Postupak : 2015/2109(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0042/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0042/2016

Rasprave :

PV 11/04/2016 - 24
CRE 11/04/2016 - 24

Glasovanja :

PV 12/04/2016 - 5.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0100

IZVJEŠĆE     
PDF 462kWORD 124k
25.2.2016
PE 571.452v02-00 A8-0042/2016

o aspektima ribarstva obuhvaćenima međunarodnim sporazumom o morskoj biološkoj raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije, Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora

(2015/2109(INI))

Odbor za ribarstvo

Izvjestiteljica: Norica Nicolai

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o aspektima ribarstva obuhvaćenima međunarodnim sporazumom o morskoj biološkoj raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije, Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora

(2015/2109(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) i njezina dva sporazuma o primjeni: Sporazum o primjeni XI. dijela Konvencije i Sporazum Ujedinjenih naroda o ribljim stokovima (UNFSA),

–  uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a o izradi međunarodnog pravno obvezujućeg instrumenta u okviru Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora za očuvanje i održivo korištenje morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije,

–  uzimajući u obzir zaključni dokument pod naslovom „Budućnost kakvu želimo” s Konferencije UN-a o održivom razvoju održane 2012. u Rio de Janeiru,

–  uzimajući u obzir ad hoc izvješća otvorene neformalne radne skupine UN-a,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o biološkoj raznolikosti i ciljeve iz Aichija u pogledu raznolikosti koje su usvojile potpisnice Konvencije o biološkoj raznolikosti, a posebno ciljeve br. 6, 10 i 11,

–  uzimajući u obzir Znanstvene kriterije i smjernice za utvrđivanje ekološki ili biološki značajnih morskih područja i uspostavu reprezentativnih mreža zaštićenih morskih područja na otvorenom moru i u dubokomorskim staništima u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti, utemeljene 2009. na Azorima,

–  uzimajući u obzir proces opisivanja ekološki ili biološki značajnih morskih područja u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti, na temelju kojeg su opisana 204 područja koja ispunjavaju kriterije, od kojih su mnoga izvan nacionalne jurisdikcije,

–  uzimajući u obzir da se opisana ekološki ili biološki značajna morska područja nalaze u južnom Indijskom oceanu, u istočnim tropskim i umjerenim vodama Pacifika, u sjevernom Pacifiku, u jugoistočnom Atlantiku, na Arktiku, u sjeverozapadnom Atlantiku, Sredozemnom moru, jugozapadnom Pacifiku, širem karipskom području i zapadnom središnjem Atlantiku, a da druge regije još nisu obuhvaćene,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju o okolišu i razvoju iz Rio de Janeira „Agenda 21”, Program za daljnju provedbu plana „Agenda 21”, Plan provedbe zaključaka sa Svjetskog sastanka na vrhu o održivom razvoju (Deklaracija iz Johannesburga o održivom razvoju i njezin provedbeni plan),

–  uzimajući u obzir Kodeks za odgovorno ribarstvo Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) usvojen na Konferenciji FAO-a u listopadu 1995. i instrumente koji su s njim povezani, a posebno Sporazum o promicanju usklađivanja ribarskih plovila na otvorenom moru s međunarodnim mjerama za očuvanje i upravljanje iz 1995.,

–  uzimajući u obzir Program UN-a za održivi razvoj do 2030. (dokument Opće skupštine UN-a A/RES/70/1 usvojen 2015.) i cilj održivog razvoja br. 14 za očuvanje i održivo korištenje oceana, mora i morskih resursa u cilju održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir cilj br. 14 Programa UN-a za održivi razvoj,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A8-0042/2016),

A.   budući da mora pokrivaju 71 % površine Zemlje i sadrže 97 % vode na planetu; budući da je znatan dio svjetske biološke raznolikosti sastavni dio mora i da je njezin veliki dio i dalje neistražen;

B.  budući da se procjenjuje da se 64 % mora, posebno otvoreno more i morsko dno na velikim dubinama, nalazi u područjima izvan nacionalne jurisdikcije i da je regulirano međunarodnim pravom;

C.  budući da oceani imaju temeljnu ulogu u mnogim sustavima Zemlje, uključujući klimatski i meteorološki, te da se u njima odvija cijeli niz aktivnosti čovjeka, kao što su ribolov, aktivnosti u vezi s energijom, prijevoz, trgovina;

D.  budući da je manje od 1 % područja izvan nacionalne jurisdikcije zaštićeno uspostavom zaštićenih morskih područja te budući da za veliku većinu oceanskih regija ne postoji upravljački okvir sa zakonskim mandatom na temelju kojega bi se uspostavila zaštićena morska područja;

E.  budući da odgovornost za očuvanje morske biološke raznolikosti snosi cijelo čovječanstvo te bismo se prema njoj trebali tako i odnositi;

F.  budući da je očuvanje zdravih morskih staništa i održivih ribljih stokova od ključne važnosti za dugoročnu održivost ribarstva;

G.  budući da je 2014. zaštićenim ekosustavima bilo obuhvaćeno 15,2 % kopnenih i samo 8,4 % morskih područja diljem svijeta;

H.  budući da se zbog klimatskih promjena i zakiseljavanja pogoršavaju negativni učinci prouzročeni prekomjernim iskorištavanjem, onečišćenjem, morskim otpadom te uništavanjem morskih staništa i ekosustava;

I.  budući da je u zaključnom dokumentu s Konferencije UN-a o održivom razvoju (Rio de Janeiro, 2012.) pod naslovom „Budućnost kakvu želimo” istaknuto da su zaštita prirodnih resursa kao temelja za gospodarski i socijalni razvoj te upravljanje njima sveobuhvatni cilj i nužan preduvjet održivog razvoja;

J.  budući da mora i oceani imaju potencijal za plavi rast koji je uglavnom i dalje neiskorišten, primjerice u području obnovljivih izvora energije i farmaceutskih proizvoda, što se također može smatrati valjanim putem razvoja za današnje zemlje u razvoju; budući da pomorski razvoj i njegov potencijal za plavi rast podrazumijevaju prethodno stjecanje znanja o morskim vrstama i morskom okolišu, njegovoj batimetriji i kartiranju ranjivih morskih ekosustava;

K.  budući da je očuvanje morske biološke raznolikosti i njezino održivo korištenje izravno povezano s dugoročnim održivim razvojem te je stoga u društvenom, gospodarskom i ekološkom pogledu važno za sve države i teritorije;

L.  budući da postojeći relevantni pravni okvir za područja izvan nacionalne jurisdikcije, utemeljen prije više od 30 godina na načelu slobode otvorenog mora, treba dodatno razraditi kako bi se učinkovito promicalo očuvanje i održivo korištenje morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije;

M.  budući da se posljednjih desetljeća povećao broj aktivnosti koje se obavljaju u morskom okolišu; budući da uviđamo dinamiku među različitim aktivnostima koje se odvijaju na otvorenom moru i način na koji one utječu na morsku biološku raznolikost;

N.  budući da uviđamo interakcije i kumulativne utjecaje različitih aktivnosti koje se odvijaju na otvorenom moru te njihov učinak na morsku biološku raznolikost;

O.  budući da je Opća skupština UN-a 2004. osnovala ad hoc otvorenu neformalnu radnu skupinu u cilju istraživanja i analize očuvanja i održivog korištenja morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije;

P.  budući da je ta radna skupina 2011. preporučila započinjanje postupka kojim će se utvrditi nedostaci i daljnje mjere, uključujući moguće sastavljanje multilateralnog sporazuma u okviru Konvencije UN-a o pravu mora, te da bi u okviru tog postupka trebalo razmotriti sve morske genetske resurse zajedno (uključujući pitanje dijeljenja koristi), mjere kao što su upravljački instrumenti za određena područja (uključujući zaštićena morska područja), postupke procjene utjecaja na okoliš, izgradnju kapaciteta i prijenos morske tehnologije;

Q.  budući da su potpredsjednici radne skupine u svojem sažetku iz 2011. potvrdili da postoji jaz između znanstvenih postupaka za opisivanje ekološki i biološki značajnih područja i konkretnog utvrđivanja/određivanja tih područja jer nijedan globalni forum u to vrijeme nije imao službeni mandat, a postojeći regionalni i sektorski forumi suočavali su se s pitanjima legitimnosti takvog postupanja;

R.  budući da su potpredsjednici radne skupine u svojem sažetku iz 2011. napomenuli da su općenito potvrđena ograničenja i nedostaci statusa quo;

S.  budući da su se u zaključnom dokumentu sa sastanka Rio+20 iz lipnja 2012. čelnici država i vlada obvezali na to da će na temelju djelovanja radne skupine i prije okončanja 69. sjednice Opće skupštine UN-a hitno razmotriti pitanje očuvanja i održivog korištenja morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije, među ostalim donošenjem odluke o izradi međunarodnog instrumenta u okviru Konvencije o pravu mora;

T.  budući da ribarstvo, kao zasebna aktivnost i zajedno s aktivnostima povezanima s klimatskim promjenama, onečišćenjem mora ili ostalim morskim aktivnostima, uvelike utječe na morsku biomasu i biološku raznolikost, zbog čega utjecaj ribarstva na morsku biološku raznolikost u područjima izvan nacionalne jurisdikcije treba opsežno uzeti u obzir u okviru svih mjera za očuvanje mora i upravljanje njima; budući da ribarstvo, osim toga, nije jedini faktor smrtnosti u okviru oceanskih resursa izazvan djelovanjem čovjeka te da ne bi trebalo biti jedini razlog međunarodnog djelovanja;

U.  budući da su neki od dodatnih faktora smrtnosti resursa danas, među ostalim, vađenje minerala, energetske bušotine i korištenje prostora na dnu za urbane platforme te da bi budući pomorski razvoj mogao prouzročiti nepredviđene faktore smrtnosti u pogledu kojih treba biti na oprezu;

V.  budući da se morska biološka raznolikost već znatno smanjila; budući da su očuvanje ribolovnih mogućnosti za buduće generacije i zaštita morske biološke raznolikosti te očuvanje morskih ekosustava usko povezani;

W.  budući da su tehnike selektivnog i održivog ribolova ključne za održivo upravljanje ribolovnim resursima, kao i za svođenje slučajnog ulova na najmanju moguću mjeru te da se njima doprinosi očuvanju morske biološke raznolikosti;

X.  budući da su koordinacija i savjetovanje među svim subjektima koji sudjeluju u pomorskim aktivnostima presudni za jamčenje očuvanja morske biološke raznolikosti i održivog korištenja resursa;

Y.  budući da najudaljenije regije EU-a po svojoj prirodi imaju posebna geografska, a ponekad i geopolitička obilježja te da su uključene u specifične mehanizme regionalne suradnje;

Z.  budući da je ribarstvo vrlo važna aktivnost koja se odvija i u područjima pod nacionalnom jurisdikcijom i u područjima izvan nje;

AA.  budući da EU ima ključnu ulogu u globalnom upravljanju morima i oceanima te velik utjecaj u ribarstvu na međunarodnoj sceni, među ostalim zbog sudjelovanja u 17 regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom; budući da ta vodeća uloga znači da je EU odgovoran za donošenje proaktivne politike za zaštitu morske biološke raznolikosti na svjetskoj razini;

AB.  budući da je Sporazum Ujedinjenih naroda o ribljim stokovima, kojim se utvrđuju prava i obveze država potpisnica u pogledu očuvanja pograničnih i vrlo migratornih ribljih stokova te upravljanja njima, sveobuhvatan i napredan dokument koji ne treba mijenjati, dovoditi u pitanje ili slabiti te čija se potpuna provedba mora zajamčiti procesom bolje suradnje koji treba usvojiti u okviru novog međunarodnog instrumenta;

AC.  budući da je iz nedavnih neslaganja EU-a s Farskim otocima i Islandom potrebno izvući pouke kako bi se osiguralo održivo upravljanje ribljim stokovima na svjetskoj razini;

AD.  budući da svaka država ima pravo na koristi koje su rezultat očuvanja i održivog korištenja svojih resursa, kako je utvrđeno u UNCLOS-u;

AE.  budući da priznajemo obvezu država u pogledu zaštite i očuvanja morskog okoliša, uključujući zaštitu rijetkih i osjetljivih ekosustava te staništa ranjivih, osiromašenih i ugroženih vrsta i drugih oblika morskog života;

AF.  budući da Sporazum Ujedinjenih naroda o ribljim stokovima pruža okvir za primjenu pristupa predostrožnosti i pristupa utemeljenog na ekosustavu u upravljanju ribarstvom, za mjere očuvanja pograničnih i vrlo migratornih ribljih stokova i upravljanja njima te za međunarodnu suradnju djelovanjem regionalnih i subregionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom i mehanizama; budući da treba poboljšati učinkovitu provedbu tog Sporazuma;

AG.  budući da se rezolucijama Opće skupštine Ujedinjenih naroda 61/105 i 64/72 države i regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom pozivaju da zajamče učinkovito očuvanje dubokomorskih resursa i spriječe znatan negativan utjecaj pridnenog ribolova na osjetljive morske ekosustave u područjima izvan nacionalne jurisdikcije;

AH.  budući da priznajemo i podržavamo prava i posebne potrebe zemalja u razvoju u pogledu izgradnje kapaciteta radi ostvarivanja koristi od očuvanja i održivog korištenja resursa te od pograničnih i vrlo migratornih ribljih stokova;

AI.  budući da se u okviru takozvanog Procesa iz Kobea priznaju napori koje su već uložile regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom, koje upravljaju stokovima tune i provode neovisna ispitivanja uspješnosti, te budući da se u okviru tog procesa pozivaju sve regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom da redovito provode ta ispitivanja, javno objavljuju njihove rezultate i u potpunosti provode svoje preporuke; budući da su tijela kao što su Opća skupština UN-a i Odbor za ribarstvo FAO-a pozvala i druge regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom da slijede taj primjer te budući da su provedena i ta ispitivanja;

AJ.  budući da postoje regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom i da neke od njih rade na uspostavi zaštićenih morskih područja kako bi se na održivoj razini očuvali i obnovili riblji stokovi;

AK.  budući da je u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti organiziran niz radionica za opisivanje ekološki ili biološki značajnih morskih područja, među ostalim u područjima izvan nacionalne jurisdikcije, a rezultati tih radionica danas su dostupni široj javnosti na internetskoj stranici Konvencije o biološkoj raznolikosti u svrhu savjetovanja o upravljanju;

AL.  budući da je potreba za prikupljanjem i razmjenom znanstvenih podataka i znanja od iznimne važnosti za donošenje odluka u dobroj vjeri i na temelju najboljih dostupnih znanstvenih savjeta;

AM.  budući da je ekološki problem plastičnog otpada u moru neposredna opasnost za morsku biološku raznolikost, da su razmjeri i načini rješavanja tog problema i dalje nedovoljno istraženi te da bi se njegovo rješavanje moglo pretvoriti u priliku za ostvarivanje ekonomske koristi;

AN.  budući da je radna skupina u svojem dokumentu od 23. siječnja 2015. istaknula potrebu za sveobuhvatnim režimom na svjetskoj razini kojim će se bolje obuhvatiti očuvanje morske biološke raznolikosti i upravljanje njome u područjima izvan nacionalne jurisdikcije;

AO.  budući da EU aktivno razvija i potiče najbolje prakse kako bi se postiglo održivo korištenje ribljih stokova te svojim programima kao što je Obzor 2020. potiče i financira prikupljanje podataka, istraživanje i održivi razvoj;

AP.  budući da je radna skupina 23. siječnja 2015. podržala preporuku za razvoj međunarodnog pravno obvezujućeg instrumenta u okviru Konvencije;

AQ.  budući da je Opća skupština UN-a 19. lipnja 2015. donijela rezoluciju o razvoju međunarodnog pravno obvezujućeg instrumenta u okviru UNCLOS-a za očuvanje i održivo korištenje morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije;

1.  pozdravlja odluku Opće skupštine UN-a da se razvije novi međunarodni pravno obvezujući instrument u okviru UNCLOS-a za očuvanje i održivo korištenje morske biološke raznolikosti u područjima izvan nacionalne jurisdikcije, među ostalim, radi rješavanja problema postojećih nedostataka; ističe da se tim procesom ne smiju dovoditi u pitanje postojeći relevantni instrumenti i okviri te relevantna globalna, regionalna i sektorska tijela (npr. regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom); ističe važnost brzog, ali pažljivog napredovanja pri izradi tog novog instrumenta te poštovanja roka za dovršenje njegova nacrta predviđenog za kraj 2017.;

2.   ističe viziju, mogućnosti i učinke u pogledu dobrih odnosa među državama, kao i u pogledu održivog iskorištavanja resursa u okviru UNCLOS-a te istodobno potvrđuje da novi pritisci i mogućnosti iziskuju prilagodbe;

3.  ističe važnost očuvanja i održivog korištenja oceana, mora i njihovih resursa; poziva EU i međunarodnu zajednicu da promiču očuvanje i održivo korištenje morske biološke raznolikosti, među ostalim primjenom modernih i održivih koncepcija upravljanja morskim ekosustavom, primjenom načela upravljanja oceanima, upravljanjem iskorištavanjem morskih resursa (iskorištavanje minerala, energetske bušotine itd.) i ribarstvom, uvođenjem upravljanja morem utemeljenog na znanosti, obnavljanjem ribljih stokova i njihovim održavanjem iznad razina koje omogućuju maksimalan održivi prinos, upravljanjem utemeljenim na ekosustavu i očuvanjem morske biološke raznolikosti, provedbom postojećeg zakonodavstva te primjenom pristupa predostrožnosti;

4.  ističe da će u cilju suočavanja s pritiskom na morsku biološku raznolikost do 2020. države članice morati poduzeti mjere za provedbu planova upravljanja, praćenje primjene propisa, proširenje baze znanja te jačanje istraživačkih mreža i bolju koordinaciju informacija o morskoj biološkoj raznolikosti;

5.  priznaje i podržava pozitivnu i vodeću ulogu EU-a i Komisije, uzimajući u obzir važnu ulogu ribarske industrije i tržišta u EU-u te činjenicu da je europska ribarstvena politika usredotočena na održivost;

6.  priznaje da EU ima važnu ulogu u jamčenju održivog upravljanja živim morskim resursima, posebno u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova; ističe da je nezakoniti, neregulirani i neprijavljeni ribolov po svojoj prirodi prijetnja morskoj biološkoj raznolikosti i da ozbiljno ugrožava očuvanje morskih ekosustava; ističe da je suzbijanje nezakonitog, nereguliranog i neprijavljenog ribolova prioritet EU-a i da je međunarodna suradnja ključna za postizanje uspjeha u tom području; potiče FAO i regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom da ulože veće napore u poboljšanje multilateralne suradnje;

7.   ističe pozitivan učinak ekološkog označivanja u sektoru morskih prehrambenih proizvoda kojim se potrošačima omogućuje da odabirom utemeljenim na informacijama doprinose održivosti resursa i očuvanju morske biološke raznolikosti;

8.  potiče Komisiju da zajamči da će se u kontekstu novog međunarodnog sporazuma učinkovito razmatrati pitanje učinka ljudskih aktivnosti, uključujući ribarstvo i sve vrste iskorištavanja morskog dna i oceana, na biološku raznolikost u područjima izvan nacionalne jurisdikcije te je također poziva da promiče i koordinira taj proces razmatranja; stoga ističe potrebu za daljnjim promicanjem provedbe postojećeg zakonodavstva te za razvojem upravljačkih instrumenata nužnih za postizanje usklađenosti i dosljednosti;

9.  potiče regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom da zajamče punu provedbu svojih preporuka, nastave provoditi redovite neovisne procjene i zajamče njihovu propisnu primjenu;

10.  potiče Komisiju da podupire i promiče cjelovit i sveobuhvatan pristup u pogledu zaštićenih morskih područja jer istinska koordinacija i suradnja u očuvanju nije moguća bez sudjelovanja najšireg mogućeg kruga dionika koji sudjeluju u širokom spektru ljudskih aktivnosti u oceanima i morima;

11.  potiče i poziva Komisiju i države članice da promiču utvrđivanje i primjenu koncepcije ekološki ili biološki značajnih morskih područja u područjima izvan nacionalne jurisdikcije;

12.  potiče Komisiju da surađuje sa svim dionicima kako bi se u kontekstu novog međunarodnog sporazuma u okviru UNCLOS-a i dalje podržavala i promicala izrada institucionalnog mehanizma za utvrđivanje i uspostavu potrebnih odredbi o praćenju i uspostavi povezanih, usklađenih, provedivih i reprezentativnih mreža zaštićenih morskih područja, kao nužnih instrumenata kojima se jamči ekološka i biološka povezivost, te za upravljanje tim odredbama;

13.  poziva Komisiju da obradi niz sveobuhvatnih podataka o morskoj biološkoj raznolikosti u europskim regionalnim morima; smatra da je prikupljanje tih podataka nužan izazov s obzirom na to da je 80 % vrsta i staništa uvrštenih u Okvirnu direktivu o pomorskoj strategiji klasificirano kao nepoznato;

14.  poziva EU da preuzme vodeću ulogu u borbi protiv plastičnog otpada u moru i da se relevantna istraživanja financiraju u okviru plavog gospodarstva;

15.  ističe da novim međunarodnim sporazumom treba zajamčiti jednake uvjete za sve dionike; štoviše smatra da bi u okviru novog međunarodnog sporazuma trebalo uzeti u obzir posebne potrebe zemalja u razvoju, posebno malih otočnih zemalja, u pogledu izgradnje kapaciteta, među ostalim, radi ostvarivanja ciljeva međunarodne zajednice povezanih sa zaštićenim morskim područjima;

16.  potiče Komisiju da promiče bolju suradnju i koordinaciju te veću transparentnost i odgovornost među svim dionicima, kao i među novim instrumentima o kojima je postignut dogovor, postojećim instrumentima u okviru UNFSA-e i FAO-a, regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom i ostalim tijelima u tom sektoru kao što su, među ostalim, Međunarodno tijelo za morsko dno i Međunarodna pomorska organizacija;

17.  poziva UN da surađuje s državama kako bi se učinkovitije primjenjivala postojeća i po potrebi donosila dodatna pravila kojima se može neposredno pomoći u zaštiti biološke raznolikosti na otvorenom moru te kojima se mogu poboljšati socijalni i sigurnosni uvjeti te uvjeti u pogledu praćenja, među ostalim, uvođenjem upravljačkih instrumenata na svjetskoj razini, primjerice centraliziranog instrumenta za registraciju plovila kao što je Svjetski registar ribarskih plovila za čiju je izradu nadležan FAO, ali izbjegavanjem povećanja birokratskog opterećenja za ribare;

18.  ističe da će u mandat regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom biti potrebno uvrstiti utjecaj ribolova na morsku biološku raznolikost u područjima izvan nacionalne jurisdikcije;

19.  potiče Komisiju i države članice da u sklopu mandata novog međunarodnog sporazuma u okviru UNCLOS-a podržavaju i promiču izradu institucionalnog mehanizma za provođenje prethodne procjene utjecaja na okoliš za aktivnosti koje bi mogle imati znatan utjecaj na morski okoliš, kako se zahtijeva u članku 206. UNCLOS-a, uključujući iskorištavanje morskih resursa, što se u najvećoj mogućoj mjeri treba temeljiti na čvrstoj znanstvenoj osnovi, a te aktivnosti treba popratiti detaljnim praćenjem stanja okoliša i socio-ekonomskog stanja;

20.  poziva Komisiju da u kontekstu novog međunarodnog sporazuma zahtijeva priznavanje ekološke štete na moru i utvrđivanje lanca odgovornosti u pogledu te štete;

21.  potiče Komisiju da od država koje to još nisu učinile zatraži da ratificiraju UNCLOS ili da mu pristupe;

22.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Općoj skupštini Ujedinjenih naroda te pripremnom odboru zaduženom za sastavljanje teksta budućeg međunarodnog sporazuma.

EXPLENATORY STATEMENT

Background

The UN addressed the importance of protecting the waters of the world in the paper that was published as a result of the Rio de Janeiro, Brazil, UN Conference on Environment & Development that took place on 3 to 14 of June 1992, called Agenda 21. This showed that the international community was acknowledging the necessity of an international approach in order to manage the pollution and increasing dangers to marine biodiversity. This was followed by the Johannesburg Declaration on Sustainable Development and the Plan of Implementation which were agreed upon during the UN World Summit in South Africa, from 2 to 4 of September 2002. In 2012, in the document published as a result of the latest UN Conference on Sustainable Development held in Rio de Janeiro, called Rio+20 as a link to the first Rio Agenda, the international community restated its determination in tackling the environmental problems and the need for sustainable development. This shows that although the UN and all those who are part of these declarations and agreements commit themselves to these objectives, they need to adapt their plans and priorities to a fast developing world, with activities being diversified and multiplied every single year.

In this context, in 1995 the UN adopted the fish stocks Agreement (UNFSA), as an implementation agreement for the UNCLOS from 1982. The UNFSA is regarded in the fisheries community as a good agreement, which establishes a good legal framework by giving the necessary tools to keep up with the developments while fallowing and updating the core objectives.

As a result of the international community concerns and debates regarding the efficiency of the current framework in addressing the conservation and sustainable use of marine resources beyond areas of national jurisdiction, in the 2004 resolution 59/24, paragraph 73, of the UN General Assembly the Ad Hoc Open-ended Informal Working Group was established. One of the objectives of this Working Group was to analyse and present the possibility to promote international cooperation and coordination for the conservation and sustainable use of marine biological diversity beyond areas of national jurisdiction. Based on the reports of the Working Group, the UNGA was going to take a decision on the development of areas beyond jurisdiction before the end of the sixty-ninth session of the Assembly. As a result of its meeting, the Working Group presented to the UNGA, in 2011, a recommendation pack covering marine genetic resources, marine protected areas, environmental impact assessment process and capacity building.

In January 2015, the Working Group presented its last report stressing the need for a comprehensive global regime to better address this issue and recommended the development of an international legally-binding instrument under the UNCLOS on the conservation and sustainable use of marine biological diversity of areas beyond national jurisdiction. Based on this recommendation, in July 2015, the UNGA decided to establish a preparatory committee with the purpose of drafting a text of an internationally legally binding instrument by the end of 2017, before holding an intergovernmental conference.

Position of the rapporteur

The marine activities are developing and multiplying at a fast rate, and thus the pressure on the sustainability and conservation of the marine biodiversity is constantly increasing. In this perspective, the rapporteur welcomes the ongoing work of the UNGA and of the Ad Hoc Open-ended Informal Working Group, which managed, against much opposition, to move the issue of marine biological diversity beyond areas of national jurisdiction to a point where an internationally legally binding instrument can be foreseen.

At the same time, the rapporteur would like to point out that it is highly important that fishing activities be included in this new instrument. It is hard to imagine any efficient and well-coordinated marine biology related instrument that doesn’t include one of the most important activities taking place in the waters - fishing. Also, this should not involve the change or the recall of the UNFSA, which offers, as it is in the case of the EU, a framework that can bring improvement and results if properly implemented. Instead, the rapporteur supports the inclusion of the UNFSA in the new agreement, making the 1995 agreement the backbone of this new international legally binding instrument and most importantly coordinating the RFMOs, and the MPAs to all other marine activities beyond areas of national jurisdiction.

Moreover, the new agreement should include instruments for accountability for all actors involved, because without such tools, real efficiency and progress is hard to be foreseen. Also, taking into consideration the needs of the developing countries, capacity building and sharing of information should be a priority. In this perspective and from the good practices sharing point of view, the EU should continue to play a leading role in the development of this new instrument and in the implementation process.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

17.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

0

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Alain Cadec, David Coburn, Richard Corbett, Diane Dodds, Raymond Finch, Ian Hudghton, Carlos Iturgaiz, Werner Kuhn, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Norica Nicolai, Liadh Ní Riada, Ulrike Rodust, Remo Sernagiotto, Isabelle Thomas, Ruža Tomašić, Peter van Dalen, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

José Blanco López, Anja Hazekamp, Francisco José Millán Mon, Lidia Senra Rodríguez

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Liliana Rodrigues

Pravna napomena