Postupak : 2015/2230(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0034/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0034/2016

Rasprave :

PV 07/03/2016 - 17
CRE 07/03/2016 - 17

Glasovanja :

PV 08/03/2016 - 6.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0072

IZVJEŠĆE     
PDF 599kWORD 188k
23.2.2016
PE 573.219v02-00 A8-0034/2016

o rodno osviještenoj politici u radu Europskog parlamenta

(2015/2230(INI))

Odbor za prava žena i jednakost spolova

Izvjestiteljica: Angelika Mlinar

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o rodno osviještenoj politici u radu Europskog parlamenta

(2015/2230(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. i drugi podstavak članka 3. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 23. Povelje o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz 1979. godine,

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje koje su 15. rujna 1995. usvojene na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama, kasnije zaključne dokumente koji su usvojeni na posebnim sjednicama Ujedinjenih naroda Peking +5 (2000.), Peking +10 (2005.) i Peking +15 (2010.) i zaključni dokument revizijske konferencije Peking +20,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. svibnja 2015. o rodu u okviru razvoja,

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi od 21. rujna 2015. naslovljen „Rodna jednakost i jačanje položaja žena: vanjskim odnosima EU-a u razdoblju 2016. – 2020. do preobrazbe života djevojčica i žena” (SWD(2015)0182) i zaključke Vijeća od 26. listopada 2015. o Akcijskom planu za ravnopravnost spolova 2016. – 2020.,

–  uzimajući u obzir članak 3. Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, u kojem se „rod” definira na sljedeći način: „društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce”,

–  uzimajući u obzir Europski pakt za rodnu jednakost (2011. ‒ 2020.) koji je Europsko vijeće usvojilo u ožujku 2011.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2010. naslovljenu „Veća predanost jednakosti žena i muškaraca: Ženska povelja” (COM(2010)0078),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. rujna 2010. pod nazivom „Strategija za jednakost žena i muškaraca 2010. – 2015.” (COM(2010)0491),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Strateška suradnja za rodnu jednakost za razdoblje 2016. – 2019.” (SWD(2015)0278),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o istraživanju naslovljeno „Ocjena dobrih i loših strana Strategije za jednakost žena i muškaraca 2010. – 2015.”,

–  uzimajući u obzir Strategiju za ravnopravnost spolova Vijeća Europe od 2014. do 2017.,

–  uzimajući u obzir studiju Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) naslovljenu „Unaprjeđenje položaja žena u donošenju političkih odluka – kako naprijed” („Advancing women in political decision-making – Way forward”) objavljenu 2015. godine,

–  uzimajući u obzir zaključke i preporuke izvješća EIGE-a objavljenog 2011. pod naslovom „Rodno osviješteni parlamenti: globalni pregled dobrih praksi”

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 10. veljače 2010. o jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2009. godine(1), od 8. ožujka 2011. o jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2010. godine(2) i od 13. ožujka 2012. o jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2011. godine(3), te od 10. ožujka 2015. o napretku u području jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2013.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2003. o rodno osviještenoj politici u Europskom parlamentu(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. siječnja 2007. o rodno osviještenoj politici u radu odborâ(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. travnja 2009. o rodno osviještenoj politici u radu svojih odbora i izaslanstava(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. svibnja 2009. o rodno osviještenoj politici u vanjskim poslovima EU-a i izgradnji mira/država(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. prosinca 2011. o ženama u donošenju političkih odluka – kvaliteta i jednakost(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca nakon 2015.(10),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Uključivanje jednakih mogućnosti za žene i muškarce u sve politike i aktivnosti Zajednice” (COM(1996)0067) u kojoj se Zajednica obvezuje na „promicanje jednakosti između žena i muškaraca u svim svojim aktivnostima i politikama na svim razinama”, čime je zapravo definirano načelo integriranja rodne jednakosti,

–  uzimajući u obzir studiju „Ocjena Strategije za jednakost žena i muškaraca za razdoblje 2010. – 2015. kao doprinos ostvarivanju ciljeva Pekinške platforme za djelovanje” („Evaluation of the Strategy for Equality between women and men 2010-2015 as a contribution to achieve the goals of the Beijing Platform for Action”) koju je 2014. objavio Resorni odjel C Europskog parlamenta,

–  uzimajući u obzir studiju „Rodno osviještena politika u odborima i izaslanstvima Europskog parlamenta” („Gender Mainstreaming in Committees and Delegations of the European Parliament”) koju je 2014. objavio Resorni odjel C Europskog parlamenta,

–  uzimajući u obzir studiju „Proračun EU-a za rodnu jednakost” („The EU Budget for Gender Equality”) koju je 2015. objavio Resorni odjel D Europskog parlamenta,

–  uzimajući u obzir memorandum naslovljen „Smjernice za razvoj politika rodne jednakosti i jačanja položaja žena” („Guidance on the development of gender equality and the empowerment of women policies”) koji je u svibnju 2014. objavilo tijelo UN-a za žene UN Women,

–  uzimajući u obzir rad naslovljen „Je li napredak u rodnoj jednakosti u EU-u zapravo promašen?” („Advances in EU Gender Equality: Missing the mark?”) koji je 2014. objavila Mreža instituta za europsku politiku (EPIN),

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće o ljudskim resursima za 2014. koji je objavila Glavna uprava Europskog parlamenta za kadrovske poslove,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0034/2016),

A.  budući da je u članku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) rodno osviještena politika utvrđena kao horizontalno načelo i da je u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) načelo rodne jednakosti utvrđeno kao jedna od vrijednosti Unije;

B.  budući da Povelja o temeljnim pravima sadrži konkretne odredbe o horizontalnom načelu rodne jednakosti, a da je u članku 6. UEU-a potvrđeno da Povelja ima istu pravnu snagu kao Ugovori;

C.  budući da je ostvarivanje rodne jednakosti ključno za zaštitu ljudskih prava, funkcioniranje demokracije, poštovanje vladavine prava te gospodarski rast, socijalnu uključenost i održivost;

D.  budući da napredak u ostvarivanju rodne jednakosti u EU-u stagnira i da se ovim ritmom ta jednakost još dugo neće ostvariti;

E.  budući da se u Strateškoj suradnji za rodnu jednakost za razdoblje 2016. – 2019. Komisija obvezala na nastavak provođenja rodno osviještene politike, između ostalog i mjerama ocjenjivanja i praćenja; budući da je Komisija svoj strateški angažman za rodnu jednakost u razdoblju nakon 2015. smanjila na razinu dokumenta radnih službi;

F.  budući da je ostvarenje rodne jednakosti do 2030. peti cilj održivog razvoja;

G.  budući da rodno osviještena politika znači „uključivanje rodne perspektive u sve aspekte politike EU-a, tj. u pripremu, nacrt, provedbu, praćenje i ocjenjivanje politika, u pravne mjere te u programe potrošnje, radi ostvarivanja jednakosti žena i muškaraca”(11);

H.  budući da rodno osviještena politika mora obuhvaćati prava, perspektive i dobrobit pripadnika zajednice LGBTIQ te osoba svih rodnih identiteta;

I.  budući da bi rodno osviještena politika trebala biti proaktivno i reaktivno sredstvo za ostvarivanje rodne jednakosti;

J.  budući da rodno osviještena politika nije cilj politike sam po sebi, već ključno sredstvo za ostvarivanje rodne jednakosti, uvijek u kombinaciji s drugim konkretnim mjerama i politikama usmjerenim na promicanje rodne jednakosti;

K.  budući da je jedna od nadležnosti nadležnog odbora pridonijeti provedbi i daljnjem razvoju rodno osviještene politike u svim područjima politika;

L.  budući da većina parlamentarnih odbora u osnovi pridaje važnost rodno osviještenoj politici (npr. u svojem zakonodavnom radu, u svojim službenim odnosima s Odborom za prava žena i jednakost spolova i pri izradi akcijskih planova o jednakosti), dok neki odbori uopće ne pokazuju zanimanje za to pitanje ili pokazuju slabo zanimanje;

M.  budući da je nadležni odbor u prethodnom mandatu usvojio praksu, koju i dalje provodi, davanja ciljanih doprinosa izvješćima ostalih odbora s pomoću „amandmana povezanih s rodno osviještenom politikom”; budući da je, prema studiji objavljenoj 2014. godine(12), 85 % amandmana povezanih s rodno osviještenom politikom podnesenih od srpnja 2011. do veljače 2013. uvršteno u završna izvješća koja su usvojili vodeći odbori; budući da su za ažuriranu ocjenu stanja rodno osviještene politike u Parlamentu potrebni daljnji podaci za razdoblje nakon veljače 2013.;

N.  budući da nakon usvajanja Rezolucije iz 2003. o rodno osviještenoj politici svaki parlamentarni odbor imenuje jednog člana kao odgovornu osobu za rodno osviještenu politiku i na taj način uspostavlja „mrežu za rodno osviještenu politiku”; budući da je u kasnijim rezolucijama o ovoj temi pozivano na postojani razvoj te mreže i na uspostavu slične mreže u međuparlamentarnim izaslanstvima; budući da se rad mreže održava uz potporu mreže zaposlenih u tajništvima odbora;

O.  budući da su članovi mreže ispunili upitnik kako bi se ocijenilo aktualno stanje rodno osviještene politike u njihovim resorima;

P.  budući da je uz višegodišnji financijski okvir (VFO) priložena zajednička izjava triju institucija koje su se dogovorile da će „godišnji proračunski postupci koji se primjenjuju za VFO za razdoblje 2014. – 2020. prema potrebi uključiti rodno osjetljive elemente, uzimajući u obzir načine na koje ukupni financijski okvir Unije doprinosi povećanoj rodnoj jednakosti (i osigurava načelo rodne osviještenosti)”; budući da, unatoč tomu, treba ojačati praktične napore za daljnju provedbu rodno osviještene politike i jačanje položaja žena, s obzirom na to da se postojeće politike slabo provode i da su za rodna pitanja dodijeljena nedovoljna proračunska sredstva;

Q.  budući da nijedna institucija Europske unije nije dosljedno primjenjivala izradu proračuna kojom se poštuje načelo rodne jednakosti;

R.  budući da je Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) osnovan kako bi doprinio promicanju rodne jednakosti i ojačao ga, a to podrazumijeva i rodno osviještenu politiku u svim politikama EU-a i u pripadajućim nacionalnim politikama; budući da je EIGE osmislio Platformu za rodno osviještenu politiku i Glosar i tezaurus rodno osviještene politike kako bi se donositeljima odluka, osoblju u institucijama EU-a i vladinim tijelima pomoglo u uključivanju rodne perspektive u njihov rad;

S.  budući da rodno osviještena politika obuhvaća i integraciju rodne perspektive u sadržaj raznih politika i rješavanje pitanja zastupljenosti žena i muškaraca te osoba svih rodnih identiteta u pojedinim područjima politika; budući da obje dimenzije treba uzeti u obzir u svim fazama procesa donošenja politika;

T.  budući da bi sve unutarnje i vanjske politike EU-a trebale biti takve da od njih jednake koristi imaju i djevojčice i dječaci, i žene i muškarci, kao i svi ostali rodni identiteti;

U.  budući da se provedba rodno osviještene politike nalazi među glavnim slabim točkama koje je Komisija utvrdila u svojoj ocjeni strategije za rodnu jednakost za razdoblje 2010. – 2015.;

V.  budući da parlament koji uzima u obzir načelo rodne jednakosti može imati ključnu ulogu u ispravljanju rodne neravnoteže, promičući ravnopravno gospodarsko, društveno i političko sudjelovanje žena i muškaraca te šireći okvir rodno osviještene politike;

W.  budući da su izobrazbe o rodno osviještenoj politici namijenjene zastupnicima u Europskom parlamentu i osoblju Parlamenta, a posebno rukovodećem osoblju, ključne za promicanje rodne perspektive u svim resornim područjima i svim fazama osmišljavanja politike;

X.  budući da zbog nedostatnih financijskih sredstava i ljudskih resursa nije moguće zajamčiti stvarni napredak rodno osviještene politike u radu Parlamenta;

Y.  budući da je sustavno i periodično prikupljanje statističkih i drugih podataka iskazanih po spolu u procjenama utjecaja politike i postupku donošenja politike neophodno za analizu napretka rodne jednakosti; budući da treba provesti više kvalitativnih istraživanja unutar Parlamenta kako bi se utvrdili važnost instrumenata rodno osviještene politike i njihov učinak na rezultate politika, rezolucije i zakonodavne tekstove;

Z.  budući da je zastupljenost žena na položajima na kojima se donose odluke na političkoj i administrativnoj razini, među ostalim i u klubovima zastupnika u Parlamentu, i dalje niska; budući da žene uglavnom vode odbore koji nisu usko povezani s dodjelom sredstava i donošenjem odluka u području gospodarstva; budući da za poboljšanje kvalitete donesenih odluka Parlament mora osigurati da su položaji na kojima se donose odluke ravnomjerno raspoređeni s obzirom na rod; budući da se muškarci moraju posvetiti promicanju rodne jednakosti u svim područjima i na svim razinama, a muške zastupnike u Europskom parlamentu treba potaknuti da se u svom radu angažiraju oko rodno osviještene politike;

Aa.  budući da Parlament ima uspostavljenu organizacijsku strukturu za promicanje rodno osviještene politike u svojim aktivnostima te da ta struktura mora biti bolje koordinirana, ojačana i proširena novom političkom i administrativnom voljom kako bi se postigla viša razina rodne osviještenosti;

Ab.  budući da je u vezi s rodno osviještenom politikom potrebna veća međuinstitucijska suradnja Parlamenta, Vijeća i Komisije kako bi se zajamčilo da se rodne perspektive mogu uključiti u sve faze političkog ciklusa, što bi olakšalo i rad Parlamenta na rodno osviještenoj politici;

Ac.  budući da je doprinos vanjskih dionika, kao što su organizacije civilnog društva, skupine lokalnih zajednica za prava žena i rodnu jednakost, međunarodne institucije, akademska zajednica i nacionalni parlamenti, važan za poboljšanje postupaka Parlamenta u pogledu rodno osviještene politike i poticanje uzajamnih razmjena radi promicanja najboljih praksi;

Ad.  budući da je u Rezoluciji Parlamenta o rodno osviještenoj politici usvojenoj 2007. pozvano na to da se svake dvije godine ocjenjuje rodno osviještena politika u radu Parlamenta;

Opća ocjena postojećeg institucijskog okvira

1.  smatra da bi, kako bi se rodna perspektiva uključila u politički proces, trebalo uzeti u obzir različite aspekte: sadržaj politike i rodnu zastupljenost u administraciji i pri donošenju odluka; također napominje da su jasni podaci o učincima politike ključni za stalno poboljšanje rodne jednakosti;

2.  napominje da su u organizacijskoj strukturi Parlamenta različita tijela zadužena za razvoj i provedbu rodno osviještene politike, i na političkoj razini i na profesionalnoj razini:

  –  Skupina na visokoj razini za rodnu jednakost i raznolikost, nadležna za promicanje pune jednakosti žena i muškaraca u svim radnim aspektima u tajništvu Parlamenta;

  –  odbor nadležan za konkretne mjere s ciljem uključivanja rodne perspektive u rad drugih odbora i izaslanstava;

  –  mreža za rodno osviještenu politiku;

  –  službe nadležne za uspješnu provedbu uravnotežene rodne zastupljenosti na svim položajima iz organizacijske sheme;

3.  izražava žaljenje zbog toga što se aktivnosti tih tijela odgovornih za rodno osviještenu politiku ne koordiniraju ili ne integriraju unutar Parlamenta ili s drugim institucijama (ne postoji međuinstitucijski mehanizam za suradnju u vezi s provođenjem rodno osviještene politike); obvezuje se na uspostavu djelotvorne suradnje svih dionika u ovom institucijskom okviru na temelju konkretnih mehanizama kao što su praćenje i povratne informacije o uspješnosti;

4.  ponavlja svoju posvećenost redovnom usvajanju i provođenju plana mjera rodno osviještene politike u Parlamentu s općim ciljem poticanja rodne jednakosti djelotvornim uključivanjem rodne perspektive u politike i aktivnosti, što obuhvaća i strukture u kojima se donose odluke i administraciju;

5.  poziva na kontinuirani razvoj mreže za rodno osviještenu politiku, koja predstavlja odbore, ali i međuparlamentarna izaslanstva, i njezino potpuno uključivanje u redovno praćenje stanja rodno osviještene politike u svim resorima; prima na znanje potrebu za većim i aktivnijim sudjelovanjem zastupnika u Europskom parlamentu koji su članovi te mreže i poziva da se u cilju većeg sudjelovanja u mrežu uključe i zamjenici zastupnika u Europskom parlamentu, kao što je to slučaj s odborima i izaslanstvima;

6.  ističe da je prema spomenutoj studiji iz 2014. o ovom pitanju najučinkovitije sredstvo za uvrštavanje perspektive rodne jednakosti u politički proces primjena procedura koje uključuju suradnju s drugim odborima; naglašava potrebu da ostali odbori podrže rad na rodno osviještenoj politici i da je primijene u svojim aktivnostima;

7.  poziva nadležne službe da i dalje rade na konkretnim mjerama za poticanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života; izražava žaljenje zbog toga što su, kad je riječ o dužnosnicima Europskog parlamenta, žene većinom u funkcijskoj skupini asistenata (AST); poziva na provođenje godišnje analize stanja rodne jednakosti u Parlamentu na temelju podataka iskazanih po spolu za sve zaposlene na svim razinama i za sva politička tijela, što podrazumijeva i parlamentarne asistente, te na to da izvješće o tome bude dostupno javnosti;

8.  poziva na rješavanje strukturnih prepreka te na stvaranje okružja koje će ženama omogućiti preuzimanje položaja na kojima se donose odluke na svim razinama, poput mjera za usklađivanje poslovnog, privatnog i obiteljskog života te mjera pozitivnog djelovanja, kojima će se broj pripadnika odnosno pripadnica podzastupljenog roda moći povećati na položajima na kojima prevladavaju žene ili muškarci; poziva političke stranke da preuzmu odgovornost u poticanju sudjelovanja žena s obzirom na to da te stranke imaju moć regrutiranja, odabira i imenovanja kandidata;

9.  izražava žaljenje zbog činjenice da ciljevi u pogledu rodne ravnoteže na razini srednjeg i višeg rukovodećeg kadra koje je Predsjedništvo usvojilo 2006. (izvješće Kaufmann) nisu ostvareni u predviđenom roku do 2009. godine, a to još uvijek nisu ni danas; napominje da je te ciljeve Skupina na visokoj razini za rodnu jednakost i raznolikost redovito potvrđivala za godine koje su slijedile; potiče na donošenje djelotvornih i dalekosežnih mjera kako bi se ti ciljevi rodne jednakosti ostvarili u najkraćem mogućem roku;

10.  napominje da je Skupina na visokoj razini za rodnu jednakost i raznolikost odgovorna za usvajanje akcijskog plana za poticanje jednakosti i raznolikosti u Parlamentu i za to da se pobrine za njegovu provedbu; poziva Skupinu na visokoj razini da uz potporu nadležnih službi podnese sveobuhvatan plan za rodnu jednakost u kojem će navesti kako povećati zastupljenost žena na srednjim i višim rukovodećim položajima na 40 % do 2020. godine; poziva Glavnu upravu za kadrovske poslove i klubove zastupnika da razmotre predlaganje i žene i muškarca za načelnike odjela kad je neki od tih položaja slobodan;

11.  predlaže da, kad se uvede ta funkcija, stalni izvjestitelj za rodno osviještenu politiku surađuje sa Skupinom na visokoj razini kako bi se osiguralo da su ostvareni ciljevi rodno osviještene politike za tajništvo i osoblje Parlamenta;

12.  poziva klubove zastupnika da razmotre predlaganje i žene i muškarca za položaj predsjednika odbora i klubova zastupnika;

13.  napominje da je poželjna jednaka zastupljenost rodova u svakom odboru, u mjeri u kojoj to okolnosti dopuštaju; poziva klubove zastupnika da razmotre mogućnost imenovanja zastupnika u Europskom parlamentu iz podzastupljenog roda u svaki odbor i to na koordinirani način; poziva klubove zastupnika da imenuju jednak broj zastupnika i zastupnica u Europskom parlamentu kao članove i zamjenske članove u Odboru za prava žena i jednakost spolova kako bi se potaknulo sudjelovanje muškaraca u politici o rodnoj jednakosti;

Instrumenti rodno osviještene politike

14.  ističe da su se amandmani povezani s rodno osviještenom politikom pokazali učinkovitijima od mišljenja jer su sažetiji, mogu se brže podnositi i odnose se na ključna, konkretna i ograničena pitanja; ponavlja svoj poziv nadležnom odboru da mogućnost podnošenja amandmana povezanih s rodno osviještenom politikom uvrsti u Poslovnik, uzimajući u obzir specifičnu ulogu Odbora za prava žena i jednakost spolova u rodno osviještenoj politici kao horizontalnom načelu; poziva na tješnju suradnju među odborima te učinkovitu koordinaciju između mreže za rodno osviještenu politiku i nadležnog odbora i na političkoj i na administrativnoj razini u cilju uključivanja bitne rodne dimenzije u izvješća; ističe važnost uloge koju članovi mreže u svakom odboru imaju pri olakšavanju djelotvornog doprinosa nadležnog odbora preko amandmana povezanih s rodno osviještenom politikom i mišljenja te poziva na djelotvornu koordinaciju između nadležnih članova Odbora za prava žena i jednakost spolova te članova mreže tijekom postupka donošenja amandmana povezanih s rodno osviještenom politikom; ponovno ističe potrebu za uskom suradnjom između nadležnog odbora i vodećih odbora u vezi s amandmanima povezanima s rodno osviještenom politikom i mišljenjima kako bi se zajamčilo optimalno sastavljanje rasporeda i planiranje u cilju djelotvornog doprinosa izvješću vodećeg odbora;

15.  žali zbog toga što, unatoč međuinstitucijskoj izjavi o jamčenju rodno osviještene politike priloženoj VFO-u, dosad nisu poduzete mjere u vezi s izradom proračuna kojim se poštuje načelo rodne jednakosti; s tim u vezi ističe potrebu da se pomno prati kako se primjenjuju načela iz te zajedničke izjave u pogledu godišnjih proračunskih postupaka i traži da se nadležnom odboru da službena uloga u postupku preispitivanja VFO-a;

16.  ističe da je izrada rodno osjetljiva proračuna u obliku planiranja, programiranja i izrade proračuna kojima se doprinosi promicanju rodne jednakosti i ostvarenju prava žena jedan od ključnih instrumenata koje tvorci politika koriste kako bi riješili problem rodnog jaza; žali zbog toga što je postupak izrade proračuna kojim se poštuje načelo rodne jednakosti pokazao da rodna perspektiva ni izbliza nije uvedena u sve politike, na svim razinama i u svakoj fazi procesa donošenja politike; napominje da je u tom kontekstu osobito ključna izgradnja unutarnjih kapaciteta u vezi s izradom rodno osjetljiva proračuna kako bi se povećala nadzorna uloga Europskog parlamenta u tim pitanjima; napominje da implikacije odluka o rashodima i prihodima imaju izuzetno različit učinak na žene i muškarce te naglašava da bi zastupnici iz nadležnih odbora trebali voditi računa o tim različitim učincima pri izradi proračuna; ističe da se izradom rodno osjetljiva proračuna promiču odgovornost i transparentnost u pogledu predanosti Parlamenta rodnoj jednakosti;

17.  prima na znanje da se Komisija obvezala da će nastaviti provoditi rodno osviještenu politiku uvrštavanjem aspekata rodne jednakosti u procjene utjecaja i ocjenjivanja u skladu s načelima bolje regulative te da razmatra mogućnost objavljivanja izvješća o rodno osviještenoj politici u Komisiji 2017. godine;

18.  ponovno potvrđuje potrebu za dodjelom dostatnih sredstava, među ostalim i na razini Parlamenta, radi izrade procjena utjecaja politika na spolove i rodno utemeljene analize; poziva Komisiju da provodi sustavnu procjenu utjecaja na spolove za svaki novi zakonodavni prijedlog ili prijedlog politike na osnovi svoje poboljšane procjene novih zakonodavnih prijedloga o temeljnim pravima te kako bi se zajamčilo da EU poštuje prava žena; ističe da se u sklopu takvih analiza i metoda prikupljanja podataka moraju uzimati u obzir iskustva osoba koje pripadaju zajednici LGBTIQ; naglašava da je potrebno poticati odbore da iskoriste interno stručno znanje i vanjsko stručno znanje drugih institucija i tijela iz javnog ili privatnog sektora aktivnih u promicanju rodno osviještene politike;

19.  poziva EIGE da redovito dostavlja informacije svim odborima kako bi istaknuo rodnu perspektivu u svim sektorima donošenja politike te stavio na raspolaganje podatke i instrumente koje je razvio u okviru šireg postupka izgradnje kapaciteta i koji su, među ostalim, namijenjeni osoblju i parlamentarnim asistentima, kao što je platforma za rodno osviještenu politiku; poziva Službu za istraživanja da provodi redovito detaljno kvalitativno i kvantitativno istraživanje o napretku rodno osviještene politike u Parlamentu i funkcioniranju organizacijske strukture koja je za nju namijenjena;

20.  žali što EIGE trenutno nema dovoljna financijska sredstva da bi mogao provesti sve što se od njega traži te stoga naglašava da je potrebno osigurati da će se proračun instituta izmijeniti u skladu s njegovim širokim mandatom;

21.  ističe važnost i pozitivan utjecaj rodno neutralnog jezika u svojim aktivnostima; ponovno ističe svoju potporu smjernicama Predsjedništva o rodno neutralnom jeziku i njihovu stalnom ažuriranju, među ostalim na temelju instrumenata razvijenih u EIGE-u i na međuinstitucionalnoj razini; poziva na održavanje posebnih tečajeva osposobljavanja u vezi s upotrebom rodno neutralnog jezika za službe pismenog i usmenog prevođenja;

22.  primjećuje da je u odgovorima na upitnike o stanju rodno osviještene politike u parlamentarnim odborima istaknuto da su određeni instrumenti učinkoviti u procesu integracije rodne perspektive u rad odbora, a među njima su:

  –  raspodjela ključnih dokumenata i uključivanje pitanja rodne jednakosti u opis studija koje se naručuju;

  –  usmjeravanje pozornosti na upotrebu specifične terminologije i definicija u pogledu pitanja rodne jednakosti;

  –  promicanje prethodnih i naknadnih ocjena nacrta zakonodavnih prijedloga i budućih sporazuma;

  –  izobrazba i senzibilizacija zastupnika, osoblja, političkih savjetnika i asistenata;

te čvrsto preporučuje daljnji razvoj tih instrumenata i njihovu primjenu u radu Parlamenta;

23.  podsjeća da ocjenjivanja i programi u okviru rodno osviještene politike također zahtijevaju provođenje djelotvornih daljnjih mjera kako bi se osigurala učinkovitost svih mjera i riješili mogući problemi; naglašava da je važno provesti korektivne mjere gdje je to potrebno i osmisliti rodno osviještenu politiku ako se nakon njihove provedbe ne vidi napredak;

24.  poziva na uspostavu akreditacijskog sustava kako bi oni koji u Parlamentu prođu kroz izobrazbu o rodno osviještenoj politici mogli dobiti službenu potvrdu koju će imati kroz cijelu karijeru;

25.  preporučuje Glavnoj upravi Parlamenta za komunikaciju da u svoje izvještavanje o donošenju politika Parlamenta uključi jaču rodnu perspektivu;

26.  izražava punu podršku osmišljavanju ciljane i redovne izobrazbe o rodno osviještenoj politici, koja će raspolagati s dovoljno resursa te će biti prilagođena posebnim potrebama Parlamenta i namijenjena cjelokupnom osoblju Parlamenta koje radi u resornim područjima, uz pružanje opširnije izobrazbe za osoblje na srednjim i višim rukovodećim položajima, posebno za načelnike odjela; poziva na to da izobrazba o rodno osviještenoj politici bude raspoloživa zastupnicima u Europskom parlamentu, parlamentarnim asistentima i osoblju klubova zastupnika; poziva na organizaciju izobrazbe o rukovođenju namijenjene ženama te na to da se ženama pruži mogućnost da iskušaju vodeće položaje; preporučuje da u izobrazbe budu uključene i informacije o višestrukim i međupodručnim oblicima diskriminacije; ističe potrebu da se zajamči da su sve službe Parlamenta svjesne svojih odgovornosti u provedbi rodno osviještene politike, uključujući one koje su zadužene za ljudske resurse, sigurnost i objekte; predlaže uvođenje specifičnih smjernica o ljudskim resursima kojima će se djelotvorno provesti rodno osviještena politika kako bi se poboljšala dobrobit cjelokupnog osoblja na radnom mjestu, uključujući osobe koje pripadaju zajednici LGBTIQ;

Rodno osviještena politika u radu odbora

27.  ponovno poziva na ispunjavanje preuzete obveze podnošenja dvogodišnjeg izvješća o rodno osviještenoj politici u radu Parlamenta; svjestan je uloge mreže za rodno osviještenu politiku u procjeni aktualnog stanja rodno osviještene politike u svim područjima i preporučuje da upitnik koji služi kao osnova za navedeno izvješće postane metoda godišnjeg praćenja;

28.  primjećuje da su u odgovorima na upitnike članovi te mreže općenito naveli da su u njihovim resorima u okviru raznih aktivnosti, kao što su izvješća, amandmani o rodnoj jednakosti, studije, saslušanja, službena putovanja i razmjene gledišta, uzete u obzir specifične potrebe u pogledu spola;

29.  pozdravlja konkretne inicijative u ovom području koje je usvojilo nekoliko parlamentarnih odbora; žali zbog toga što velika većina odbora nije donijela akcijski plan u pogledu rodne jednakosti u svojem radu niti je o njemu raspravljala; naglašava da je važno da nadležna tijela surađuju sa svim odborima i izaslanstvima u cilju dijeljenja najboljih praksi, među ostalim i uz pomoć mreže za rodno osviještenu politiku, te da uspostave jasan postupak koji će svi odbori i izaslanstva slijediti pri usvajanju akcijskog plana za rodnu jednakost, a koji će se uvrstiti u Poslovnik; preporučuje da svake dvije godine svaki odbor održi saslušanje o rodnoj osviještenosti u svojem političkom području, koje bi trebalo biti usporedno sa sastavljanjem izvješća o rodno osviještenoj politici;

30.  ističe potrebu da se detaljno ocijeni funkcioniranje mreže za rodno osviještenu politiku te pronađu načini da se zajamči izravnije sudjelovanje njezinih članova i njihova veća senzibiliziranost; preporučuje da članovi i zamjenski članovi mreže za rodno osviještenu politiku budu predani načelu rodne jednakosti, ali ističe da nije nužno da budu članovi Odbora za prava žena i jednakost spolova, upravo kako bi već broj zastupnika u Europskom parlamentu radio na rodno osviještenoj politici; preporučuje redovite kontakte i razmjenu informacija između nadležnog odbora i mreže;

31.  preporučuje da mrežom za rodno osviještenu politiku zajedno predsjedaju nadležni odbor i još jedan član mreže koji se imenuje u skladu s načelom rotacije iz različitih odbora kako bi se pokazalo da su rodno osviještenom politikom obuhvaćeni svi odbori;

32.  smatra da će stalni izvjestitelj za rodno osviještenu politiku ojačati postojeću strukturu, osigurati stabilnost suradnje između mreže za rodno osviještenu politiku i nadležnog odbora te uspostaviti stalni odnos s ostalim tijelima Parlamenta nadležnima za rodno osviještenu politiku;

33.  smatra da treba osnovati unutarnje nadzorno tijelo kako bi se pratilo i naknadno ocijenilo provedbu instrumenata i mjera; poziva na utvrđivanje konkretnog opisa poslova osoblja nadležnog za rodno osviještenu politiku u odborima; poziva nadležna tijela da svake dvije godine ocijene napredak rodno osviještene politike u odborima i izaslanstvima;

Međuinstitucijska suradnja radi potpore rodno osviještenoj politici

34.  smatra da će čvršći međuinstitucijski odnosi poboljšati rodnu ravnotežu u donošenju politika EU-a; primjećuje da još nije uspostavljena strukturirana suradnja u pogledu rodno osviještene politike s ostalim institucijskim partnerima kao što su Komisija, Vijeće i Europski institut za jednakost spolova; poziva Komisiju da predloži odgovarajući okvir za uspostavu međuinstitucijske suradnje u pogledu rodno osviještene politike, poput osnivanja međuinstitucijske skupine na visokoj razini za rodno osviještenu politiku, i da u to područje uključi i ostale dionike;

35.  preporučuje da Europski ombudsman Skupini Parlamenta na visokoj razini za rodnu jednakost i raznolikost jednom godišnje dostavlja podatke o pritužbama povezanima s nepravilnostima u pogledu rodne jednakosti u Parlamentu, poštujući Odluku Europskog parlamenta o propisima i općim uvjetima koji uređuju obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana;

36.  smatra da će se razmjenom najboljih praksi s drugim organizacijama ojačati izgradnja kapaciteta Parlamenta i učinkovitost u provedbi rodno osviještene politike; poziva da se razmjena najboljih praksi organizira na svim razinama s ostalim institucijama i organizacijama kao što su tijelo UN-a za žene UN Women, Vijeće Europe, institucije EU-a i dionici koji sudjeluju u promicanju rodne jednakosti, a to su npr. tijela nadležna za rodnu jednakost, socijalni partneri i nevladine organizacije; potiče sudjelovanje u posebnim programima izgradnje kapaciteta koje organiziraju druge međunarodne organizacije te dobivanje njihove potpore za organiziranje programa u području rodno osviještene politike prilagođenih potrebama;

37.  traži da Glavna uprava za kadrovske poslove razmjenjuje najbolje prakse u pogledu rodne jednakosti i raznolikosti te tehničku pomoć s, na primjer, američkim Kongresom i nacionalnim tijelima za jednakost u području promicanja podzastupljenih rasnih i etničkih manjinskih zajednica u postupcima za kratkoročno zapošljavanje i natječajima EPSO-a; poziva da fokus bude na stažistima i da se osmisle inicijative i programi namijenjeni promicanju stažiranja za mlade, posebno za žene, iz podzastupljenih rasnih i etničkih manjinskih skupina;

38.  ističe potrebu za otvorenim i stalnim dijalogom s nacionalnim parlamentima kako bi se uspostavile redovite razmjene gledišta, razmijenile nove tehnike i izvijestilo o procjenama utjecaja politike u cilju promicanja zajedničkog pristupa i daljnjeg razvijanja najboljih praksi za postizanje napretka u pogledu rodno osviještene politike; preporučuje organiziranje redovitih međuparlamentarnih sastanaka o rodno osviještenoj politici;

39.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i vladama država članica.

EXPLANATORY STATEMENT

Gender mainstreaming has been embraced internationally as a strategy towards realising gender equality. In practical terms gender mainstreaming means the integration of a gender perspective into the preparation, design, implementation, monitoring and evaluation of policies, regulatory measures and spending programmes, with a view to promoting equality between women and men, and combating discrimination.

Gender mainstreaming has a double dimension: it requires both integrating a gender perspective to the content of the different policies, and addressing the issue of representation of women and men in the given policy area. Both dimensions – gender representation and gender responsive content - need to be taken into consideration in all phases of the policy-making process.

Although numbers are important, it is relevant to also consider how gender relates to the content of policy measures, to gain a better understanding of how women and men would benefit from them. A gender responsive policy ensures that the needs of all citizens, women and men, are equally addressed.

Traditionally, government policy and legislation have been viewed as gender-neutral instruments, on the assumption that a public policy benefits all members of the public equally.

However, structural gender inequalities are still entrenched in our society. Even if the laws treat women and men as equals, women still do not have equal access to and control over resources and assets. Therefore the current situation demonstrates that the Gender responsive content of the policies is a crucial element for a proper gender equality strategy.

Gender Mainstreaming in the EU

Equality between women and men is recognised by the EU as a fundamental right, a common value of the EU, and a necessary condition for the achievement of the EU objectives of growth, employment and social cohesion.

Since 1996, the Commission committed itself to a ‘dual approach’ towards realising gender equality. This approach involves mainstreaming a gender perspective in all policies, while also implementing specific measures to eliminate, prevent or remedy gender inequalities. Both approaches go hand in hand, and one cannot replace the other.

Within the European Parliament, the Committee on Women’s Rights and Gender Equality (FEMM Committee) is the main body in charge of promoting gender equality and gender mainstreaming in all the EP’s policy and legislative processes.

The practice of using “gender mainstreaming amendments” to integrate the gender aspect in the reports of other committees was also introduced at the beginning of the 7th legislative term and continues to be successfully applied.

Since 2009 a network of Members responsible for gender-mainstreaming in EP committees has been established as well as an additional network at staff level. The network meets regularly and information is exchanged on ongoing files of interest for the Members of the network and best practice is shared. In the last legislature the delegations have also appointed Members responsible for gender mainstreaming.

Main conclusions of questionnaires answered by the members of the Network

The questionnaire was aimed at investigating the activities and the policy instruments used for gender mainstreaming in every committee and was addressed to all Members of the Network.

The answer to the questionnaire from the GMN member’s acknowledged some good practices but also some problematic issues concerning the effectiveness of the current framework on gender mainstreaming.

The GM Network Members have in general replied that there are activities where the gender specific needs were taken into account in their respective field of competence, such as reports, amendments on gender equality, studies, and exchanges of views. The degree of consideration varies considerably from no activity in the given timeframe to the indication of several policy fields where gender mainstreaming is applied or even considered as a standards element. A majority of Members indicate future themes where the gender dimension is taken into account in various actions taken by the committee such as reports (including implementation reports), hearings, studies, budgetary procedure, annual discharge procedure.

Unfortunately, with respect to the Action Plan on Gender Equality, short-term and long-term objectives for the Committee, the large majority of the committees has neither adopted nor discussed an Action Plan. One committee and one subcommittee adopted an action plan on gender equality until now and few others are discussing the possibility.

However, several Network Members underlined that even without an Action Plan, in their committee gender mainstreaming is promoted and respected in their work using as examples the balance between men and women, the contact with stakeholders and the adoption of Gender Mainstreaming Amendments. Statistics and training were mentioned as actions to support the implementation of an action plan on gender mainstreaming.

Several committees mention that there are several Members active on gender mainstreaming, including Members which are also Members of the FEMM Committee, some other indicated that only the Network´s Members are responsible for gender mainstreaming and one committee established a check list for gender mainstreaming. As regards staff, only few committees indicate that the committee staff has been trained on the topic or has been active on gender mainstreaming.

The question on the regular sharing and distribution of information about gender mainstreaming to Members and staff highlighted that information are often not delivered. Concerning tools to better promote the implementation of gender mainstreaming within the European Parliament, all Members of the Network emphasise as important tools training, use of gender disaggregated data and gender impact assessment. The rate of use of these tools varies considerably between committees from very low to high. Gender impact assessments were particularly highlighted as a tool that could help to provide and implement policies able to address the challenges that EU citizens often face in daily life, in particular concerning women needs and difficulties and that they could be part of a more general assessment on how a draft act affects fundamental rights.

Regarding the practice of gender mainstreaming amendments, it is considered as a good practice but there is a call for improvement: the procedure has to be incorporated in the Rules of Procedure and the cooperation between the FEMM Committee with the GM Member in the specific committee has to be strengthened, including in the drafting phase of the amendments. As to the statement “a gender perspective was incorporated at all levels of the budgetary process” the ranking was very low in all answers received.

Finally, on the question whether the Committee has asked for the opinion or the support from other Committees or bodies in order to carry out a more gendered-balanced analysis or decision, the answers are in general negative for the reference period.

Structure and inter-institutional relations

The European Parliament gradually built up a Gender mainstreaming structure. The assessment of the work of every individual body is positive, however the global picture looks fragmented and a lack of interaction seems to undermine the effectiveness of the system.

In this context the Rapporteur proposed a set of measures aimed at strengthening and making more effective and efficient the current GM structure, including the establishment of a solid inter-institutional network :

  An enhanced cooperation with national parliaments, to establish regular exchanges of views and contacts in order to further develop best practices for advancing gender mainstreaming,

  A stable relationship between the EP High level group for gender equality and diversity,

  A rotating co-presidency of the Gender Mainstreaming Network,

  The establishment of a structured cooperation with other institutional partners, such as Commission and EIGE,

  The elaboration, by the Commission of an appropriate framework for establishing gender mainstreaming,

  A permanent rapporteur on gender mainstreaming to ensure a stable cooperation between the committee on women´s rights and gender equality and the GMN,

  An enhanced influence of the committee on women´s right and gender equality on the gender related aspects of the budget (gender budgeting).

Proposed integrated system

Reporting activities

 

 

 

 

 

  Training

 

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

18.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

23

6

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Maria Arena, Catherine Bearder, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Mary Honeyball, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Angelika Mlinar, Angelika Niebler, Maria Noichl, Marijana Petir, João Pimenta Lopes, Terry Reintke, Jordi Sebastià, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Biljana Borzan, Rosa Estaràs Ferragut, Arne Gericke, Kostadinka Kuneva, Constance Le Grip, Sirpa Pietikäinen, Dubravka Šuica, Marc Tarabella, Monika Vana

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Mike Hookem

POIMENIČNO GLASOVANJE NA KONAČNOM GLASOVANJU

23

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Angelika Mlinar, Catherine Bearder

EFDD

Daniela Aiuto

GUE/NGL

Malin Björk, Kostadinka Kuneva, João Pimenta Lopes

PPE

Rosa Estaràs Ferragut, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Elisabeth Köstinger, Constance Le Grip, Angelika Niebler, Dubravka Šuica

S&D

Maria Arena, Biljana Borzan, Mary Honeyball, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Maria Noichl, Marc Tarabella

VERTS/ALE

Jordi Sebastià, Terry Reintke,

6

-

ECR

Arne Gericke, Jadwiga Wiśniewska, Jana Žitňanská

EFDD

Hookem Mike

PPE

Marijana Petir, Anna Záborská

1

0

PPE

Šojdrová Michaela

(1)

SL C 341 E, 16.12.2010., str. 35.

(2)

SL C 199 E, 7.7.2012., str. 65.

(3)

SL C 251 E, 31.8.2013., str. 1.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0050.

(5)

SL C 61 E, 10.3.2004., str. 384.

(6)

SL C 244 E, 18.10.2007., str. 225.

(7)

SL C 184 E, 8.7.2010., str. 18.

(8)

SL C 212 E, 5.8.2010., str. 32.

(9)

SL C 251 E, 31.8.2013., str. 11.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0218.

(11)

SWD(2015)0278.

(12)

„Rodno osviještena politika u odborima i izaslanstvima Europskog parlamenta” („Gender Mainstreaming in Committees and Delegations of the European Parliament”), Resorni odjel C Europskog parlamenta.

Pravna napomena