Postupak : 2015/2279(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0074/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0074/2016

Rasprave :

PV 09/05/2016 - 15
CRE 09/05/2016 - 15

Glasovanja :

PV 10/05/2016 - 6.8
CRE 10/05/2016 - 6.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0213

IZVJEŠĆE     
PDF 621kWORD 218k
4.4.2016
PE 572.940v02-00 A8-0074/2016

o kohezijskoj politici u planinskim regijama EU-a

(2015/2279(INI))

Odbor za regionalni razvoj

Izvjestiteljica: Iliana Iotova

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o kohezijskoj politici u planinskim regijama EU-a

(2015/2279(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir glavu III. trećeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji se osobito odnosi na poljoprivredu,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”)(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganja za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnjaˮ(8),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(9),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2015. naslovljenu „Nova strategija EU-a za šume i sektor koji se temelji na šumama”(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. rujna 2010. o europskoj strategiji za gospodarski i socijalni razvoj planinskih regija, otoka i rijetko naseljenih područja (12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2013. o održavanju proizvodnje mlijeka u planinskim predjelima, siromašnim područjima i najudaljenijim regijama nakon isteka roka mliječne kvote(13),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 23. svibnja 2013. o makroregionalnoj strategiji za Alpe(14);

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji Europske unije za alpsku regiju (COM(2015)0366) i pripadajući akcijski plan,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 21. siječnja 2015. naslovljeno „Makroregionalna strategija Europske unije za Alpe”(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. veljače 2011. o provedbi strategije EU-a za regiju Podunavlja(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2010. o europskoj strategiji za regiju Podunavlja(17),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. travnja 2011. o strategiji EU-a za regiju Podunavlja,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji Europske unije za alpsku regiju (COM(2013)0181),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija Europske unije za regiju Podunavlja” (COM(2010)0715) i pripadajući okvirni akcijski plan (SEC(2009)0712),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 16. lipnja 2011. o Komunikaciji Komisije naslovljenoj „Strategija Europske unije za regiju Podunavlja”(18),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 31. ožujka 2011. o „Strategiji za regiju Podunavlja”(19),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o dodanoj vrijednosti makroregionalnih strategija (COM(2013)0468) i relevantnih zaključaka Vijeća od 22. listopada 2013.,

–  uzimajući u obzir Šesto izvješće o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji (COM(2014)0473),

–  uzimajući u obzir Alpsku konvenciju, uključujući protokole povezane s Alpskom konvencijom,

–  uzimajući u obzir studiju koju je 28. veljače 2013. sastavila udruga Euromontana i koja nosi naslov „Prema planinama 2020.: Prvi korak – upotreba rada udruge Euromontana kao inspiracije za izradu programa” (Toward Mountains 2020: Step 1 – capitalising on Euromontana work to inspire programming),

–  uzimajući u obzir studiju koju je provela Glavna uprava za unutarnju politiku (Resorni odjel B: strukturna i kohezijska politika, regionalni razvoj) iz veljače 2016. pod naslovom „Istraživanje za Odbor REGI – Kohezija u planinskim regijama EU-a”,

–  uzimajući u obzir projekt Women–Alpnet unutar međuregionalnog programa suradnje INTERREG za alpski prostor 2001. – 2006.: Mreža lokalnih institucija i resursnih centara za žene: promicanje sudjelovanja žena u održivom razvoju alpskoga prostora,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0074/2016),

A.  budući da planinske regije zauzimaju znatan dio teritorija EU-a (oko 30 %) te budući da cijeli EU ovisi o uslugama povezanim s njihovim ekosustavima;

B.  budući da u regionalnoj politici EU-a ne postoji jasna definicija planinskih regija te budući da definicija koja se koristi u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) nije prikladna za kohezijsku politiku i ne može se kao takva upotrebljavati za učinkovito vođenje te politike;

C.  budući da zbog ekstremnih uvjeta i udaljenosti ta područja imaju strukturne nedostatke, do te mjere da se mnoga planinska područja suočavaju s fenomenima depopulacije i starenja stanovništva, čime bi se mogao narušiti prirodan ciklus generacija, što bi pak moglo dovesti do sniženja socijalnih standarda i kvalitete života; budući da to često dovodi do povećanja nezaposlenosti, socijalne isključenosti i iseljavanja iz sela u gradove;

D.  budući da planinske regije nude brojne prilike za ostvarivanje ciljeva EU-a u pogledu zapošljavanja, kohezije i zaštite okoliša uz pomoć održive upotrebe svojih prirodnih resursa;

E.  budući da se među planinskim regijama pojavljuju znatne razlike, zbog čega postoji potreba za usklađenim djelovanjem politika i sektora, kako između različitih planinskih područja (horizontalno), tako i unutar pojedinih planinskih područja (vertikalno);

F.  budući da bi podršku planinskim regijama koja se pruža iz različitih instrumenata EU-a kao što su EPFRR i Europski strukturni i investicijski fondovi (fondovi ESI) trebalo upotpuniti u cilju stvaranja sinergija koje će omogućiti postizanje boljeg i uključivijeg razvoja;

G.  budući da planinske regije imaju važnu ulogu u gospodarskom, socijalnom i održivom razvoju država članica i pružaju brojne usluge ekosustava; budući da rodna ravnopravnost ima važan utjecaj na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u Europi; budući da planinska prekogranična suradnja predstavlja održiv način poticanja gospodarskog i socijalnog razvoja tih regija;

H.  budući da zbog svojih posebnosti, a posebno zbog brojnih i raznolikih obnovljivih izvora energije i svoje ovisnosti o učinkovitosti resursa i energetskoj učinkovitosti, planinske regije mogu doprinijeti razvoju novih tehnologija i inovacijama općenito;

I.  budući da planinska područja doprinose održivom razvoju, borbi protiv klimatskih promjena, očuvanju i zaštiti regionalnih ekosustava te biološkoj raznolikosti; budući da u planinskim područjima ima mnogo zaštićenih područja u okviru ekološke mreže Natura 2000 i drugih oblika zaštite prirode, što s jedne strane ograničava gospodarsku aktivnost, a s druge strane potiče jačanje održivijih oblika poljoprivrede i bolju povezanost poljoprivrednih gospodarstava s drugim gospodarskim djelatnostima; budući da su poljoprivreda i upravljanje zemljištem u planinskim područjima iznimno važni za hidrogeološku stabilnost tih područja;

J.  budući da se planinske regije suočavaju s ozbiljnim izazovima u pogledu socijalnog i gospodarskog razvoja, klimatskih promjena te prometnih i demografskih pitanja, koji se moraju riješiti uspostavom odgovarajućih veza s urbanim i nizinskim područjima te jamčenjem pristupa digitalnim uslugama;

K.  budući da planinska područja s očuvanim ekosustavima i njihove usluge mogu pružiti osnovu za mnoge gospodarske aktivnosti, posebno za poljoprivredu, šumarstvo, turizam i energetiku, uzimajući u obzir kulturnu i prirodnu baštinu tih područja te diversifikaciju poljoprivrednih gospodarstava; budući da je to moguće potaknuti koordiniranim djelovanjem i/ili prekograničnom suradnjom te budući da su u planinskim područjima sačuvani jedinstveni uvjeti i tradicionalna znanja te da se ondje krije snažan potencijal za usmjeravanje ka kvalitetnim poljoprivrednim sustavima;

L.  budući da su ledenjaci karakteristični za europske planine i da imaju središnju ulogu u ekosustavima i vodenim sustavima planina, budući da je njihovo povlačenje od sredine 19. stoljeća u pogledu mase i duljine dosegnulo zabrinjavajuće razine i da su brojni europski ledenjaci već nestali ili bi mogli nestati do 2050.;

M.  budući da dodatni troškovi prouzročeni klimatskim i topografskim uvjetima, udaljenošću od gospodarskih središta i izoliranošću sprječavaju gospodarski, socijalni i kulturni razvoj planinskih regija; budući da se zbog manjka dostatne infrastrukture, uključujući slabu pokrivenost širokopojasnim internetom, i malih ulaganja u planinska područja dodatno produbljuje jaz između planinskih i drugih područja; budući da se napori u održavanju poljoprivredne gospodarske proizvodnje u planinskim područjima EU-a moraju poduprijeti većom fizičkom i digitalnom dostupnošću, odgovarajućom infrastrukturom kao i pristupom stanovnika tih regija javnim uslugama te uslugama od općeg interesa kao što su obrazovanje, socijalne usluge, zdravstvo, prijevoz i poštanske usluge;

N.  budući da u Europi postoje različite vrste planinskih regija koje veže činjenica da dijele temeljne probleme kao što su slaba dostupnost, slabe mogućnosti zapošljavanja, starenje stanovništva, nedovoljna povezanost, utjecaj klimatskih promjena i intenziviranje ljudskih proizvodnih djelatnosti; budući da je potrebno poduzeti aktivne korake za rješavanje tih aspekata;

O.  budući da je u okolnostima obilježenima nestabilnim tržištima i cijenama, povećanjem proizvodnih troškova, rastućom konkurencijom, ukidanjem mliječnih kvota i ekološkim izazovima izuzetno važno osigurati proizvodnju hrane i multifunkcionalnu ulogu poljoprivrede kako bi se u planinskim područjima održala dodana vrijednost, potaknulo održivo zapošljavanje te omogućila dostupnost drugih izvora prihoda;

P.  budući da se planinske regije koje su dio vanjskih granica EU-a suočavaju s dodatnim poteškoćama te su pod većim utjecajem negativnih trendova koji se pojavljuju u svim planinskim regijama;

Q.  budući da se u Europi nalaze planinski lanci koji se protežu kroz više država članica, kao i na teritorij država koje nisu članice EU-a, primjerice, planinski lanac Karpata koji je nakon posljednjeg proširenja EU-a postao istočna granica EU-a i danas je vrlo važno geopolitičko područje na kojem se susreću strateški politički interesi od velike važnosti u pogledu stabilnosti Unije;

R.  budući da u mnogim planinskim regijama ne postoje osnovna infrastruktura, javne usluge ni stalan pristup uslugama od općeg interesa, a naročito u područjima sa sezonskim aktivnostima;

S.  budući da je planinska poljoprivreda važna za identitet i kulturu planinskih regija te i dalje doprinosi zaposlenosti i specifičnim sektorima gospodarstva u tim regijama, među kojima su planinska poljoprivreda, šumski resursi i turizam, imajući na umu da se nastavlja diversifikacija njihovih gospodarstava i zaposlenosti te da oni imaju ključnu ulogu u kružnoj ekonomiji;

T.  budući da su određene najudaljenije regije ujedno i planinske regije vulkanskog podrijetla (s aktivnim ili neaktivnim vulkanima, vulkanskim masivima ili lancima i vulkanskim otocima), čiji je jedan dio pod vodom, a drugi iznad vode, te da im topologija njihova područja stvara poteškoće;

U.  budući da se žene koje žive u planinskim regijama, posebice u regijama s nepovoljnim položajem, često suočavaju s problemima koji se odnose na njihov pristup višim razinama obrazovanja i poštenim mogućnostima zapošljavanja;

V.  budući da je nužno pronaći odgovor na izazove depopulacije, klimatskih promjena, manjka dostupnih poljoprivrednih zemljišta, napuštanja poljoprivrednih zemljišta i s tim povezanog problema zarastanja grmlja i drveća te očuvanja planinskih travnjaka;

W.  budući da uzgoj životinja (proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda i ekstenzivna proizvodnja mesa) ima veliku ulogu u planinskim područjima mnogih zemalja EU-a; budući da u tim područjima nepovoljni uvjeti na tržištu i znatno veći troškovi snažno utječu na mala poljoprivredna gospodarstva;

X.  budući da se u članku 174. stavku 3. UFEU-a izričito spominje da je posebnu pozornost, među ostalim, potrebno posvetiti planinskim regijama; budući da postoje brojne politike, programi i strategije EU-a kojima se neizravno utječe na planinske regije;

Usklađen pristup i opća razmatranja

1.  poziva Komisiju da pokrene proces utvrđivanja radne definicije funkcionalnih planinskih regija u kontekstu kohezijske politike, kojom će se nadopuniti definicija planinskih regija koja se koristi u kontekstu Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u cilju poboljšanja koordinacije dotičnih politika i mjera; smatra da takva definicija mora biti široka i uključiva te da se njome treba voditi računa o raznim čimbenicima kao što su visina, pristupačnost i strmina; poziva Komisiju da pruži sveobuhvatnu definiciju kojom su pokrivene i vulkanske regije na otocima i najudaljenije regije, kao i područja koja su, iako nisu planinska, većinom integrirana u planinska područja; u tom kontekstu ističe da je ideja izražena u Strategiji EU-a za alpsku regiju (EUSALP) o uključivanju neplaninskih područja u tu strategiju dobra inicijativa;

2.  smatra da bi u sklopu politika EU-a trebao postojati poseban pristup planinskim regijama, s obzirom na to da one imaju očite strukturne nedostatke; tim je regijama potrebna dodatna pomoć kako bi se prevladali izazovi klimatskih promjena, kako bi se omogućilo ne samo sezonsko zapošljavanje nego i zapošljavanje tijekom cijele godine, gospodarski razvoj, sprečavanje prirodnih katastrofa i upravljanje njima te zaštita okoliša i kako bi se pomoglo pri ostvarivanju ciljeva EU-a u području obnovljive energije; shodno tomu smatra da bi se planinske regije trebale uvrstiti u sve aspekte politika EU-a, pa tako i u kohezijsku politiku, uvođenjem procjene teritorijalnog učinka;

3.  prepoznaje da EU nema posebnu politiku za planinske regije te ističe da se već postojećim politikama, programima i strategijama kojima se neizravno utječe na ta područja pruža temelj za oblikovanje „Programa za planinske regije EU-a” koji bi trebao biti prvi korak prema uspostavljanju strategije EU-a usmjerene na dugoročni razvoj planinskih regija i područja koja ovise o njima;

4.  poziva Komisiju da radi na „Programu za planinske regije EU-a” koji bi trebao biti okvir kojim se doprinosi međunarodnim, prekograničnim i međuregionalnim politikama; vjeruje da bi se u sklopu tog budućeg programa trebali utvrditi prioriteti za razvoj tih regija kako bi se bolje uskladile sektorske politike, kako bi se mogućnostima za njihovo financiranje upravljalo u okviru fondova EU-a i kako bi se ostvarile dugoročne održive politike u području uključenosti;

5.  u kontekstu ovog programa poziva Europsku komisiju da uspostavi poseban i temeljit program zaštite europskih ledenjaka koji bi mogli nestati do 2050.;

6.  poziva na povećanje sinergija usklađivanjem politika, strategija i programa EU-a kojima se neizravno utječe na planinske regije, kao što su Obzor 2020., Program za konkurentnost tvrtki i malih i srednjih poduzeća (COSME), Financijski instrument za okoliš (LIFE), Natura 2000, Strategija EU-a za razvoj širokopojasnog pristupa, Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, Akcijski program EU-a za zaštitu okoliša, Instrument za povezivanje Europe, europska teritorijalna suradnja, fondovi ESI i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), kao i inicijative u vezi s makroregionalnim strategijama; poziva Komisiju da razmotri konkretnu primjenu i funkcioniranje tih programa u planinskim regijama;

7.  naglašava važnost postizanja sinergije među politikama, instrumentima i sektorima, za koju je potrebno primijeniti integrirani pristup; ističe vrijedno iskustvo dobiveno prilikom provedbe Alpske konvencije, kojim se usklađuju gospodarski, društveni i ekološki interesi;

8.  ističe nedostatak iskoristivih zemljišta u planinskim regijama, što potencijalno dovodi do sukoba zbog različitih ili preklapajućih interesa u vezi s klasifikacijom i uporabom zemljišta; stoga poziva države članice da razviju i primijene alate za prostorno planiranje kojima se olakšava koordinacija i sudjelovanje javnosti u teritorijalnom razvoju; smatra da je Protokol o prostornom planiranju i održivom razvoju Alpske konvencije važan primjer koji se može dodatno iskoristiti;

9.  poziva parkove prirode u državama članicama koje dijele granicu s jednom ili više država da razviju zajedničke pristupe upravljanju, razvoju i zaštiti tih parkova prirode;

10.  napominje da je nedavnim reformama zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i regionalne politike omogućeno regionalno upravljanje europskim sredstvima za koheziju;

11.  poziva upravne vlasti da razmotre povećanje odobrenih sredstava u okviru fondova ESI na nacionalnoj razini za pružanje potpore nerazvijenim planinskim područjima, uz primjenu pristupa politikama kojim se obuhvaća više sektora, kada je to moguće; poziva države članice da potiču ulaganja u planinske regije davanjem prednosti mjerama za financiranje operativnih programa za takva područja;

12.  naglašava da je potrebno postaviti teritorijalnu dimenziju kohezijske politike kao prioritet s pomoću ciljanih inicijativa za teritorijalni razvoj i dodatne podrške teritorijalnoj suradnji na europskoj razini;

13.  naglašava da države članice i regije u okviru Uredbe o ruralnom razvoju imaju mogućnost stvaranja tematskih potprograma usmjerenih na potrebe planinskih područja, koja imaju pravo na veće iznose potpore javnog financiranja; potiče ih da tu mogućnost iskoriste; napominje da nijedno nadležno tijelo to do sada nije učinilo; smatra, međutim, da to nužno ne znači da nikakva posebna pomoć nije predviđena za ta područja;

14.  potiče države članice da se služe instrumentima kao što su integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj kojim upravlja zajednica (CLLD) kako bi pružile podršku razvoju planinskih područja te njihovim specifičnim razvojnim ciljevima i potencijalu; potiče lokalne akcijske skupine da podrže lokalni razvoj kojim upravlja zajednica kako bi se potaknulo stvaranje međunarodnih mreža i radnih metoda koji se temelje na suradnji;

15.  naglašava potencijal i važnost postojanja makroregionalnih strategija za održivi razvoj planinskih regija EU-a te njihova budućeg razvoja sa snažnom dimenzijom prekogranične suradnje, kada je to moguće; poziva na to da se u obzir uzmu iskustva povezana s provedbom drugih makroregionalnih strategija EU-a;

16.  pozdravlja aktualne inicijative za Karpate uključene u strategiju EU-a za regiju Podunavlja i napredak ostvaren u okviru makroregionalne strategije EU-a za Alpe; napominje da je potonja strategija dobar primjer integriranog pristupa teritorijalnom razvoju koji uzima u obzir planinska područja i regije koje su s njima povezane;

17.  vjeruje da instrument europske teritorijalne suradnje nudi odličnu priliku za razmjenu najboljih praksi i znanja među planinskim regijama, koje se u mnogim slučajevima nalaze na nacionalnim granicama te poziva na ostvarenje posebne planinske dimenzije u okviru buduće europske teritorijalne suradnje; pozdravlja inicijative kao što su „Politike protiv depopulacije planinskih područja” (PADIMA) kojima je cilj rješavanje specifičnih problema s kojima se suočavaju planinske regije; ističe da su programi INTERREG i druge inicijative za suradnju, kao što su europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) i europska gospodarska interesna udruženja (EEIG), važni za usklađeno razvijanje zajedničkih područja i planinskih lanaca u regijama u kojima se nalaze prekogranična planinska područja;

18.  poziva Komisiju da predstavi komunikaciju koja bi sadržavala „Program za planinske regije EU-a“ te da nakon toga predstavi Bijelu knjigu o razvoju planinskih regija na temelju najboljih praksi, a koja bi uključivala lokalna, regionalna i nacionalna tijela te druge relevantne dionike, uključujući gospodarske i socijalne partnere te predstavnike civilnog društva;

19.  inzistira na tome da Komisija i drugi dionici provode temeljitu i redovnu procjenu stanja u planinskim regijama EU-a te da analiziraju podatke kao što su rezultati provedbe operativnih programa kohezijske politike i pokazatelji promjena kvalitete života i demografske situacije, kako bi se na pravilan način usmjerila sredstva i provedba politika EU-a;

20.  naglašava da je potrebno imati pouzdane i raščlanjene statističke podatke na kojima bi se temeljile političke inicijative;

21.  poziva na suradnju s europskim državama koje nisu članice EU-a te s regionalnom i lokalnom samoupravom radi provedbe politike za planinske regije;

22.  poziva Komisiju da potiče korištenje financijskih instrumenata u planinskim regijama kako bi se postigli konkretni rezultati;

23.  pozdravlja aktualnu raspravu o pojednostavnjenju kohezijske politike; nada se da će pojednostavnjen okvir i dostupnost instrumenata kojima se dionici i primatelji lakše koriste pridonijeti razvoju planinskih regija EU-a; poziva na usmjeravanje posebne pozornosti na pojednostavnjenje i napore za poticanje ulaganja u planinske regije;

24.  poziva Komisiju da predloži proglašenje Europske godine otoka i planina;

Radna mjesta i gospodarski rast u planinskim regijama

25.  napominje da se mali i srednji poduzetnici u planinskim regijama susreću s ozbiljnim poteškoćama koje proizlaze iz slabe dostupnosti, infrastrukture i povezanosti te manjka ljudskih resursa; poziva Komisiju da posebno posveti pozornost razvoju malih i srednjih poduzeća u planinskim regijama, posebno u područjima pogođenima prirodnim i klimatskim katastrofama te stoga poziva države članice da daju prednost ulaganjima u infrastrukturu i u usluge u planinskim regijama; poziva na stvaranje sinergija između sredstava iz fondova ESI i drugih programa i inicijativa koje EU subvencionira kako bi se stvorio sveobuhvatan i učinkovit pristup politikama te time maksimalno unaprijedila podrška koja se pruža malim i srednjim poduzećima i poduzetništvu; ističe da se je potrebno razviti integrirane strategije usmjerene na konkretna područja u planinskim regijama u cilju utvrđivanja posebnih mogućnosti za razvoj te da bi te strategije trebale uključivati mjere za povećanje povezanosti lokalnih malih i srednjih poduzeća te poboljšanje odnosa i koordinacije unutar sektora i među sektorima;

26.  naglašava važnost razvijanja višestruke poljoprivredne proizvodnje povezane s aktivnostima u području razvoja turizma i zaštite okoliša te važnost strukturiranja prehrambenih lanaca u planinskim područjima, bilo u okviru udruženja proizvođača, čime se poljoprivrednicima povećava pregovaračka moć, bilo u okviru stvaranja lokalnih tržišta i kratkih opskrbnih lanaca; ističe da je potrebno zajamčiti pristup velikim tržištima i uvesti mjere za promicanje kvalitete ta za promociju i zaštitu proizvoda, čime se postiže bolje plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište te ih se uključuje u zajedničke turističke proizvode određenog geografskog područja; štoviše, s obzirom na to da planinska područja imaju veliki potencijal za proizvodnju prehrambenih proizvoda visoke kvalitete, poziva Komisiju i države članice da pokrenu raspravu o uvođenju posebne oznake za planinske prehrambene proizvode na razini EU-a;

27.  u tom kontekstu uviđa da je potrebna podrška EPFRR-a za poljoprivrednu proizvodnju u planinskim područjima i za napore u stvaranju dodane vrijednosti uz pomoć sinergije s drugim fondovima i inicijativama EU-a te privatnih financijskih instrumenata kako bi se pozitivno utjecalo na planinske regije;

28.  pozdravlja napredak koji je postignut u pogledu strategije EU-a za šume; podupire održivi razvoj šuma na razini Unije, posebno u pogledu utjecaja koji šume imaju na očuvanje okoliša i biološke raznolikosti te postizanja ciljeva na području obnovljive energije; napominje da bi se u okviru strategije mogla naglasiti gospodarska dimenzija šumarstva;

29.  smatra da se šumarstvom mogu otvoriti radna mjesta i potaknuti gospodarski razvoj za planinske regije i da je stoga potrebno dugoročno zajamčiti postojanje šumskih resursa te ih iskorištavati na održiv način; podsjeća da su šume od iznimne važnosti za ekosustav i da u planinskim područjima imaju važnu ulogu u sprečavanju nastanka lavina, klizišta i poplava; poziva na pružanje podrške malim i srednjim poduzećima, posebno onima uspostavljenima u planinskim područjima, a koja su uključena u šumarski sektor i koja u potpunosti poštuju načelo ekološke održivosti; posebnu ističe gospodarsku i socijalnu ulogu šumarstva u planinskim područjima kao i važnost ulaganja za učinkovito korištenje šumskim resursima u tim regijama; podsjeća na važnu ulogu koju šume imaju u pružanju primarnih i sekundarnih sirovina koje se koriste u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji, pridonoseći time otvaranju novih radnih mjesta; u tom pogledu poziva na to da se kohezijska politika više usredotoči na održivo upravljanje šumama;

30.  poziva na uvođenje dodatnih poticaja za očuvanje malih prerađivačkih poduzeća te malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava u planinskim područjima, koja su važna za zapošljavanje i proizvodnju proizvoda sa specifičnim karakteristikama kvalitete, ali koja u prosjeku imaju veće troškove i manju profitabilnost u odnosu na poljoprivredu i stočarstvo u okviru intenzivnoga gospodarstva; poziva Komisiju da promiče pilot-projekte za obnovu tradicionalnih gospodarskih aktivnosti, uključujući poljoprivredne i zanatske aktivnosti, u planinskim područjima koja se suočavaju s depopulacijom; poziva Komisiju i države članice da promiču pojednostavnjene administrativne postupke u pogledu podnošenja zahtjeva za dodjeljivanje sredstava i samog dodjeljivanja tih sredstava kako bi se malim zajednicama pružio bolji pristup financiranju i time potaknuo dugoročni razvoj i lakši pristup tržištima te kako bi se u planinskim područjima uspostavile organizacije proizvođača;

31.  poziva korisnike sredstava fondova ESI iz planinskih regija da ocijene potencijal i potrebe za uspostavljanjem lokalnih tehnoloških i održivih industrijskih parkova te da nakon odgovarajućih studija izvedivosti i analize troškova i koristi razmotre njihovu izgradnju korištenjem sredstava EU-a i nacionalnih sredstava;

32.  ističe da je za povećanje potencijala koji nude planinske regije potrebno koristiti strategije pametne specijalizacije u situacijama u kojima ih je moguće primijeniti;

33.  naglašava potencijalno važnu ulogu socijalnih poduzeća i alternativnih poslovnih modela, kao što su zadruge i uzajamna društva, u uključivom i održivom razvoju planinskih regija, uključujući rješavanje problema isključenosti marginaliziranih skupina i rodne neravnopravnosti;

34.  podržava korištenje fondova ESI za gospodarske sektore koji ne zagađuju i koji su usmjereni prema budućnosti, kao što su održivi turizam, kulturna baština, održivo šumarstvo, razvoj brzog interneta, obrtništvo i sektor obnovljivih izvora energije; ističe važnost razvoja novih inovativnih i promocije postojećih uspješnih modela turizma;

Društveno-gospodarska dimenzija planinskih regija

35.  napominje da bi se u okviru kohezijske politike mogao naglasiti prelazak na gospodarstvo s niskom razinom emisije ugljika koje bi bilo otporno na klimatske promjene i učinkovito iskorištavalo resurse te koje bi bilo ekološki održivo;

36.  smatra da bi među prioritete ulaganja fondova ESI trebalo uvrstiti povećanje kvalifikacija radne snage i otvaranje novih radnih mjesta u zelenom gospodarstvu te naglašava da bi se politikama EU-a trebalo podupirati osposobljavanje u područjima kao što su planinska poljoprivreda, održivi turizam, obrtništvo, održivo šumarstvo i tehnologije obnovljivih izvora energije;

37.  pozdravlja inicijative za privlačenje mladih osoba u poljoprivredni sektor i poziva Komisiju da izradi slične programe za planinske regije; poziva na poduzimanje mjera za poticanje mladih poljoprivrednika na djelovanje u područjima povezanima s kulturnom baštinom koja nisu ograničena samo na sezonske aktivnosti; ističe ulogu znanstvenih instituta i drugih obrazovnih ustanova koje se bave planinskom poljoprivredom; potiče mlade poljoprivrednike da sudjeluju u programima razmjene te da se služe platformama za e-učenje;

38.  ističe važnost obrazovanja žena i djevojaka te povećanja njihove uključenosti u područjima kako što su znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika i poduzetništvo, uključujući sektore zelenoga gospodarstva; smatra da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti pružanju podrške i ohrabrivanju poljoprivrednica odnosno žena koje su kao samozaposlene osobe angažirane u neposrednoj trgovini, turizmu, obrtništvu i projektima; ističe važnost aktivne prisutnosti i uloge žena u planinskim područjima, a posebno u pogledu poticanja inovacija i procesa suradnje te održavanja pravilnog funkcioniranja tih područja; stoga poziva Komisiju i države članice da se u okviru Europskog socijalnog fonda i međunarodnih projekata koriste postojećim resursima i postupcima u pogledu inicijativa za mikrofinanciranje i mikrokreditiranje za žene te prilika za žene u pogledu razvijanja karijere;

39.  naglašava da je važnost planinskih područja i učinkovitih mjera unutar EU-a uključena u najnoviju reformu zajedničke poljoprivredne politike; vjeruje da bi cilj zajedničke poljoprivredne politike trebao biti uklanjanje prirodnih i gospodarskih nedostataka s kojima se suočavaju poljoprivrednici te da bi se njome trebala pružiti sredstva za poljoprivrednike da iskoriste svoje prednosti;

40.  ističe važnost potpora iz prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike u održavanju poljoprivredne proizvodnje i prihoda za poljoprivrednike u planinskim područjima; podsjeća da države članice imaju mogućnost uspostavljanja namjenskih izravnih potpora i vezanih isplata kako bi se kvalitetnije ispunili ti ciljevi; podsjeća da su nevezane potpore iz prvog stupa u mnogim državama članicama zbog nedovoljne interne konvergencije mnogo manje nego u poljoprivredno povoljnim područjima, čime se dodatno ograničava konkurentnost gospodarstava;

41.  smatra da se mjerama iz drugog stupa zajedničke poljoprivredne politike mora zajamčiti održivost, konkurentnost i diversifikacija poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih industrija u planinskim područjima; također smatra da bi takve mjere mogle pridonijeti „ruralnoj renesansi” poticanjem projekata za razvoj multifunkcionalnih poljoprivrednih gospodarstava u okviru kojih se stvaraju dodana vrijednost i inovacije te davanjem prednosti poljoprivrednim ulaganjima (u zgrade, specifičnu opremu, modernizaciju itd.) i očuvanju autohtonih vrsta;

42.  smatra da bi poseban sektorski pristup za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda trebao biti usmjeren na održivu proizvodnju mlijeka u planinskim područjima te poziva Komisiju, države članice i regionalne vlasti da u okviru drugog stupa zajedničke poljoprivredne politike oblikuju popratne mjere za naknadu štete za ugroženu proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda kako bi se očuvala i osnažila poljoprivreda i učinkovito funkcioniranje poljoprivrednih gospodarstava, pogotovo malih gospodarstava tih regija;

43.  ističe potencijal dvojnog obrazovanja u planinskim regijama; naglašava ohrabrujuće rezultate postignute u nekim državama članicama; pozdravlja postojeće projekte za dvojno obrazovanje diljem Unije;

44.  smatra da se primjerenom fizičkom i informacijsko-telekomunikacijskom infrastrukturom stvaraju prilike za gospodarske, obrazovne, socijalne i kulturne aktivnosti te smanjuje učinak perifernosti i izolacije; poziva Komisiju da osmisli posebne preporuke za rješavanje nedostatka kvalificirane radne snage u sektoru turizma, uz poseban naglasak na izazove u pogledu neprivlačnih radnih mjesta i nedovoljnih naknada, te za poticanje mogućnosti za razvoj profesionalne karijere; potiče Komisiju i države članice da putem fondova ESI usmjere ulaganja u infrastrukturu u planinskim područjima koja će ih učiniti privlačnijima za gospodarske aktivnosti;

45.  podupire inovativna rješenja, uključujući ona utemeljena na informatičkim tehnologijama, za omogućavanje pristupa osnovnom kvalitetnom obrazovanju te mogućnostima formalnog i neformalnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja u udaljenim planinskim područjima, primjerice, suradnjom između planinskih regija, gradova i sveučilišta; naglašava potrebu za visokokvalitetnim tercijarnim obrazovanjem te ističe potencijal sustava za obrazovanje na daljinu koji pružaju pristup podučavanju i učenju iz udaljenih područja; u cilju rješavanja negativnih demografskih trendova u tim regijama, ističe činjenicu da je važno rješavati i pitanje jednakog pristupa ustanovama za obrazovanje i skrb za djecu i pitanje prekvalifikacije starijih osoba kako bi se olakšala aktivna integracija u tržište rada;

46.  poziva na otvaranje i poboljšanje zdravstvenih ustanova i usluga u planinskim regijama, među ostalim prekograničnim inicijativama za suradnju, uključujući razvoj prekograničnih zdravstvenih ustanova, tamo gdje je to potrebno; zalaže se za razvijanje volonterskih aktivnosti u području javnih usluga, uzimajući u obzir dobru praksu u određenim državama članicama;

47.  podsjeća na načelo jamčenja jedinstvenog pristupa javnim uslugama na svim teritorijima EU-a, istodobno naglašavajući potrebu za tim da države članice i regije potiču alternativna i inovativna rješenja za planinska područja, među ostalim rješenja prilagođena lokalnim i regionalnim potrebama, ako je to potrebno;

48.  naglašava važnost Inicijative za zapošljavanje mladih, kao i učinkovitije provedbe programa Jamstvo za mlade, jer je to dobra prilika za zaustavljanje odlaska mladih ljudi iz planinskih regija do kojeg dolazi zbog demografske krize i problema starenja stanovništva; poziva na uspostavljanje inicijativa za zapošljavanje mladih koje bi bile posebno usmjerene na zadovoljavanje potreba slabo razvijenih planinskih regija;

49.  naglašava da je rodna neravnopravnost i dalje prisutna u planinskim područjima, posebice u slučaju marginaliziranih zajednica i ugroženih skupina; poziva Komisiju da poduzme mjere za poticanje rodno osviještene politike na horizontalnoj i vertikalnoj razini za sva politička područja, a posebno za financiranje politike povezanosti u tim regijama; poziva na komparativnu analizu posebnosti povezanih sa statusom žena u planinskim regijama, posebice u planinskim područjima u kojima vladaju nepovoljni uvjeti;

50.  potiče i poziva na pružanje potpore, uključujući korištenjem fondova ESI, inicijativama kojima se poboljšava društvena i kulturna kohezija planinskih zajednica te uključenost u njih i kojima se rješavaju pitanja fizičke izolacije i nedostatka kulturne raznolikosti, posebno pristupom i izravnim sudjelovanjem u umjetnosti i kulturnom životu;

51.  naglašava važnost integriranih inicijativa za teritorijalni razvoj čiji je cilj integracija migranata, u okviru postupaka demografske i društveno-gospodarske obnove i oporavka planinskih područja, uključujući ona koja se suočavaju s depopulacijom; poziva Komisiju da podupire i promiče širenje takvih inicijativa;

Zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena u planinskim regijama

52.  podsjeća na bogatstvo obnovljivih izvora energije u planinskim područjima u pogledu količine i raznolikosti; smatra da bi ta područja trebala preuzeti vodeće mjesto u postizanju ciljeva EU-a u pogledu obnovljivih izvora energije; poziva Komisiju da se usredotoči na politike kojima se potiče i olakšava korištenje obnovljivih izvora energije u planinskim regijama;

53.  naglašava da na europskoj razini treba zaštititi emblemske životinjske vrste iz visokih planinskih područja koje mogu živjeti na prekograničnim planinskim lancima, kao što su divokoze, kozorozi, velike grabljivice, medvjedi, vukovi, risovi; poziva Komisiju i države članice da izrade plan zaštite i ponovnog uvođenja emblemskih vrsta iz visokih planinskih područja; osuđuje masovno i neselektivno ubijanje tih vrsta u nekim državama članicama, a koje provode ili država zbog širenja bolesti unutar određenih skupina divljih životinja ili poljoprivrednici u pogledu određenih vrsta čiju prisutnost ili ponovno uvođenje ne žele;

54.  također naglašava potencijal vulkanskih planinskih regija i vulkana, osobito u pogledu doprinosa vulkanologije, za ostvarivanje ciljeva u području obnovljivih izvora energije i doprinos tih područja u pogledu sprečavanju prirodnih katastrofa, poput erupcija vulkana, i upravljanju njima;

55.  poziva države članice i Komisiju da utvrde sva odmarališta u visokim planinama u kojima bi zabrana vozila pozitivno utjecala na lokalnu borbu protiv otapanja ledenjaka;

56.  ustraje u tome da se ciljevima EU-a u pogledu obnovljivih izvora energije i njihova iskorištavanja mora uzeti u obzir ravnoteža između prirode i očuvanja okoliša, uključujući u planinskim područjima; podsjeća na to da se ponekad iskorištavanjem hidroenergije i biomase može utjecati na ekosustave te da vjetroelektrane i solarne elektrane mogu narušiti krajolik, iako su izvor lokalnog razvoja;

57.  napominje da su planinske regije, uključujući vulkanske regije i njihovi ekosustavi, posebno osjetljive na klimatske promjene i hidrogeološke opasnosti, s posebno velikim posljedicama u tim regijama, do čega može doći i zbog povećanja broja prirodnih opasnosti, koje također mogu imati utjecaj na okoliš okolnih područja, kao i negativne posljedice za gospodarski razvoj i turizam; u tom pogledu smatra da zaštita okoliša, borba protiv klimatskih promjena i poduzimanje odgovarajućih mjera prilagodbe klimatskim promjenama moraju biti u središtu budućeg „Programa za planinske regije EU-a”, uključujući akcijski plan o klimatskim promjenama; također ističe da je potrebno razviti mrežu analize i razmjene dobrih praksi u tim područjima;

58.  naglašava važnost očuvanja i zaštite jedinstvenog staništa planinskih regija te njihova održivog razvoja, uključujući obnovom biološke raznolikosti i tla, promicanjem prirodne baštine i usluga ekosustava te pružanjem zelene infrastrukture, pružajući time mogućnosti zapošljavanja u tim sektorima; podsjeća na ključnu ulogu poljoprivrede te održivog upravljanja zemljištem i šumama u planinskim područjima u cilju očuvanja biološke raznolikosti i zaštite od utjecaja na okoliš i krajolik;

59.  naglašava da su planinske regije važan izvor vodnih resursa koje treba čuvati i kojima treba upravljati na održiv način; napominje da određena urbana područja ovise o uslugama planinskih regija povezanima s ekosustavima i da te regije često ne dobivaju dovoljno zauzvrat; poziva lokalne vlasti da razmotre partnerstva u obliku suradničkih projekata u cilju opskrbe i zaštite vodnih zaliha za gradske sredine u blizini planinskih regija; podupire financiranje mjera za pohranu vode kako bi se zajamčilo održivo i učinkovito navodnjavanje poljoprivrednih područja i održao niski vodostaj rijeka;

60.  podupire razvoj održivog turizma kao dobre prilike za otvaranje radnih mjesta i promicanje održivog razvoja tih područja; ističe da je potrebno razviti širokopojasni internet kao osnovu održivog turizma;

61.  naglašava potrebu za aktivnijom sinergijskom suradnjom poljoprivrede s drugim gospodarskim djelatnostima u područjima ekološke mreže Natura 2000 i drugih zaštićenih područja (nacionalni parkovi, parkovi prirode i sl.) koji se nalaze u planinskim područjima;

Pristupačnost i povezanost u planinskim regijama

62.  smatra da internet i posebno tehnologije pristupa nove generacije (NGA) imaju ključnu ulogu u rješavanju izazova s kojima se suočavaju planinske regije; podsjeća da je internet povezan s uslugama od općeg interesa i da nedostatak pristupa takvim uslugama može dovesti do depopulacije;

63.  poziva države članice da uvedu poticaje za aktivniji razvoj javno-privatnih partnerstva u planinskim regijama u području prometne, komunikacijske i energetske infrastrukture, jer pružanje tih usluga zbog nedostatka ekonomije razmjera nije komercijalno zanimljivo; naglašava da se samo boljom i dovoljno kvalitetnom prometnom i drugom infrastrukturom može zajamčiti gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta u planinskim područjima;

64.  ističe da na turizam u velikoj mjeri utječu postojeća infrastruktura i pristup uslugama od općeg interesa; poziva Komisiju da razmotri mogućnosti stvaranja infrastrukture za pružanje potpore turizmu u planinskim regijama;

65.  napominje da nove komunikacijske i informacijske tehnologije pružaju širok raspon mogućnosti za zapošljavanje, društvenu uključenost i osnaživanje u digitalnom gospodarstvu u nastajanju; stoga smatra da je za promicanje takvih mogućnosti potrebna posebna potpora iz fondova ESI; potiče države članice da promiču rad na daljinu, e-trgovinu i korištenje digitalnim promidžbenim kanalima u tim područjima u cilju boljeg upravljanja troškovima poduzeća; smatra da lakši pristup novim informacijskim tehnologijama može dovesti do razvoja obrazovnih programa na daljinu za područja s manjkom nastavnog osoblja, kao i usluga e-zdravstva, što bi moglo pomoći u sprečavanju depopulacije u planinskim područjima; poziva na predlaganje i dijeljenje primjera dobre prakse, čime se doprinosi gospodarskoj diversifikaciji planinskih regija;

66.  pozdravlja program EU-a davanja vaučera za usluge satelitskog interneta kojim se pomoću satelitskih veza nudi alternativa područjima koja imaju nedovoljno razvijenu infrastrukturu ili gdje ne postoji dovoljan interes ulagača;

67.  poziva Komisiju da pri razvijanju politika za pristup širokopojasnom internetu uzme u obzir nedostatnu infrastrukturu i manjak interesa ulagača zbog slabe naseljenosti i udaljenosti planinskih regija; poziva Komisiju da razvije specifične politike kako bi se premostio digitalni jaz u tim regijama, među ostalim potrebnim javnim ulaganjima;

68.  podsjeća na to da društveni i gospodarski razvoj planinskih regija, koje su u nekim državama članicama i udaljene regije, ovisi o prometnim vezama između njih i drugih regija u državi članici ili prekograničnih regija; poziva nacionalna tijela da u suradnji s Komisijom olakšaju provedbu projekata za prometnu povezanost planinskih regija s glavnim nacionalnim i transeuropskim cestama i prometnim koridorima, posebno s prometnom infrastrukturom mreže TEN-T, uporabom različitih fondova EU-a i financijskih instrumenata, uključujući ulaganja EIB-a;

69.  poziva europske planinske regije da pomoću EFRR-a ulažu u razvoj učinkovitijih mreža željeznice i žičara koje će biti bolje međusobno povezane;

°

°  °

70.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Odboru regija te vladama i nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica.

EXPLANATORY STATEMENT

Mountainous regions in the EU are rarely in the focus of Cohesion Policy. The territorial dimension is the subject of debate, yet mountains themselves are often left by the wayside and there is a reliance on Member States themselves to pay attention to mountains and their associated challenges. Yet the EU funds often focus on achieving specific results. The difficulty of investment in mountains caused by a lack of infrastructure and additional costs due to remoteness, leads to the disregard of mountainous regions.

This report focuses on how the mountains of the EU can contribute to its targets, such as Europe 2020. The rich natural resources and assets of mountainous areas can provide jobs to improve employment within the EU, especially green jobs which contribute to the fight against climate change. The rich variety and abundance of renewable energy sources can contribute to the EU renewable energy targets. At the same time, poverty and social exclusion within less developed mountainous regions of the EU can be reduced with the help of EU funds. Developing many of the assets of mountainous regions can also lead to better social, economic and territorial cohesion by providing sustainable economic development for mountains. As centres of green growth, mountains themselves can be a leading force in sustainable growth within the EU.

A definition for mountainous regions

A definition of mountains exists in the European Agricultural Fund for Rural Development(20). This definition is specialized for agriculture, as it takes into account a shorter growing season and the inability to use machines due to slope.

For a holistic European approach to mountains there needs also to be a definition for regional policy. This report raises the point that the crucial connection of mountainous regions to their surrounding and urban areas needs to be taken into account. The EU Strategy for the Alpine region provides a good example of including these areas within a strategy for a mountainous region - it includes over 70 million people(21), many of whom do not live in the mountains themselves. This approach to the sustainable development of mountains must be carried over into Cohesion Policy.

Call for an Agenda for EU Mountainous Regions

In addition to the establishment of a definition, a concrete proposal for mountainous policy is needed. This is raised in the report in the form of a call for an Agenda for EU Mountainous Regions.

The grounds for this agenda are the various policies that relate to mountainous regions indirectly - Horizon 2020, COSME, LIFE, Natura 2000, the EU Broadband Strategy, the EU Climate Adaptation Strategy, the EU Environment Action Programme, the Connecting Europe Facility (CEF), European Territorial Cooperation (ETC), the European Structural and Investment Funds (ESI Funds) and the European Fund for Strategic Investment (EFSI). These policies relate to mountainous regions and have an effect on them, but there is no clear, single policy approach to mountains. Thus, an Agenda would represent a framework that provides additional focus within Cohesion Policy. It would also serve the valuable purpose of setting the foundations for a territorial focus for the next programming period. In time, this Agenda could also serve as the core for a more comprehensive strategy for the development of mountainous regions.

Coordinating EU policies for mountainous regions

A coordinated approach is crucial in whichever form it may take, to ensure that EU funding has a proper strategic orientation towards achieving sustainable and inclusive growth. This report calls for both the inception of an Agenda for EU Mountainous Regions and the consideration of the mountain dimension within future programmes and policies of the EU, especially within the ESIF. The ongoing programming period of Cohesion Policy is in its very beginning, but the first steps for mountains in Cohesion Policy must be undertaken now. This is why the report calls for an increase in the allocations of the ESI funds for underdeveloped mountainous regions, which can be taken into consideration within the next programming period. The addition of ‘underdeveloped’ is placed because of the existence of well-developed and less developed mountains within the same member state, whereas the underdeveloped ones are the ones that need the support of EU funds to overcome their specific challenges and achieve sustainable growth and, subsequently, cohesion. The report also calls for a specific mountain dimension within European Territorial Cooperation, which would provide a good drive for mountain policy in the EU by expanding the platform for best practices in these regions.

The pillars of sustainable growth

The report also details what an Agenda and specific mountain policy could take into account. It focuses on the three types of growth the EU aims for - smart, sustainable and inclusive growth. These types of growth are interlinked within mountainous regions, as they all require a consideration for the preservation of the environment and an approach to overcoming the common challenges that exist in mountainous regions, especially in regards to connectivity and accessibility. This is why the report calls for support to the use of renewables within mountains, but only with a consideration for the ecological impact they may have. The report also calls for support to overcoming the digital divide, which would be a significant step towards helping stop the depopulation of some mountainous regions. Mountain areas are already a desirable living space(22) and with more EU support for connectivity and accessibility they would become more attractive places for living and establishing SMEs.

24.2.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o kohezijskoj politici u planinskim regijama EU-a

(2015/2279(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Michel Dantin

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir glavu III. trećeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji se osobito odnosi na poljoprivredu(23),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009(24) (25),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005(26) (27),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007(28) (29),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008(30) (31),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. rujna 2010. o europskoj strategiji za gospodarski i socijalni razvoj planinskih regija, otoka i rijetko naseljenih područja(32) (33),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2013. o održavanju proizvodnje mlijeka u planinskim predjelima, siromašnim područjima i najudaljenijim regijama nakon isteka roka mliječne kvote(34) (35),

A.  budući da dodatni troškovi uzrokovani klimatskim i topografskim uvjetima te udaljenošću od gospodarskih središta sprječavaju gospodarski, socijalni i kulturni razvoj planinskih regija; budući da se zbog manjka infrastrukture, slabe pokrivenosti širokopojasnim internetom i malih ulaganja u planinska područja jaz između planinskih i drugih područja dodatno produbljuje; budući da se nastojanja za održanjem poljoprivredne gospodarske proizvodnje u planinskim područjima EU-a moraju poduprijeti većom fizičkom i digitalnom dostupnošću, boljom infrastrukturom kao i dostupnijim javnim uslugama te uslugama od općeg interesa kao što su obrazovanje, socijalne usluge, zdravstvo, prijevoz i poštanske usluge;

B.  budući da je u okolnostima obilježenima povećanjem proizvodnih troškova, rastućom konkurencijom, ukidanjem mliječnih kvota i ekološkim izazovima izuzetno važno pobrinuti se za proizvodnju hrane i multifunkcionalnu ulogu poljoprivrede kako bi se u planinskim područjima održala dodana vrijednost, potaknulo održivo zapošljavanje te omogućila dostupnost drugim izvorima prihoda;

C.  budući da je nužno pronaći odgovor na izazove depopulacije, klimatskih promjena, manjka dostupnih poljoprivrednih zemljišta, napuštanja poljoprivrednih zemljišta kao i s tim povezanog problema naraslog grmlja i drveća te očuvanja planinskih travnjaka;

D.  budući da planinska područja doprinose održivom razvoju, borbi protiv klimatskih promjena, očuvanju i zaštiti regionalnih ekosustava te biološkoj raznolikosti (velik dio planinskih područja zaštićen je u okviru ekološke mreže Natura 2000 i drugih sporazuma o očuvanju prirode); budući da su poljoprivreda i upravljanje zemljištem u planinskim područjima iznimno važni za hidrogeološku stabilnost tih područja;

E.  budući da su u planinskim područjima sačuvani jedinstveni uvjeti i tradicionalna znanja te da se ondje krije snažan potencijal za preusmjeravanje ka kvalitetnim poljoprivrednim sustavima; budući da skupine i organizacije proizvođača iz planinskih područja mogu osnažiti pregovaračku moć proizvođača koji dolaze iz tih regija boreći se tako protiv nepoštenih trgovačkih praksi koje na njih utječu;

F.  budući da se održivi gospodarski i socijalni razvoj planinskih područja može potaknuti koordiniranim djelovanjem i/ili prekograničnom suradnjom u poljoprivrednom sektoru, sektoru šumarstva, obrtničkom i turističkom sektoru te u pogledu očuvanja kulturne i prirodne baštine, ali i diversifikacijom poljoprivrednih gospodarstava;

G.  budući da uzgoj životinja (proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda i ekstenzivna proizvodnja mesa) ima značajnu ulogu u planinskim područjima mnogih zemalja EU-a; budući da u tim područjima nepovoljni uvjeti na tržištu i znatno veći troškovi snažno utječu na mala poljoprivredna gospodarstva;

Upravljanje kohezijskim fondovima i njihova sinergija

1.  žali zbog toga što bez obzira na posebne sektorske mjere EU-a i instrumente potpore istinski europski pristup za planinska područja ne postoji; uvjeren je u potrebu za osmišljavanjem zajedničke strategije EU-a za europska planinska područja usmjerene na bolju usklađenost spomenutih politika i mjera; predlaže da se ulože veći napori u usvajanje zajedničke radne definicije planinskih područja u okviru kohezijske politike, a u skladu s definicijom planinskih područja koju koristi Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD), kako bi se njome obuhvatila i ona područja u kojima se poljoprivredna proizvodnja nalazi pod utjecajem specifičnih čimbenika poput korištenja zemljišta ograničenog gradijentom i visinom, produktivnosti tla, teških klimatskih uvjeta ili korištenja skupe specijalne opreme;

2.  napominje da je nedavnim reformama zajedničke poljoprivredne politike i regionalne politike omogućena teritorijalizacija upravljanja europskim sredstvima za koheziju;

3.  smatra da Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj mora biti dio strategije za pametnu specijalizaciju i multifunkcionalni razvoj regija koje obuhvaćaju planinska područja; stoga poziva Europsku komisiju, države članice i njihove regije da pri pregledu višegodišnjih financijskih programa za razdoblje 2014. – 2020. ili izmjene operativnih programa ojačaju sinergiju između različitih fondova i mjera u okviru pripreme, razmatranja i usvajanja operativnih programa; poziva da se bolje iskoriste inicijative EU-a poput instrumenta za lokalni razvoj kojim upravlja zajednica (CLLD) ili lokalnih akcijskih grupa (LAG-ovi) radi promicanja transnacionalnih mreža i kooperativnih metoda rada;

4.  poziva Europsku komisiju i države članice da razviju strategije među lokalnim i regionalnim vlastima, civilnim društvom i gospodarskim subjektima u područjima planinskih lanaca kako bi se razradili zajednički akcijski planovi za promicanje, razvoj i zaštitu tih planinskih lanaca; u tom pogledu pozdravlja i podržava inicijativu makroregionalne strategije za Alpe; poziva Komisiju i države članice da uzmu u obzir lekcije naučene kroz provedbu drugih makroregionalnih strategija EU-a prije nego što potraže sličan pristup za vlastita planinska područja;

Ulaganja, konkurentnost i gospodarska diversifikacija

5.  naglašava da je važnost planinskih područja i učinkovitih mjera unutar EU-a uključena u najnoviju reformu zajedničke poljoprivredne politike; vjeruje da bi cilj zajedničke poljoprivredne politike trebao biti nadoknaditi prirodne i gospodarske nedostatke s kojima se suočavaju poljoprivrednici i pružiti im sredstva da iskoriste svoje prednosti;

6.  ističe važnost potpora iz prvog stupa zajedničke poljoprivredne politike u održavanju poljoprivredne proizvodnje i prihoda za poljoprivrednike u planinskim područjima; podsjeća da države članice imaju mogućnost uspostavljanja namjenskih izravnih potpora i vezanih isplata kako bi se kvalitetnije ispunili ti ciljevi; podsjeća da su nevezane potpore iz prvog stupa u mnogim državama članicama zbog nedovoljne interne konvergencije mnogo manje nego u poljoprivredno povoljnim područjima, što dodatno ograničava konkurentnost gospodarstava;

7.  smatra da se mjerama iz drugog stupa zajedničke poljoprivredne politike mora zajamčiti održivost, konkurentnost i diversifikacija poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih industrija u planinskim područjima; također smatra da bi takve mjere mogle pridonijeti „ruralnoj renesansi” poticanjem pokretanja projekata za razvoj multifunkcionalnih poljoprivrednih gospodarstava u okviru kojih se stvaraju dodana vrijednost i inovacije i preferiranjem poljoprivrednih ulaganja (u zgrade, specifičnu opremu, modernizaciju itd.) i očuvanja autohtonih vrsta;

8.  naglašava da države članice i regije u okviru Uredbe o ruralnom razvoju imaju mogućnost stvaranja tematskih potprograma usmjerenih na potrebe planinskih područja, koja imaju pravo na veće iznose potpore javnog financiranja; potiče ih da tu mogućnost iskoriste; napominje da nijedno nadležno tijelo to do sada nije učinilo; smatra, međutim, da to nužno ne znači da nikakva posebna pomoć nije predviđena za ta područja;

9.  naglašava da bi posebnu pozornost trebalo pridati malim i/ili obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima; napominje da je za male zajednice u planinskim područjima teret administracije ključna prepreka koja tako ugrožava uspješnu provedbu programa; ponavlja koliko je važna jednostavnost i fleksibilnost administracije zajedničke poljoprivredne politike, što je u skladu s reformom iz 2013.; poziva Komisiju i države članice da promiču pojednostavljene administrativne postupke u primjeni i upravljanju uporabom sredstava kako bi se malim zajednicama pružio bolji pristup financiranju, potaknuo dugoročni razvoj i lakši pristup tržištima te kako bi se u planinskim područjima oformile organizacije proizvođača;

Infrastruktura, obrazovanje i osposobljavanje te uloga žena

10.  smatra da primjerena fizička i informacijsko-telekomunikacijska infrastruktura stvara prilike za gospodarske, obrazovne, socijalne i kulturne aktivnosti te smanjuje učinak perifernosti i izolacije; potiče Komisiju i države članice da putem kohezijskih i investicijskih fondova preraspodijele ulaganja u infrastrukturu za planinska područja, što će ih učiniti privlačnijima za gospodarske aktivnosti;

11.  podsjeća na ključnu važnost mjera kojima se potiče generacijska obnova, otvaranje stabilnih i kvalitetnih radnih mjesta te naseljavanje mladih radnika, a koje istovremeno uz pomoć socijalne kohezije i sredstava iz drugog stupa zajedničke poljoprivredne politike omogućuju pristup programima multidisciplinarnog osposobljavanja zahvaljujući kojima se mladi poljoprivrednici mogu istovremeno i/ili uzastopno tijekom iste godine baviti raznim aktivnostima i tako ostvariti kombinirane dohotke; ističe ulogu znanstvenih instituta i drugih obrazovnih ustanova koje se bave planinskom poljoprivredom te poziva nacionalna i regionalna tijela da im daju važniju ulogu te da veću financijsku potporu pruže raznim obrazovnim ponudama poput posebnog stručnog osposobljavanja u području poljoprivrede osmišljenog prema posebnim karakteristikama planinskih područja, čime se može povećati konkurentnost i povezivanje te ostvariti napredak u inovacijama i održivom korištenju resursa u tim regijama; potiče, u tom pogledu, mlade radnike da sudjeluju u programima razmjene te da se služe platformama za e-učenje;

12.  ističe važnost aktivne prisutnosti i uloge žena u planinskim područjima, a posebno u pogledu poticanja inovacija i procesa suradnje te održavanja pravilnog funkcioniranja tih područja; smatra da bi posebnu pažnju trebalo pridati pružanju podrške i ohrabrivanju žena poljoprivrednica odnosno žena koje su kao samozaposlene osobe angažirane u neposrednoj trgovini, turizmu, obrtništvu i projektima;

Okoliš, klimatske promjene i zaštita biološke raznolikosti

13.  smatra da planinska poljoprivreda ima važnu ulogu u ublažavanju učinka klimatskih promjena s obzirom na to da pašnjaci i šume apsorbiraju ugljični dioksid; podsjeća na ključnu ulogu poljoprivrede te održivog upravljanja zemljištem i šumama u planinskim područjima kako bi se biološka raznolikost očuvala te zaštitila od utjecaja okoliša i krajolika, uključujući utjecaj na staništa divljih životinja, pri čemu veliku štetu prave divlje zvijeri koje napadaju stoku; podsjeća na važnost vode u planinskim područjima i prirodnih nepogoda koje mogu imati snažan utjecaj na nenaseljena i naseljena područja; u tom smislu podupire financiranje mjera za pohranu vode u sklopu drugog stupa kako bi se zajamčilo održivo i učinkovito navodnjavanje poljoprivrednih područja i održao niski vodostaj rijeka; naglašava potrebu za aktivnom sinergijskom suradnjom između poljoprivrede i drugih gospodarskih djelatnosti u područjima ekološke mreže Natura 2000 i u drugim zaštićenim područjima (nacionalnim parkovima, parkovima prirode i sl.) koja se nalaze u planinskim područjima;

Strukturiranje prehrambenog lanca, proizvodnja i promoviranje kvalitetnih proizvoda te ostale proizvodne aktivnosti

14.  naglašava da je važno osnivati skupine i organizacije proizvođača te im pružati podršku kako bi se pregovaračka moć poljoprivrednika u prehrambenom lancu ojačala; smatra da se kratki lanci opskrbe te lokalna i regionalna tržišta na taj način mogu očuvati i unaprijediti, čime se štite mali poljoprivrednici, a istovremeno im se omogućava da pristupe velikim tržištima; vjeruje da u planinskim područjima takvi pristupi mogu biti posebno usmjereni na isticanje kvalitete i porijekla te promicanje i zaštitu proizvoda („planinski proizvodiˮ, zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, zajamčeno tradicionalni specijaliteti); ističe da sve veći dio potrošača traži takve visokokvalitetne prehrambene proizvode i time pridonosi razvoju održivog turizma i očuvanju kulturnih vrijednosti i kulturne baštine planinskih područja;

15.  poziva Komisiju da promiče i poboljša kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz planinskih područja jačanjem mjera za promicanje oznake kvalitete „planinski proizvod” i informiranje o njoj ali i u širem smislu o zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnim specijalitetima;

16.  naglašava važnost poticanja integriranih i teritorijaliziranih proizvodnih sustava, poljoprivrede i usluga koje pružaju poljoprivredna gospodarstva, kao što je prerada na poljoprivrednim gospodarstvima, izravna prodaja, prodaja na poljoprivrednim gospodarstvima ili pašnjacima, terapijska poljoprivreda i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora; smatra da promicanje s tim povezanih aktivnosti usmjerenih na agroturizam stvara dodanu vrijednost i razvija turistički potencijal tih lokacija razvijanjem i uključivanjem kvalitetnih tradicionalnih proizvoda nekog zemljopisnog područja koji mogu, ali i ne moraju biti povezani s poljoprivredom; vjeruje da se uz pomoć održivog turizma koji traje cijelu godinu u tim područjima mogu stvoriti nova radna mjesta i osmisliti raznovrsni sadržaji te istovremeno lakše riješiti problem depopulacije i nedostatne generacijske obnove koji postoji u tim regijama;

17.  ističe posebnu ekonomsku, socijalnu i ekološku ulogu šumarstva u planinskim područjima kao i važnost ulaganja za učinkovitije korištenje šumskih resursa u tim regijama; primjećuje da je održivo upravljanje šumama ključno za očuvanje zdravih i stabilnih šuma; podsjeća na važnu ulogu koju šume imaju u pružanju primarnih i sekundarnih sirovina koje se koriste u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji, pridonoseći tako stvaranju novih radnih mjesta, potičući gospodarsku diversifikaciju u sklopu šumarskog sektora i šumarskih poduzeća i sprječavajući depopulaciju u planinskim područjima; s tim u vezi poziva da se kohezijska politika više usredotoči na održivo upravljanje šumama;

18.  smatra da bi poseban sektorski pristup za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda trebao biti usmjeren na održivu proizvodnju mlijeka u planinskim područjima te poziva Komisiju, države članice i regionalne vlasti da u okviru drugog stupa zajedničke poljoprivredne politike oblikuju popratne mjere za naknadu štete za ugroženu proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda kako bi se očuvala i osnažila poljoprivreda i učinkovito funkcioniranje poljoprivrednih gospodarstava, pogotovo malih gospodarstava tih regija.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

23.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, José Bové, Daniel Buda, Nicola Caputo, Viorica Dăncilă, Michel Dantin, Paolo De Castro, Albert Deß, Diane Dodds, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Giulia Moi, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Marijana Petir, Laurenţiu Rebega, Bronis Ropė, Jordi Sebastià, Jasenko Selimovic, Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Marc Tarabella, Janusz Wojciechowski, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Franc Bogovič, Rosa D’Amato, Jean-Paul Denanot, Stefan Eck, Fredrick Federley, Maria Heubuch, Ivan Jakovčić, Karin Kadenbach, Sofia Ribeiro, Hannu Takkula

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

17.3.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

1

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Marc Joulaud, Sławomir Kłosowski, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Jens Nilsson, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Terry Reintke, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Ramón Luis Valcárcel Siso, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Viorica Dăncilă, Elena Gentile, Iliana Iotova, Bronis Ropė, Remo Sernagiotto, Hannu Takkula

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Louis Aliot, Sergio Gutiérrez Prieto, Gesine Meissner, Georgi Pirinski

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

(2)

SL L 347, 20.12.2013., str. 289.

(3)

SL L 347, 20.12.2013., str. 470.

(4)

SL L 347, 20.12.2013., str. 487.

(5)

SL L 347, 20.12.2013., str. 608.

(6)

SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(7)

SL L 317, 4.11.2014., str. 56.

(8)

SL L 347, 20.12.2013., str. 259.

(9)

SL L 347, 20.12.2013., str. 303.

(10)

SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

(11)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0109.

(12)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0341.

(13)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0577.

(14)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0229.

(15)

SL C 19, 21.1.2015., str. 32.

(16)

SL C 188 E, 28.6.2012., str. 30.

(17)

SL C 305 E, 11.11.2010., str. 14.

(18)

SL C 248, 25.8.2011., str. 81.

(19)

SL C 166, 7.6.2011., str. 23.

(20)

Regulation (EU) No 1305/2013 of the European Parliament and of the Council of 17 December 2013on support for rural development by the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD) and repealing Council Regulation (EC) No 1698/2005

(21)

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/cooperate/alpine/eusalp_map.pdf

(22)

EPSON study on GEOSPECS: ‘European Perspectives on Specific Types of Territories’ http://www.espon.eu/export/sites/default/Documents/Projects/AppliedResearch/GEOSPECS/FR/GEOSPECS_Final_Report_v8___revised_version.pdf

(23)

Sugerira se da se ovo unese u prijedlog rezolucije kao upućivanje ako to prihvati nadležni odbor.

(24)

Sugerira se da se ovo unese u prijedlog rezolucije kao upućivanje ako to prihvati nadležni odbor.

(25)

SL L 347, 20.12.2013., str. 608.

(26)

Sugerira se da se ovo unese u prijedlog rezolucije kao upućivanje ako to prihvati nadležni odbor.

(27)

SL L 347, 20.12.2013., str. 487.

(28)

Sugerira se da se ovo unese u prijedlog rezolucije kao upućivanje ako to prihvati nadležni odbor.

(29)

SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(30)

Sugerira se da se ovo unese u prijedlog rezolucije kao upućivanje ako to prihvati nadležni odbor.

(31)

SL L 317, 4.11.2014., str. 56.

(32)

Sugerira se da se ovo unese u prijedlog rezolucije kao upućivanje ako to prihvati nadležni odbor.

(33)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0341.

(34)

Sugerira se da se ovo unese u prijedlog rezolucije kao upućivanje ako to prihvati nadležni odbor.

(35)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0577.

Pravna napomena