Postupak : 2015/2094(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0053/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0053/2016

Rasprave :

PV 27/04/2016 - 21
CRE 27/04/2016 - 21

Glasovanja :

PV 28/04/2016 - 4.67
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0203

IZVJEŠĆE     
PDF 714kWORD 323k
5.4.2016
PE 569.470v04-00 A8-0053/2016

o radnicama i njegovateljicama u kućanstvu u EU-u

(2015/2094(INI))

Odbor za prava žena i jednakost spolova

Izvjestiteljica: Kostadinka Kuneva

Izvjestiteljica za mišljenje (*):

Tania González Peñas, Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

(*)  Pridruženi odbori – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o radnicama i njegovateljicama u kućanstvu u EU-u

(2015/2094(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegovu preambulu i članke 3. i 6.,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezine članke 1., 3., 5., 27., 31., 32. i 33., 47.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a posebno njezin članak 4. stavak 1. kojim se zabranjuju ropstvo i prisilni rad te članak 14. kojim se zabranjuje diskriminacija,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

–  uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju od 3. svibnja 1996., a posebno njezin dio I., dio II. i članak 3.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. lipnja 2014. o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020. (COM(2014)0332),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. listopada 2010. o radnicama u nesigurnom položaju(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2010. o netipičnim ugovorima, osiguranim profesionalnim putovima, fleksigurnosti i novim oblicima socijalnog dijaloga(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. rujna 2001. o uznemiravanju na radnom mjestu(3),

–  uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) iz 2013. naslovljeno „Žene, muškarci i radni uvjeti u Europi”,

–  uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz 2008. naslovljeno „Mjere za suzbijanje neprijavljenog rada u Europskoj uniji” i njezino izvješće iz 2013. naslovljeno „Suzbijanje neprijavljenog rada u 27 država članica i u Norveškoj: pristupi i mjere od 2008.”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. svibnja 2007. o promicanju dostojanstvenog rada za sve(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. svibnja 2006. naslovljenu „Promicanje dostojanstvenog rada za sve – doprinos EU-a provedbi programa za dostojanstven rad u svijetu” (COM(2006)0249),

–  uzimajući u obzir izvješće Agencije za temeljna prava (FRA) iz 2015. naslovljeno „Teško iskorištavanje radnika: migracija radnika unutar Europske unije ili u Europsku uniju. Obveze država i prava žrtava”,

–  uzimajući u obzir izvješće Agencije za temeljna prava iz 2011. naslovljeno „Migranti u neregularnoj situaciji zaposleni u privatnom domaćinstvu: Izazovi vezani uz temeljna prava u Europskoj Uniji i zemljama članicama”,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka)(5),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 16. listopada 2014. o razvijanju uslužnih djelatnosti za obitelji s ciljem povećanja stope zaposlenosti i promicanja ravnopravnosti spolova na radnom mjestu,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca nakon 2015.(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2015. o napretku u području jednakosti žena i muškaraca u EU-u 2013.(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. studenog 2008. koja sadrži preporuke Komisiji u vezi s primjenom načela o jednakim plaćama za muškarce i žene(8),

–  uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz 2007. naslovljeno „Radni uvjeti u Europskoj uniji: rodna perspektiva”,

–  uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz 2014. naslovljeno „Sektor rezidencijalne skrbi: uvjeti rada i kvaliteta radnog mjesta”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2014. o migranticama bez osobnih dokumenata u Europskoj uniji(9),

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji od 18. prosinca 1990.,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o pravnom statusu radnika migranata od 24. studenog 1977.,

–  uzimajući u obzir Bečku konvenciju od 18. travnja 1961. o diplomatskim odnosima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom od 13. prosinca 2006.,

–  uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz 2011. naslovljeno „Inicijative tvrtki za zaposlenike koji skrbe o djeci ili odraslima s invaliditetom”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2011. o položaju žena koje se bliže dobi za umirovljenje(10),

–  uzimajući u obzir zajedničko izvješće Odbora za socijalnu zaštitu i Europske komisije od 10. listopada 2014. naslovljeno „Odgovarajuća socijalna zaštita za potrebe dugoročne skrbi u društvu koje stari”,

–  uzimajući u obzir izvješće Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta iz 2015. naslovljeno „Rad i skrb: mjere za usklađivanje u vremenima demografskih promjena”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Stručne skupine za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 26. svibnja 2010. o profesionalizaciji poslova u kućanstvu(11),

–  uzimajući u obzir Konvenciju br. 189 Međunarodne organizacije rada i Preporuku br. 201 o dostojnom radu za radnike u kućanstvu usvojene 16. lipnja 2011. na Međunarodnoj konferenciji rada Međunarodne organizacije rada,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća kojom se države članice ovlašćuju da u interesu Europske unije ratificiraju Konvenciju Međunarodne organizacije rada o dostojnom radu za domaće radnike iz 2011. (Konvencija br. 189.)(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o predloženoj Konvenciji Međunarodne organizacije rada dopunjenoj preporukom o radnicima zaposlenima u kućanstvima(13),

–  uzimajući u obzir izvješća Međunarodne organizacije rada IV(1) i IV(2) naslovljena „Dostojanstven rad za radnike u kućanstvu” sastavljena za 99. sjednicu Međunarodne konferencije rada održanu u lipnju 2010. te izvješća IV(1) i IV(2) (objavljena u dva sveska) naslovljena „Dostojanstven rad za radnike u kućanstvu” sastavljena za 100. sjednicu Međunarodne konferencije rada održanu u lipnju 2011.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0053/2016),

A.  budući da se prema Konvenciji br. 189 Međunarodne organizacije rada radnikom u kućanstvu smatra svaka osoba koja u okviru radnog odnosa obavlja poslove u kućanstvu, bez obzira na to radi li u jednom ili u više kućanstava, dok se osoba koja obavlja kućanske poslove samo povremeno ili sporadično te joj to nije zanimanje ne smatra radnikom u kućanstvu;

B.  budući da „njega” znači rad koji se obavlja u javnim ili privatnim institucijama ili u privatnom kućanstvu odnosno kućanstvima, u cilju pružanja osobne njege djeci, starijim ili bolesnim osobama ili osobama s invaliditetom; budući da njegu mogu pružati profesionalni njegovatelji koje mogu zapošljavati javni ili privatni subjekti ili obitelji ili koji mogu biti samozaposleni i/ili njegu također mogu pružati neprofesionalni njegovatelji koji su obično članovi obitelji;

C.  budući da naziv „radnici u kućanstvu i njegovatelji” uključuje različite grupe radnika, uključujući, ali ne ograničavajući se na, radnike koji stanuju u kućanstvu u kojem rade, vanjske radnike, radnike koji rade po nekoliko sati u više kućanstava, obiteljske radnike, dnevne ili noćne njegovatelje, dadilje, radnike „au pair” i vrtlare, čija se stvarnost i radni uvjeti mogu znatno razlikovati;

D.  budući da je prema podacima Međunarodne organizacije rada u sektoru rada u kućanstvu 2010. bilo zaposleno više od 52 milijuna radnika u cijelom svijetu te dodatnih 7,4 milijuna radnika u kućanstvu mlađih od 15 godina, što predstavlja između 5 % i 9 % svih zaposlenih u industrijaliziranim zemljama; budući da prema podacima Međunarodne organizacije rada većinu radnika u tom sektoru čine žene, koje su na svjetskoj razini 2010. predstavljale 83 % svjetske radne snage u kućanstvu, dok je u EU-u taj postotak iznosio 88 %, odnosno 2,5 milijuna žena; budući da taj sektor karakterizira znatan udio žena; budući da radnici u kućanstvu i njegovatelji uvelike doprinose ciljevima u pogledu jednakosti spolova u okviru strategije Europa 2020. jer mnogim obiteljima u EU-u omogućuju učinkovitu infrastrukturu za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

E.  budući da profesionalizacija podrazumijeva da se radnicima u određenom sektoru priznaju prava u vezi sa zaposlenjem i prava na socijalnu zaštitu istovjetna pravima koja uživaju radnici koji rade na temelju ugovora o radu reguliranih zakonom, uključujući pristojnu plaću, regulirano radno vrijeme, plaćeni godišnji odmor, sigurnost i zdravlje na radnom mjestu, mirovinu, roditeljski dopust i bolovanje, naknadu u slučaju invalidnosti, pravila o otpuštanju ili raskidu ugovora, pravnu zaštitu u slučaju zlostavljanja i pristup osposobljavanju; budući da se profesionalizacija sektora rada u kućanstvu i njege može ostvariti kombinacijom javnog financiranja (porezne olakšice), socijalnog financiranja (obiteljski dodatak, potpore poduzećima, uzajamna društva i zdravstveno osiguranje, radnička vijeća itd.) i privatnog financiranja (privatne osobe koje plaćaju usluge);

F.  budući da su rad na crno i izrabljivanje rasprostranjeni u oba sektora;

G  budući da su glavna obilježja rada u kućanstvu i njege sljedeća: nestabilnost zaposlenja, geografska mobilnost, ad hoc radno vrijeme, sezonski rad, smjene, nesigurnost radnog mjesta, povremeni rad i rad koji uglavnom nije prijavljen;

H.  budući da je prema podacima Međunarodne organizacije rada 29,9 % radnika u kućanstvu potpuno izuzeto iz nacionalnih zakona o radu te je do danas rad radnika u kućanstvu i njegovatelja u EU-u vrlo rijetko i nejednako reguliran u državama članicama, zbog čega se oni često ne smatraju tipičnim ili regularnim radnicima te stoga imaju vrlo ograničena radna prava i pristup socijalnoj skrbi(14);

I.  budući da se radnicima u kućanstvu i njegovateljima koji su izuzeti iz zakonodavstva o radu ne može jamčiti sigurno i zdravo radno okruženje i da su izloženi znatnoj diskriminaciji u pogledu razine prava i zaštite koja im se pruža u odnosu na opće standarde u državi, osobito u slučajevima u kojima je rad u kućanstvu reguliran posebnim zakonodavstvom i/ili kolektivnim pregovaranjem umjesto da je jednostavno obuhvaćen općim zakonom o radu; budući da povrh toga oni nemaju pravo sudjelovati u sindikatima ili drugim oblicima kolektivnog pregovaranja, nisu upućeni kako sudjelovati u njima ili se pak susreću s poteškoćama u takvom sudjelovanju, zbog čega su posebno ranjivi, posebno zbog ograničene razine socijalnog osiguranja (osobito u pogledu naknade za nezaposlene, osiguranja u slučaju bolesti ili nezgode, kao i rodiljnog i roditeljskog dopusta i drugih dopusta radi skrbi) i zbog toga što često nisu obuhvaćeni zaštitom od otpuštanja;

J.  budući da je poštovanje i primjena postojećih nacionalnih zakona o zaštiti radničkih prava radnika u kućanstvu i njegovatelja i dalje neriješeno pitanje u nekim državama članicama;

K.  budući da se u većini država članica rad u kućanstvu obavlja kao neprijavljeni rad u okviru sivog gospodarstva, čime se omogućuje nejednako postupanje, zlostavljanje ili uznemiravanje jer su ti radnici „nevidljivi” i izolirani od drugih radnika koji obavljaju slične dužnosti i zadatke;

L.  budući da bi se odgovarajućom regulacijom u tom sektoru pridonijelo borbi protiv neprijavljenog rada;

M.  budući da su se sektorske potporne mjere, kao što su švedska porezna olakšica na usluge u području kućanskih poslova, francuski „bonovi za zaposlenje u uslužnim djelatnostima” ili belgijski „bonovi za uslužne djelatnosti”, pokazale učinkovitima u pogledu smanjenja stope neprijavljenog rada, poboljšanja radnih uvjeta i priznavanja regularnih radnih prava radnicima u kućanstvu i njegovateljima;

N.  budući da se procjenjuje da većinu njegovateljskih poslova u EU-u trenutačno obavljaju neformalni, neplaćeni njegovatelji koji se i sami mogu smatrati ranjivom skupinom zbog sve većeg pritiska koji se na njih vrši kako bi pružali sofisticiraniju i tehnički napredniju njegu; budući da žene čine 80 % njegovatelja i da to utječe na stopu zaposlenosti žena, ravnotežu između privatnog i poslovnog života, jednakost spolova i zdravo starenje;

O.  budući da su u sektoru rada u kućanstvu, u kojem su zaposlene većinom žene, stvoreni povoljni uvjeti za iskorištavanje radnika; budući da je riječ o teškom kršenju temeljnih prava protiv čega radnici u nezakonitoj situaciji i građani EU-a moraju biti zaštićeni; budući da samo četiri države članice pružaju jednaku zaštitu protiv iskorištavanja radnicima iz EU-a i onima iz trećih zemalja koji nisu prijavljeni;

P.  budući da je Agencija za temeljna prava rad u kućanstvu i njezi proglasila jednim od sektora u EU-u s najvećim rizikom od iskorištavanja radnika; budući da se to iskorištavanje često manifestira nepostojanjem formalnog ugovora ili ugovorima koji nisu istovjetni stvarnim zadaćama koje osoba obavlja, preniskim plaćama, neredovitim isplatama plaća, a često i neisplaćivanjem plaće, predugim radnim vremenom, nedostatkom godišnjeg odmora ili seksualnim, rasnim ili seksističkim zlostavljanjem;

Q.  budući da se od radnika u kućanstvu često traži da rade prekovremeno i da 45 % njih nema pravo na tjedni dopust ili plaćeni godišnji odmor(15); budući da radnici i njegovatelji koji stanuju u kućanstvu u kojima rade imaju posebne odgovornosti i zadatke zbog kojih ne mogu odjedanput uzeti dovoljno dana za odmor;

R.  budući da više od trećine radnica u kućanstvu nema pravo na rodiljni dopust ili na s njime povezana prava i doplatke(16) i da radnici u kućanstvu i njegovatelji u nekim državama članicama nemaju pravo na naknadu za nezaposlene;

S.  budući da su mnogi poslovi u području zdravlja i njege u nekim državama članicama i dalje loše plaćeni, da se za njih često ne nude formalni ugovori ili druga radnička prava te da nisu privlačni zbog visokog rizika od fizičkog i emocionalnog stresa, opasnosti od profesionalnog izgaranja i nemogućnosti napredovanja u karijeri; budući da se u tom sektoru nudi vrlo malo prilika za obuku i da su u njemu, štoviše, uglavnom zaposlene starije osobe, žene i migranti;

T.  budući da radnici u kućanstvu često rade u bijednim i opasnim uvjetima ili nisu prošli prikladnu obuku za posebne zadatke koji mogu dovesti do ozljeda na radu; budući da bi iste odredbe u pogledu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu trebale biti zajamčene svim radnicima i njegovateljima u kućanstvu, bez obzira na vrstu zaposlenja, tj. za formalno zaposlene radnike i za radnike koje izravno zapošljavaju privatna kućanstva;

U.  budući da mjesto na kojem ti ljudi rade nije razlog za izuzeće poslodavaca od obveze ispunjavanja zahtjeva u pogledu zdravlja i sigurnosti te prevencije rizika, kao ni od obveze poštovanja privatnosti onih koji na mjestu rada moraju prenoćiti;

V.  budući da radnici „au pair” ulaze u skupinu radnika u kućanstvu koji se često ne smatraju regularnim radnicima; budući da mnoga izvješća pokazuju da to može dovesti do izrabljivanja, primjerice prisiljavanjem radnika „au pair” da rade prekomjeran broj sati; budući da se radnicima „au pair” mora pružiti zaštita istovjetna onoj koja se pruža ostalim radnicima u kućanstvu;

W.  budući da većinu radnika u kućanstvu i njegovatelja čine migrantice, koje su većinom u nereguliranoj situaciji, mnoge su maloljetne ili ulaze u kategoriju povremenih radnika ili radnika čija prava i kvalifikacije nisu priznati te koje često nisu upućene u svoja prava, imaju ograničen pristup javnim uslugama ili imaju poteškoća u pristupu tim uslugama, ne poznaju dovoljno dobro lokalni jezik i nisu socijalno uključene;

X.  budući da radnici migranti, poput radnika u kućanstvu, mogu biti izloženi višestrukoj diskriminaciji i da su u posebnoj opasnosti od nasilja i diskriminacije na temelju spola jer često rade u lošim i nepropisnim uvjetima; budući da treba poduzeti konkretne napore da se spriječi zlostavljanje takvih radnika, neredovita isplata njihovih plaća te nepošteni otkazi i seksualno zlostavljanje radnika i nasilje nad njima;

Y.  budući da su migranti u nezakonitoj situaciji koji posao traže u kućanstvima posebno izloženi opasnosti od diskriminacije i iskorištavanja; budući da njihov nezakoniti status odvraća te osobe od toga da se brane i traže pomoć jer se boje da ne budu otkrivene i deportirane; budući da bezobzirni zaposlenici tu situaciju iskorištavaju;

Z.  budući da su radnice migrantice s neovlaštenim boravkom često izložene zabrinjavajućoj razini diskriminacije te da ne prijavljuju slučajeve zlostavljanja, nepravednog otpuštanja, neisplaćivanja plaća, nasilja, diskriminacije, lošeg postupanja, prisilnog rada, podčinjenosti ili prisilnog zadržavanja zbog nepoznavanja svojih prava, prepreka kao što su one jezične ili straha od uhićenja, deportacije ili gubitka posla;

AA.  budući da migrantice često donesu odluku ili se dovede do situacije da potraže zaposlenje u sektoru rada u kućanstvu ili njege jer se takva mjesta smatraju privremenima i ne zahtijevaju visoku razinu stručnosti;

AB.  budući da je sve veća potražnja za uslugama pomoći u kućanstvu i skrbi o djeci, osobama s invaliditetom i starijim osobama dovela do rasta udjela žena među migrantima koji dolaze u Europu;

AC.  budući da su migrantice često prisiljene raditi na crno;

AD.  budući da su neke vanjske agencije u određenim slučajevima povezane s trgovanjem ženama i s mrežama prisilnog rada ili drugim kriminalnim aktivnostima koje uključuju nezakonito zapošljavanje i različite oblike iskorištavanja žena; budući da prema podacima Eurostata 80 % prijavljenih žrtava trgovanja ljudima čine žene, pri čemu su 19 % njih žrtve radnog iskorištavanja, uključujući za potrebe rada u kućanstvu;

AE.  budući da se pozornost treba posvetiti dječjem radu, uznemiravanju i učestalom uskraćivanju radničkih prava u sektoru rada u kućanstvu, osobito u diplomatskim kućanstvima trećih zemalja koja se nalaze u državama članicama s obzirom na to da u većini takvih slučajeva radnici u kućanstvu u EU većinom ulaze s drugačijom radnom dozvolom od one koju imaju drugi radnici migranti koji rade u kućanstvu i da se ta kućanstva pozivaju na načelo ekstrateritorijalnosti;

AF.  budući da je integracija migranata u tržište rada važan korak prema socijalnoj i kulturnoj uključenosti;

AG.  budući da postoji snažan razvoj generacijske dimenzije u udjelu nestandardnih ili atipičnih ugovora koje uglavnom dobivaju mlade žene;

AH.  budući da je rad u kućanstvu i njezi socijalna konstrukcija patrijarhalnih društava koja podrazumijeva aktivnosti kojima se bavi jedan spol te se tradicionalno rijetko priznaje i slabo je vidljiva te da današnja društva taj rad ne smatraju radom koji ima određenu vrijednost; budući da se ni plaćeni radnici u kućanstvu i njegovatelji ne cijene dovoljno, da nisu primjereno plaćeni ni zaštićeni, a njihov radni odnos nije reguliran, unatoč doprinosu koji ti radnici daju u pogledu pružanja njege i dobrobiti milijunima kućanstvima;

AI.  budući da je rad radnika u kućanstvu i njegovatelja često podcijenjen i stoga potplaćen te koči napore tih radnika da postanu neovisni i zarade dovoljno za dostojanstven život i uzdržavanje obitelji;

AJ.  budući da žene snose mnogo veću odgovornost za kućanske poslove nego muškarci te da se ta odgovornost ne cijeni novčano niti se priznaje njezina vrijednost; budući da je stopa zaposlenosti žena povezana s njihovim obiteljskim obvezama; budući da više od 20 milijuna europskih građana (od kojih dvije trećine čine žene) skrbe za odrasle uzdržavane osobe, zbog čega ne mogu biti zaposleni na puno radno vrijeme, što dovodi do povećanja razlike u plaćama među spolovima te dovodi žene koje su blizu umirovljenja u veću opasnost od siromaštva u starosti;

AK.  budući da se većinu zadataka koje obuhvaćaju rad i njega u kućanstvu i njega smatra „ženskim poslovima” niske vrijednosti, zbog čega žene u tom sektoru imaju niže plaće od žena koje obavljaju većinu drugih poslova, ili čak isti tip posla u drugim sektorima, te niže plaće od muškaraca koji rade u kućanstvu;

AL.  budući da, unatoč poznatom trendu prema kojem je gotovo 20 % europskog stanovništva starije od 65 godina i unatoč procjeni da će do 2050. taj udio doseći 25 %, oko 80 % vremena utrošenog na njegu starijih osoba ili osoba s invaliditetom (što bi značilo nekoliko dana tjedno ili svaki dan) i dalje ulažu neformalni i/ili obiteljski njegovatelji; također, unatoč sve većem broju njegovatelja u EU-u, najveći dio neslužbenih njegovatelja čine žene (obično supruge, sredovječne kćeri ili snahe) u dobi od 45 do 75 godina;

AM.  budući da su se zbog mjera štednje koje su uvedene zbog krize smanjila javna ulaganja u sektor njege te su zbog toga mnoge osobe, a najviše žene, bile prisiljene skratiti radno vrijeme ili se vratiti kućama kako bi se mogle brinuti za osobe kojima je potrebna njega, starije osobe, bolesne osobe ili djecu;

AN.  budući da sve veći broj starijih osoba, sve manji broj osoba radne dobi i ograničenja javnog proračuna znatno utječu na socijalne usluge i budući da će to utjecati i na osobe koje istovremeno rade i nekoga njeguju, često u otežanim okolnostima;

AO.  budući da su financijska i socijalna kriza te mjere štednje uvedene u Europskoj uniji snažno pogodile njezine građane i stanovnike, povećale nesigurnost zaposlenja, siromaštvo, nezaposlenost i socijalnu isključenost te dovele do ograničenog pristupa ili nemogućnosti pristupa javnim i socijalnim uslugama;

AP.  budući da trenutačni politički modeli za dugoročnu skrb u većini država članica ne odgovaraju potrebama našeg društva koje stari te da većina država članica u okviru svojih političkih inicijativa još nije razmotrila pitanje demografskih promjena;

AQ.  budući da su se znatno promijenile navike, običaji i oblici obitelji, zbog čega je potrebno sve više radnika u sektoru rada u kućanstvu te neminovno nastaju nove potrebe za skrbi i potporom u modernim kućanstvima, posebice za žene koje rade izvan kuće i obitelji samohranih roditelja;

AR.  budući da mnoge osobe kojima je potrebna njega žive u područjima u kojima nedostaju javne usluge, u izoliranim područjima ili u područjima koje karakteriziraju druge okolnosti koje otežavaju njihov pristup profesionalnim njegovateljima ili javnim ili privatnim ustanovama za njegu te budući da se o tim osobama katkad brinu neprofesionalni njegovatelji koji su često, ali ne i uvijek, članovi njihove obitelji;

AS.  budući da u više država članica ne postoji kvalitetna služba za pružanje njege koja bi bila dostupna svima bez obzira na prihode, tj. usluge moraju biti pristupačne i dostupne svim korisnicima i njihovim obiteljima;

AT.  budući da zbog sve dužih lista čekanja na usluge potpore i skrbi raste i ovisnost o radnicima i njegovateljima u kućanstvu, zbog čega su osobe koje ovise o tim uslugama često žrtve siromaštva i socijalne isključenosti;

AU.  budući da je pružanje primjerene zaštite osobama s invaliditetom, starijima, bolesnima, osobama kojima je potrebna njega i maloljetnicima temeljno načelo EU-a, a sektor rada u kućanstvu i njege ključan je kako bi se zajamčilo poštovanje tog načela;

AV.  budući da je niz usluga potpore u kući i ustanovama te drugih usluga potpore zajednice, uključujući osobnu pomoć, uvršten u članke 19. i 26. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

AW.  budući da cjenovno dostupne radnice u kućanstvu i njegovateljice imaju važnu gospodarsku i društvenu ulogu jer oslobađaju većinom druge žene, omogućujući im da razvijaju svoje karijere i uživaju u društvenom životu jer svojim poslodavcima omogućuju postizanje bolje ravnoteže između privatnog i poslovnog života te jer mnogim ljudima omogućuju da budu raspoloživi za zaposlenje;

AX.  budući da usluge koje se pružaju u kućanstvu, rad u obiteljima i kućna njega potencijalno mogu poboljšati gospodarsku i socijalnu koheziju u EU-u;

AY.  budući da je taj sektor gospodarski važan i nudi mogućnost zaposlenja velikom dijelu radne snage, osobito niskokvalificiranim radnicima;

AZ.  budući da je sektor rada u kućanstvu i njege sektor u kojem se otvaraju nova radna mjesta; budući da ta radna mjesta moraju biti visokokvalitetna jer radnici u tom sektoru svojim radom mnogima omogućavaju obavljanje gospodarskih i društvenih aktivnosti izvan doma;

BA.  budući da se regulacijom i prijavljivanjem rada u kućanstvu i njege poboljšava kvaliteta života ljudi koji obavljaju takve poslove, omogućuju im se socijalne usluge i zaštita protiv zlostavljanja i diskriminacije, smanjuje se opasnost od siromaštva, marginalizacije, stigmatizacije i narušavanja ugleda te se također poslodavcima bolje jamči kvaliteta usluge i pridonosi se povećanju prihoda za fondove socijalne sigurnosti država članica;

BB.  budući da je u nekim državama članicama široko rasprostranjena praksa zapošljavanja radnika i njegovatelja u kućanstvu potpisivanjem bilateralnih sporazuma između radnika i vlasnika kućanstva ili uzdržavane osobe, a ne putem formalnih načina poput državnih struktura ili društava i poduzeća;

BC.  budući da radnici i njegovatelji u kućanstvu imaju pravo na dostojanstven život i na to da se vodi računa o njihovim potrebama za dobrim poslom, ravnotežom između obiteljskog i privatnog te poslovnog života, posebno kad je riječ o radnicima koji stanuju u kućanstvu u kojem rade, te da moraju imati jednaka socijalna i radna prava kao i ostali radnici;

BD.  budući da Konvencija br. 189 Međunarodne organizacije rada i Preporuka br. 201 o dostojnom radu za radnike u kućanstvu predstavljaju povijesni skup međunarodnih standarda čiji je cilj poboljšanje radnih uvjeta za desetke milijuna radnika u kućanstvu u cijelom svijetu; budući da većinu radnika u kućanstvu čine žene i da su nove norme iz Konvencije br. 189 Međunarodne organizacije rada važan korak u promicanju ravnopravnosti spolova u radnom okruženju i u jamčenju jednakih prava za žene te zakonske zaštite; budući da od 22 države koje su ratificirale tu Konvenciju samo su njih šest države članice EU-a (Belgija, Finska, Njemačka, Irska, Italija i Portugal);

BE.  budući da je cilj Konvencije br. 189 Međunarodne organizacije rada pravno priznavanje radnika u kućanstvu, proširivanje prava svih radnika u kućanstvu i sprečavanje kršenja njihovih prava i zlostavljanja;

BF.  budući da je 48 država već ratificiralo Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji (1990.) i da ju je još 18 država potpisalo, ali da je do danas nije potpisala ni ratificirala nijedna država članica EU-a;

BG.  budući da radnici i njegovatelji u kućanstvu znatno doprinose sustavima socijalne zaštite, ali je njihova uloga često nedovoljno zastupljena, pogrešno shvaćena ili ignorirana ili izuzeta iz rasprava o reformama u tom području;

BH.  budući da se uvjeti zapošljavanja radnika u kućanstvu i njegovatelja uvelike razlikuju među državama članicama te mogu uključivati potplaćene radnike, neprijavljene radnike, radnike s neovlaštenim boravkom i radnike migrante bez ugovora, kao i slučajeve u kojima rad u kućanstvu i njega spadaju pod javne socijalne usluge ili privatne socijalne usluge koje pružaju poduzeća, agencije, udruge i zadruge ili slučajeve u kojima privatni subjekti izravno zapošljavaju radnike;

BI.  budući da su muškarci također zaposleni u sektoru rada u kućanstvu, osobito kao njegovatelji u EU-u, te im je stoga potrebno zajamčiti istu razinu zaštite i potpore kako bi se spriječila bilo kakva diskriminacija na temelju spola i kako bi se zajamčila jednakost u pogledu mogućnosti na tržištu rada, u skladu s člancima 19. i 153. UFEU-a;

BJ.  budući da većina osoba koje zapošljavaju radnike u kućanstvu nije upoznata s njihovim obavezama i pravima;

BK.  budući da inspekcija rada često ne pokriva rad u kućanstvu zbog toga što se u većini država članica ne provodi nadzor nad tim sektorom;

BL.  budući da je pristup pravosudnim mehanizmima često otežan kad je riječ o slučajevima kršenja zakona o radu i žrtvama zlostavljanja ili iskorištavanja; budući da strah od deportacije, izoliranost na radnom mjestu i poteškoće u pristupu pravnoj pomoći mogu predstavljati ključnu prepreku migrantima koji rade u kućanstvu ili njezi, a koji se nalaze u nereguliranoj situaciji;

BM.  budući da se položaj muških radnika u kućanstvu i njegovatelja ne smije zanemariti i da je potrebno u skoroj budućnosti sastaviti izvješće o specifičnim problemima i izazovima s kojima se susreću;

BN.  budući da su Direktivom o sigurnosti i zdravlju na radu (Direktiva 89/391/EEZ) obuhvaćeni radnici u kućanstvu i njegovatelji koji su službeno zaposleni, uz iznimku radnika koje su privatna kućanstva izravno zaposlila;

1.  smatra da postoji potreba da se na razini EU-a rad u kućanstvu i usluge njege priznaju kao pravi poslovi te da se prizna njihova vrijednost s obzirom na to da bi se priznavanjem tog radnog sektora vjerojatno doprinijelo smanjenju stope neprijavljenog rada te promicanju socijalne integracije, stoga poziva EU i države članice da usvoje zajedničke propise o radu u kućanstvu i njezi;

2.  poziva Komisiju da donese niz zakonodavnih i nezakonodavnih političkih mjera o radu u kućanstvu i njezi, kojima se utvrđuju smjernice za kvalitetu za oba sektora; smatra da bi se takve inicijative trebale usredotočiti na:

(a)  uvođenje općeg okvira za profesionalizaciju rada u kućanstvu i usluga njege koji vodi k prepoznavanju i standardizaciji predmetnih zanimanja i vještina te izgradnji karijere, uključujući prava stečena u skladu sa specifičnostima država članica;

(b)  hitno predlaganje direktive o dopustu za njegovatelje te okvira za priznavanje statusa neprofesionalnim njegovateljima kojim će im se pružiti naknada i minimalni standardi socijalne zaštite dok obavljaju poslove u području njege te potpora u pogledu osposobljavanja i posebnih mjera za poboljšanje njihovih životnih i radnih uvjeta;

3.  pozdravlja predanost Komisije inicijativi o „novom početku za zaposlene roditelje i njegovatelje”;

4.  poziva države članice da uvedu obaveznu stručnu kvalifikaciju za određene vrste kućanskih poslova (skrb za starije osobe, djecu i osobe s invaliditetom) za koje su potrebne specifične vještine;

5.  vjeruje da sektora rada u kućanstvu i njege te njegova profesionalizacija mogu otvoriti radna mjesta i potaknuti rast te da je stoga potrebno zajamčiti poštenu naknadu; smatra da bi rješenja mogla biti dio modela socijalnih inovacija;

6.  vjeruje da će se profesionalizacijom statusa radnika koji pružaju usluge u kućanstvu povećati privlačnost tog sektora, poboljšati kvaliteta pruženih usluga i promicati pristojan i priznat rad;

7.  ističe važnost promicanja profesionalnog priznavanja vještina i kvalifikacija radnika u kućanstvu i njegovatelja u tom sektoru kako bi im se otvorile bolje mogućnosti za profesionalni razvoj, kao i omogućila posebna osposobljavanja za osobe koje rade sa starijima i djecom, kako bi se potaknulo otvaranje kvalitetnih radnih mjesta koja vode do kvalitetnog zapošljavanja i boljih radnih uvjeta, uključujući pružanje propisanih ugovora, pristup osposobljavanju i bolje društveno priznanje; prepoznaje važnost jamčenja vrednovanja i priznavanja stečenih vještina, kvalifikacija i radnog iskustva te promicanja razvoja karijere; smatra da je uspostava programa osposobljavanja i prekvalifikacije ključna kako bi se to postiglo;

8.  poziva Komisiju da potakne države članice da uspostave sustave za profesionalizaciju, osposobljavanje, kontinuirani razvoj vještina i priznavanje kvalifikacija radnica u kućanstvu i njegovateljica, uključujući pismenost (ako je primjenjivo), kako bi imale veće mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj te razvoj karijere;

9.  u međuvremenu poziva države članice da reguliraju svaki radni odnos vlasnika kućanstva u svojstvu poslodavca i zaposlenika/radnika koji pruža plaćene usluge u kućanstvu poslodavca;

10.  poziva države članice da uspostave pravni okvir posvećen tom pitanju kako bi se omogućilo zakonito i organizirano zapošljavanje radnika u kućanstvu i njegovatelja te odredila prava i odgovornosti onih na koje se to odnosi, u cilju pružanja pravne sigurnosti radnicima u tom sektoru i njihovim potencijalnim poslodavcima; zahtijeva da se na odgovarajući način vodi računa o pojedinostima ugovora o radu i o činjenici da su mnogi poslodavci privatne osobe koje možda nisu upoznate s pravnim protokolima;

11.  poziva države članice na odlučno djelovanje u sektoru rada u kućanstvu i njege, koji gospodarstvu donosi veliku dodanu vrijednost, prepoznavanjem takvog rada kao punopravnog zanimanja i jamčenjem punih radničkih prava radnicima u kućanstvu i njegovateljima uz pomoć zakona o radu ili kolektivnih ugovora, osobito kada je riječ o plaćama, radnom vremenu, zdravlju i sigurnosti na poslu, dopustu, rodiljnom dopustu, mirovinskim pravima i priznavanju vještina, vodeći računa o osobitostima tog sektora;

12.  podržava Konvenciju br. 189. Međunarodne organizacije rada o dostojnom radu dopunjenu Preporukom br. 201 jer se njome odgovara na potrebu da se radnike obuhvati zakonom o radu i zahtijevaju socijalna prava, nediskriminacija i jednako postupanje;

13.  potiče sve države članice da hitno ratificiraju Konvenciju br. 189 Međunarodne organizacije rada te da zajamče njezinu strogu primjenu kako bi se poboljšali radni uvjeti te da zajamče poštovanje članaka navedene Konvencije i Preporuke br. 201 Međunarodne organizacije rada iz 2011.; podsjeća da su vlade u skladu s Ustavom Međunarodne organizacije rada obvezne tu Konvenciju i Preporuku podnijeti nacionalnim zakonodavnim tijelima kako bi se promicale mjere za provedbu tih instrumenata te da je, kada je riječ o Konvenciji, poticanje ratifikacije dodatni cilj postupka podnošenja;

14.  smatra da bi ratificiranje od strane svih država članica predstavljalo važan korak prema promicanju i zaštiti ljudskih prava i snažan politički signal protiv svih oblika zlostavljanja, uznemiravanja i nasilja usmjerenih na sve radnike, a osobito radnice u kućanstvu;

15.  traži od institucija EU-a da izmijene sve direktive EU-a koje nisu u skladu s Konvencijom br. 189 Međunarodne organizacije rada;

16.  poziva države članice da uključe radnike i njegovatelje u kućanstvu u sve nacionalne zakone o radu, zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj skrbi i osiguranju te u zakone protiv diskriminacije, priznajući njihov doprinos gospodarstvu i društvu. u tom pogledu potiče Komisiju da razmotri reviziju svih direktiva EU-a u sklopu kojih se radnicima i njegovateljima u domaćinstvu ne jamče prava koja uživaju ostale kategorije radnika;

17.  shvaća oklijevanje nekih država članica u donošenju propisa koji se odnose na privatnu sferu; usprkos tome smatra da će nedjelovanje imati snažne posljedice i za društvo i za dotične radnike; ističe da je zbog predviđenog rasta potražnje za njegovateljima, osobito u privatnim kućanstvima, takvo zakonodavstvo nužno kako bi se u potpunosti zaštitili takvi radnici; stoga poziva države članice i socijalne partnere da poduzmu mjere kako bi uspostavile odgovarajući i primjeren sustav za provođenje inspekcija u skladu s člankom 17. Konvencije br. 189 Međunarodne organizacije rada te odredile primjerene kazne za kršenje zakona i propisa o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu;

18.  poziva Komisiju i države članice da zajamče i uvedu primjerenu razinu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, na primjer zaštitu majčinstva, te da poduzmu mjere za sprječavanje nesreća na radu, ozljeda na radu i bolesti; naglašava da je potrebno poboljšati standarde za one koji su već zaposleni u tom sektoru uz pomoć programa osposobljavanja i prekvalificiranja usmjerenog na praksu; smatra da takvim osposobljavanjem treba biti obuhvaćeno upravljanje rizicima u vezi s držanjem i zadaćama koje zahtijevaju kretanje te biološkim i kemijskim rizicima, kao i korištenje pomoćne tehnologije;

19.  poziva Komisiju da razmotri izuzeće u Direktivi 89/391/EEZ o sigurnosti i zdravlju na radu;

20.  smatra da je borba protiv nesigurnog i neprijavljenog rada od ključne važnosti jer ta pojava snažno pogađa radnike u kućanstvu, a posebno radnice migrantice, te pogoršava njihov ionako osjetljiv položaj; ističe važnost iskorjenjivanja i kažnjavanja takvih praksi, uključujući dječji rad; u tom pogledu podupire rješavanje osjetljive situacije radnika i njegovatelja u kućanstvu u okvir Europske platforme za borbu protiv neprijavljenog rada; podsjeća da su ti radnici zbog neprijavljenog rada uskraćeni za socijalno osiguranje i da se negativan utjecaj takvog rada odražava na njihove radne uvjete u pogledu zdravlja i sigurnosti; stoga očekuje da će se Europskom platformom za borbu protiv neprijavljenog spriječiti neprijavljeni radi i odvratiti od njega, s obzirom na to da siva ekonomija predstavlja prijetnju sigurnosti radnih mjesta, utječe na kvalitetu njege i na radne uvjete mnogih neprijavljenih njegovatelja, ugrožava održivost sustava socijalne skrbi te smanjuje prihode od poreza koji idu u državnu blagajnu;

21.  poziva države članice da ulažu u nove i bolje načine sprečavanja i otkrivanja znatnog opsega neprijavljenog zapošljavanja u sektoru rada u kućanstvu i njege te borbe protiv toga, osobito kada je riječ o slučajevima trgovine ljudima i zlostavljanja radnika te slučajevima u kojima se poduzeća koja pružaju usluge u kućanstvu i usluge njege služe neprijavljenim i lažnim samozaposlenjem, kako bi se zaštitili radnici i promicao prijelaz s neprijavljenog na prijavljeni rad uz pomoć bolje zaštite te boljih i organiziranijih kontrola rada i mehanizama za provođenje inspekcija;

22.  potiče Komisiju i države članice da osiguraju dostupnost zakonitih migracijskih kanala prema EU-u te da uvedu ciljane programe zakonite migracije; ističe da države članice trebaju sklopiti bilateralne sporazume s državama iz kojih, prema statističkim podacima, potječu radnici i njegovatelji u kućanstvu kako bi se regulirao tijek slanja i primanja radnika, čime bi se pridonijelo suzbijanju mreža u području trgovanja ljudima i prisilnog rada, ali bi se ipak izbjegao fenomen socijalnog dampinga; poziva države članice da ratificiraju Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji koju je 18. prosinca 1999. usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda ;

23.  podsjeća države članice da u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima iz 1961. diplomatske delegacije moraju poštovati zakone i propise države domaćina, uključujući zakon o radu, te potiče države članice da tu Konvenciju učinkovito primjenjuju kako bi se izbjeglo nekažnjavanje diplomatskih kućanstava u slučaju zlostavljanja radnika u kućanstvu; traži od država članica da razmisle o tome kako bolje zaštititi one koji rade u diplomatskom zboru ili za njega i kako omogućiti radnicima u kućanstvu da promijene radno mjesto;

24.  poziva države članice da se pobrinu za to da vize radnika u kućanstvu i njegovatelja budu takve da zaposlenici mogu promijeniti poslodavca ako su izloženi zlostavljanju, kršenju ljudskih prava, neadekvatnom radnom okruženju ili bilo kakvim uvjetima za koje se utvrdi da ne ispunjavaju standarde određene zakonodavstvom EU-a u području zapošljavanja;

25.  poziva Komisiju i države članice da promiču programe regularizacije koji se temelje na poukama iz prošlih iskustava, kako bi radnici migranti u nereguliranoj situaciji bili manje izloženi iskorištavanju i zlostavljanju; potiče države članice da podrže i zaštite neprijavljene radnike i njegovatelje u kućanstvu kad odluče izići iz začaranog kruga „tajnog” rada;

26.  poziva Komisiju i države članice da promiču istraživanje slučajeva trgovanja ljudima radi iskorištavanja, posebno u području rada u kućanstvu, da poboljšaju mehanizam identifikacije i zaštite tih žrtava te da uključe nevladine organizacije, sindikate, tijela javne vlasti i sve građane u postupak otkrivanja slučajeva trgovanja ljudima i teškog iskorištavanja;

27.  traži od Komisije i država članica da prošire raspon instrumenata i mehanizama koji su uspostavljeni radi borbe protiv trgovanja ljudima, kao što su referalni mehanizmi ili dozvole za privremeni boravak, te da ih revidiraju u cilju proširenja područja njihove primjene na slučajeve teškog iskorištavanja radnika koji ne uključuju trgovanje ljudima;

28.  poziva države članice da u skladu s člankom 17. Konvencije br. 189 Međunarodne organizacije rada uspostave djelotvorne i dostupne mehanizme za podnošenje pritužbi i mjere za jamčenje poštovanja nacionalnih zakona i propisa za zaštitu radnika u kućanstvu; nadalje poziva države članice da razviju i uvedu mjere za inspekcije rada, provedbu i izdavanje kazni uvažavajući posebna obilježja rada u kućanstvu, u skladu s nacionalnim zakonima i propisima; traži da se, u mjeri u kojoj je to sukladno s nacionalnim zakonima i propisima, u sklopu tih mjera odredi u kojim se okolnostima može odobriti pristup kućanstvima, uz dužno poštovanje privatnosti; traži od država članica da u skladu s nacionalnim propisima razmotre uspostavu mehanizama kojima će se učinkovito odgovoriti na problem zlostavljanja, kao što su inspekcije na terenu ako se sumnja na zlostavljanje;

29.  izražava zabrinutost zbog manjka inspekcija u svrhu nadgledanja, praćenja i nadzora zapošljavanja radnica u kućanstvu i njegovateljica koje provode poduzeća i agencije za zapošljavanje te ponavlja da je potrebno povećati broj državnih inspektora i inspekcija kako bi se zajamčilo poštovanje zakona;

30.  poziva države članice da poduzmu potrebne napore za poboljšanje inspekcija i pronađu inovativne metode nadzora kojima se poštuje privatnost, posebno kad je riječ o privatnim kućanstvima u koja inspektori ne mogu ući bez sudskog naloga, te da inspektorima pruže odgovarajuće informacije i obuku kako bi se iskorijenilo zlostavljanje, iskorištavanje, uključujući financijsko iskorištavanje, te seksualno zlostavljanje radnika u kućanstvu i svako nasilje nad njima;

31.  poziva države članice da organiziraju kampanje za povećanje vidljivosti i razumijevanja koristi reguliranog rada u kućanstvu i njege među općom javnosti i privatnim tijelima kako bi se zajamčilo dostojanstvo te profesije i kako bi radnice u kućanstvu i njegovateljice dobile priznanje za važan rad i doprinos funkcioniranju društva; istovremeno poziva države članice da podižu razinu osviještenosti o prisutnosti teškog iskorištavanja u privatnim kućanstvima te da proglase nultu stopu tolerancije za iskorištavanje tih radnika;

32.  poziva države članice da pokrenu kampanje za podizanje razine osviještenosti o pravima i obvezama radnika u kućanstvu i njegovatelja te poslodavaca, kao i o rizicima i učinku iskorištavanja u sektoru rada u kućanstvu, te da promiču priznanje rada u kućanstvu i njege; predlaže državama članicama da razviju programe u okviru plana;

33.  poziva države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima uspostave i poboljšaju informacijske kanale o pravima radnika u kućanstvu i njegovatelja te da svim radnicima zajamče najvišu razinu dostupnosti informacija; preporučuje, s tim u vezi, uspostavu informativnih točaka, vodeći se najboljim praksama u državama članicama, na regionalnoj i lokalnoj razini, telefonskih linija i internetskih stranica za pružanje pomoći i informacija, također u obliku kampanja o pravima radnika u kućanstvu i njegovatelja u svakoj državi članici na nacionalnom jeziku i drugim odgovarajućim jezicima; naglašava da organizacijama civilnog društva kao što su organizacije koje zastupaju žene i migrante treba biti omogućeno pružanje tih informacija; ističe da se ti instrumenti moraju razvijati na način da omogućuju dijeljenje najboljih praksi te pružanje relevantnih savjeta i smjernica potencijalnim poslodavcima, uključujući obitelji i agencije, te da predlošci ugovora o radu trebaju biti dostupni kako bi se poslodavcima omogućilo da izvrše svoje dužnosti;

34.  poziva na odlučno djelovanje u slučaju poduzeća u bilo kojem sektoru čiji se poslovni model oslanja na izrabljivanje ilegalnih radnika radi smanjenja operativnih troškova, povećanja zarade i istiskivanja iz tržišta poduzeća koja posluju po zakonu;

35.  poziva sindikate da osjetljivo pristupe svim radnicima i njegovateljima u kućanstvu i da upotrebljavaju metode prilagođene posebnom radnom okružju tih radnika i nesigurnosti njihovih poslova;

36.  naglašava važnost uloge koju sindikati mogu imati u organizaciji i informiranju radnika o njihovim pravima i obavezama; napominje da je to način da radnici u kućanstvu budu zajednički zastupljeni te da im se omogući kolektivno pregovaranje o ugovorima i obrana njihovih prava i interesa;

37.  poziva na dobro zastupanje socijalnih partnera na europskoj i nacionalnoj razini, a posebno sindikata, kako bi se ojačali sektorski kolektivni pregovori u skladu s nacionalnim praksama radi učinkovitog unaprjeđenja i primjene dostojnih radnih uvjeta u tim sektorima; također poziva na dobro zastupanje profesionalnih organizacija, organizacija koje rade s radnicima u kućanstvu i njegovateljima te ih zastupaju i drugih relevantnih organizacija civilnog društva te na to da se zajamči da su te organizacije u potpunosti svjesne izazova povezanim sa zaštitom radničkih prava žena koje rade kao radnice u kućanstvu i njegovateljice;

38.  žali zbog toga što su radnice u kućanstvu i njegovateljice i dalje slabo zastupljene u sindikalnim organizacijama u raznim državama članicama te ističe da je potrebno potaknuti te radnice da se pridruže sindikatima;

39.  također ističe važnost okupljanja poslodavaca u udruženja ili druge vrste organizacija na nacionalnoj razini jer smatra da će bez takvih organizacija poslodavaca biti uzaludni napori za ozakonjenje rada i njege u kućanstvu te poboljšanje radnih uvjeta i unaprjeđenje privlačnosti takvih poslova;

40.  napominje da privatni poslodavci koji su vlasnici kućanstava imaju ključnu ulogu u nadzoru pravednih radnih normi i prava; poziva države članice da zajamče dostupnost relevantnih informacija poslodavcima i zaposlenicima;

41.  poziva Komisiju da poduzme potrebne korake kako bi se bolje nadziralo i dokumentiralo osjetljivo i podcijenjeno zanimanje radnika i njegovatelja u kućanstvu te da predloži mjere za rješavanje problema;

42.  poziva Komisiju i nadležne europske agencije da provedu studiju kojom će se usporediti različiti sustavi reguliranog rada u kućanstvu i da prikupe podatke o situaciji u državama članicama; smatra da bi ti podaci trebali doprinijeti razmjeni dobrih praksi između država članica, naročito u cilju optimizacije borbe protiv iskorištavanja radnika i radnica u kućanstvu; također poziva Komisiju da izradi studiju o doprinosu njegovatelja i radnika u kućanstvu sustavima socijalne zaštite i gospodarstvima država članica;

43.  potiče razmjenu najboljih praksi među državama članicama kako bi se unaprijedilo djelovanje i učinak;

44.  smatra da se usvajanjem i prilagodbom najboljih praksi iz određenih država članica može postići stvaranje reguliranih oblika zapošljavanja radnika u kućanstvu i njegovatelja;

45.  poziva Komisiju i države članice da prikupe, analiziraju i objave pouzdane statističke podatke razvrstane prema dobi, spolu i nacionalnosti kako bi omogućile informirane rasprave uz traženje najboljih rješenja za profesionalizaciju sektora rada u kućanstvu te zahtjeva da EUROFOUND i OSHA preuzmu zadaću razrade metoda za pružanje zaštite, podnošenje pritužbi i podizanje osviještenosti;

46.  poziva Komisiju da uključi rasprave o stanju sektora radnika u kućanstvu i njegovatelja u program Odbora za zapošljavanje (EMCO);

47.  poziva Komisiju i države članice da se pri revidiranju i predlaganju relevantnih pravnih akata odnosno nacionalnog zakonodavstva pobrinu za to da se vodi računa o interesima radnika u kućanstvu i njegovatelja uz poštovanje nacionalnih nadležnosti;

48.  prepoznaje golem socijalni i gospodarski doprinos članova obitelji koji obavljaju posao njegovatelja i volontera (neformalna njega) te sve veće odgovornosti koje im se nameću kao rezultat manjeg broja dostupnih usluga ili rasta cijena tih usluga;

49.  napominje da se povećao broj osoba koje dugotrajno borave u ustanovama za njegu i da se pojačala socijalna isključenost osoba s invaliditetom u EU-u, što predstavlja izravno kršenje obveza EU-a prema Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.;

50.  smatra da se moraju poticati prakse subvencionirane skrbi u kućanstvu poticanjem projekata za samostalan život kojima se osobama s invaliditetom daje mogućnost izbora i mogućnost angažiranja stručnih i kvalificiranih subjekata, a da istodobno budu u vlastitom domu, prije svega u slučajevima osoba s najtežim oblicima invaliditeta;

51.  naglašava potrebu da države članice zajamče lako dostupnu i cjenovno pristupačnu visokokvalitetnu i uključivu skrb za djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe, pružanjem odgovarajućih financijskih sredstava, čime se razlozi za neslužbeno i nesigurno obavljanje tih poslova svode na najmanju moguću mjeru i poboljšava vrednovanje rada profesionalnih njegovatelja; naglašava potrebu da države članice uspostave službe za pomoć obiteljskim, formalnim i neformalnim njegovateljima;

52.  poziva države članice da promiču zapošljavanje u uslugama socijalne skrbi i da rade na povećanju privlačnosti sektora kao ostvarive mogućnosti za razvoj karijere;

53.  potiče države članice da ulažu u otvaranje stabilnih i visokokvalitetnih radnih mjesta u sektoru rada i njege u kućanstvu, među ostalim i uz pomoć sredstava iz fondova EU-a poput Europskog socijalnog fonda i Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije;

54.  poziva Komisiju i države članice da potiču i promiču inovativna rješenja i ulaganja u socijalne usluge i usluge zdravstvene zaštite za koje je karakterističan veliki potencijal za otvaranje radnih mjesta, koje su ključne za zadovoljavanje potreba naših sve starijih društava i prilagodbu demografskim promjenama općenito te su potrebne za suzbijanje negativnih socijalnih posljedica krize;

55.  traži od Komisije da razmjenjuje informacije i najbolje prakse udruga i zadruga radnika u kućanstvu i njegovatelja uvrštenih u modele socijalne ekonomije u EU-u;

56.  poziva Komisiju i države članice da promiču osnivanje radničkih zadruga u sektorima njege i usluga u kućanstvu, pri čemu se posebna pozornost treba posvetiti ruralnim područjima, s obzirom na to da će to pozitivno utjecati na otvaranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta, osobito za one radnike koji su suočeni s poteškoćama pri integraciji na tržište rada;

57.  poziva države članice da zajamče da mladi radnici u kućanstvu ne odustanu od školovanja zbog rada;

58.  poziva Komisiju da revidira Direktivu 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka); također poziva države članice na dosljednu provedbu te Direktive;

59.  poziva države članice da razmotre poticaje za korištenje usluga prijavljenih radnika i njegovatelja u kućanstvu; potiče države članice da uvedu jednostavne sustave prijavljivanja kako bi odgovorile na problem neprijavljenog zapošljavanja i obeshrabrile ga, kako je preporučio Europski gospodarski i socijalni odbor u svojem mišljenju o razvijanju uslužnih djelatnosti za obitelj s ciljem povećanja stope zaposlenosti i promicanja ravnopravnosti spolova na radnom mjestu (SOC/508); preporučuje Komisiji da promiče razmjenu najboljih praksi među državama članicama vodeći se primjerima uspješnih modela koji su pozitivno utjecali na socijalna i radnička pitanja u tom sektoru, kao što su „bonovi za usluge” koje je uvela Belgija ili „bon za univerzalne usluge” u Francuskoj;

60.  preporučuje da se sastavi konsenzusni ugovor za rad u kućanstvu i pružanje njege u svakoj državi članici, uz prethodni socijalni dijalog između socijalnih radnika, poslodavaca i radnica;

61.  smatra da bi bilo korisno prilagoditi zakonodavstvo u svrhu stvaranja fleksibilnih, no prije svega sigurnih, ugovornih aranžmana između radnika u kućanstvu i njegovatelja te poslodavaca vlasnika kućanstava kako bi se objema stranama pomoglo pri korištenju/pružanju usluga u kućanstvu onako kako im najviše odgovara i istovremeno zajamčila zaštita radnika;

62.  predlaže državama članicama da podrže jasne propise o zakonitom zapošljavanju radnika u kućanstvu i njegovatelja dodjeljivanjem poticaja radnicima u kućanstvu i njihovim potencijalnim poslodavcima kako bi odabrali zakonit način zapošljavanja; također poziva države članice da uklone pravne prepreke koje trenutačno vode do smanjenja stope prijavljenog i izravnog zapošljavanja radnika u obiteljima;

63.  ponavlja poziv Parlamenta na strukturirani sektorski dijalog u sektoru pružanja njege(17);

64.  poziva države članice da izjednače status radnika „au pair” iz EU-a i onih koji nisu iz EU-a tako da im izdaju kombiniranu dozvolu za boravak i rad u kojoj su utvrđeni radno vrijeme, vrsta ugovora i uvjeti plaćanja; poziva države članice da ratificiraju Sporazum Vijeća Europe o zapošljavanju osoba koje obavljaju poslove za stan i hranu; zahtijeva od država članica da poboljšaju sustav akreditacije i nadzorne mehanizme u pogledu agencija za radnike „au pair”;

65.  ponavlja da je radnicima „au pair” potrebno službeno priznati zanimanje u skladu sa Sporazumom o zapošljavanju osoba koje obavljaju poslove za stan i hranu te povećati broj inspekcija kako te osobe ne bi postale neslužbene i jeftine zamjene za radnike u kućanstvu i njegovatelje;

66.  predlaže Komisiji da razmotri potrebu i korisnost pravnog akta kojim bi bila obuhvaćena prava sadržana u Konvenciji br. 189 Međunarodne organizacije rada i koji bi se odnosio na njegovatelje i one koji pružaju plaćene usluge njege na povremenoj, neredovitoj ili ad hoc osnovi, s posebnim naglaskom na skupinama u osobito nepovoljnom položaju;

67.  poziva Komisiju i države članice da zajamče da se radnike u kućanstvu i njegovatelje poštuje kao ljudska bića i da im se omogući postizanje ravnoteže između profesionalnog i privatnog života, kao i da ih se obuhvati Direktivom o radnom vremenu (2003/88/EZ), kako bi im se zajamčilo nužno vrijeme odmora i kako ih se ne bi prisiljavalo na prekomjeran rad;

68.  traži od država članica da donesu mjere za uspostavljanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života jer će se tako ženama pružiti potpora pri zadržavanju plaćenog zaposlenja te će se smanjiti kasnija razlika u mirovinama;

69.  poziva države članice da se pobrinu za to da radnici u kućanstvu i njegovatelji primaju mirovinske doprinose u skladu s nacionalnim zakonodavstvom;

70.  poziva države članice koje imaju nacionalne minimalne plaće da se pobrinu za to da plaće svih radnika u kućanstvu i njegovatelja budu barem jednake tom iznosu;

71.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Međunarodnoj organizaciji rada (ILO).

EXPLANATORY STATEMENT

A matter of human dignity

In a letter to his brother, Anton Chekhov was writing:

"Civilized people must, I believe, satisfy the following criteria: they respect human beings as individuals..."

The question about Domestic Workers and Carers is before anything else a question of respect of people's and - in this particular context - of women's dignity. Although this report suggest measures to be taken for women's protection and therefore when we make reference to workers we mean women workers, it goes without saying that the measures here proposed should apply to all workers in these sectors since dignity is not a gender privilege although it might be more often and more severely abused in women's cases.

Definitions

We first of all have to attempt to define what domestic work and care are. It is indeed impossible not to have a reference when we discuss about this issue.

Up to now, other than academia, from all official institutions dealing with labour issues at national, European or international level, it is only the International Labour Organisation (ILO) that has formed a predominant definition on domestic work and domestic workers. Thus according to the ILO definitions:

- "domestic work" means "work performed in or for a household or households", and

- "domestic worker" means "any person engaged in domestic work within an employment relationship".

Although we agree with this definition, it is our view that it should be revised to equally cover "part time work performed occasionally or sporadically". This category of workers is equally covered by our report.

What is also covered by this report is the category of "carers", for whom there is neither a generally certified and applied definition. Different stakeholders, mainly researchers, use different definitions according to the angle of their studies. What is quite commonly thought to be a carer is a person who offers more or less systematically help and services to older people, people with disabilities, diseases or illnesses. The difficulty in defining what is a carer equally reveals the different approaches of the member States with regard the perception of this activity, also reflected in their respective welfare systems.

Who are domestic workers and carers

In both wide categories of domestic workers and carers the large majority are women. Most of these women are also migrants.

They have usually low education skills and are in need of work either to survive or to additionally sustain their families.

Why do we need domestic workers and carers

Over the last decades we observed significant demographic and socio-economic changes in Europe.

We have an aging population with higher life expectancy and a decreasing number of births.

The models of families equally change. Larger households have been replaced by smaller ménages provoking changes in the responsibilities’ sharing.

In parallel, women participate at much higher numbers in the labour market.

Living standards have increased due to the increase of the GDP in Europe.

These are changes that call for the taking up by professionals of duties (cleaning, care of members of the family in need, etc.) that were traditionally offered in-house mainly by women.

National welfare systems in their majority have not foreseen coverage of these needs (at least not to the extent required) also as a result of the general deterioration of the welfare state.

What are the main issues at stake

Member States are aware of the needs in domestic work and care but they allow these needs to be covered in the underground economy as they prefer reducing public spending and take advantage of increased migrants' waves as a new working force ready to cover the lack in these services.

Due to the deficiency - in many cases - of appropriate official structures to cover the domestic work and care services and because of the great demand, these are regularly offered on an informal basis, thus provoking several problems and creating a chain of complications.

A.  Illegality

In most EU countries domestic work and care take place as undeclared work condemning the workers to live in the shadow, be invisible and deprived of fundamental rights and social care protection.

Furthermore, this situation enhances the informal economy contributing to the vicious circle of weakening the social welfare systems’ sustainability.

B.  Non-coverage by labour law

Another paradox for work offered in-house, especially for live-in domestic workers and carers is that in many cases they are not covered by labour law in the sense that they are not regularised professions in national legislations, thus not being recognised as workers at all.

This serious lack prevents workers from enjoying rights such as those concerning wage determination, working time organisation, weekly annual and maternity leave and the related allowances.

Furthermore it does not allow for guarantees for a safe and healthy work environment. Domestic workers and carers are often exposed to hazardous working conditions or lack education to perform special tasks and are therefore prone to accidents while not always having access to healthcare.

C.  Harassment

When no security is provided as regards labour rights and social protection, room is left for discrimination, mistreatment or even abuse and violence -in the case of women most reprehensibly even sexual abuse.

Migrants' specific issues / Trafficking

An additional issue for lots of domestic workers and carers is linked to the fact that they are migrants. They are often led to come to Europe under irregular conditions and are completely unaware of their rights. Consequently they are even more vulnerable.

Women coming to work in Europe have often been promised a better life or think they are going to get employed for a limited period of time to get their family out of a difficult situation, while they end up working in circumstances they cannot control as regards the tasks they are actually asked to perform or the conditions under which they are offering their services. There are cases where trafficking and forced labour nets are involved in recruiting and manipulating female workers.

These women are completely helpless and isolated, also because of the additional language barrier, since they most likely do not speak the language of the country they end up in.

D.  Social Exclusion / Poverty/ Lack of perspectives

Leaving in precariousness and without any labour or social entitlements, domestic workers and carers can end up living in poverty and excluded from society with the feeling of having lost their lives.

The lack of access to structures of support and personal improvement (for ex. education) deprives them from the perspective of their life improvement and can condemn them and their children to the vicious circle of poverty.

E.  Psychological Burdens

The emotional weight carried in certain cases especially by in house workers dealing with difficult situations as regards the patients they take care of and additionally the bad psychological mood they might be in because of their poor working conditions and the fact that they often live away from their homes and families, are additional factors affecting their state.

F.  Non-access to information, protection structures, trade unions

While large numbers of domestic workers and carers suffer severe shortage of their rights, in case they decide to ask for help, they do not know where to turn to.

Even in countries where laws on domestic work and care attempt to regulate these professions, it is not easy to approach the workers concerned to inform them about their rights. Neither trade unions consistently include this type of workers in their sections, making collective bargaining practically impossible.

Moreover, since these workers are often undocumented migrants without a legal residence permit or a valid work visa, they are afraid to turn to whoever because of the consequences they might face.

G.  Women are most affected

The work characterised as domestic work and care has been traditionally offered for many years by women as wives, mothers or daughters and sisters, and hence not appreciated enough or not valued as real work or perceived as inferior work. Accordingly, wages in these sectors can be low, not permitting a decent living and not attributing to women offering domestic work and care the recognition they deserve.

Since it is women who offer mainly such services, there is a danger of creating a two speed women working force. It is crucial for women who can afford other women's services, but also for employers in general, to realise that domestic workers and carers give them the opportunity to enjoy their professional and social life which is crucial for any individual's personal balance. In the same way they should help these people back to build their own secure life taking into account their respective needs.

Moreover, as women are quite demanded for these jobs and migrants can be lower cost workers and also easily exploitable, there tend to be a feminisation of migration.

What are the solutions

A combined series of measures touching across different but interrelated policy sectors should be taken to address the complicated problem of precariousness of domestic work and care. There is need for both legislative and non-legislative initiatives as well as for national and European engagements.

The European Parliament should pave the way by drafting a legislative initiative report calling for the establishment of common rules for domestic work and care in the EU. The proposal should include specific norms focusing on women and migrants since these are the categories of population mostly met as domestic workers and carers.

The European Commission should:

- follow on taking up a legislative initiative as mentioned above;

- urge member states to take the necessary steps for the professionalization of domestic work and care as real and distinctive work sectors leading to the recognition and standardization of the relevant professions and skills;

- along with the competent European agencies conduct a study comparing different systems of regularized domestic work and collect data with regard the situation in the member-states;

- contribute to adopting and adjusting best practices from certain regions or Member States;

- take the necessary steps to establish an EU observatory on domestic and care work to better monitor and document these underestimated professions and propose actions to tackle the precariousness in these domains;

- take rapid steps to reform and adopt the EU legislation on migration policies facilitating the regularisation of immigrants.

The Member States should:

- include domestic workers and carers, following their professionalisation, in all national labour and anti-discrimination laws;

- ratify and implement without delay the ILO convention 189 concerning decent work for domestic workers as it addresses their needs in a global way;

- effectively enforce existing rules;

- not penalize undeclared domestic workers or carers when they decide to come out of the vicious circle of 'hidden' work, but instead, support and protect them;

- immediately apply guidelines deriving from directive 2006/54/EC on equal pay and treatment for men and women in employment;

- conduct the necessary efforts and find innovative ways of inspections in order to eliminate mistreatment and violence or even sexual abuse and financial exploitation against domestic workers;

- set up road map programs to inform and educate workers on the impacts of precarious work; and establish information centres and help lines for workers to easily reach accessible information about their rights;

- tackle undeclared work, given that this phenomenon severely affects domestic workers and migrant women workers in particular; the "European Platform to enhance cooperation in the prevention and deterrence of undeclared work" under establishment should be used as a decisive tool for this cause;

- organise extended campaigns to inform employers and the public in the benefits and their own responsibility in using fair labour standards and rights;

- contribute to the grouping of employers in federations or other types of organizations since private employers have a primordial role to play in legalising domestic work and care and improving their working conditions; after all, employers of domestic workers and carers are themselves employees in other sectors therefore perfectly in position to comprehend the entitlement to workers' rights and protection;

- foresee incentives for the employers, such as subsidies or tax deductions, for those in need, to encourage the use of declared domestic workers and carers;

- enforce simplified administrative procedural systems for engaging domestic workers and carers, facilitating the establishment of legal labour relationships;

- ensure broader access to easily available and affordable high-quality child-care, disability-care and elderly-care facilities, thus minimizing the reasons to undertake these duties on an informal or precarious basis;

- include domestic workers and carers in their educational systems and make sure that domestic workers of young age should not abandon their school in order to take up work;

Additionally, trade unions involvement could prove to be critical if they approach domestic workers and carers with the appropriate methods that should be adapted to the particularity of the working environment of these workers; try to organise and inform these workers on their rights and obligations and help them to be represented in one voice and have the opportunity to collectively bargain, and offer them legal support.

Domestic work and care should constitute after all a free choice of profession that adequately and humanly covers the employees engaged in these sectors both in terms of rights, protection, decent living and personal development perspectives.

7.12.2015

MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja

upućeno Odboru za prava žena i jednakost spolova

o radnicama u kućanstvu i njegovateljicama u EU-u

(2015/2094(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Tania González Peñas(*)

(*) Pridruženi Odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za prava žena i jednakost spolova da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. Svibnja 2011. o predloženoj konvenciji Međunarodne organizacije rada dopunjenoj preporukom o radnicima u kućanstvu,

–  uzimajući u obzir Konvenciju br. 189 Međunarodne organizacije rada i Preporuku br. 201 o dostojnom radu za radnike u kućanstvu usvojene 16. Lipnja 2011. na Međunarodnoj konferenciji rada Međunarodne organizacije rada,

–  uzimajući u obzir Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima iz 1961.,

A.  budući da je, usprkos dodanoj vrijednosti koju donosi društvu i gospodarstvu te njegovu potencijalu, rad u kućanstvu i dalje financijski nedovoljno vrednovan te je često neformalan, neprijavljen te ga se često ne smatra regularnim zaposlenjem;

B.  budući da Konvencija br. 189 Međunarodne organizacije rada i Preporuka br. 201 o dostojnom radu za radnike u kućanstvu predstavljaju povijesni skup međunarodnih standarda čiji je cilj poboljšanje radnih uvjeta za desetke milijuna radnika u kućanstvu u cijelom svijetu; budući da većinu radnika u kućanstvu čine žene i da su novi standardi određeni Konvencijom br. 189 Međunarodne organizacije rada važan korak u promicanju ravnopravnosti spolova u radnom okruženju i u jamčenju jednakih prava za žene te pravne zaštite; budući da su, međutim, Konvenciju br. 189 Međunarodne organizacije rada do danas ratificirale 22 države, od čega samo šest država članica;

C.  budući da je i danas rad radnika u kućanstvu i njegovatelja vrlo rijetko i nejednako reguliran u državama članicama te se unatoč tome što je riječ o sektoru koji je u porastu zbog demografskih promjena u Europi, vrlo malo zna o njegovoj stvarnoj veličini u gospodarstvu te nedostaje pouzdanih statističkih podataka o takvom radu;

D.  budući da se uvjeti zapošljavanja radnika u kućanstvu i njegovatelja vrlo razlikuju u državama članicama te mogu uključivati potplaćene radnike, neprijavljene radnike, radnike s neovlaštenim boravkom i radnike migrante bez ugovora, kao i slučajeve u kojima rad u kućanstvu i njega spadaju pod javne socijalne usluge ili privatne socijalne usluge koje pružaju poduzeća, agencije, udruge i zadruge ili slučajeve u kojima privatni subjekti izravno zapošljavaju radnike;

E.  budući da je 2010. prema podacima Međunarodne organizacije rada u sektoru rada u kućanstvu bilo zaposleno više od 52 milijuna radnika u cijelom svijetu te dodatnih 7,4 milijuna radnika u kućanstvu mlađih od 15 godina; budući da su 2010. prema Međunarodnoj organizaciji rada žene činile 83 % radne snage u kućanstvu u svijetu te je posao koji su obavljale većinom bio neprijavljen; budući da prema Međunarodnoj organizaciji rada u EU-u radi približno 2,5 milijuna radnika u kućanstvu; budući da žene predstavljaju 88 % tih radnika; budući da taj sektor karakterizira znatan udio žena; budući da radnici u kućanstvu i njegovatelji uvelike doprinose ciljevima u pogledu ravnopravnosti spolova u okviru strategije Europa 2020. tako što mnogim obiteljima u EU-u omogućuju učinkovito ostvarivanje preduvjeta za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života; budući da je vjerojatno da se tom brojkom podcjenjuje stvarno stanje s obzirom na veliku učestalost neprijavljenog rada u kućanstvu na globalnoj razini i na razini EU-a; budući da se na sivu ekonomiju odnosi više od 15 % europskog BDP-a, što predstavlja manjak od više od 2 000 milijardi EUR;

F.  budući da je broj radnica u kućanstvu i njegovateljica u porastu te one prosječno čine približno 1 % ukupne radne snage;

G.  budući da su radnici u kućanstvu izloženi znatnoj diskriminaciji u pogledu razine prava i zaštite koja im se pruža u odnosu na opće standarde u državi, osobito u slučajevima u kojima je rad u kućanstvu reguliran posebnim zakonodavstvom i/ili kolektivnim pregovaranjem umjesto da je jednostavno obuhvaćen općim zakonom o radu; budući da se najizraženiji oblici diskriminacije radnika u kućanstvu odnose na ograničenu razinu socijalnog osiguranja (osobito na naknadu za nezaposlene, osiguranje u slučaju bolesti ili nezgode, kao i na rodiljni i roditeljski dopust i druge dopuste radi skrbi) i na to da često nisu obuhvaćeni zaštitom od otpuštanja;

H.  budući da su glavna obilježja rada u kućanstvu i njege sljedeća: nestabilnost zaposlenja, geografska mobilnost, ad hoc radno vrijeme, sezonski rad, smjene, nesigurnost radnog mjesta, povremeni rad, rad koji uglavnom nije prijavljen;

I.  budući da velik udio zaposlenih u tom sektoru čine neprijavljeni radnici, maloljetnici, radnici migranti, radnici bez ugovora ili socijalnog osiguranja, povremeni radnici ili radnici čija prava i kvalifikacije nisu priznati;

J.  budući da se prema Konvenciji br. 189 Međunarodne organizacije rada radnikom u kućanstvu smatra svaka osoba koja u okviru radnog odnosa obavlja poslove u kućanstvu, bez obzira na to radi li u jednom ili u više kućanstava, dok se osoba koja obavlja kućanske poslove samo povremeno ili sporadično te joj to nije zanimanje ne smatra radnikom u kućanstvu;

K.  budući da se njega odnosi na rad koji se obavlja u javnim ili privatnim institucijama ili u privatnom kućanstvu ili kućanstvima u cilju pružanja osobne njege starijima, bolesnima ili osobama s invaliditetom te budući da njegu mogu pružati profesionalni njegovatelji koje mogu zapošljavati javni ili privatni subjekti ili obitelji ili koji mogu biti samozaposleni i/ili da njegu također mogu pružati neprofesionalni njegovatelji koji su obično članovi obitelji;

L.  budući da su muškarci također zaposleni u sektoru rada u kućanstvu, osobito kao njegovatelji u EU-u, te im je stoga potrebno zajamčiti istu razinu zaštite i potpore kako bi se spriječila bilo kakva diskriminacija na temelju spola i kako bi se zajamčila jednakost u pogledu mogućnosti na tržištu rada, u skladu s člancima 19. i 153. UFEU-a;

M.  budući da se položaj muških radnika u kućanstvu i njegovatelja ne smije zanemariti i da je potrebno u skoroj budućnosti sastaviti izvješće o specifičnim problemima i izazovima s kojima se susreću;

N.  budući da na potražnju za radnicima u kućanstvu utječu dva velika demografska trenda; starenje europskog stanovništva i veća zastupljenost žena na tržištima rada,

O.  budući da žene i muškarci koji rade kao radnici u kućanstvu ili kao njegovatelji imaju važnu gospodarsku i društvenu ulogu jer svojim poslodavcima omogućuju postizanje bolje ravnoteže između privatnog i poslovnog života i jer mnogim ljudima omogućuju da budu raspoloživi za zaposlenje;

P.  budući da sve veći broj starijih osoba, sve manji broj osoba radne dobi i ograničenja javnog proračuna snažno utječu na socijalne usluge i budući da će to utjecati i na osobe koje istovremeno rade i nekoga njeguju, često u otežanim okolnostima;

Q.  budući da je za istinsku promjenu u životima radnika u kućanstvu potrebno olakšati društvene promjene i promjene stavova, što je složen i dugotrajan proces;

R.  budući da i osobe kojima je potrebna njega žive u područjima u kojima nedostaje javnih sredstava, u izoliranim područjima ili u područjima koje karakteriziraju druge okolnosti koje otežavaju njihov pristup profesionalnim njegovateljima ili javnim ili privatnim ustanovama za njegu te budući da se o tim osobama katkad brinu neprofesionalni njegovatelji koji su često, ali ne i uvijek, članovi njihove obitelji;

S.  budući da profesionalizacija podrazumijeva to da se radnicima u određenom sektoru priznaju prava u vezi sa zaposlenjem i prava na socijalnu zaštitu istovjetna pravima koja uživaju radnici koji rade na temelju ugovora o radu reguliranih zakonom, uključujući pristojnu plaću, regulirano radno vrijeme, plaćeni godišnji odmor, sigurnost i zdravlje na radnom mjestu, mirovinu, roditeljski dopust i bolovanje, naknadu u slučaju invalidnosti, pravila o otpuštanju ili raskidu ugovora, pravnu zaštitu u slučaju zlostavljanja i pristup osposobljavanju; budući da se profesionalizacija sektora rada u kućanstvu i njege može ostvariti kombinacijom javnog financiranja (porezne olakšice), socijalnog financiranja (obiteljski dodatak, potpore poduzećima, uzajamna društva i zdravstveno osiguranje, radnička vijeća itd.) i privatnog financiranja (privatne osobe koje plaćaju usluge);

T.  budući da se radnici u kućanstvu i njegovatelji često susreću s poteškoćama pri ulasku u redovno tržište rada zbog, između ostalog, administrativnih i jezičnih prepreka, duge tradicije neprijavljenog rada u sektoru rada u kućanstvu koja postoji u nekim državama i poteškoća u usklađivanju poslovnog i privatnog života;

U.  budući da su rad na crno i izrabljivanje rasprostranjeni u oba sektora;

V.  budući da se pozornost mora obratiti na dječji rad, uznemiravanja i učestala kršenja radničkih prava u sektoru rada u kućanstvu, osobito u diplomatskim kućanstvima trećih zemalja koja se nalaze u državama članicama s obzirom na to da u tim slučajevima radnici u kućanstvu u EU većinom ulaze s drugačijom radnom dozvolom od one koju imaju drugi radnici migranti koji rade u kućanstvu i da se ta kućanstva pozivaju na načelo eksteritorijalnosti;

W.  budući da je pružanje njege i formalno i neformalno te se politikom mora obuhvatiti taj dvojni pristup;

X.  budući da su radnice migrantice s neovlaštenim boravkom često izložene velikoj diskriminaciji te da ne prijavljuju slučajeve zlostavljanja, nepravednog otpuštanja, neisplaćivanja plaća, nasilja, diskriminacije, lošeg postupanja, prisilnog rada, podčinjenosti ili prisilnog zadržavanja zbog nepoznavanja svojih prava, prepreka kao što su one jezične ili straha od uhićenja, deportacije ili gubitka posla;

Y.  budući da su Direktivom o sigurnosti i zdravlju na radu (Direktiva 89/391/EEZ) obuhvaćeni radnici u kućanstvu i njegovatelji koji su službeno zaposleni, uz iznimku radnika koje su privatna kućanstva izravno zaposlila;

Z.  budući da je sektor rada u kućanstvu i njege sektor u kojem se otvaraju nova radna mjesta; budući da ta radna mjesta moraju biti visokokvalitetna jer radnici u tom sektoru svojim radom mnogima omogućavaju obavljanje gospodarskih i društvenih aktivnosti izvan doma;

AA.  budući da je priroda odnosa između poslodavca i zaposlenice u kućanstvu specifična jer zaposlenica često radi i ponekad živi u domu poslodavca; budući da se treba poštovati pravo na zaštitu od uznemiravanja i povećane opasnosti zlostavljanja;

AB.  budući da je taj sektor gospodarski važan jer otvara mogućnost pronalaženja posla velikom dijelu radne snage, osobito niskokvalificiranim radnicima;

AC.  budući da se procjenjuje da radna mjesta i usluge koje se pružaju obiteljima čine 4,9 % radnih mjesta u Europi, ukupno 10,7 milijuna radnih mjesta, što ukazuje na gospodarsku važnost te vrste usluge;

AD.  budući da smo suočeni s društvenim izazovima kao što su starenje stanovništva ili socijalna isključenost te da je potrebno omogućiti postizanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života;

AE.  budući da radnici u kućanstvu i njegovatelji svojim radom znatno olakšavaju živote starijih osoba, roditelja, uključujući samohranih roditelja, i djece te stoga zaslužuju visoku razinu društvenog priznanja; budući da velik doprinos koji u pružanju njege daju volonteri i članovi obitelji mora biti zasluženo vrednovan;

AF.  budući da kućanstva diljem Europe, osobito obitelji s djecom i proširene obitelji, imaju korist od rasterećenja koje im svojim radom pružaju profesionalni pružatelji usluga u kućanstvu;

AG.  budući da usluge koje se pružaju u kućanstvu, rad u obiteljima i kućna njega imaju potencijal da poboljšaju gospodarsku i socijalnu koheziju u EU-u;

AH.  budući da se posljednjih godina povećao udio radnica u kućanstvu koje su migrantice;

AI.  budući da je poštovanje i primjena postojećih nacionalnih zakona o zaštiti radničkih prava radnika u kućanstvu i njegovatelja i dalje neriješeno pitanje u nekim državama članicama;

AJ.  budući da bi se odgovarajućom regulacijom u tom sektoru pridonijelo borbi protiv neprijavljenog rada;

AK.  budući da se regulacijom i prijavljivanjem rada u kućanstvu i njege poboljšava kvaliteta života ljudi koji obavljaju takve poslove, omogućuju im se socijalne usluge i zaštita protiv zlostavljanja i diskriminacije, smanjuje se izloženost siromaštvu, marginalizaciji, stigmatizaciji i narušavanju ugleda te se također poslodavcima bolje jamči kvaliteta usluge i pridonosi se povećanju prihoda za fondove socijalne sigurnosti država članica;

AL.  budući da je pružanje primjerene zaštite osobama s invaliditetom, starijima, bolesnima, osobama kojima je potrebna njega i maloljetnicima temeljno načelo EU-a, a sektor rada u kućanstvu i njege ključan je kako bi se zajamčilo poštovanje tog načela;

AM.  budući da su se zbog mjera štednje koje su uvedene zbog krize smanjila javna ulaganja u sektor njege te su zbog toga mnoge osobe, a najviše žene, bile prisiljene skratiti radno vrijeme ili se vratiti kućama kako bi se mogle brinuti za osobe kojima je potrebna njega, starije, bolesne ili djecu;

AN.  budući da mjesto na kojem ti ljudi rade nije razlog za izuzeće poslodavaca od obveze ispunjavanja zahtjeva u pogledu zdravlja i sigurnosti te prevencije rizika, kao ni od obveze poštovanja privatnosti onih koji na mjestu rada noće;

1.  potiče sve države članice da hitno ratificiraju Konvenciju br. 189 Međunarodne organizacije rada te da zajamče njezinu striktnu primjenu kako bi se poboljšali uvjeti na radu te da zajamče poštovanje članaka navedene Konvencije i Preporuke br. 201 Međunarodne organizacije rada iz 2011. o dostojnom radu za radnike u kućanstvu; podsjeća da su vlade u skladu s Ustavom Međunarodne organizacije rada obvezne tu Konvenciju i Preporuku podnijeti nacionalnim zakonodavnim tijelima kako bi promicale mjere za provedbu tih instrumenata te da je, kada je riječ o Konvenciji, cilj postupka podnošenja također poticanje ratifikacije;

2.  smatra da bi ratificiranje od strane svih država članica predstavljalo važan korak prema promicanju i zaštiti ljudskih prava i snažan politički signal protiv svih oblika zlostavljanja, uznemiravanja i nasilja usmjerenih na sve radnike, a osobito radnice u kućanstvu;

3.  poziva Komisiju i države članice da se pri revidiranju i predlaganju relevantnih pravnih akata odnosno nacionalnog zakonodavstva pobrinu za to da se vodi računa o interesima radnika u kućanstvu i njegovatelja uz poštovanje nacionalnih nadležnosti;

4.  poziva Komisiju da nastavi raditi na realizaciji direktive o dopustu za njegovatelje kao što je zatražio Parlament te pozdravlja predanost Komisije inicijativi o „novom početku za zaposlene roditelje i njegovatelje”;

5.  poziva države članice da uspostave pravni okvir posvećen tom pitanju kako bi se odredila prava i odgovornosti onih na koje se to odnosi, čime će se omogućiti zakonito i organizirano zapošljavanje radnika u kućanstvu i njegovatelja, u cilju pružanja pravne sigurnosti radnicima u tom sektoru i njihovim potencijalnim poslodavcima, traži da se na odgovarajući način vodi računa o pojedinostima ugovora o radu kao i o činjenici da su mnogi poslodavci privatne osobe koje možda nisu upoznate s pravnim protokolima;

6.  poziva Komisiju i države članice da promiču osnivanje radničkih zadruga u sektorima njege i usluga u kućanstvu, pri čemu se posebna pozornost treba posvetiti ruralnim područjima, s obzirom na to da će to pozitivno utjecati na otvaranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta, osobito za one radnike koji su suočeni s poteškoćama pri integraciji na tržište rada;

7.  poziva države članice da u skladu s člankom 17. Konvencije br. 189 Međunarodne organizacije rada uspostave djelotvorne i dostupne mehanizme za podnošenje pritužbi i mjere za jamčenje poštovanja nacionalnih zakona i propisa za zaštitu radnika u kućanstvu; nadalje poziva države članice da razviju i uvedu mjere za inspekcije rada, provedbu i kazne uvažavajući posebna obilježja rada u kućanstvu, u skladu s nacionalnim zakonima i propisima; traži da se, u mjeri u kojoj je to sukladno s nacionalnim zakonima i propisima, u sklopu tih mjera odredi u kojim se uvjetima može odobriti pristup kućanstvima, uz dužno poštovanje privatnosti; traži od država članica da u skladu s nacionalnim propisima razmotre uspostavu mehanizama kojima će se učinkovito odgovoriti na problem zlostavljanja, kao što su inspekcije na terenu ako se sumnja na zlostavljanje;

8.  shvaća oklijevanje nekih država članica da donosu propise koji se odnose na privatnu sferu, ali usprkos tome smatra da će nedjelovanje imati veće posljedice i za društvo i za dotične radnike, ističe da je zbog predviđenog rasta potražnje za njegovateljima, osobito u kućanstvima, takvo zakonodavstvo nužno kako bi se u potpunosti zaštitili takvi radnici; stoga poziva države članice i socijalne partnere da poduzmu mjere kako bi uspostavile odgovarajući i primjeren sustav za provođenje inspekcija u skladu s člankom 17. Konvencije br. 189 Međunarodne organizacije rada te odredile primjerene kazne za kršenje zakona i propisa o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu;

9.  podsjeća države članice da je važno učinkovito se boriti protiv situacija neprijavljenog rada u kojima se radnici u kućanstvu i njegovatelji često nađu; podsjeća da su ti radnici zbog neprijavljenog rada uskraćeni za socijalno osiguranje i da se negativan utjecaj takvog rada odražava na njihove radne uvjete u pogledu zdravlja i sigurnosti; pozdravlja europsku platformu protiv neprijavljenog rada za sprječavanje i odvraćanje od neprijavljenog rada, s obzirom na to da siva ekonomija predstavlja prijetnju sigurnosti radnih mjesta, utječe na kvalitetu njege i na radne uvjete mnogih neprijavljenih njegovatelja, ugrožava održivost sustava socijalne skrbi te smanjuje prihode od poreza koji idu u državnu blagajnu;

10.  poziva države članice da ulažu u nove i bolje načine sprečavanja i otkrivanja znatnog opsega neprijavljenog zapošljavanja u sektoru rada u kućanstvu i njege te borbe protiv toga, osobito kada je riječ o slučajevima trgovine ljudima i zlostavljanja radnika te slučajevima u kojima se poduzeća koja pružaju usluge u kućanstvu i usluge njege služe neprijavljenim i lažnim samozaposlenjem, kako bi se zaštitili radnici i promicao prijelaz s neprijavljenog na prijavljeni rad uz pomoć bolje zaštite te boljih i organiziranijih kontrola rada i mehanizama za provođenje inspekcija;

11.  savjetuje državama članicama da jasne propise o prijavljenom zapošljavanju radnika u kućanstvu i njegovatelja podupru poticajima radnicima u kućanstvu i njihovim potencijalnim poslodavcima kako bi odabrali legalan način zapošljavanja; potiče države članice da uvedu porezne olakšice za obitelji koje zapošljavaju radnike u kućanstvu i njegovatelje te jednostavne sustave prijavljivanja kako bi odgovorile na problem neprijavljenog zapošljavanja i obeshrabrile ga, kako je preporučio Europski gospodarski i socijalni odbor u svojem mišljenju o razvijanju uslužnih djelatnosti za obitelj s ciljem povećanja stope zaposlenosti i promicanja ravnopravnosti spolova na radnom mjestu (SOC/508); preporučuje Komisiji da promiče razmjenu najboljih praksi među državama članicama vodeći se primjerima uspješnih modela koji su pozitivno utjecali na socijalna i radnička pitanja u tom sektoru, kao što su „bonovi za usluge” koje je uvela Belgija ili „bon za univerzalne usluge (CESU)” u Francuskoj; pozdravlja sveobuhvatan socijalni utjecaj takve profesionalizacije, osobito u ruralnim područjima;

12.  poziva Komisiju i države članice da zajamče i uvedu primjerenu razinu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, na primjer zaštitu majčinstva, te da poduzmu mjere za sprječavanje nesreća na radu, ozljeda na radu i bolesti; naglašava da je potrebno poboljšati standarde za one koji su već zaposleni u tom sektoru uz pomoć programa osposobljavanja i prekvalificiranja usmjerenog na praksu; smatra da takvim osposobljavanjem treba biti obuhvaćeno upravljanje rizicima u vezi s držanjem i zadaćama koje zahtijevaju kretanje te biološkim i kemijskim rizicima, kao i korištenje pomoćne tehnologije;

13.  poziva Komisiju da razmotri izuzeće u Direktivi o sigurnosti i zdravlju na radu (Direktiva 89/391/EEZ);

14.  poziva Komisiju i države članice da prikupe, analiziraju i objave pouzdane statističke podatke razvrstane prema dobi, spolu i nacionalnosti kako bi omogućile informirane rasprave uz traženje najboljih rješenja za profesionalizaciju sektora rada u kućanstvu i zahtjeva da EUROFOUND i OSHA preuzmu zadaću razrade metoda za pružanje zaštite, podnošenje pritužbi i podizanje osviještenosti;

15.  poziva Komisiju da uključi rasprave o stanju sektora radnika u kućanstvu i njegovatelja u program Odbora za zapošljavanje (EMCO);

16.  poziva države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima uspostave i poboljšaju informacijske kanale o pravima radnika u kućanstvu i njegovatelja te da svim radnicima zajamče najvišu razinu dostupnosti informacija; preporučuje, s tim u vezi, uspostavu informativnih točaka, vodeći se najboljim praksama u državama članicama, na regionalnoj i lokalnoj razini, telefonskih linija i internetskih stranica za pružanje pomoći i informacija, također u obliku kampanja o pravima radnika u kućanstvu i njegovatelja u svakoj državi članici na nacionalnom jeziku i drugim odgovarajućim jezicima; naglašava da organizacijama civilnog društva kao što su organizacije koje zastupaju žene i migrante treba biti omogućeno pružanje tih informacija; ističe da se ti instrumenti moraju razvijati na način da omoguće prosljeđivanje najboljih praksi, relevantnih savjeta i smjernica potencijalnim poslodavcima, uključujući obitelji i agencije, te da predlošci ugovora o radu trebaju biti dostupni kako bi se poslodavcima omogućilo da izvrše svoje dužnosti;

17.  podsjeća države članice da u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima iz 1961. diplomatske delegacije moraju poštovati zakone i propise države domaćina, uključujući zakon o radu, te potiče države članice da tu Konvenciju učinkovito primjenjuju kako bi se izbjeglo nekažnjavanje diplomatskih kućanstava u slučaju zlostavljanja radnika u kućanstvu; traži od država članica da razmisle o tome kako bolje zaštititi one koji rade u diplomatskom zboru ili za njega i kako omogućiti radnicima u kućanstvu da promijene radno mjesto;

18.  preporučuje da se sastavi konsenzusni ugovor za rad u kućanstvu i pružanje njege u svakoj državi članici, uz prethodni socijalni dijalog između socijalnih radnika, poslodavaca i radnica;

19.  ističe da je poslodavce potrebno bolje upoznati s njihovim obvezama i pružiti im informacije o dobrim praksama zapošljavanja, njihovim pravnim obvezama, kaznama u slučaju kršenja propisa i informacijama i pomoći koje su dostupne stranama te naglašava da je potrebno da poslodavci tu skupinu prepoznaju kao radnike s pravima;

20.  preporučuje državama članicama da osmisle kampanje za povećanje vidljivosti, razumijevanja i svijesti kod javnih i privatnih tijela, obitelji te javnosti u cjelini kako bi se zajamčilo dostojanstvo te profesije i kako bi radnice u kućanstvu i njegovateljice dobile priznanje za važan rad i doprinos funkcioniranju društva;

21.  poziva na dobro zastupanje socijalnih partnera na europskoj i nacionalnoj razini, a posebno sindikata, kako bi se ojačalo sektorske kolektivne pregovore u skladu s nacionalnim praksama radi učinkovitog unaprjeđenja i primjene dostojnih radnih uvjeta u tim sektorima; također poziva na dobro zastupanje profesionalnih organizacija, organizacija koje rade s radnicima u kućanstvu i njegovateljima te ih zastupaju i drugih relevantnih organizacija civilnog društva te na to da se zajamči da su te organizacije u potpunosti svjesne izazova u vezi sa zaštitom radničkih prava žena koje rade kao radnice u kućanstvu i njegovateljice;

22.  žali zbog toga što su radnice u kućanstvu i njegovateljice i dalje slabo zastupljene u sindikalnim organizacijama u raznim državama članicama te ističe da je potrebno potaknuti te radnice da se pridruže sindikatima;

23.  poziva nacionalna tijela nadležna za pružanje državne potpore da podrže osnivanje zadruga, samostalnih udruga i platformi za radnike u kućanstvu i njegovatelje jer takve organizacije pridonose organiziranoj obrani te skupine,

24.  poziva na odlučno djelovanje u slučaju poduzeća u bilo kojem sektoru čiji se poslovni model oslanja na izrabljivanje ilegalnih radnika radi smanjenja operativnih troškova, povećanja zarade i istiskivanja iz tržišta poduzeća koja posluju po zakonu;

25.  poziva tvorce politika da prepoznaju usluge u kućanstvu, rad u obiteljima i kućnu njegu kao vrijedan gospodarski sektor koji treba bolje regulirati u državama članicama kako bi se radnicima u kućanstvu pružilo pogodno okruženje i obiteljima omogućilo preuzimanje uloge poslodavca;

26.  preporučuje uspostavu programa osposobljavanja posvećenog tom pitanju koji će biti namijenjen socijalnim akterima koji su izravno uključeni u rješavanje tog problema (policijski službenici i socijalni radnici) kako bi ih se osposobilo da žrtvama takve diskriminacije mogu učinkovitije pružati pomoć;

27.  ističe važnost promicanja profesionalnog priznavanja vještina i kvalifikacija radnika u kućanstvu i njegovatelja u tom sektoru kako bi im se otvorile bolje mogućnosti za profesionalni razvoj, kao i omogućila posebna osposobljavanja za osobe koje rade sa starijima i djecom, kako bi se potaknulo otvaranje kvalitetnih radnih mjesta koja vode do kvalitetnog zapošljavanja i boljih radnih uvjeta, uključujući pružanje propisanih ugovora, pristup osposobljavanju i bolje društveno priznanje; prepoznaje važnost jamčenja vrednovanja i priznavanja stečenih vještina, kvalifikacija i radnog iskustva te promicanja razvoja karijere; smatra da je uspostava programa osposobljavanja i prekvalifikacije ključna kako bi se to postiglo;

28.  ističe važnu ulogu profesionalnih usluga u kućanstvu za rasterećivanje proširenih obitelji i obitelji s djecom;

29.  poziva Komisiju da potakne države članice da uspostave sustave za profesionalizaciju, osposobljavanje, kontinuirani razvoj vještina i priznavanje kvalifikacija radnica u kućanstvu i njegovateljica, uključujući pismenost (ako je primjenjivo), kako bi imale veće mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj te razvoj karijere;

30.  izražava zabrinutost zbog manjka inspekcija u svrhu nadgledanja, praćenja i nadzora zapošljavanja radnica u kućanstvu i njegovateljica koje provode poduzeća i agencije za zapošljavanje te ponavlja da je potrebno povećati broj državnih inspektora i inspekcija kako bi se zajamčilo poštovanje zakona;

31.  poziva države članice na odlučno djelovanje u sektoru rada u kućanstvu i njege, koji gospodarstvu donosi veliku dodanu vrijednost, prepoznavanjem takvog rada kao punopravnog zanimanja i jamčenjem punih radničkih prava radnicima u kućanstvu i njegovateljima uz pomoć zakona o radu ili kolektivnih ugovora, osobito kada je riječ o plaćama, radnom vremenu, zdravlju i sigurnosti na poslu, dopustu, rodiljnom dopustu, mirovinskim pravima i priznavanju vještina, vodeći računa o osobitostima tog sektora;

32.  ponavlja poziv Parlamenta na strukturirani sektorski dijalog u sektoru pružanja njege(18);

33.  potiče razmjenu najboljih praksi među državama članicama kako bi se unaprijedilo djelovanje i utjecaj;

34.  ponavlja da je osobama koje obavljaju poslove za stan i hranu („au pair”) potrebno službeno priznati zanimanje u skladu sa Sporazumom o zapošljavanju osoba koje obavljaju poslove za stan i hranu te povećati broj inspekcija kako te osobe ne bi postale neslužbene i jeftine zamjene za radnike u kućanstvu i njegovatelje;

35.  predlaže Komisiji da razmotri potrebu i korisnost pravnog akta kojim bi bila obuhvaćena prava sadržana u Konvenciji br. 189 Međunarodne organizacije rada i koji bi se odnosio na njegovatelje i one koji pružaju plaćene usluge njege na povremenoj, neredovitoj ili ad hoc osnovi, s posebnim naglaskom na skupinama u osobito nepovoljnom položaju;

36.  poziva Komisiju i države članice da zajamče da se radnike u kućanstvu i njegovatelje poštuje kao ljudska bića i da im se omogući postizanje ravnoteže između profesionalnog i privatnog života, kao i da ih se obuhvati Direktivom o radnom vremenu (2003/88/EZ), kako bi im se zajamčilo nužno vrijeme odmora i kako ih se ne bi prisiljavalo na prekomjeran rad;

37.  ponavlja da Parlament inzistira na pružanju odgovarajuće i primjerene potpore neformalnim njegovateljima;

38.  ističe da je europske migracijske politike potrebno prilagoditi potrebama tržišta rada u pogledu radnika u kućanstvu kako bi se spriječilo da migrantice završe u ilegalnim radnim odnosima;

39.  podsjeća Vijeće Europe na njegovu obvezu da provjeri provedbu Europske konvencije o pravnom statusu radnika migranata i Međunarodne konvencije o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji, usvojenu 18. prosinca 1990. Rezolucijom br. 45/158 Opće skupštine UN-a;

40.  ističe da je radnicima u kućanstvu i njegovateljima važno zajamčiti primjerenu razinu zaštite, ali pritom izbjeći usporavanje ili kompliciranje postupka zapošljavanja tih radnika jer bi to neke poslodavce moglo odvratiti od zapošljavanja; potiče države članice da u tom kontekstu razviju službene programe za zapošljavanje radnika u kućanstvu, kao što su „bonovi za usluge”, koji predstavljaju jednostavan i brz sustav uz pomoć kojeg privatna kućanstva mogu plaćati takve zaposlenike i pobrinuti se za to da imaju socijalno osiguranje;

41.  traži od institucija EU-a da izmijene sve direktive EU-a koje nisu u skladu s Konvencijom br. 189 Međunarodne organizacije rada;

42.  poziva države članice da se pobrinu za to da vize radnika u kućanstvu i njegovatelja budu takve da zaposlenici mogu promijeniti poslodavca ako su izloženi zlostavljanju, kršenju ljudskih prava, neadekvatnom radnom okruženju ili bilo kakvim uvjetima za koje se utvrdi da ne ispunjavaju standarde određene europskim zakonodavstvom u području zapošljavanja;

43.  poziva države članice koje imaju nacionalne minimalne plaće da se pobrinu za to da plaće svih radnika u kućanstvu i njegovatelja budu barem jednake tom iznosu;

44.  poziva države članice da se pobrinu za to da radnici u kućanstvu i njegovatelji primaju mirovinske doprinose u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

3.12.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

6

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Elena Gentile, Arne Gericke, Marian Harkin, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Zdzisław Krasnodębski, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Heinz K. Becker, Lynn Boylan, Mircea Diaconu, Tania González Peñas, Paloma López Bermejo, Monika Vana

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Diane James, Martina Michels, Estefanía Torres Martínez, Flavio Zanonato

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

18.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

1

14

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Maria Arena, Catherine Bearder, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Mary Honeyball, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Angelika Mlinar, Angelika Niebler, Maria Noichl, Marijana Petir, João Pimenta Lopes, Terry Reintke, Jordi Sebastià, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Biljana Borzan, Rosa Estaràs Ferragut, Arne Gericke, Kostadinka Kuneva, Constance Le Grip, Marc Tarabella

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Mike Hookem

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

16

+

ECR

Arne Gericke

EFDD

Daniela Aiuto

GUE/NGL

Malin Björk, Kostadinka Kuneva, João Pimenta Lopes

PPE

Marijana Petir

S&D

Maria Arena, Biljana Borzan, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Mary Honeyball, Maria Noichl, Marc Tarabella

VERTS/ALE

Terry Reintke, Jordi Sebastià, Ernest Urtasun

1

-

EFDD

Mike Hookem

14

0

ALDE

Catherine Bearder, Beatriz Becerra Basterrechea, Angelika Mlinar

ECR

Jadwiga Wiśniewska, Jana Žitňanská

PPE

Rosa Estaràs Ferragut, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Elisabeth Köstinger, Constance Le Grip, Angelika Niebler, Michaela Šojdrová, Dubravka Šuica, Anna Záborská

Značenje simbola:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  uzdržani

(1)

SL C 70 E, 8.3.2012., str. 1.

(2)

SL C 351 E, 2.12.2011., str. 39.

(3)

SL C 77 E, 28.3.2002., str. 138;

(4)

SL C 102 E, 24.04.2008., str. 321.

(5)

SL L 204, 26.7.2006., str. 23.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0218.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0050.

(8)

SL C 16 E, 22.1.2010., str. 21.

(9)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0068.

(10)

SL C 51 E, 22.2.2013., str. 9.

(11)

SOC/372 – CESE 336/2010 fin.

(12)

COM(2013)0152 od 21. ožujka 2013.

(13)

SL C 377E, 7.12.2012., str. 128.

(14)

Radnici u kućanstvu u svijetu: opći i regionalni statistički podaci i opseg pravne zaštite, Međunarodna organizacija rada, Ženeva: ILO, 2013.

(15)

Ibidem.

(16)

Ibidem.

(17)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0328.

(18)

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P7-TA-2013-0328+0+DOC+XML+V0//HR

Pravna napomena