i strategije za stvaranje radnih mjesta u državama članicama; budući da je nužno provesti inovativne industrijske i tržišne politike kako bi se povećala konkurentnost unutar EU-a i globalna konkurentnost te tako pomoglo da se stvore održive i socijalno uključive prilike za zapošljavanje;

S.   budući da bi se 20 % rashoda Europskog socijalnog fonda trebalo koristiti za rješavanje pitanja siromaštva i socijalne isključenosti u državama članicama;

T.   budući da je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) već odobrio 69 projekata u 18 zemalja i potpisao 56 operacija (pri čemu ukupno financiranje u okviru EFSU-a iznosi oko 1,4 milijarde EUR) te da se očekuje da će se navedenim ostvariti vrijednost veća od 22 milijarde EUR u obliku ulaganja i da će se tim ulaganjima obuhvatiti otprilike 71 000 malih i srednjih poduzeća; budući da su potrebni veći napori da bi se osiguralo financiranje društvene infrastrukture kao što je skrb za djecu, s ciljem ispunjavanja dugogodišnjih obveza iz Barcelone; budući da su sadašnjim projektima uglavnom obuhvaćeni veliki infrastrukturni programi, a mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća obično ne dolaze do takvih sredstava unatoč tome što su važni kao okosnica europskog gospodarstva i tvorac kvalitetnog zapošljavanja;

U.  budući da poduzeća socijalne ekonomije obuhvaćaju 2 milijuna poslovnih subjekata (10 % svih poslovnih subjekata u EU-u) u kojima je zaposleno više od 14 milijuna ljudi, koji predstavljaju oko 6,5 % radnika u EU-u;

V.  budući da se najudaljenije regije suočavaju s ogromnim problemima zbog svojih specifičnosti koje ograničavaju njihov potencijal za rast; budući da se stope nezaposlenosti u tim regijama kreću u rasponu između 15 % i 32,4 %;

W.   budući da 6,9 milijuna građana EU-a trenutačno koristi svoje temeljno pravo slobode kretanja i pravo da žive i rade u drugoj državi članici; budući da ima 1,1 milijun prekograničnih ili pograničnih radnika; budući da je slobodno kretanje ljudi osnova veće konvergencije među europskim državama;

X.   budući da su zbog sve većeg broja izbjeglica u Europi potrebni solidarnost te uravnoteženiji i jači napori država članica i regionalnih i lokalnih vlasti u pogledu mjera integracije poput socijalne pomoći, u skladu s važećim propisima EU-a o azilu, i srednjoročnih do dugoročnih mjera i strategija za prihvat i integraciju izbjeglica u društvo;

Ulaganje u ljude

1.   ističe da potreba za ulaganjem u društveni razvoj nije samo način da se zajamči ostvarivost održivog i uključivog gospodarskog rasta i konvergencije, već da i sama po sebi mora biti zaseban cilj; stoga ističe važnost kvalitete radnih odnosa, siromaštva i pokazatelja nejednakosti; pozdravlja poziv Komisije na ulaganje u usluge kao što su stambene potpore, zdravstvo, skrb o djeci i usluge rehabilitacije; naglašava da ekonomska i socijalna kohezija trebaju ostati primarni cilj svih politika EU-a i da treba uložiti više napora da se provede složenija i objektivnija procjena temeljena na raznolikosti i obilježjima država članica;

2.   pozdravlja činjenicu da se u Godišnjem pregledu rasta Komisije naglašava da je potrebno veću pozornost posvetiti socijalnoj pravednosti u kontekstu novih nacionalnih programa za stabilnost i programa reforme tako što su u postupak za slučaj makroekonomske neravnoteže dodana tri pokazatelja u vezi sa zapošljavanjem (stopa aktivnosti, nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost); poziva da se te pokazatelje doista izjednači s postojećim pokazateljima kako bi se na osnovi njih mogle provesti detaljne analize u određenim državama članicama i kako bi se zajamčilo daljnje procjenjivanje njihove unutarnje neravnoteže, pri čemu bi se predlagale i pratile gospodarske i socijalne reforme;

3.   pozdravlja to što je Komisija u okviru Godišnjeg pregleda rasta socijalnoj pravednosti dala središnje mjesto u europskom gospodarskom oporavku; ističe što je stvaranjem ekonomske i monetarne unije EU postigao u smislu konvergencije te poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere za jačanje uzlazne socijalne konvergencije u Uniji; poziva Komisiju da uzimajući u obzir i politike zapošljavanja i socijalne politike definira i brojčano utvrdi svoj koncept socijalne pravednosti koji treba ostvariti Godišnjim pregledom rasta za 2016. i Europskim semestrom;

4.  smatra da je kvalitetno i uključivo zapošljavanje temelj socijalne pravednosti jer se njime promiče ljudsko dostojanstvo svih; u tom smislu vjeruje da stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanje rasta moraju biti u središtu politika država članica i EU-a, posebno kada je riječ o mladima i „generaciji 55+”, kao način ostvarenja održivijeg socijalnog gospodarstva u EU-u; potiče države članice da usklađivanjem tih politika sa stvarnim potrebama tržišta rada nastave provoditi i osmišljavati politike kojima se potiče zapošljavanje mladih;

5.   poziva Komisiju da na razini država članica podržava suradnju kojom su obuhvaćene vlade, poduzeća, među njima i socijalna poduzeća, obrazovne ustanove, individualizirane službe, civilno društvo i socijalne partnere i koja se temelji na razmjeni primjera dobre prakse, a s ciljem boljeg usklađenja sustava obrazovanja i osposobljavanja u državama članicama radi borbe protiv neusklađenosti vještina, radi zadovoljavanja potreba tržišta rada i potpore pristupu svih osoba u Europi radnim mjestima i zadržavanja poslova na otvorenom tržištu rada, a posebno dualnim sustavom obrazovanja; potiče države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima pažljivo osmisle i prethodno ocijene sve strukturne reforme nacionalnih obrazovnih sustava kako bi se zajamčilo da građani obrazovanjem steknu potrebne alate; poziva države članice da u svoje programe obrazovanja i osposobljavanja ugrade kulturu poduzetništva i načela socijalne ekonomije; poziva Komisiju da na razini država članica promiče širu strategiju ulaganja u cjelokupnom ciklusu obrazovanja i osposobljavanja kojom bi se obuhvatili svi sektori cjeloživotnog učenja, učenja uz rad i na radnom mjestu te formalnog i neformalnog učenja;

6.   napominje da su obrazovni napori prvenstveno usmjereni na mlađi dio radne snage, ali da se mnoge države članice moraju sveobuhvatnije usmjeriti na edukaciju radne snage, uključujući obrazovanje odraslih i mogućnosti njihova stručnog osposobljavanja; naglašava da nedovoljno ulaganje u obrazovanje, osobito u digitalne vještine, ugrožava europsku konkurentnost i zapošljivost njezine radne snage; stoga potiče države članice da kao prioritet odrede široko obrazovanje iz područja digitalnih vještina; poziva Komisiju da na razini država članica promiče širu strategiju ulaganja u cjelokupnom ciklusu obrazovanja i osposobljavanja kojom bi se obuhvatili svi sektori cjeloživotnog učenja, učenja uz rad i na radnom mjestu te formalnog i neformalnog učenja, uzimajući u obzir potrebu za poboljšanjem obrazovanja odraslih kako bi se na demografske promjene odgovorilo na takav način da se sustavi obrazovanja i osposobljavanja država članica bolje prilagode potrebama tržišta rada; poziva države članice da podrže naukovanje i da u potpunosti koriste sredstva iz programa Erasmus + raspoloživa za naučnike kako bi se jamčila kvaliteta i atraktivnost ove vrste osposobljavanja;

7.   naglašava potrebu da se što ranije u životnom ciklusu ulaže u ljude kako bi se smanjila nejednakost i potaklo socijalno uključivanje u ranoj dobi; stoga poziva da se svoj djeci u svim državama članicama omogući pristup kvalitetnim, uključivim i cjenovno pristupačnim uslugama odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu;

8.   podsjeća na važnost vještina i sposobnosti stečenih u neformalnim i informalnim obrazovnim okruženjima u pogledu povećanja zapošljivosti mladih i osoba koje su radi preuzimanja skrbi bile izvan tržišta rada; stoga ističe važnost uspostave sustava vrednovanja neformalnih i informalnih oblika znanja i iskustva, posebno onih koji su stečeni u okviru volontiranja; smatra da će usklađeno certificiranje i uzajamno priznavanje kvalifikacija doprinijeti da se premosti jaz između nedostatka vještina na europskom tržištu rada i mladih posloprimaca; ustraje u primjeni okvirnog pristupa temeljenog na cjeloživotnom učenju koji će omogućiti fleksibilno obrazovanje u kojem se priznaje formalno, ali i neformalno te informalno učenje, kako bi se poticala jednakost i socijalna kohezija te stvorile mogućnosti zapošljavanja ranjivijih skupina;

9.   pozdravlja prijedlog Komisije da se poboljša Jamstvo za mlade na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te ističe njegovu važnost za prijelaz iz škole na posao; međutim, žali što se Jamstvo za mlade ne provodi učinkovito u mnogim državama članicama; naglašava potrebu da se zajamče odgovarajući oblici suradnje između javnih i privatnih službi za zapošljavanje na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini te službi socijalne skrbi, kao i općenite i individualizirane usluge podrške; ističe potrebu jamčenja da se Jamstvom za mlade može doprijeti do mladih koji se izloženi višestrukom isključenju i izrazitom siromaštvu; s obzirom na to poziva Komisiju da razmotri ciljanu reviziju Jamstva za mlade i njegovih financijskih instrumenata, uključujući Inicijativu za zapošljavanje mladih; smatra da Komisija može igrati ulogu u usmjeravanju pozornosti država članica na potrebu za djelovanjem i olakšavanju razmjene dobre prakse o tome kako se uspješno boriti protiv nezaposlenosti mladih;

10.   pozdravlja inicijativu Komisije da se individualizira pristup dugotrajno nezaposlenim osobama, ali je zabrinut zbog stanja više od 12 milijuna dugotrajno nezaposlenih u Europi; smatra da će ta vrsta pristupa zahtijevati povećanje napora u pogledu ljudskih resursa i da će se od sudionika koji imaju potrebnu razinu obrazovanja očekivati da budu u stanju usmjeriti nezaposlene prema načinima rješavanja pitanja mogućih nedostataka u obrazovanju i osposobljavanju; poziva da se posloprimcima pruži odgovarajuća podrška u obliku integriranog pružanja usluga i da im se omogući pristup kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju kako bi mogli premostiti eventualne nedostatke; ističe da procesi prekvalifikacije zahtijevaju odgovarajuća financijska sredstva koja je potrebno usmjeriti na nezaposlene osobe svih dobi, a da aktivne politike zapošljavanja, kako bi bile učinkovite, moraju sadržavati uvjete koje moraju ispuniti nadležna nacionalna tijela i poslodavci, kao i dugotrajno nezaposlene osobe;

11.  podsjeća na činjenicu da je integracija dugotrajno nezaposlenih osoba od ključne važnosti za njihovo samopouzdanje, dobrobit i budući razvoj te da je neophodna za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti i da će doprinijeti jamčenju održivosti nacionalnih sustava socijalne sigurnosti; smatra da treba uzeti u obzir socijalno stanje tih građana i njihove potrebe; međutim, ističe da je 12,7 % ljudi u radnoj dobi siromašno usprkos zaposlenju (prema brojkama iz 2014., što je porast od 11 % u odnosu na 2009. godinu), tako da je potreban pristup koji obuhvaća integrirano aktivno uključivanje i socijalno ulaganje; poziva Komisiju da uključi države članice u strategije i mjere za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti u skladu sa strategijom Europa 2020.; poziva Komisiju da podrži napore za stvaranje inkluzivnih mogućnosti cjeloživotnog učenja za radnike i tražitelje posla u svakoj dobi te da što prije poduzme mjere za poboljšanje pristupa sredstvima EU-a i za mobiliziranje dodatnih sredstava kad je to moguće, kao što je to učinjeno u slučaju Inicijative za zapošljavanje mladih;

12.   naglašava hitnu potrebu da se naporima EU-a za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti aktivno rješava pitanje sve većeg broja beskućnika koji trenutačno nisu obuhvaćeni pokazateljima za mjerenje razine siromaštva EU-a, ali koji predstavljaju alarmantnu društvenu stvarnost koja pogađa najmanje 4 milijuna ljudi svake godine(21);

13.   ističe potrebu za brzim i učinkovitim reagiranjem na potrebe nezaposlenih osoba u dobi od 55 godina i više; poziva i Komisiju i države članice da za tu skupinu podrže fleksibilna rješenja zapošljavanja (uključujući poslove na nepuno radno vrijeme i na određeno vrijeme) koja odgovaraju njihovim posebnim potrebama, čime bi se osiguralo da ne napuste svijet rada prerano; naglašava koliko je na radnom mjestu važna uloga starijih radnika u prenošenju njihova znanja i iskustva na mlađe radnike, npr. njihovim uključivanjem u procese osposobljavanja na radnom mjestu, čime bi se osiguralo da osobe u dobi od 55 i više godina ne ostanu nezaposlene.

Strukturne reforme na socijalan i odgovoran način

14.   napominje da su EU kao cjelina i mnoge njegove države članice i dalje suočeni sa strukturnim problemima koje je potrebno hitno riješiti; zabrinut je zbog društvenog učinka onih politika fiskalne prilagodbe koje su usmjerene na rezanje troškova i ističe da bi ekonomske politike trebale biti u skladu s člankom 9. UFEU-a; naglašava da je i dalje potrebno prednost davati javnim i privatnim ulaganjima te socijalno i ekonomski uravnoteženim strukturnim reformama kojima se smanjuju nejednakosti te da je potrebno promicati održiv rast i odgovornu fiskalnu konsolidaciju (uzimajući u obzir održivost duga, ekonomski ciklus i investicijski jaz), uključujući politike povezane s prihodom, pomoću borbe protiv poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza, čime se pojačava napredak u smjeru veće kohezije i uzlazne socijalne konvergencije; smatra da se tim politikama promiče povoljno okruženje za poduzeća i javne službe u cilju otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, postizanja socijalnog napretka te poticanja ulaganja kojima se postiže i socijalna i ekonomska korist; ističe da će se ti prioriteti ostvariti samo ako se odgovarajućem ulaganju u ljudski kapital i cjeloživotno učenje da prednost kao zajedničkoj strategiji; inzistira na uključivanju socijalnih partnera u osmišljavanje strukturnih reformi i politika tržišta rada;

15.   ističe da se društveno odgovorne reforme moraju temeljiti na solidarnosti, integraciji, socijalnoj pravdi i pravednoj raspodjeli bogatstva jer je to model kojim se jamče jednakost i socijalna zaštita, štite ugrožene skupine i poboljšavaju životni standardi svih građana;

16.   naglašava da je potrebno promicati i štititi socijalno tržišno gospodarstvo koje pruža okvir u kojemu tržišno natjecanje i visoki socijalni standardi doprinose socijalnoj pravdi, a socijalna pravda potiče tržišno natjecanje; usto ističe da je potrebno pronaći ravnotežu između razmatranja povezanih s ekonomijom i potrebe za učinkovitom fiskalnom konsolidacijom, održivom ekonomijom, istinskom socijalnom kohezijom i povećanom socijalnom zaštitom; poziva Komisiju da proširi svoj pristup na insolventnost i stečaj poduzeća(22) te da poboljša restrukturiranje duga i sustave za davanje druge prilike;

17.   smatra da bi se godišnjim pregledom rasta trebalo na dosljedniji način ocijeniti razvoj nejednakosti u Europi uz pomoć ekonomskih pokazatelja kao što su Ginijev indeks i Palmin indeks;

18.   poziva države članice da aktivno sudjeluju u platformi za neprijavljeni rad te da njihovoj razmjeni najboljih praksi uslijede konkretna djelovanja kako bi se riješili problemi neprijavljenog rada, fiktivnih poduzeća i lažnog samozapošljavanja jer oni ugrožavaju kvalitetu rada i pristup radnika sustavu socijalne zaštite i nacionalnim javnim financijama, što dovodi do nepoštenog tržišnog natjecanja između europskih poduzeća; poziva države članice da povećaju svoje napore kako bi neprijavljen rad pretvorile u prijavljeni rad i da na odgovarajući način opreme inspekcije rada, kao i da ojačaju mehanizme inspekcije rada i osmisle mjere kojima će se radnicima omogućiti da se iz sive ekonomije prebace u onu formalnu kako bi mogli imat pristup sustavima zaštite prava radnika; apelira na države članice da kao jedan od poticaja za sklapanje stabilnih ugovora uvedu porezne stope povezane sa stupnjem stabilnosti i kvalitetom različitih oblika radnog odnosa;

19.   smatra da se disperzijom plaća povećava nejednakosti te narušava produktivnost i konkurentnost poduzeća; poziva Komisiju i države članice da provedu mjere za poboljšanje kvalitete radnih mjesta kako bi se smanjila rascjepkanost tržišta rada, zajedno s mjerama namijenjenima povećanju minimalnih plaća na odgovarajuću razinu u skladu s načelom supsidijarnosti te jačanju kolektivnog pregovaranja i položaja radnika u sustavima određivanja plaća kako bi se smanjila disperzija plaća; smatra da bi sve to trebalo napraviti u cilju podržavanja ukupne potražnje i gospodarskog oporavka, smanjenja nejednakosti u plaćama i borbe protiv siromaštva unatoč zaposlenju;

20.   smatra da pažljivo razmotrena fleksigurnost doprinosi izbjegavanju fragmentacije radne snage i promicanju očuvanja održive kvalitete radnih mjesta, ali je zabrinut što u nizu država članica fleksigurnost nije primijenjena na odgovarajući način; poziva države članice i Komisiju da, gdje je to prikladno, osiguraju da se prilikom primjene modela fleksigurnosti poštuju prava radnika i standardi socijalnog osiguranja; poziva države članice da osuvremene svoja zakonodavstva u području zaštite prava radnika kako bi se promicala veća stabilnost u zaposlenju i sigurnost kod prelaska s jednog radnog mjesta na drugo, među ostalim češćom i boljom suradnjom između javnih i privatnih službi za zapošljavanje, kao i socijalna prava radnika; nekoliko država članica provelo je reforme s pozitivnim učincima na, primjerice, povećanje stope zaposlenosti, ali žali što su u pojedinim slučajevima reforme rada pogodovale fleksibilnosti na štetu sigurnosti, što je rezultiralo nesigurnošću radnog mjesta i nedostatkom zaštite prava radnika; poziva Komisiju da i u privatnom i u javnom sektoru pojača nadzor nad malverzacijama u obliku uzastopnih ugovora na određeno vrijeme te drugih netipičnih oblika ugovora;

21.   poziva države članice da na održiv i stabilan način kojim se ne ugrožavaju njihove vlastite kompetencije u obzir uzmu cjelokupni razvoj dohotka radnika u javnim službama te minimalnog dohotka, gdje je to primjenjivo, ne dovodeći u pitanje rast produktivnosti;

22.   pozdravlja inicijativu Komisije o ulaganju u ljudski kapital u cilju obnavljanja razine zaposlenosti i održivog rasta, ali je izrazito zabrinut činjenicom da su javni rashodi za obrazovanje pali za 3,2 %(23) od 2010., a u zadnjoj godini za koju su dostupni podaci (2013.) do smanjenja je došlo u jedanaest država članica; ističe da bi reforme trebale biti usredotočene na školske kurikulume i javni sektor kako bi bile učinkovite;

23.  ističe važnost aktivnih politika u području tržišta rada u sadašnjem kontekstu; poziva države članice da povećaju opseg i djelotvornost aktivnih politika u području tržišta rada;

24.  napominje da je potrebno prihvatiti prelazak na digitalno gospodarstvo u kontekstu stjecanja novih vještina i osposobljavanja, kao i novih oblika zapošljavanja;

25.   poziva države članice da porezno opterećenje postupno prebace s radne snage na druge izvore na način koji neće kočiti ni najugroženije skupine u društvu, posebno radnike s niskim plaćama, ni cjelokupnu konkurentnost, osiguravajući istovremeno dugoročnu održivost javnih mirovinskih sustava i prikladno financiranje sustava socijalnog osiguranja i socijalne zaštite; također poziva države članice da provedu porezne propise kojima se stimulira poticanje poduzetništva i otvaranje radnih mjesta, posebno za mlade, ali i za „generaciju 55+” kako bi se iskoristilo radno iskustvo tih radnika i prenijelo njihovo znanje i iskustvo te kako bi se u europskim poduzećima potaknulo provođenje projekata u području istraživanja i inovacija; potiče države članice da smanje administrativno opterećenje u cilju promicanja poduzetništva mladih;

26.  poziva na to da se u okviru Europskog semestra i Godišnjeg pregleda rasta ocijeni važnost politika u području dohotka, uključujući mirovine, pokazatelja dobiti i fiskalne politike, kako bi se zajamčila socijalna kohezija i preokrenulo trendove nejednakosti;

27.   poziva države članice da procijene i povećaju ulaganja u svoje postojeće sustave socijalne zaštite kako bi oni bili spremni uspješno odgovarati na siromaštvo i jednakost i sprječavati ih, a da istovremeno budu održivi s obzirom na očekivane demografske, ekonomske i nove socijalne izazove te kako bi se povećala otpornost gospodarstava država članica u kriznim razdobljima; ističe da su visokokvalitetni sustavi socijalne skrbi i socijalna ulaganja veoma važni ako Europa želi zadržati svoje glavne konkurentske prednosti u pogledu visokokvalificirane radne snage i produktivnih poduzeća;

28.  u skladu s načelom supsidijarnosti države članice morale bi zadržati punu odgovornost za organizaciju svojih mirovinskih sustava kao i za odluke o ulozi svakog od triju stupova mirovinskog sustava u pojedinačnim državama članicama; smatra da bi mirovinski sustavi trebali pružiti jamstva protiv siromaštva u staroj dobi i da je zbog toga potrebno provesti politike kojima će se omogućiti jak, održiv i adekvatan prvi mirovinski stup;

29.   potiče države članice da povećaju napor u cilju ukidanja razlika u plaćama s obzirom na rod te da poduzmu aktivnije mjere za povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada; poziva države članice i Komisiju, uz pomoć socijalnih partnera gdje je to prikladno u skladu s načelom supsidijarnosti, da promiču politike naklonjene obiteljima kojima se poboljšava skrb za druge uzdržavane članove obitelji te sposobnost roditelja kao takva, kao na primjer prikladne odredbe o rodiljnom i očinskom dopustu i dostupnost pristupačne skrbi za dijete kako bi se zajamčila dobrobit djeteta, omogućujući osobama koje moraju skrbiti za nekoga da imaju jednak pristup tržištu rada kako bi mogli postići bolju ravnotežu između privatnog i profesionalnog života, što je posebno važno za uključenje žena na tržište rada; potiče države članice da ispitaju trajnost niskih stopa rasta u EU-u i da razmotre mogućnost primjene povoljnije fiskalne diferencijacije s obzirom na broj djece u kućanstvu; poziva države članice da obiteljima pruže pomoć ne samo financijskim sredstvima već i u obliku usluga;

30.  napominje da niska gustoća naseljenosti ili veoma raspršeno stanovništvo rezultiraju znatno većim troškovima za pružanje javnih usluga poput zdravstvene skrbi ili obrazovanja; poziva Komisiju i države članice da prilikom analize djelovanja demografske promjene i njezina učinka na održivost javnih financija uzmu u obzir njihove uzroke i posljedice;

31.  ističe činjenicu da, kako bi bila učinkovita, ulaganja EFSU-a moraju biti usmjerena na stvaranje novih ulaganja u područjima u kojima je interes ulagača smanjen, a ne na zamjenu ulaganja koja bi bila proizvedena negdje drugdje ili na visoko profitabilna ulaganja koja bi se ostvarila u svakom slučaju; ponovno ističe važnost ulaganja u ljudski kapital i drugih socijalnih ulaganja, npr. ulaganja u zdravstvenu skrb, skrb o djeci ili pristupačno stanovanje te poziv na potrebu za istinskom provedbom paketa mjera za socijalno ulaganje;

32.   poziva Komisiju i države članice da u postupak otkrivanja prepreka ulaganjima uključe sve razine vlasti i relevantne dionike, fokusirajući se na regije i sektore kojima je najviše potrebna pomoć te na stavljanje na raspolaganje odgovarajućih instrumenata kojima se ujedinjuju javno i privatno financiranje;

Poticanje održivog rasta ponovnim pokretanjem ulaganja

33.   ističe da je potrebno promicati održiv i uključiv rast koji rezultira otvaranjem brojnijih i boljih radnih mjesta i konkretnim izgledima za sve, posebno za mlade, kako bi se odgovorilo na unutarnje i vanjske izazove s kojima se suočava Europska unija; napominje da bi trebalo posvetiti veću pozornost prilagodbi postojećih radnih mjesta, uključujući one ugroženih skupina, tržištu rada koje se brzo mijenja i novim sektorima koji su u nastajanju kako bi se postigla njihova održivost;

34.   poziva Komisiju i države članice da se usredotoče na mikro, mala i srednja poduzeća kao ključ za održiv i uključiv razvoj i otvaranje radnih mjesta te da ujednače postojeće razlike u stopama samozaposlenosti između žena i muškaraca; potiče države članice da uspostave sustave oporezivanja povezane s održivim poslovnim modelima kojima se pogoduje start-up poduzećima i kojima se olakšava otvaranje radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima, da nadziru učinak poreznih olakšica na održivi razvoj i da razviju mehanizme koji bi mogli potaknuti ta poduzeća da dostignu međunarodnu razinu ili da posluju na toj razini; stoga ističe da je potrebno provesti sveobuhvatne politike na razini EU-a kako bi se omogućilo državama članicama da se suoče s izazovom konkurenata koji nisu iz EU-a;

35.   poziva Komisiju da u uskoj suradnji s državama članicama poduzme korake kako bi pružila bolje informacije o svim europskim fondovima i programima kojima bi se moglo potaknuti poduzetništvo i ulaganje te olakšati pristup financiranju, poput programa Erasmus za poduzetnike, europskih službi za zapošljavanje (EURES), Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); podsjeća na važnost načela partnerstva, pristupa odozdo prema gore i odgovarajuće raspodjele sredstava;

36.  poziva Komisiju da holističkim pristupom razmotri sve navedene programe kako bi spriječila sukobe između ciljeva i zahtjeva te smanjila birokraciju; smatra da bi u takvu reviziju trebala biti uključena i analiza provedbe u svakoj državi članici, što bi donijelo veću jednakost u pogledu pristupa sredstvima;

37.  Europski socijalni fond trebao bi dodijeliti više resursa financiranju sudjelovanja nezaposlenih radnika u programima osposobljavanja u državama članicama te u programima u njihovim državama podrijetla, čime bi se pojednostavilo njihovo uključivanje na europsko tržište rada koje oni odaberu i osnažilo njihovo europsko građanstvo;

38.  poziva države članice da osmisle politike kojima će se potaknuti poduzetništvo među mladim osobama od rane dobi pružanjem prilika za stažiranja i posjete poduzećima;

39.   poziva države članice da u cilju poticanja poduzetništva među mladim osobama podrže udruge i inicijative koje pomažu mladim poduzetnicima u razvijanju inovativnih projekata pružanjem administrativne, pravne ili organizacijske podrške;

40.   ističe da poduzeća u području socijalne ekonomije, uključujući ona koja pružaju socijalne usluge, imaju čak i više poteškoća od tradicionalnih poduzeća u dobivanju financijskih sredstava iz javnih ili privatnih izvora zbog, među ostalim, nedovoljnog znanja upravitelja financijskih posrednika o pravom stanju tih poduzeća; ističe da je potrebno tim poduzećima pružiti veću podršku, posebno u pogledu pristupa raznim oblicima financiranja, uključujući europske fondove; dodatno ističe potrebu da se smanje administrativna opterećenja kako bi se podržala poduzeća u području socijalne ekonomije; ističe da je potrebno pružiti im pravni okvir, na primjer europskim statutom za zadruge, udruge, zaklade i uzajamna društva kojim bi se priznalo njihovo djelovanje u EU-u i spriječilo nepošteno tržišno natjecanje; poziva Komisiju da podrži ulaganja u socijalnu ekonomiju i pozdravlja činjenicu da je dio sredstava za Program za zapošljavanje i socijalne inovacije namijenjen pružanju pristupa financiranju za poduzeća u području socijalne i solidarne ekonomije;

41.  ističe visoku društvenu i ekonomsku vrijednost ulaganja u socijalnu zaštitu, uključujući socijalne službe; tvrdi da bi ta socijalna ulaganja trebalo učiniti fleksibilnijima u okviru postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže i potaknuti na taj način države članice da ulažu u socijalne službe radi postizanja pozitivnog socijalnog i ekonomskog razvoja;

Bolje korištenje europskim fondovima u cilju zalaganja za socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju

42.   pozdravlja uspostavu EFSU-a u prvoj godini njegove provedbe, kao i njegovu ulogu u podržavanju najboljih projekata na europskoj razini; poziva Komisiju da se pobrine da se EFSU-om omogućuje veća socijalna i ekonomska konvergencija država članica i njihovih regija unutar EU-a i da se sve države članice koriste mogućnošću pristupa tom fondu u skladu s ciljevima kohezijske politike; poziva Komisiju da prati i kontrolira ulaganja u okviru EFSU-a; smatra da je potrebno objaviti izvješće kojim će se revidirati i izmjeriti ekonomski i socijalni učinak dotičnih ulaganja u realnim vrijednostima;

43.  ističe da prioriteti na području ulaganja moraju biti usmjereni na infrastrukturne projekte u slučajevima u kojima je očito da su oni potrebni za jamčenje veće kohezije, socijalne pravednosti ili razvoja ljudskog kapitala ili za povećanje održivog uključivog rasta; poziva Komisiju da zatraži prethodno predstavljanje očekivanih socijalnih i ekonomskih rezultata svih projekata ulaganja koje financira EU te njihovo kasnije praćenje i evaluaciju; ističe potrebu da se izbjegne negativni učinak koji bi ti projekti mogli imati na okoliš;

44.   naglašava, uzimajući u obzir poteškoće država članica da u potpunosti iskoriste europske fondove, da EU mora jamčiti propisnu i bolju uporabu svojih ulaganja koja moraju biti usklađena s njegovim prioritetima i temeljnim vrijednostima navedenima u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima, kao i učinkovito upravljanje svojim sredstvima te mora ukloniti administrativna opterećenja i smanjiti prepreke u pogledu pristupa, provedbe i evaluacije; ističe potrebu da se zajamči da sva poduzeća imaju jednake mogućnosti pristupa financiranju; poziva Komisiju da se pobrine za pomni nadzor upotrebe sredstava EU-a;

45.   pozdravlja poziv Komisije državama članicama da povećaju svoja socijalna ulaganja kako bi potaknula europsku ekonomsku, teritorijalnu i socijalnu koheziju, posebno u (formalnoj i neformalnoj) zdravstvenoj skrbi, dugoročnoj skrbi te socijalnim uslugama, skrbi o djetetu, stambenoj potpori i uslugama rehabilitacije; poziva poduzeća i ostale korisnike koji ispunjavaju uvjete da na učinkovitiji način koriste mehanizme za ulaganje koji postoje u okviru europskih fondova i projekte koji se izravno primjenjuju; nadalje poziva Komisiju da nadzire provode li države članice na odgovarajući način preporuke EU-a;

46.  ističe da formalni njegovatelji, a još više neformalni njegovatelji, predstavljaju važan stup za odgovaranje na sve veću potražnju povezanu s budućnošću sustava skrbi u Europi; ističe potrebu da se poboljša socijalna zaštita za osobe koje skrbe za članove obitelji i koje često moraju odustati od plaćenog zaposlenja kako bi pružile neplaćenu skrb, čime gube socijalna prava;

47.  uviđa napore Komisije uložene u poboljšanje korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova kao potporu primjeni preporuka po državama članicama te prima na znanje prijedlog Komisije državama članicama o financiranju za tehničku pomoć; ističe da se ta sredstva ne bi trebala upotrijebiti isključivo za provedbu preporuka po državama članicama jer bi to moglo rezultirati zanemarivanjem drugih važnih investicijskih područja;

48.   slaže se da je potrebno osmisliti postupak uzlazne ekonomske i socijalne konvergencije kako bi se potaknula socijalna, ekonomska i teritorijalna kohezija unutar država članica i njihovih regija te među njima, ali ističe da se navedeno mora smatrati ciljem zajedničkog projekta u kojem ključnu ulogu imaju socijalni dijalog i sudjelovanje svih relevantnih dionika; ističe da je socijalna politika dio podijeljenih nadležnosti između EU-a i država članica te da je uloga EU-a u tom području ograničena na podupiranje i dopunjavanje djelatnosti država članica u skladu s člankom 153. UFEU-a i načelom supsidijarnosti;

49.  poziva na borbu protiv ekonomskih nejednakosti koje predstavljaju prepreku dugoročnom gospodarskom rastu; ističe da se razlike između najsiromašnijih regija i ostatka EU-a povećavaju te poziva na hitne ciljane napore i na europskoj i na nacionalnoj razini radi promicanja kohezije i rasta u tim regijama; u skladu s time poziva Komisiju i države članice da pojačaju strateška ulaganja kako bi se povećala konkurentnost s obzirom na članak 174. UFEU-a, posebno u onim regijama koje imaju ozbiljne i trajne prirodne ili demografske hendikepe;

50.  poziva Komisiju da poboljša primjenu članka 349. UFEU-a kako bi se najudaljenije regije bolje integrirale u Europu regija i to diferenciranjem politika EU-a kako bi se zajamčila jednakost među regijama i promicala uzlazna konvergencija; ističe da je potrebno zadržati posebnu pozornost koja se daje najudaljenijim regijama ne samo prilikom dodjeljivanja sredstava već i s obzirom na učinak koji europske politike mogu imati na njihovu socijalnu situaciju i razinu zaposlenosti; poziva Komisiju da zajamči da europske odluke i dodjele sredstava budu popraćene odgovarajućim nadzorom radi postizanja znatnog napretka u dobrobiti građana u najudaljenijim regijama;

51.   poziva Komisiju da u okviru revizije sredinom razdoblja Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) razmotri mogućnost povećanja sredstava za Europski socijalni fond kako bi se zajamčila prikladnost njegovih ciljeva i uzeli u obzir novi izazovi koji su dodani, poput dugoročne nezaposlenosti ili integracije izbjeglica; također poziva na uspostavu posebnog programa u okviru VFO-a, kako je dogovoreno, za one podregije EU-a u kojima su stope nezaposlenosti veće od 30 %;

Socijalna uključenost kao prilika za društvo

52.   pozdravlja obnovu integriranih smjernica strategije Europa 2020.; ističe da se važnost strategije Europa 2020. povećala od njezina pokretanja te poziva države članice da pojačaju njezinu primjenu u praksi; traži od Komisije i Vijeća da započnu pomni nadzor njezine primjene na globalnoj i nacionalnoj razini; smatra da je potrebno početi s predviđanjem scenarija za Europu nakon 2020. povezanog s ciljevima održivog razvoja;

53.   zabrinut je činjenicom da posao sam po sebi nije više jamstvo izlaska iz siromaštva niti najbolji alat za postizanje socijalne uključenosti, s obzirom na to da je 2014. godine 12,7 % posto ljudi u radnoj dobi bilo siromašno usprkos zaposlenju, što je porast od 11 % u odnosu na 2009. godinu; poziva Komisiju da predloži integriranu strategiju za EU protiv siromaštva kako bi se odgovorilo na višedimenzionalnost siromaštva kod svih skupina, posebno onih najugroženijih, te da promiče integriranu aktivnu uključenost poduprtu pravom na odgovarajuću socijalnu zaštitu; u tom smislu ponavlja poziv Komisiji da predloži inicijativu o promicanju uvođenja minimalne plaće u državama članicama ne kršeći pritom načelo supsidijarnosti;

54.   poziva države članice da uvedu i prate djelotvornije, učinkovitije i uključivije oblike sustava socijalne zaštite i potpore dohotku kako bi se zajamčilo da se u sklopu tih sustava osiguravaju odgovarajući životni standardi za nezaposlene osobe i osobe kojima prijete siromaštvo i socijalna isključenost, istodobno jamčeći da ti mehanizmi ne pogoduju opstanku socijalne ovisnosti i omogućuju pristup obrazovanju, osposobljavanju te prilikama za ulazak na tržište rada; poziva Komisiju i države članice na razmjenu najboljih praksi o učinkovitosti minimalnog dohotka u pogledu smanjenja nejednakosti i socijalne isključenosti u Europi;

55.   potiče države članice da provedu potrebne mjere za socijalnu uključenost izbjeglica, migranata koji zakonito borave u EU-u i tražitelja azila, u skladu s relevantnim zakonodavstvom o azilu; međutim ističe da te mjere mogu biti djelotvorne samo ako su podijeljene i ako ih provedu sve države članice; smatra da bi takav pristup zahtijevao dodjelu odgovarajućih sredstava koja u trenutačnoj nestabilnoj situaciji države članice ne mogu pružiti same; poziva Komisiju da u sklopu revizije sredinom razdoblja VFO-a stavi na raspolaganje financijska sredstva potrebna za razvoj takvog holističkog pristupa migraciji; poziva Komisiju i države članice da poduzmu prikladne mjere kako bi izbjeglicama pomogle da se smjeste i integriraju te kojima se jamči da javne službe imaju dovoljne resurse i da postoji rano predviđanje potreba kako bi se izbjeglicama omogućio neometan prijelaz na tržište rada, uključujući mehanizme za prepoznavanje vještina i kompetencija; lokalna tijela i socijalni partneri trebali bi imati ključnu ulogu u omogućavanju pravilne integracije migranata na tržište rada i prevencije zlouporabe radne snage;

56.  potiče države članice da sve odredbe iz ažuriranog Europskog migracijskog programa u potpunosti prenesu u nacionalno zakonodavstvo; žali zbog činjenice da je Komisija morala donijeti 40 odluka o kršenju propisa protiv država članica, uključujući pisma upozorenja za 19 država članica koje nisu poduzele potrebne mjere kako bi prenijele Direktivu o uvjetima za prihvat; podržava Komisiju u njezinim naporima da osnaži Europski migracijski program;

57.  državama članicama skreće pozornost na socijalni rizik koji proizlazi iz nemogućnosti jamčenja održivosti, sigurnosti, prikladnosti i učinkovitosti sustava socijalne sigurnosti u narednim desetljećima, uzimajući u obzir starenje europskog stanovništva i visoke razine nezaposlenosti među mladima u nekim dijelovima EU-a; stoga potiče države članice da osmisle strategije kojima će zajamčiti da više osoba može ostati aktivno u društvu;

58.   poziva Komisiju i države članice da surađuju na ukidanju prepreka poštenoj mobilnosti radne snage, s obzirom na to da je sloboda kretanja temeljno pravo EU-a te ih poziva da s jedne strane djeluju u cilju povećanja stope zaposlenosti, a s druge strane da djeluju kako bi se pobrinuli da mobilni radnici iz EU-a imaju isti tretman kao i domaći radnici te da ih se ne zlostavlja ili diskriminira i da su im zajamčena radnička i socijalna prava;

59.  poziva Komisiju i države članice da podrže mobilnost radne snage unutar EU-a diljem Unije kao način za stvaranje prilika i za radnike i za poduzeća; poziva države članice da koriste i promiču europske instrumente koji su im dostupni za olakšavanje spomenute mobilnosti radne snage, posebno europsku mrežu za radna mjesta EURES; potiče države članice da u slučaju prekograničnih regija u kojima je mobilnost radne snage zaista velika razvije prekogranična partnerstva EURES-a kako bi pomogla radnicima u njihovim planovima mobilnosti;

60.  poziva Komisiju da razvije konkretan plan o tome kako će se iskoristiti Europski semestar za provedbu načela Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

61.  tvrdi da je socijalni dijalog ključni instrument za poboljšanje radnih uvjeta te da su u tom kontekstu za jamčenje najboljih mogućih uvjeta za dijalog između socijalnih partnera preduvjeti postojanje jakih sindikata, sudjelovanje zaposlenika u poslovima poduzeća i jačanje kolektivnih ugovora; poziva Komisiju i države članice da kvalitetu socijalnog dijaloga povećaju i na europskoj razini, jamčeći pravovremena i svrsishodna savjetovanja sa socijalnim partnerima te omogućujući potrebne analize i integraciju prijedloga u postupke donošenja odluka;

62.  poziva Komisiju i države članice da povećaju svoje napore u pogledu rješavanja problema socijalnog dampinga i dampinga plaća u EU-u, koji uzrokuju znatnu štetu pogođenim radnicima i sustavima socijalne skrbi država članica; nadalje poziva da se u ta nastojanja na svim razinama uključi socijalne partnere;

Veća usklađenost Europskog semestra

63.   pozdravlja preporuku Komisije koja se odnosi na europodručje i kojom se konsolidira zajednička analiza i definicija strategija socijalnih i ekonomskih dimenzija država članica u okviru ekonomske i monetarne unije te ističe potrebu za usklađivanjem tih kriterija; međutim upozorava na mogućnost nastanka EU-a s dvije razine;

64.   smatra da preporuke za europodručje trebaju biti početna točka za jačanje socijalne dimenzije u smislu:

(a) jačanja mehanizama demokratske odgovornosti i na razini EU-a i na nacionalnoj razini, koji bi trebali uključivati međuinstitucijski sporazum s Europskim parlamentom i jamčiti da svi nacionalni parlamenti europodručja ispunjavaju uvjete za praćenje svakog koraka u okviru postupka Europskog semestra;

(b) socijalne dimenzije usmjerene na očuvanje socijalnog tržišnog gospodarstva Europe, u kojoj bi bilo predviđeno donje granice za plaće u obliku, gdje je to primjenjivo te u skladu s načelom supsidijarnosti, minimalnih plaća postavljenih na odgovarajuće razine i uz sudjelovanje socijalnih partnera;

(c) zajedničkih sastanaka Vijeća EPSCO i Vijeća ECOFIN kako bi se promicale usklađene društveno-ekonomske politike s ciljem jačanja konkurentnosti u Europi, ali i pružio održivi poticaj rastu i kvalitetnim radnim mjestima;

(d) sastanaka ministara rada i socijalne politike država europodručja u cilju bolje integracije njegove socijalne dimenzije i prikladnog odgovaranja na društvene neravnoteže;

65.  poziva Komisiju da čim prije podnese prijedlog za uspostavu stupa o socijalnim pravima kojim će se moći ostvariti jednaki uvjeti za sve diljem EU-a u okviru napora u cilju postizanja poštenog i uistinu paneuropskog tržišta rada te ujedno kao načina za podupiranje uzlazne ekonomske i socijalne konvergencije kako bi se odgovorilo na ekonomske i socijalne nejednakosti koje postoje unutar država članica i među njima;

66.  poziva Komisiju da pruži odgovarajući nadzor i daljnje djelovanje u vezi s provedbom preporuka po državama članicama te da se pobrine da postoji odgovarajuća usmjerenost na pitanja u vezi sa zaposlenošću i socijalnom uključenošću;

67.   poziva na jaču ulogu strategije Europa 2020. za pametan, uključiv i održiv rast te na to da njezini ciljevi, posebno socijalni ciljevi, budu podjednako odraženi u svim instrumentima Europskog semestra, među ostalim u preporukama po državama članicama;

68.   pozdravlja činjenicu da Komisija u pogledu Europskog semestra jasno razlikuje europsku i nacionalnu fazu; ističe potrebu za većom usklađenošću europskih institucija u pogledu osmišljavanja, provedbe i evaluacije europske strategije za održiv i uključiv rast; poziva Komisiju da u tom pogledu uspostavi jasan program, uz uključivanje socijalnih partnera, nacionalnih parlamenata i drugih relevantnih dionika iz civilnog društva te uz jamčenje da će proljetno zasjedanje Europskog vijeća i dalje biti glavni vremenski okvir unutar kojeg će se definirati politički prioriteti na osnovi doprinosa Komisije, Parlamenta i Vijeća; smatra da bi Komisija mogla započeti nadziranje i izvješćivanje u vezi s time jesu li poslušani prijedlozi za provedbu pojedinih preporuka po državama članicama na osnovi „savjetovanja sa socijalnim partnerima”;

69.   smatra da je za usklađivanje europskih i nacionalnih politika o rastu i jamčenje njihove prikladnosti u praksi ključno ojačati ulogu socijalnih partnera i na europskoj i na nacionalnoj razini; naglašava da se u svim fazama Europskog semestra mora voditi socijalni dijalog kako bi se ostvario napredak u području uzlazne konvergencije i uspostavila ravnoteža između konkurentnosti i pravednosti; u tom pogledu pozdravlja napore Komisije za ponovno pokretanje socijalnog dijaloga i pojednostavljeni pristup uveden Godišnjim pregledom rasta 2015.; međutim ističe da je u mnogim državama članicama situacija na nacionalnoj razini i dalje loša;

70.   smatra da bi Komisija mogla ojačati ulogu službenika zaduženih za Europski semestar boljim definiranjem njihovih ciljeva i funkcija;

71.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA

U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

17.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

38

9

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Jane Collins, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Thomas Händel, Marian Harkin, Czesław Hoc, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Amjad Bashir, Tania González Peñas, Sergio Gutiérrez Prieto, António Marinho e Pinto, Tamás Meszerics, Neoklis Sylikiotis, Ivo Vajgl

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

38

+

ALDE Group

NI

PPE Group

 

S&D Group

 

 

 

Verts/ALE Group

 

Enrique Calvet Chambon, Marian Harkin, António Marinho e Pinto, Ivo Vajgl, Renate Weber

Lampros Fountoulis,

David Casa, Danuta Jazłowiecka, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Ádám Kósa, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Thomas Mann, Elisabeth Morin-Chartier, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Romana Tomc,

Guillaume Balas, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Ole Christensen, Elena Gentile, Sergio Gutiérrez Prieto, Agnes Jongerius, Jan Keller, Javi López, Emilian Pavel, Maria João Rodrigues, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Marita Ulvskog,

 

Jean Lambert, Tamás Meszerics, Tatjana Ždanoka,

 

9

-

EFDD Group

ENF Group

GUE/NGL Group

 

Jane Collins,

Mara Bizzotto, Dominique Martin, Joëlle Mélin,

Tania González Peñas, Thomas Händel, Patrick Le Hyaric, João Pimenta Lopes, Neoklis Sylikiotis,

 

8

0

ALDE Group

ECR Group

EFDD Group

 

Martina Dlabajová,

Amjad Bashir, Arne Gericke, Czesław Hoc, Ulrike Trebesius, Jana Žitňanská,

Laura Agea, Tiziana Beghin,

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0 : suzdržani

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0261.

(2)

SL C 153 E, 31.5.2013., str. 57.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0401.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0384.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0389.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0320.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0261.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0068.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0060.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0010.

(11)

Usvojeni tekst, P7_TA(2014)0394.

(12)

Usvojeni tekst, P7_TA(2014)0043.

(13)

Usvojeni tekstovi, P6_TA(2009)0062.

(14)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0033.

(15)

http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR15_03/SR15_03_HR.pdf

(16)

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=89⟨Id=en≠wsId=2193&furtherNews=yes

(17)

http://www.eurofound.europa.eu/european-working-conditions-surveys-ewcs

(18)

Zajedničko izvješće o zapošljavanju za 2016., str. 2.

(19)

http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR15_03/SR15_03_HR.pdf

(20)

Studija o prekarnom radu i socijalnim pravima (VT/2010/084), str. 164. – 170.

(21)

http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=9770&langId=en 

(22)

Izneseno u preporukama od 12. ožujka 2014.

(23)

Zajedničko izvješće o zapošljavanju za 2016., str. 19.

Pravna napomena