Postupak : 2015/2007(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0048/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0048/2016

Rasprave :

PV 27/04/2016 - 22
CRE 27/04/2016 - 22

Glasovanja :

PV 28/04/2016 - 4.68
CRE 28/04/2016 - 4.68
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0204

IZVJEŠĆE     
PDF 614kWORD 225k
8.4.2016
PE 571.449v03-00 A8-0048/2016

o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu

(2015/2007(INI))

Odbor za prava žena i jednakost spolova

Izvjestiteljica: Terry Reintke

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu

(2015/2007(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. drugi podstavak Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 23. Povelje o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje odobrene na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama 1995., a posebno dio koji se odnosi na „Žene i medijeˮ,

–  uzimajući u obzir zaključni dokument 23. posebne sjednice Opće skupštine iz 2000., u kojem se informacijske i komunikacijske tehnologije priznaju kao dostignuća kojima se predstavljaju nove mogućnosti za osnaživanje žena, ali koja sa sobom donose i potencijalne rizike,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju o načelima i Ženevski Plan djelovanja donesene tijekom prve faze Svjetskog sastanka na vrhu o informacijskom društvu (WSIS) održanog 2003. u Ženevi,

–  uzimajući u obzir dokument o predanosti stvaranju informacijskog društva i Program za informacijsko društvo koji su usvojeni u Tunisu i obuhvaćaju financijske i međunarodne mehanizme za provedbu programa WSIS-a donesenih tijekom druge faze WSIS-a u Tunisu od 16. do 18. studenog 2005.,

–  uzimajući u obzir pozivanje na prava žena i jednakost spolova u Izjavi o provedbi zaključaka WSIS-a i s njima povezanu viziju WSIS+10 za WSIS nakon 2015.,

–  uzimajući u obzir rezultate foruma WSIS-a održanog u Ženevi od 25. do 29. svibnja 2015. na temu „Zajedničke inovacije: osposobljavanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija za održiv razvojˮ, u kojem je sudjelovalo izaslanstvo Odbora za prava žena i jednakost spolova,

–  uzimajući u obzir područja djelovanja Svjetskog sastanka na vrhu o informacijskom društvu (WSIS) iz 2014. koja su uparena s ciljevima održivog razvoja radi unapređenja sinergija između tih globalnih strategija, uključujući mjere za osnaživanje i promicanje društvene, ekonomske i političke uključenosti sviju do 2030., neovisno o dobi, invaliditetu, genetskim osobinama, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu, boji kože, socijalnom ili etničkom podrijetlu, religiji ili vjeri ili ekonomskom ili bilo kojem drugom statusu,

–  uzimajući u obzir Strategiju Komisije za jednakost žena i muškaraca 2010. – 2015. (SEC(2010)1079/2) koja obuhvaća niz mjera povezanih sa ženama i internetom, osobito u pogledu IKT-a, te reviziju Strategije na sredini razdoblja,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca nakon 2015.,(1)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o osnaživanju djevojčica obrazovanjem u EU-u(2),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „EU 2020.: europska strategija za pametan, održiv i uključiv rastˮ (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošačka pitanja (EPSCO) iz lipnja 2014. o temi „Žene i gospodarstvo: ekonomska neovisnost iz perspektive rada na nepuno radno vrijeme i samozapošljavanjaˮ, u kojima se navodi da se „Strategijom Europa 2020. utvrđuju brojna prioritetna područja rasta, uključujući bijelu ekonomiju te sektore znanosti i tehnologije. Kako bi se u potpunosti iskoristio europski potencijal za rast u tim područjima, važno je prevladati rodne stereotipe i boriti se protiv obrazovne i profesionalne segregacijeˮ,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2015. o primjeni Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. svibnja 2012. s preporukama Komisiji o primjeni načela jednake plaće radnika i radnica za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2013. o iskorjenjivanju rodnih stereotipa u EU-u(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o Digitalnom programu za rast, mobilnost i zapošljavanje(6), a posebno Veliku koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta,

–  uzimajući u obzir mjeru 60 iz Digitalnog programa o poticanju žena na karijere povezane s IKT-om i povećanju udjela žena u sektoru IKT-a,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

–  uzimajući u obzir drugi stup strategije Komisije o jedinstvenom digitalnom tržištu koji ima za cilj stvoriti odgovarajuće uvjete i ravnopravno okružje za razvoj digitalnih mreža i inovativnih usluga, kao i treći stup kojim se podržava uključivo digitalno društvo u kojem građani posjeduju odgovarajuće vještine za iskorištavanje mogućnosti koje donosi internet i povećanje svojih izgleda za zapošljavanje,

–  uzimajući u obzir studiju Resornog odjela C Europskog parlamenta objavljenu 2015. pod naslovom „Studija o osnaživanju žena na internetuˮ,

–  uzimajući u obzir članak 7. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o promicanju ravnopravnosti žena i muškaraca i zabrani diskriminacije(7),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija),

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje te, konkretnije, njihove ciljeve u pogledu odjeljka „Žene i medijiˮ, u kojemu se poziva na povećanje sudjelovanja žena u medijima i novim komunikacijskim tehnologijama te njihov pristup izražavanju i donošenju odluka u njima i s pomoću njih, kao i promicanje uravnotežene i nestereotipne slike žena u medijima,

–  uzimajući u obzir „Europski kodeks najboljih praksi za žene i IKT” iz 2013. koji je sastavila Komisija,

–  uzimajući u obzir svoju detaljnu analizu iz 2012. pod naslovom „Žene u sektoru IKT-a”,

–  uzimajući u obzir svoju detaljnu analizu iz 2015. pod naslovom „Osnaživanje žena na internetu”,

–  uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za temeljna prava (FRA) naslovljeno „Nasilje nad ženama – istraživanje na razini EU-a. Glavni rezultati”, objavljeno u ožujku 2014.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava(8) te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP,

–  uzimajući u obzir Strategiju EU-a za iskorjenjivanje trgovine ljudima za razdoblje 2012. – 2016. koju je izradila Komisija te izvješće na sredini razdoblja o njezinoj provedbi,

–  uzimajući u obzir politički ciklus EU-a o teškom i organiziranom kriminalu koji je započeo 2014. te prioritetno područje trgovanja ljudima,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0048/2016),

A.  budući da je digitalizacija revolucionirala i iz temelja promijenila način pristupanja ljudi informacijama, dostavljanja informacija, komuniciranja, druženja, učenja i rada jer se njome stvaraju nove mogućnosti sudjelovanja u javnim i političkim raspravama, u obrazovanju i na tržištu rada i novi izgledi za samoodređeni život te da ima golem gospodarski potencijal za Europsku uniju i šire; budući da digitalizacija nema samo utjecaj na tržišta nego na društvo u cjelini;

B.  budući da informacijsko društvo, potaknuto informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT), donosi ogromne mogućnosti za stvaranje i distribuciju bogatstva i znanja, kao što je na primjer pokazala industrija besplatnog softvera otvorenog koda koja je promijenila način na koji se softver proizvodi, distribuira, podržava i upotrebljava, omogućujući obogaćivanje digitalne uključenosti; budući da digitalizacija osim toga sadrži mogućnosti za fleksibilniju i raznovrsniju upotrebu vremena i prostora koje označuju napredak prema društvenim modelima koji pružaju više jednakosti; budući da istodobno digitalizacija tržišta rada može stvoriti nove dimenzije isključenosti, na primjer opasnost od gospodarskih, socijalnih, kulturoloških i rodnih segregacija;

C.  budući da su od sto razvojnih programera u Europi samo devet njih žene, da je samo 19 % menadžera u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija ženskog roda (u usporedbi s 45 % u drugim uslužnim sektorima) te da žene predstavljaju samo 19 % poduzetnika (u usporedbi s 54 % u drugim uslužnim sektorima)(9);

D.  budući da ti trendovi imaju velik potencijal za osnaživanje žena jer se njima omogućuje pristup informacijama i znanju koji nadilazi uobičajene načine te pruža platforma za izražavanje koja može druge potaknuti na djelovanje, čime se stvaraju nove mogućnosti interakcije i zauzimanja u pogledu zaštite prava i slobode žena, djevojčica i pripadnika LGBTI zajednice, ali i osoba s posebnim potrebama, kao što su osobe s invaliditetom; budući da aktivno sudjelovanje žena u informacijskom društvu nije samo pitanje pravednosti i jednakosti nego će se njime pridonijeti i poboljšanju socijalnih i gospodarskih uvjeta u društvu te konkurentnosti EU-a;

E.  budući da postoji znatna rodna razlika u pristupu profesionalnim i obrazovnim mogućnostima u vezi s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i u pogledu računalnih vještina; budući da digitalizacija ima snažan učinak na konzumaciju i distribuciju medija, naročito kada je riječ o mlađim korisnicima, pri čemu se otvaraju novi kanali i omogućuje uređenje medijskog krajolika koje nije toliko hijerarhijsko; budući da se digitalizacijom može pojednostavniti osnaživanje žena, ali isto tako dovesti do novih problema u vidu distribucije negativnih, ponižavajućih i stereotipnih slika žena;

F.  budući da su kanali digitalne komunikacije i društvene mreže od posebne važnosti za majke i očeve na roditeljskom dopustu, kao i za sve osobe koje rade kod kuće;

G.  budući da digitalizacija ima golem utjecaj na tržište rada s obzirom na to da se njome mijenjaju vrijednosni lanci i stvaraju nove mogućnosti zapošljavanja te fleksibilniji oblici rada; budući da mogućnosti fleksibilne organizacije rada i rada na daljinu koje donosi digitalizacija mogu služiti kao važan alat za jamčenje boljeg usklađivanja poslovnog i privatnog života žena i muškaraca; budući da ta fleksibilna organizacija rada može odigrati pozitivnu ulogu u doprinosu uključivanju na tržište rada skupina žena u nepovoljnom položaju; međutim, budući da su moguće negativne posljedice, koje ponajprije mogu pogoditi žene, kao što su narušavanje prava radnika i radnog vremena te okvira povezanih s profesionalnim i neprofesionalnim odgovornostima, što dovodi do rasta broja loše plaćenih i nesigurnijih vrsta zaposlenja;

H.  budući da unapređenje digitalnih vještina i informatičke pismenosti predstavlja jedinstvenu priliku da se poveća uključenost žena i djevojčica na tržištu rada, ali i osoba s posebnim potrebama kao što su osobe s invaliditetom; budući da bi povećanje broja žena u sektoru IKT-a, koji čini jedan od sektora s najvišim plaćama, moglo pridonijeti njihovom financijskom osnaživanju i njihovoj neovisnosti te pritom dovesti do smanjenja ukupne razlike u plaćama između spolova;

I.  budući da se na digitaliziranom tržištu rada odgovornost sve više prebacuje s poduzeća na pojedinca, što dovodi do promjene uvjeta socijalnog osiguranja samozaposlenih i honorarnih radnika; budući da se rezultati tih promjena jasno oblikuju političkim odlukama;

J.  budući da je u slučajevima višestrukih pojedinačnih ugovora s raznim poduzećima i institucijama otežan nadzor načela jednake plaće za jednak rad na jednakom radnom mjestu, što je od ključne važnosti za istinski jednako društvo;

K.  budući da bi se ulaskom većeg broja žena u sektor IKT-a potaklo tržište na kojem se očekuje manjak radne snage i na kojem bi jednako sudjelovanje žena dovelo do godišnje dobiti od oko 9 milijardi EUR u BDP-u EU-a; budući da su žene u programima studija informacijskih i komunikacijskih tehnologija i dalje veoma podzastupljene te čine samo oko 20 % diplomanata u tom području, uz samo 3 % diplomantica s diplomom iz područja IKT-a; budući da se žene suočavaju s brojnim teškoćama prilikom integracije u područje IKT-a i ostanka u njemu; budući da radno okruženje u kojem prevladavaju muškarci i u kojem udio žena iznosi samo 30 % pridonosi sklonosti mnogih žena napuštanju sektora IKT-a već u roku od nekoliko godina nakon završetka studija;

L.  budući da se u studiji pod naslovom „Žene u sektoru IKT-a” procjenjuje da će do 2020. u tom sektoru u Europi biti 900 000 nepopunjenih radnih mjesta; budući da sektor IKT-a raste velikom brzinom i da se svake godine otvara oko 120 000 novih radnih mjesta;

M.  budući da u sektoru IKT-a postoji veoma visoka vertikalna i horizontalna segregacija, kao i jaz između obrazovnih kvalifikacija žena i njihova položaja u tom sektoru; budući da žene čine manje od 20 % poduzetnika u sektoru IKT-a; budući da većina žena u sektoru IKT-a (54 %) radi na slabije plaćenim položajima niske razine stručnosti, pri čemu samo manjina (8 %) radi kao softverske inženjerke za što je potrebna visoka razina stručnosti; budući da su žene također podzastupljene u donošenju odluka u sektoru IKT-a, gdje su nadređene za samo 19,2 % zaposlenih, u usporedbi s njih 45,2 % u ostalim sektorima;

N.  budući da su žene u dobi od 55 i više godina posebno izložene riziku od nezaposlenosti i neaktivnosti na tržištu rada, pri čemu je prosječna stopa zaposlenosti žena u dobi od 55 do 64 godine u EU-u samo 42 %, u usporedbi s 58 % kada je riječ o muškarcima; budući da niska razina informatičke pismenosti i e-vještina dodatno pogoršava taj rizik; budući da bi poboljšanje digitalnih kompetencija žena u dobi od 55 i više godina i ulaganje u njih unaprijedilo njihove izglede za zapošljavanje i pružilo određenu razinu zaštite od isključivanja iz tržišta rada;

O.  budući da utjecaj seksizma i rodnih stereotipa predstavlja prepreku jednakosti žena i muškaraca i opterećenje za gospodarski razvoj i konkurentnost EU-a te se njima dodatno potiče već izraženi digitalni jaz među spolovima u područjima IKT-a, medija i povezanih sektora; budući da rodni stereotipi ženama otežavaju potpuni razvoj njihovih sposobnosti kao korisnica, inovatorica i tvoraca; budući da su potrebni jasna politička volja, konkretne radnje i sudjelovanje civilnog društva kako bi se to promijenilo;

P.  budući da su obrazovanje i osposobljavanje od ključne važnosti za osnaživanje žena u digitalnom dobu, a stoga i za održivo društvo u budućnosti; budući da se 60 % učenika u školama u EU-u nikada ne koristi digitalnom opremom u svojim učionicama; budući da je došlo do smanjenja ionako već niskog udjela žena među diplomantima u području IKT-a; budući da su žene veoma podzastupljene u studijima znanosti, tehnologije, inženjerstva i prirodoslovlja (STEM) te da oko polovina diplomantica ne radi u struci; budući da su žene i dalje nedovoljno zastupljene u inicijativama kao što su Tjedan kodiranja u EU-u, IKT za bolje obrazovanje, Udruženje čelnika novoosnovanih poduzeća u Europi (Startup Europe Leaders Club) i Velika koalicija za digitalna radna mjesta, koje su usmjerene na dodatno poticanje e-obrazovanja i e-vještina;

Q.  budući da promicanje digitalnih tehnologija i IKT-a, u skladu s ciljevima održivog razvoja, igra važnu ulogu u politici razvojne suradnje EU-a, posebno u socijalnom i ekonomskom osnaživanju žena i djevojčica te njihovom izvlačenju iz siromaštva;

R.  budući da digitalizacija potiče promicanje izravne demokracije preko interneta, što omogućuje veće uključivanje žena u politiku i bolji pristup informacijama;

S.  budući da zahvaljujući povezanosti digitalizacije i izravne demokracije žene imaju veće mogućnosti izravnog angažmana izvan tradicionalnih političkih okvira uz puno i opsežno sudjelovanje;

T.  budući da se IKT, kao i svaka tehnologija, može upotrijebiti i zloupotrijebiti u svrhu prijetnje ženama, ugrožavanja njihovih prava i sloboda te na koncu njihova osnaživanja, kao što je to slučaj s nasiljem i uhođenjem na internetu, trgovinom ljudima, govorom mržnje, poticanjem na mržnju, diskriminacijom i kršenjem temeljnih prava; budući da anonimnost na internetu pridonosi širenju tih oblika nasilja nad ženama; budući da kreatori politika, ali i poduzeća, trgovačka društva i organizacije civilnog društva, moraju utvrditi takve nove izazove i opasnosti te na odgovarajući način prionuti na njihovo rješavanje, ostavljajući prostora za razmjenu informacija na internetu;

U.  budući da se nove komunikacijske i informacijske tehnologije upotrebljavaju za stvaranje kanala i platformi koji olakšavaju određene oblike seksualnog iskorištavanja žena, koje obuhvaća i maloljetnice; budući da se digitalne platforme također upotrebljavaju za komercijalizaciju ženskih tijela; budući da su potrebni relevantni stručnjaci odgovorni za provedbu zakona koji će prepoznati transformativni učinak digitalizacije na te zločine; budući da je potrebno podići razinu svijesti među relevantnim obrazovnim stručnjacima o tim novim oblicima digitalnih prijetnji, osigurati sredstva EU-a i država članica za promicanje obrazovanja o sigurnoj i uljudnoj upotrebi interneta, kao i o rizicima od rodno uvjetovanog nasilja na internetu za dječake i djevojčice, te uključiti muškarce i dječake u borbu za iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojčicama;

V.  budući da su digitalni načini komunikacije pridonijeli učestalosti govora mržnje i prijetnji upućenih ženama, pri čemu je od svoje adolescencije 18 % žena u Europi pretrpjelo neke oblike zlostavljanja od znanaca na internetu, a devet milijuna ljudi u Europi žrtve su nasilja preko interneta; budući da je došlo do povećanja broja prijetnji upućenih ženama, uključujući prijetnje smrću; budući da je društvena osviještenost javnosti i relevantnih stručnjaka, kao što su policijski službenici i učitelji, o digitalnim oblicima nasilja i dalje nedovoljna za osiguranje prikladnog sprečavanja, nadzora i odgovarajuće potpore žrtvama; budući da različiti oblici internetskog nasilja još uvijek nisu u cijelosti obuhvaćeni kaznenim zakonom niti određenim načinima i postupcima kaznenog progona u svim državama članicama; budući da postoje manjkavosti u reagiranju pravosudnog sustava; budući da se zlostavljači i mrzitelji rijetko prijavljuju, istražuju, kazneno progone i kažnjavaju; budući da je na razini EU-a potrebno prepoznati moguću prekograničnu prirodu zlostavljanja i nasilja na internetu;

W.  budući da se načelo jednakosti spolova pri izradi proračuna i rodno osviještena politika mogu upotrebljavati kao alati za unapređenje jednakosti spolova; budući da je potrebno uzeti u obzir stajališta koja se temelje na spolu u svim fazama rada Komisije na digitalizaciji u Europi kako bi se osiguralo da su žene predvodnice, a ne samo sudionice digitalnih trendova;

X.  budući da je niska razina sudjelovanja žena i djevojaka u obrazovanju i nakon toga u zapošljavanju u području IKT-a uzrokovana složenim međudjelovanjem rodnih stereotipa koje započinje u ranim fazama života i obrazovanja te se nastavlja u profesionalnoj karijeri; budući da su čimbenici koji ograničavaju sudjelovanje žena i djevojaka u obrazovanju i zaposlenju u području IKT-a: stalna borba sa stereotipima, podjela aktivnosti, hobija i igračaka na „tipično muške i ženske” koja počinje u najranijim fazama obrazovanja, relativan nedostatak ženskih uzora u sektoru IKT-a, kao i ograničena vidljivost žena u tom sektoru, posebno na vodećim položajima;

Opće preporuke

1.  potiče Komisiju i Vijeće da u potpunosti iskoriste potencijal informacijskog društva, IKT-a i interneta u cilju promicanja osnaživanja žena, prava i sloboda žena te jednakosti spolova, neovisno o dobi, invaliditetu, genetskim osobinama, spolu, seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu, boji kože, socijalnom ili etničkom podrijetlu, religiji ili vjeri ili ekonomskom statusu;

2.  ističe da je pristup internetu nova temeljna usluga potrebna svima, muškarcima, ženama, dječacima i djevojčicama: danas je internet ključni alat za svakodnevni život ljudi i njihove obiteljske i radne odnose, studiranje i učenje, za upravljanje u poduzećima, javnim upravama, institucijama i organizacijama i za funkcioniranje društvenih mreža i promicanje jednakih mogućnosti;

3.  poziva Komisiju da iskoristi i bolje usmjeri Digitalni program i Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta u cilju premošćivanja vrlo izraženog digitalnog jaza među spolovima u sektoru IKT-a i poticanja pune integracije žena u tom sektoru, posebno u pogledu tehničkih i telekomunikacijskih zanimanja, da promiče obrazovanje i osposobljavanje žena i djevojčica u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te u području STEM-a, poveća vidljivost žena u digitalnom okružju, unaprijedi jednakost spolova i sudjelovanje žena boljim pristupom financiranju, sustavno provodi procjene utjecaja na spolove i poštuje načelo jednakosti spolova pri izradi proračuna u svojemu radu na Digitalnom programu i Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta kako bi se moglo prikladno uključiti temeljno europsko načelo jednakosti žena i muškaraca te pruži potporu civilnom društvu i organizacijama žena u ostvarivanju uključivog interneta;

4.  poziva institucije EU-a i države članice da uključe rodnu perspektivu u sve digitalne inicijative i prepoznaju digitalnu moć kao pokretačku snagu novog, snažnijeg vala osviještenosti o rodnim pitanjima i jednakosti spolova; skreće pozornost Komisije na djelotvornost interneta za sredstva poput kampanja, foruma i pružanja vidljivosti ženskim uzorima, kojima se omogućuje ubrzanje postizanja jednakosti spolova; stoga traži od Komisije da razmotri mogućnost da žene budu predvodnice Digitalnog programa kako bi novo digitalno doba moglo postati pokretačka snaga za unapređenje jednakosti spolova;

5.  apelira na Komisiju da u predstojeću Strategiju za jednakost žena i muškaraca 2016. – 2020. uključi posebne mjere za potporu integraciji i sudjelovanju žena u informacijskom društvu i da snažno promiče mreže žena na internetu jer su one prikaz samoorganiziranog pristupa osnaživanju žena od dna prema vrhu te zaslužuju svu potporu koja im je potrebna da bi se dugoročno održale;

6.  prima na znanje Komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu”, ali žali zbog njezina uskog fokusa jer se njome podcjenjuje znatan potencijal koji digitalizacija može imati u smislu uključivog, jednakog i participativnog društva te se ne pridaje dovoljna pozornost mogućnostima koje ciljana potpora i financiranje infrastrukture mogu pružiti osnaživanju žena;

7.  poziva na stavljanje većeg naglaska na besplatan softver otvorenog koda u sektoru IKT-a i na digitalnom tržištu; smatra da je besplatan softver otvorenog koda ključan alat za promicanje jednakosti spolova i demokratizacije na digitalnom tržištu i u sektoru IKT-a; također naglašava potrebu rodne osviještenosti u sektoru otvorenog koda;

8.  poziva EU i države članice da izrade, podupru i provedu mjere koje promiču Ujedinjeni narodi i njihova tijela, posebno u okviru Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje te Svjetskog sastanka na vrhu o informacijskom društvu (WSIS), kako bi se na europskoj i svjetskoj razini težilo osnaživanju žena u digitalnom dobu; poziva države članice da surađuju i razmjenjuju najbolje prakse u vezi s promicanjem jednakog sudjelovanja žena u digitalnim trendovima diljem Europe;

9.  poziva države članice da u cilju ostvarivanja rodne jednakosti u informacijskom društvu i IKT-u uspostave višegodišnje planove usmjerene na sljedeće: porast pristupa žena informacijskom društvu, poboljšanje i povećanje korištenja žena informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, dodjeljivanje važnijih uloga ženama u sektoru IKT-a, poticanje znanja žena o IKT-u s pomoću obrazovanja i osposobljavanja, promicanje zapošljavanja i poduzetničkog duha žena redovitom upotrebom interneta i digitalnih usluga, razvoj sadržaja na internetu koji promiču rodnu jednakost, poticanje neprekidne razmjene, širenja i dijeljenja vrijednosti jednakosti, promicanje pristupa i upotrebe IKT-a kao alata protiv rodne diskriminacije u područjima kao što je rodno nasilje, poticanje međunarodne suradnje, usklađivanje privatnog i poslovnog života te kreiranje, uvođenje, dijeljenje i ocjenjivanje politika i planova za jednakost;

Sudjelovanje

10.  poziva Komisiju i države članice da bolje iskoriste znatan potencijal digitalizacije na svim razinama političkog sudjelovanja i uključivanja žena u postupke donošenja odluka, na primjer s pomoću elektroničkog glasovanja; ističe velike mogućnosti digitalizacije i inicijativa u vezi s e-upravom u pogledu pristupa informacijama, postupaka donošenja odluka, transparentnosti i veće odgovornosti vlasti; nadalje ističe da se informacijskim i komunikacijskim tehnologijama može uvelike povećati sposobnost žena da sudjeluju u ispitivanjima i forumima za raspravu te da anonimno podnose pritužbe i prijave;

11.  poziva Komisiju i države članice da promiču digitalizaciju u politici u cilju promicanja izravne demokracije, čime bi se omogućilo aktivnije sudjelovanje svih građana, nadilazeći stare okvire i prepreke koje ženama i podzastupljenim skupinama otežavaju da se afirmiraju u izbornim i institucionalnim kontekstima; nadalje poziva Komisiju i države članice da razmotre i dodatno razrade načine internetskog glasovanja na izborima, te da time uklone prepreke kojima su često posebno pogođene žene;

12.  poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi program „Europa za građaneˮ kako bi se posebno usredotočila na civilno društvo i organizacije žena koje djeluju u područjima povezanima s digitalizacijom i IKT-om radi poboljšanja uvjeta za civilno i demokratsko sudjelovanje žena te da posveti posebnu pozornost rodno specifičnim ciljevima u predstojećim evaluacijama provedbe;

13.  naglašava važnost koju novi mediji mogu imati za jačanje sudjelovanja žena u demokratskim procesima; poziva Komisiju i države članice da promiču cjelovito sudjelovanje žena u medijima, uključujući u upravnim, regulatornim i nadzornim tijelima kako bi se težilo uspostavi medijskog krajolika s većom razinom jednakosti spolova, koji će se boriti protiv spolnih stereotipa i lažne slike žena; nadalje potiče Komisiju da olakša stvaranje mreža između organizacija civilnog društva i strukovnih medijskih organizacija radi osnaživanja žena u smislu aktivnog sudjelovanja i da prepozna njihove posebne medijske potrebe;

14.  naglašava ključnu ulogu međunarodnog civilnog društva u upravljanju internetom ostvarenu na forumima kao što je Globalni forum za upravljanje internetom; poziva Komisiju i države članice da surađuju s organizacijama civilnog društva na nacionalnoj i međunarodnoj razini te im pružaju potporu i da unaprijede sudjelovanje i predstavljanje žena i djevojaka u svim takvim forumima i mrežama;

15.  smatra da bi se besplatnim pristupom za svih širokopojasnoj mreži, barem u javnim prostorima, poboljšale mogućnosti žena za korištenje digitalnih prilika i povećali njihovi izgledi za pristup tržištu rada, što bi pridonijelo i većem socijalnom uključivanju i pozitivnom razvoju u vezi s ekološkim i gospodarskim pitanjima; poziva Komisiju da prepozna važnost proširenja svog Digitalnog programa na ruralna područja kako neki građani, a posebno žene, ne bi bili isključeni i izolirani te kako bi digitalne mogućnosti bile dostupne svima;

Tržište rada

16.  poziva Komisiju, države članice i socijalne partnere da promiču jednakost spolova u trgovačkim društvima iz sektora IKT-a i drugim relevantnim sektorima, predstavničkim tijelima i ustanovama za osposobljavanje, uključujući na rukovodećim položajima, te da pomno nadziru i prate ostvareni napredak, kao i da razmjenjuju najbolje prakse u tom području;

17.  poziva Komisiju i države članice da riješe pitanje izražene premale zastupljenosti žena u sektoru IKT-a, a posebno na rukovodećim položajima i u upravnim odborima; potiče Komisiju i države članice da prepoznaju da Direktiva o jednakoj zastupljenosti žena u izvršnim odborima pruža stvarnu mogućnost promjene kulture unutar tvrtki, što bi moglo imati učinak na svim hijerarhijskim razinama, pa stoga potiče deblokiranje Direktive u Vijeću; žurno podsjeća Komisiju na njezinu odgovornost za poduzimanje koraka kojima bi se riješio problem zastoja u Vijeću u vezi sa zakonodavstvom EU-a o transparentnosti i boljoj ravnoteži pri zapošljavanju na položaje na kojima se donose odluke;

18.  poziva države članice da riješe problem rodne neravnoteže u sektoru IKT-a isticanjem prednosti koje raznolikost ima za poslovanje i uvođenjem većeg broja snažnijih poticaja i za poduzeća i za žene, kao što su uzori i profesionalno usmjeravanje, a u cilju veće vidljivosti žena;

19.  apelira na Komisiju i države članice da zaštite temeljna prava radnika i osiguraju socijalnu zaštitu zaposlenika te da se bore protiv nepovoljnih uvjeta rada; potiče Komisiju da predloži, a države članice da razrade nove mehanizme zaštite prilagođene načinima rada i razvoja karijere koje oblikuje digitalizacija, uz pridavanje posebne pozornosti situaciji žena; naglašava važnost kolektivnog pregovaranja na svim razinama, posebno u područjima koja su veoma pogođena digitalizacijom kako bi se zajamčilo načelo jednake plaće za jednak rad i zaštitila kvaliteta i sigurnost radnog okružja za vrijeme digitalizacije; ističe da se moraju utvrditi opći okvirni uvjeti radi zaštite osobnih podataka zaposlenika;

20.  potiče Komisiju i države članice da prepoznaju puni potencijal fleksibilnosti koju nudi digitalizacija u području ravnoteže poslovnog i privatnog života ističući istodobno da je za digitalizaciju tržišta rada potrebno prilagođavanje politika tržišta rada i s njima povezanih sustava socijalnog osiguranja; poziva Komisiju i države članice da se u vezi s planom Komisije pod nazivom „Novi početak suočavanja s problemima uspostave ravnoteže između poslovnog i privatnog života s kojima se suočavaju zaposlene obiteljiˮ utvrde mogućnosti i izazove digitalizacije s obzirom na uvjete rada i potrebu za prilagođavanjem radnog mjesta, razvojem vještina i mogućnostima cjeloživotnog učenja, posebno za radnike koji se moraju o nekome skrbiti; poziva države članice i Komisiju da ciljano ulažu i u prakse digitalnog rada kako bi se za sve ljude poboljšala ravnoteža između poslovnog i privatnog života;

21.  poziva Komisiju i države članice da podrže cjeloživotno učenje, osposobljavanje i programe namijenjene pripremi za bolju prilagodbu ili moguću promjenu karijere u skladu s rastućom potrebom za e-vještinama u mnogim različitim sektorima, uz pridavanja posebne pozornosti ženama u dobi od 55 ili više godina, kako bi ih se zaštitilo od isključenosti s tržišta rada;

22.  u kontekstu svih mjera poduzetih u tom području poziva na to da se birokratsko opterećenje poduzeća svede na najmanju moguću mjeru; ističe da prekomjerna birokracija može ugroziti prihvaćanje i dovesti do otpuštanja i preseljenja radnih mjesta; pozdravlja izvedive kompromise postignute dogovorom između poslodavaca i zaposlenika u državama članicama sa snažnom tradicijom suodlučivanja; smatra da je suodlučivanje model najbolje prakse za europska gospodarstva;

23.  napominje da je razlika u plaćama među spolovima i dalje jedno od glavnih pitanja u vezi s jazom među spolovima u sektoru IKT-a te stoga poziva države članice da napokon počnu s aktivnom provedbom preporuke Komisije o jačanju načela jednakih plaća za muškarce i žene transparentnošću i stalnim pozitivnim djelovanjem, po mogućnosti zakonodavstvom, te da uvedu mjere za transparentnost plaća i rodno neutralnu evaluaciju radnih mjesta; poziva Komisiju da se pozabavi pitanjem jednakih plaća u svojoj inicijativi iz programa rada za 2016. pod naslovom „Novi početak za zaposlene roditeljeˮ s obzirom na to da se razlika u plaćama čak i povećava nakon ostvarivanja roditeljstva;

24.  ističe da razlika u plaćama žena i muškaraca dovodi do još veće razlike u mirovinama; ističe da je potrebno zajamčiti načelo jednake plaće za jednaki rad na istom radnom mjestu radi jamčenja pravednih i poštenih plaća, kako je istaknuo predsjednik Komisije Juncker;

25.  potiče države članice da uvedu porezne sustave i sustave socijalnih naknada kojima neće destimulirati drugog primatelja dohotka u kućanstvu da radi ili da radi više, s obzirom na to da su obično žene drugi primatelji dohotka i da radna mjesta u području IKT-a tu imaju veliku ulogu;

26.  ističe da i dalje postoje razlike u plaćama i u razvoju karijere muškaraca i žena kada je riječ o ženama koje rade u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija; ističe da se načelo jednake plaće za jednak rad na istom radnom mjestu kako bi se zajamčile pravedne i poštene plaće dovodi u pitanje, premda je ono jedan od temeljnih stupova socijalne pravde na tržištu rada te bi ga stoga trebalo prioritetno štititi; ponavlja da se ne smije dopustiti da se nejednakosti ukorijene u digitalnom gospodarstvu u pogledu jednakih plaća i razvoja karijere; ističe da će se većim sudjelovanjem žena na tržištu rada i povezanim ulaganjima u politike socijalne uključenosti doprinijeti smanjenju razlika u plaćama žena i muškaraca; naglašava važnost kolektivnog pregovaranja i u ekonomiji digitalnog tržišta u cilju zaštite kvalitete i sigurnosti radnih mjesta u doba digitalizacije;

27.  pozdravlja brojne mogućnosti i veću fleksibilnost koju digitalno doba pruža zaposlenicima i samozaposlenim osobama, uključujući mogućnosti za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, posebno kada je riječ o situaciji na tržištu rada u kojoj se nalaze roditelji male djece i osobe s invaliditetom; poziva Komisiju i države članice da se pozabave situacijom u pogledu fleksibilnosti rada i sigurnosti radnih mjesta koja je karakteristična za sektor IKT-a, ali istodobno ističe nove izazove koji su povezani s tim razvojem i poziva države članice da se pobrinu za postojanje odgovarajućih odredbi o socijalnoj zaštiti; zagovara pravo radnika da se „isključe” izvan dogovorenog radnog vremena;

28.  skreće pozornost na činjenicu da trend prelaska na fleksibilnije oblike rada koji uvjetuje digitalizacija može također dovesti do nestabilnih oblika zaposlenja; naglašava da psihički problemi povezani s poslom, kao što je sindrom izgaranja (burnout), koji su prouzročeni stalnom dostupnošću predstavljaju ozbiljan rizik; stoga se zalaže za potpuno pridržavanje propisanih razdoblja odmora za radnike i ističe da je potrebno poštovati dogovore o radnom vremenu u okviru ugovora o radu s fleksibilnim radnim vremenom kako bi se zadržale granice radnog vremena definirane zakonima o radu pojedinačnih država članicama;

Obrazovanje i osposobljavanje

29.  ističe da je važno zajamčiti rodno osviještenu politiku u sektoru obrazovanja promicanjem digitalne pismenosti i sudjelovanja žena i djevojčica u obrazovanju i osposobljavanju u području IKT-a uvrštavanjem kodiranja, novih medija i tehnologija u nastavne planove na svim razinama, kao i izvannastavnog informalnog i neformalnog obrazovanja, i u sve vrste obrazovanja i osposobljavanja, što vrijedi i za nastavnike, a u cilju smanjenja i uklanjanja razlika u digitalnim vještinama i poticanja djevojčica i djevojaka da se okrenu karijerama u području znanosti i IKT-a; u tom kontekstu naglašava važnost otvorenih obrazovnih sadržaja kojima se jamči bolji pristup obrazovanju za sve i razmjene najboljih praksi u integriranju rodne perspektive u obrazovanje u području IKT-a;

30.  potiče države članice da uvedu dobno primjereno obrazovanje u području IKT-a u ranim fazama škole s posebnim naglaskom na pružanje nadahnuća djevojčicama da razviju interes i talent u digitalnom području te potiče Komisiju i države članice da promiču obrazovanje djevojčica u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i prirodoslovlja od malih nogu s obzirom na to da se djevojčice u ranoj fazi svog obrazovanja udaljuju od znanosti, tehnoloških predmeta, inženjerstva i matematike zbog rodnih stereotipa koji se s njima povezuju, nedostatka uzora i podjele aktivnosti i igračaka, što dovodi do podzastupljenosti žena u tim predmetima na fakultetima koja se, pak, odražava i na radnim mjestima; stoga naglašava da bi se s pitanjima rodnih stereotipa i digitalnog osposobljavanja trebalo suočiti počevši od sustava osnovnoškolskog obrazovanja preko svih faza obrazovanja sve do obrazovanja odraslih i osposobljavanja osoba koje su isključene s tržišta rada;

31.  potiče Komisiju i države članice da olakšaju obrazovanje i cjeloživotno učenje usmjereno posebno na starije žene za vrijeme njihova radnog vijeka i nakon njega, posebno onima koje imaju njegovateljske obveze i ženama koje su stavile karijeru na čekanje ili se vraćaju na radno mjesto kako ne bi bile zapostavljene u sve bržem prijelazu prema digitalizaciji;

32.  napominje da je obrazovanje u području digitalnih tehnologija, IKT-a i kodiranja u ranoj dobi posebno važno za osnaživanje djevojčica, poticanje da se bave tim područjem i prevladavanje rodnih stereotipa; naglašava da je rastuća zastupljenost žena u visokoškolskim studijima u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i prirodoslovlja (STEM) ključna za povećanje njihove zastupljenosti u digitalnom sektoru;

33.  poziva države članice da riješe problem jaza među spolovima u sektoru IKT-a dodatnim motiviranjem žena i stvaranjem struktura potpore, kao što su uzori, programi mentorstva i profesionalno usmjeravanje, radi povećanja vidljivosti žena; stoga poziva države članice da prilagode obrazovne sustave, prema potrebi, radi promicanja poučavanja i interesa u područjima STEM-a općenito i posebno za studentice;

34.  ističe vrijednost IKT-a, a posebno tečajeva osposobljavanja na internetu, za djevojčice i žene, ali i za osobe s posebnim potrebama, kao što su osobe s invaliditetom i stanovnici ruralnih i udaljenih područja, kao i za mogućnosti rada na daljinu kako bi se unaprijedilo obrazovanje među tim skupinama i povećale njihove mogućnosti financijske neovisnosti;

35.  napominje važnu ulogu i golem potencijal formalnog, informalnog i neformalnog obrazovanja u području umjetnosti i dizajna, kreativnih industrija i kulturnog sektora u osnaživanju žena i djevojčica i poticanju njihova uključivanja u digitalni sektor; stoga naglašava važnost povezivanja STEM-a s područjima ekonomije koja se sastoje od obrazovanja i umjetnosti, čime će STEM postati STEAM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i prirodoslovlje);

36.  poziva Komisiju da promiče digitalne tehnologije kao instrument za smanjenje prepreka pri ulasku na tržište rada u okviru cjeloživotnog učenja te da odredi mjerila na razini EU-a za javna i privatna ulaganja u vještine u vidu postotka BDP-a;

37.  potiče države članice i Komisiju da promiču, posebno s pomoću informativnih kampanja i kampanja podizanja svijesti, sudjelovanje žena u poslovnim sektorima koji se stereotipski smatraju „muškima”, kao što je slučaj s digitalizacijom; naglašava potrebu organiziranja kampanja u vezi s podizanjem svijesti, osposobljavanjem i rodno osviještenom politikom za sve dionike uključene u politiku digitalizacije;

38.  pozdravlja Europski kodeks najboljih praksi za žene u području IKT-a te poziva na njegovu široku i aktivnu provedbu; pozdravlja uspostavu velike koalicije za digitalna radna mjesta na europskoj razini te potiče uključena poduzeća da poseban naglasak stave na zapošljavanje žena i jednake mogućnosti izgradnje njihovih karijera;

39.  poziva Komisiju i države članice da provedu programe namijenjene roditeljima kako bi ih približili informacijskim i komunikacijskim tehnologijama kojima se koriste njihova djeca u cilju unapređenja svijesti odraslih u pogledu mogućih susreta i odnosa koji se mogu pronaći na mreži i smanjenja generacijskog jaza koji postoji u sektoru IKT-a;

40.  ističe važnost unapređenja digitalnih vještina i pismenosti kako bi se ženama koje iz raznih razloga ne posjeduju te konkretne vještine olakšao pristup poduzećima u sektoru IKT-a; ističe da bi neuspjeh u tom pogledu rezultirao još nepovoljnijim položajem žena kada je riječ o pristupu tom sektoru; podsjeća da bi Europski socijalni fond mogao sudjelovati u financiranju tih tečajeva za osposobljavanje;

41.  naglašava važnost uvrštavanja kodiranja, novih medija i tehnologija u nastavne planove na svim razinama i ističe potencijal digitalnih vještina za smanjenje prepreka ulasku na tržište rada; ističe važnost stalnog dijaloga sa socijalnim partnerima kako bi se prevladala rodna neravnoteža u tom području;

42.  apelira na Komisiju da u okviru područja primjene Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, a još konkretnije u vezi sa stvaranjem uključivog e-društva, poveća vidljivost žena u području tehnologije pokretanjem subvencionirane profesure za žene u sektoru IKT-a, uspostavljanjem pilot-projekta u okviru Europskog internetskog sveučilišta posebno usredotočenog na IKT i tehničko inženjerstvo te uvođenjem prilagođenog stipendijskog programa za žene u području IKT-a i novih medija;

43.  poziva Komisiju i države članice, kao i poduzeća, da promiču jednakost spolova u području IKT-a prikupljanjem zbirnih podataka o upotrebi IKT-a raščlanjenih po spolu, razvojem ciljeva, pokazatelja i pragova za praćenje napretka pristupa žena IKT-u i promicanjem primjera najbolje prakse među poduzećima iz sektora IKT-a;

44.  poziva Komisiju i države članice da povećaju svoju potporu osnaživanju žena u digitalnim sektorima i IKT-u u razvojnoj suradnji i vanjskim odnosima EU-a promicanjem digitalnog obrazovanja i omogućivanjem ženskog poduzetništva s pomoću raznih alata, uključujući programe mikrofinanciranja i potporne mreže;

Ulaganje i financiranje poduzetništva

45.  poziva države članice i Komisiju da stave na raspolaganje sredstva kako bi se poboljšao pristup postojećim fondovima te da, po potrebi, ženama poduzetnicama stave na raspolaganje sredstva za osnivanje poslovnih subjekata u sektoru IKT-a i novih digitalnih poduzeća, kao i mreža za mentorstvo i uzajamnu razmjenu namijenjenih ženama, čime bi se potaknule inovacije i ulaganja unutar EU-a; potiče države članice da osiguraju prikladnu financijsku potporu i osposobljavanje ženama koje namjeravaju napraviti karijeru u području digitalizacije kako bi se i u tom sektoru potaknulo žensko poduzetništvo;

46.  smatra da treba obratiti posebnu pozornost pristupu žena financijskim sredstvima i uslugama, osobito u vezi s ciljem Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta koji se odnosi na stvaranje pravih uvjeta za inovativno i konkurentno okružje IKT-a i poboljšanje financijskih mogućnosti za MSP-ove i novoosnovana poduzeća; napominje važnost dostupnosti mikrofinanciranja za žensko poduzetništvo;

47.  poziva Komisiju da u vezi s Digitalnim programom pomno nadzire i procjenjuje primjenu rodno osviještene politike i načela jednakosti spolova pri izradi proračuna u okviru fondova EU-a te u skladu s člankom 7. Uredbe o zajedničkim odredbama o europskim fondovima (Uredba (EU) br. 1303/2013 od 17. prosinca 2013.) te poziva Komisiju i države članice da zajamče uključivanje organizacija žena u odbore koji nadziru financiranje programa kako bi se osigurala provedba ciljanih mjera za jačanje uloge žena u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama; podsjeća na zalaganje Komisije za jednakost spolova pri izradi proračuna;

48.  poziva Komisiju da u vezi s Digitalnim programom uzme u obzir rodnu dimenziju pri analiziranju partnerskog sudjelovanja i izvještavanju o njemu;

49.  poziva Komisiju da u suradnji s Europskom investicijskom bankom pokrene programe potpore u vezi s ulaganjima u sektor IKT-a u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, uključujući povoljne uvjete davanja kredita i zajmova trgovačkim društvima, organizacijama civilnog društva i novoosnovanim poduzećima u sektoru IKT-a u kojima žene čine najmanje 40 % zaposlenih;

50.  poziva Komisiju da podrži i promiče digitalnu poduzetničku kulturu za žene, da potiče i financijski podupire europsku platformu žena za umrežavanje i mentorstvo te da dodatno ojača ulogu žena u postojećim programima; potiče države članice, kao i poduzeća, da oblikuju politike za promicanje raznolikosti koje nadilaze usmjerenost na zapošljavanje žena radi promicanja održivog ekonomskog razvoja i vodstva;

51.  ističe važnu ulogu socijalnih poduzeća i alternativnih poslovnih modela, kao što su uzajamna društva i zadruge, u osnaživanju žena u digitalnom poduzetništvu te povećanju njihove zastupljenosti u digitalnom sektoru; poziva Komisiju i države članice da promiču inicijative u vezi sa socijalnim poduzećima usmjerene na osnaživanje žena i djevojčica u IKT-u;

52.  poziva Komisiju, države članice i sve dionike da više upotrebljavaju Veliku koaliciju za digitalna radna mjesta kako bi poduprli mjere za poboljšanje digitalnih vještina među ženama i djevojčicama, za poticanje zapošljavanja žena u sektoru IKT-a i jače širenje informacija o različitim dostupnim mogućnostima obrazovanja i stručnog usavršavanja;

Borba protiv nasilja nad ženama u digitaliziranom svijetu

53.  poziva na to da se utvrde problemi povezani s primjenom IKT-a i upotrebom interneta radi počinjenja kaznenih djela, prijetnji ženama, uznemiravanja ili nasilja nad njima utemeljenog na mizoginiji, homofobiji ili transfobiji ili bilo kojem drugom obliku diskriminacije; apelira na kreatore politika da se na odgovarajući način pozabave tim pitanjima, uzimajući u obzir posebne skupine žena kojima je zaštita potrebna iz višestrukih razloga te da zajamče uspostavu okvira koji će omogućiti učinkovito postupanje tijela kaznenog progona u vezi s kibernetičkim kriminalom, uzimajući u obzir izazove u vezi s anonimnošću na internetu i mogućom prekograničnom prirodom tih kaznenih djela i zlouporaba; poziva države članice da dodijele sredstva potrebna za provedbu zakona, to jest primjenu postojećih zakona protiv nasilja, zastrašivanja, zlostavljanja i uhođenja na internetu te govora mržnje;

54.  zahtijeva od Komisije da od država članica traži veće napore u progonu homofobnih i transfobnih zločina do kojih dolazi na internetu, kao i ispravnu primjenu važećeg zakonodavstva EU-a u tom području i u području prava žrtava;

55.  zahtijeva od Komisije da predloži zakonodavstvo koje će se pozabaviti sa seksizmom i rodnim stereotipima u obrazovanju i medijima, i to kao dijela pročišćene direktive o jednakom postupanju;

56.  poziva Komisiju da izradi smjernice za svoju komunikaciju i komunikaciju agencija EU-a radi poboljšanja osnaživanja žena i borbe protiv stereotipa i seksizma te podzastupljenosti žena i lažne slike o njima;

57.  poziva Komisiju i države članice da pri provedbi budućeg zakonodavstva EU-a o zaštiti podataka uzmu u obzir promjene u situaciji žena i djevojčica koje su nastale zbog digitalizacije; ističe da voditelji obrade podataka osjetljive podatke mogu upotrijebiti samo u ograničene svrhe te da ih ni pod kojim uvjetima ne smiju dijeliti;

58.  poziva Komisiju i države članice da stave na raspolaganje potrebne resurse kako bi se zajamčilo poštovanje pravila o zaštiti osjetljivih podataka tijekom komunikacije na internetu;

59.  potiče Komisiju da poveća financijsku potporu Infrastrukturi za sigurnije digitalne usluge na internetu koja se financira Instrumentom za povezivanje Europe, a države članice da povećaju financiranje linija za pomoć mladim žrtvama zastrašivanja na internetu; ističe da je dvostruko vjerojatnija mogućnost da će žrtve biti djevojčice nego dječaci;

60.  zahtijeva od Komisije i od država članica da donesu mjere za zaštitu djevojčica od objavljivanja u digitalnom okružju koje ih može potaknuti na štetna ponašanja za njihovo fizičko i psihološko zdravlje; zahtijeva od Komisije da obnovi i proširi program „Safer Internet” (Sigurniji internet), posvećujući posebnu pažnju rodnom pitanju kao jednoj od potrebnih mjera za poboljšanje sigurnosti djevojčica u digitalnom svijetu;

61.  poziva Komisiju da pokrene i podrži programe za e-pismenost i osposobljavanje, kao i kampanje za podizanje razine svijesti, istodobno ukazujući na potencijalne rizike digitalnog svijeta i načine suočavanja s njima namijenjene relevantnim uključenim stranama, kao što su studenti na svim razinama obrazovanja, učitelji te obrazovni stručnjaci i policijski službenici; poziva Komisiju da promiče kampanje protiv seksizma i rodnih stereotipa u društvenim i digitalnim medijima i da upotrijebi potencijal digitalnih medija za iskorjenjivanje stereotipa;

62.  pozdravlja prijedlog Komisije o uključivanju odredbi o sprečavanju, potpori žrtvama, sigurnom povratku i ponovnoj integraciji, kao i ulozi interneta, u svoju Strategiju za iskorjenjivanje trgovine ljudima nakon 2016.; naglašava da je također potrebno riješiti problem zlostavljanja i uhođenja na internetu;

63.  poziva Komisiju i države članice da Europskom institutu za ravnopravnost spolova (EIGE) pruže dovoljno resursa i financijskih sredstava za provođenje istraživanja i prikupljanje podataka o boljem načinu upotrebe digitalnih usluga u korist žena i jednakosti spolova;

64.  poziva institucije, agencije i tijela EU-a, kao i države članice i njihova tijela kaznenog progona, da surađuju i konkretno koordiniraju svoja djelovanja protiv upotrebe IKT-a za počinjenje kaznenih djela trgovine ljudima te zastrašivanja i uhođenja na internetu s obzirom na to da su ona često prekogranične prirode te je koordinacija na razini EU-a ključna za njihov kazneni progon; poziva države članice da preispitaju i možda revidiraju kazneni zakon kako bi se jasno definirali i prepoznali novi oblici digitalnog nasilja, kao i zajamčila uspostava prikladnih načina kaznenog progona; poziva države članice da uspostave portale za izvješćivanje kako bi građani imali svoje sigurno i povjerljivo mjesto na internetu gdje mogu prijaviti zlostavljanje korisnika interneta; poziva na to da se ta pitanja obuhvate Strategijom EU-a o kibernetičkoj sigurnosti i djelovanjem Centra Europola za kibernetički kriminal; poziva Komisiju da promiče osposobljavanje i stvaranje kapaciteta u policiji i pravosudnim tijelima za pružanje potpore žrtvama u digitalnim pitanjima, kao i psihološke potpore tijekom sudskih postupaka povezanih s tim pitanjem;

65.  poziva Komisiju da što prije pripremi potrebne korake kako bi EU ratificirao Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, ne dovodeći u pitanje odgovornost EU-a da razmotri sve potrebne mjere za zaustavljanje i sprečavanje nasilja nad ženama u svim državama članicama i poziva države članice da ratificiraju Istanbulsku konvenciju koja je ključna za iskorjenjivanje nasilja nad ženama, uključujući digitalne oblike nasilja, jer uvodi usklađene pravne definicije i načine kaznenog progona kaznenih djela, kao što su trgovina ljudima i uhođenje, čije počinjenje olakšavaju nove komunikacijske tehnologije;

66.  zahtijeva od Komisije da što prije predstavi europsku strategiju protiv rodnog nasilja koja će sadržavati zakonodavni instrument i baviti se novim oblicima nasilja nad ženama i djevojčicama, kao što su virtualno zlostavljanje, upotreba ponižavajućih slika na internetu, raspačavanje privatnih fotografija i video snimki na društvenim mrežama bez pristanka upletenih osoba, itd.;

67.  poziva Komisiju i države članice da s većom pozornošću nadziru mamljenje preko interneta kojim teroristi regrutiraju mlade žene i prisiljavaju ih da se vjenčaju ili prostituiraju u trećim zemljama;

º

º  º

68.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

27.1.2016

MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja

upućeno Odboru za prava žena i jednakost spolova

o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu

(2015/2007(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Jutta Steinruck

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za prava žena i jednakost spolova da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir „Europski kodeks najboljih praksi za žene i IKT” iz 2013. koji je sastavila Komisija,

–  uzimajući u obzir svoju detaljnu analizu iz 2012. pod naslovom „Žene u sektoru IKT-a”,

–  uzimajući u obzir svoju detaljnu analizu iz 2015. pod naslovom „Osnaživanje žena na internetu”,

A.  budući da žene čine samo 20 % od 2,7 milijuna zaposlenih u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT); budući da su žene podzastupljene na svim razinama u sektoru IKT-a, a posebno na položajima na kojima se donose odluke;

B.  budući da bi se prema procjenama Komisije ulaskom većeg broja žena na tržište digitalnih radnih mjesta BDP u području EU-a mogao povećati za 9 milijardi EUR godišnje;

C.  budući da se u studiji pod naslovom „Žene u sektoru IKT-a” procjenjuje da će do 2020. u tom sektoru u Europi biti 900 000 nepopunjenih radnih mjesta; budući da sektor IKT-a raste velikom brzinom i da se svake godine otvara oko 120 000 novih radnih mjesta;

D.  budući da je manji broj žena i djevojaka u obrazovanju u području IKT-a i nakon toga u zapošljavanju u tom sektoru rezultat više čimbenika, među kojima je i složeno međudjelovanje rodnih stereotipa koji se javljaju već u ranim fazama života i obrazovanja, a prisutni su i tijekom profesionalne karijere;

E.  budući da su čimbenici koji utječu na nižu razinu sudjelovanja žena i djevojaka u obrazovanju i zapošljavanju u sektoru IKT-a brojni te da se razlikuju među državama članicama, ovisno o tome koliko se progresivno određena država članica suočava s problemom rodnih stereotipa i općenito sa segregacijom, kao i s problemima relativnog nedostatka ženskih uzora u sektoru IKT-a i ograničene vidljivosti žena u tom sektoru, posebno na vodećim položajima;

F.  budući da je u sektoru IKT-a prisutna i vertikalna i horizontalna segregacija, koja je čak i veća nego u brojnim drugim sektorima, kao i nerazmjer između obrazovnih kvalifikacija žena i njihova položaja u tom sektoru; budući da većina (54 %) žena u sektoru IKT-a radi na slabo plaćenim i niskokvalificiranim položajima te samo vrlo mali broj žena (8 %) radi na visokokvalificiranim položajima softverskih inženjera; budući da su žene također podzastupljene u donošenju odluka u sektoru IKT-a, gdje su nadređene za samo 19,2 % radnika, u usporedbi s njih 45,2 % u ostalim sektorima;

G.  budući da se pokazalo da se fleksibilnim radom može pomoći ženama da učvrste svoj položaj na tržištu rada;

1.  poziva Komisiju, države članice i socijalne partnere da promiču jednakost spolova, posebno u digitalnom gospodarstvu, predstavničkim tijelima i ustanovama za osposobljavanje, te da promiču ravnotežu u donošenju odluka i da pomno nadziru promjene i kretanja; poziva države članice da prate napredak koji još treba ostvariti i da razmjenjuju najbolje prakse unutar države i među sobom; poziva Komisiju da ažurira postojeće podatke o ženama koje su zaposlene u sektoru IKT-a i da procijeni kakav bi gospodarski učinak imao veći broj žena u tom sektoru;

2.  snažno podupire nastojanja da se poveća udio žena na rukovodećim položajima u EU-u; napominje da bi trebalo razmotriti zakonodavne inicijative za poboljšanje rodne ravnoteže ako se jedan od spolova nalazi u strukturno nepovoljnom položaju na radnom mjestu ili mu se uskraćuje prilika za samoostvarenjem; ističe da su poduzeća uspješnija ako je u njihovim timovima prisutna rodna raznolikost; naglašava da se pri svakom nametanju kvota mora voditi računa o različitim veličinama poduzeća i različitim situacijama u državama članicama;

3.  poziva države članice da riješe problem rodne neravnoteže u sektoru IKT-a isticanjem prednosti koje raznolikost ima za poslovanje i uvođenjem većeg broja snažnijih poticaja i za poduzeća i za žene, kao što su uzori i profesionalno usmjeravanje, a u cilju veće vidljivosti žena; pozdravlja postojeće inicijative Komisije čiji je cilj ojačati mrežne strukture i programe mentorstva kojima se promiče uključivost u digitalnom sektoru; apelira na Komisiju i države članice da obustave blokadu Direktive o ženama u izvršnim odborima i da pokušaju postići dogovor kako bi se poboljšala rodna uravnoteženost među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzama te da njezino područje primjene prošire na sve članove uprava; poziva države članice da pozitivnim mjerama promiču napredovanje karijere žena na svim razinama vodstva u poduzećima;

4.   u kontekstu svih mjera poduzetih u tom području poziva na to da se birokratsko opterećenje poduzeća svede na najmanju moguću mjeru; ističe da prekomjerna birokracija može ugroziti prihvaćanje i dovesti do otpuštanja i preseljenja radnih mjesta; pozdravlja izvedive kompromise postignute dogovorom između poslodavaca i zaposlenika u državama članicama sa snažnom tradicijom suodlučivanja; smatra da je suodlučivanje model najbolje prakse za europska gospodarstva;

5.  ističe da digitalizacija znatno utječe na tržište rada jer mijenja dinamiku zapošljavanja i otvara nove prilike za zapošljavanje i fleksibilnije uvjete rada kao što je rad na daljinu, koji bi mogao poslužiti kao način boljeg usklađivanja poslovnih i obiteljskih obveza i žena i muškaraca;

6.  potiče države članice da prema potrebi prilagode obrazovne sustave u cilju promicanja poučavanja i interesa u tzv. područjima STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) općenito i posebno za studentice; ističe potrebu za stipendiranjem profesorskih mjesta za žene u području IKT-a u cilju stvaranja uzora za djevojke i žene u tom području;

7.  poziva države članice da stvore bolje uvjete za zapošljavanje žena; s tim u vezi ističe ciljeve iz Barcelone i važnost dostupne i cjenovno pristupačne kvalitetne skrbi o djeci za stopu zaposlenosti žena; ističe da su jednake mogućnosti za muškarce i žene u središtu politike jednakosti;

8.   potiče države članice da uvedu porezne sustave i sustave socijalnih naknada kojima neće destimulirati drugog primatelja dohotka u kućanstvu da radi ili da radi više, s obzirom na to da su obično žene drugi primatelji dohotka i da radna mjesta u području IKT-a tu imaju veliku ulogu;

9.  poziva Komisiju da zajamči pomno, stalno i kontinuirano praćenje svakog izdvajanja sredstava EU-a za digitalnu pismenost žena kako bi se spriječila eventualna zlouporaba i zajamčila učinkovita upotreba tih sredstava;

10.  zahtijeva redovnu razmjenu najboljih praksi među svim relevantnim dionicima, uključujući socijalne partnere, kako bi se raspravilo o provedbi rodnog aspekta u okviru Digitalnog programa; poziva Komisiju da i u Digitalni program i u Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta uvrsti socijalnu dimenziju, uključujući načelo jednakosti spolova; poziva Komisiju da se pozabavi tim pitanjem u svojoj inicijativi za program rada za 2016. „Novi početak za roditelje u radnom odnosu”;

11.  pozdravlja Europski kodeks najboljih praksi za žene u području IKT-a te poziva na njegovu široku i učinkovitiju provedbu; pozdravlja uspostavu velike koalicije za digitalna radna mjesta na europskoj razini te potiče uključena poduzeća da poseban naglasak stave na zapošljavanje žena i jednake profesionalne mogućnosti za žene; naglašava da se tim inicijativama može doprinijeti ublažavanju nedostatka kvalificirane radne snage u mnogim državama članicama;

12.  poziva Komisiju i države članice da analiziraju nove oblike zapošljavanja, posebno za žene, u digitalnom dobu i da poduzmu mjere usmjerene na najugroženije skupine; poziva Komisiju i države članice da pronađu načine kako očuvati temeljna prava radnika i socijalnu zaštitu zaposlenika u cilju borbe protiv nesigurnih uvjeta rada; ističe da je potrebno osmisliti nove oblike socijalne zaštite koji će odražavati nove oblike rada te naglašava činjenicu da su žene već iskusile nedostatke socijalne zaštite kada je riječ o novim oblicima rada i da to iskustvo treba uzeti u obzir pri traženju primjerenih rješenja;

13.  uviđa potencijal koji digitalizacija ima za poduzetništvo i ističe da je važno pružiti odgovarajuće strukture financiranja za poduzeća povezana s IKT-om i digitalna start-up poduzeća te posebno poboljšati pristup financiranju za žene poduzetnice;

14.  ističe da i dalje postoje razlike u plaćama i u razvoju karijere muškaraca i žena kada je riječ o ženama koje rade u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija; ističe da se načelo jednake plaće za jednak rad na istom radnom mjestu kako bi se zajamčile pravedne i poštene plaće dovodi u pitanje, premda je ono jedan od temeljnih stupova socijalne pravde na tržištu rada te bi ga stoga trebalo prioritetno štititi; ponavlja da se ne smije dopustiti da se nejednakosti ukorijene u digitalnom gospodarstvu u pogledu jednakih plaća i razvoja karijere; ističe da će se većim sudjelovanjem žena na tržištu rada i povezanim ulaganjima u politike socijalne uključenosti doprinijeti smanjenju razlika u plaćama žena i muškaraca; naglašava važnost kolektivnog pregovaranja i u ekonomiji digitalnog tržišta u cilju zaštite kvalitete i sigurnosti radnih mjesta u doba digitalizacije;

15.  napominje da se unatoč promjenama u društvu strukture još uvijek nisu dovoljno prilagodile i ne omogućavaju ženama da u potpunosti iskoriste te promjene;

16.  ističe da se digitalizacijom na tržištu rada mijenjaju priroda posla i odnosi između poslodavaca i zaposlenika, uključujući mogućnosti i fleksibilnost organizacije posla; naglašava da je zbog tih novih mogućnosti potrebno ponovno razmotriti i iznova definirati termine kao što su mjesto rada i granice radnog vremena; ističe da radnička prava zaposlenika koja su zajamčena zakonima o radu država članica treba zaštititi neovisno o novim oblicima i organizaciji rada kao rezultatu digitalizacije;

17.  pozdravlja brojne mogućnosti i veću fleksibilnost koju digitalno doba pruža zaposlenicima i samozaposlenim osobama, uključujući mogućnosti za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, posebno kada je riječ o situaciji na tržištu rada u kojoj se nalaze roditelji male djece i osobe s invaliditetom; poziva Komisiju i države članice da se pozabave situacijom u pogledu fleksibilnosti rada i sigurnosti radnih mjesta koja je karakteristična za sektor IKT-a, ali istodobno ističe nove izazove koji su povezani s tim razvojem i poziva države članice da se pobrinu za postojanje odgovarajućih odredbi o socijalnoj zaštiti; zagovara pravo radnika da se „isključe” izvan dogovorenog radnog vremena;

18.  skreće pozornost na činjenicu da trend prelaska na fleksibilnije oblike rada koji uvjetuje digitalizacija može također dovesti do nestabilnih oblika zaposlenja; naglašava da psihički problemi povezani s poslom, kao što je sindrom izgaranja, koji su prouzročeni stalnom dostupnošću predstavljaju ozbiljan rizik; stoga se zalaže za potpuno pridržavanje propisanih razdoblja odmora za radnike i ističe da je potrebno poštovati dogovore o radnom vremenu u okviru ugovora o radu s fleksibilnim radnim vremenom kako bi se zadržale granice radnog vremena definirane zakonima o radu pojedinačnih država članicama;

19.  ističe da se potražnji za novim vještinama, posebno u području IKT-a, treba pristupiti kroz osposobljavanje kao i kroz dodatno obrazovanje, aktivne mjere na tržištu rada i cjeloživotno učenje u cilju promicanja digitalne pismenosti i rješavanja postojeće rodne neravnoteže kako bi se povećao broj visokokvalificiranih kandidata; ističe važnost unapređenja digitalnih vještina i pismenosti kako bi se ženama koje iz raznih razloga ne posjeduju te konkretne vještine olakšao pristup poduzećima u sektoru IKT-a; ističe da bi neuspjeh u tom pogledu rezultirao još nepovoljnijim položajem žena kada je riječ o pristupu tom sektoru; podsjeća da bi Europski socijalni fond mogao sudjelovati u financiranju tih tečajeva za osposobljavanje;

20.  naglašava da se e-učenje treba više koristiti kao način na koji žene smanjene pokretljivosti mogu steći kvalifikacije i vještine;

21.  ističe važnost učenja vještina u području IKT-a u ranoj dobi i poziva države članice da se pobrinu za to da se djevojke potiče na slušanje predmeta iz područja IKT-a tijekom cijelog obrazovanja; preporuča da se ondje gdje je to potrebno uz tradicionalne predmete uvrsti i digitalna pismenost; naglašava činjenicu da su neke države članice (Njemačka, Španjolska, Švedska) uvele politike čiji je cilj potaknuti pozitivnu rodnu ravnotežu u zanimanjima u području IKT-a u Europi i da su te politike usmjerene prije svega na promicanje studija i karijere u području IKT-a za djevojke i žene od rane dobi; ističe važnost dostupnog učenja vještina u području IKT-a i poziva države članice da djevojke i žene neovisno o njihovoj ekonomskoj situaciji potiču na razvoj vještina u području IKT-a uz pomoć u potpunosti financiranog naukovanja i stažiranja;

22.  mišljenja je da žene starije od 55 godina češće imaju lošije e-vještine zbog nedostatka cjeloživotnog učenja i da za starije osobe s ograničenim e-vještinama koje traže posao digitalizacija predstavlja veliku prepreku; poziva Komisiju i države članice da podrže cjeloživotno učenje, osposobljavanje i programe namijenjene pripremi za bolju prilagodbu ili moguću promjenu karijere u skladu s rastućom potrebom za e-vještinama u mnogo različitih sektora, posebno kada je riječ o ženama starijim od 55 godina, kako bi ih se zaštitilo od isključenosti s tržišta rada;

23.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu odgovarajuće mjere kako bi privukle znatno veći broj žena da se odluče za karijeru u digitalnom sektoru; ističe da je važno osnažiti žene i u potpunosti iskoristiti njihov potencijal i talente kako bi se popunila radna mjesta i kako bi se žene uključilo u sektor IKT-a u cilju jačanja europskog gospodarstva i poboljšanja prilika za zapošljavanje žena; naglašava važnost uvrštavanja kodiranja, novih medija i tehnologija u nastavne planove na svim razinama i ističe potencijal digitalnih vještina za smanjenje prepreka ulasku na tržište rada; ističe važnost stalnog dijaloga sa socijalnim partnerima kako bi se prevladala rodna neravnoteža u tom području.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.1.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

8

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Jane Collins, Lampros Fountoulis, Arne Gericke, Thomas Händel, Marian Harkin, Rina Ronja Kari, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Sven Schulze, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Amjad Bashir, Lynn Boylan, Miapetra Kumpula-Natri, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Evelyn Regner, Michaela Šojdrová

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Eleonora Evi, Czesław Hoc, Anneli Jäätteenmäki

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

18.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

6

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Maria Arena, Catherine Bearder, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Mary Honeyball, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Angelika Mlinar, Angelika Niebler, Maria Noichl, Marijana Petir, João Pimenta Lopes, Terry Reintke, Jordi Sebastià, Michaela Šojdrová, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Biljana Borzan, Rosa Estaràs Ferragut, Arne Gericke, Kostadinka Kuneva, Constance Le Grip, Dubravka Šuica, Marc Tarabella, Monika Vana

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Mike Hookem

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

24

+

ALDE

Catherine Bearder, Beatriz Becerra Basterrechea, Angelika Mlinar

EFDD

Daniela Aiuto

GUE/NGL

Malin Björk, Kostadinka Kuneva, João Pimenta Lopes

PPE

Rosa Estaràs Ferragut, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Elisabeth Köstinger, Constance Le Grip, Angelika Niebler, Dubravka Šuica

S&D

Maria Arena, Biljana Borzan, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Mary Honeyball, Maria Noichl, Marc Tarabella

VERTS/ALE

Terry Reintke, Jordi Sebastià, Monika Vana

6

-

ECR

Arne Gericke, Jadwiga Wiśniewska, Jana Žitňanská

EFDD

Mike Hookem

PPE

Marijana Petir, Anna Záborská

1

0

PPE

Michaela Šojdrová

Značenje simbola:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  uzdržani

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0218.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0312.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0351.

(4)

SL C 264 E, 13.09.2013., str. 75.

(5)

Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0074.

(6)

Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0377.

(7)

SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

(8)

SL L 101, 15.04.2011., str. 1.

(9)

https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/news/women-active-ict-sector

Pravna napomena