IZVJEŠĆE s prijedlogom preporuke Europskog parlamenta Vijeću o 71. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda

25.4.2016 - (2016/2020(INI))

Odbor za vanjske poslove
Izvjestitelj: Andrej Kovačev

PRIJEDLOG PREPORUKE EUROPSKOG PARLAMENTA VIJEĆU

o 71. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda

(2016/2020(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog preporuke Vijeću o 71. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda koji podnosi Andrej Kovačev u ime kluba PPE (B7-1374/2015),

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 21., 34. i 36.,

–  uzimajući u obzir 70. zasjedanje Opće skupštine Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. lipnja 2015. o prioritetima EU-a za 70. zasjedanje Opće skupštine UN-a,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove neobavezne protokole,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda o sudjelovanju Europske unije u radu Ujedinjenih naroda[1], kojom se EU-u jamči pravo interveniranja u Općoj skupštini UN-a, pravo podnošenja usmenih prijedloga i amandmana o kojima se glasuje na zahtjev država članica i pravo odgovora,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o 10. godišnjici Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) o ženama, miru i sigurnosti[2],

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 18. travnja 2013. o UN-ovom načelu „odgovornosti za pružanje zaštite”[3],

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 2. travnja 2014. o 69. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda[4],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2015. o ulozi EU-a u okviru UN-a – kako na bolji način ostvariti ciljeve vanjske politike EU-a[5],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2016. o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2016.[6] te od 17. srpnja 2014. o zločinu agresije[7],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2016. o sustavnom masovnom ubijanju vjerskih manjina koje provodi tzv. Islamska država[8],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2016. o situaciji u kojoj se nalaze žene izbjeglice i tražiteljice azila u EU-u[9],

–  uzimajući u obzir Sporazum iz Pariza od 12. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir dokument od 14. lipnja 2012. naslovljen „Akcijski plan za jačanje potpore ZSOP-a EU-a mirovnim operacijama UN-a” te dokument od 23. ožujka 2015. naslovljen „Jačanje strateškog partnerstva UN-a i EU-a za očuvanje mira i upravljanje kriznim situacijama: prioriteti za razdoblje 2015. – 2018.”[10],

–  uzimajući u obzir Smjernice iz Osla o upotrebi stranih sredstava vojne i civilne obrane za pomoć u slučaju katastrofa i velikih nesreća iz studenoga 2007.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) te nedavnu Rezoluciju Vijeća sigurnosti 2242 (2015) o ženama, miru i sigurnosti,

–  uzimajući u obzir izvješće UN-a od 15. svibnja 2015. o ocjeni korektivnih mjera i pomoći žrtvama seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja koje je u mirovnim operacijama počinilo osoblje UN-a i drugo osoblje;

–  uzimajući u obzir prvo izvješće UN-a o otpornosti na antibiotike koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija u travnju 2014., a u kojem se navodi da je antimikrobna rezistencija „ozbiljna prijetnja” globalnom javnom zdravlju,

–  uzimajući u obzir nedavna otkrića u vezi s aktivnostima odvjetničkog društva Mossack Fonseca iz Paname i povezane inicijative za jaču međusobnu suradnju u borbi protiv utaje poreza,

–  uzimajući u obzir članak 134. stavak 3. i članak 113. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0146/2016),

A.  budući da je predanost EU-a učinkovitom sustavu multilateralnih odnosa i dobrom globalnom upravljanju, u čijem je središtu UN, sastavni dio vanjske politike Unije i da počiva na uvjerenju da je sustav multilateralnih odnosa koji se temelji na općeprihvaćenim pravilima i vrijednostima koja se moraju poštovati i podupirati najprikladniji za rješavanje globalnih kriza, izazova i prijetnji;

B.  budući da bi EU trebao imati proaktivnu ulogu u stvaranju Ujedinjenih naroda koji mogu učinkovito doprinijeti globalnim rješenjima, miru i sigurnosti, razvoju, ljudskim pravima, demokraciji i međunarodnom poretku temeljenom na vladavini prava;

C.  budući da je nužno da države članice EU-a ulože sve napore za koordiniranje svojih djelovanja u okviru organa i tijela sustava Ujedinjenih naroda u skladu s mandatom iz članka 34. stavka 1. UEU-a;

D.  budući da se globalno i regionalno sigurnosno okružje brzo pogoršava i postaje složenije, granice između unutarnje i vanjske sigurnosti sve se više preklapaju; budući da UN i dalje ima ključnu ulogu u jamčenju globalne sigurnosti i stabilnosti;

E.  budući da je nužno pažljivo redefinirati instrumente za učinkoviti sustav multilateralnih odnosa u okviru UN-a zbog promjenjive raspodjele i širenja globalne moći; budući da ti instrumenti moraju više uključivati sve državne i nedržavne dionike, i u postupcima za sprečavanje sukoba i u postupcima za upravljanje krizom;

F.  budući da EU i države članice zajedno daju najveći financijski doprinos sustavu UN-a koji iznosi jednu trećinu redovitog proračuna UN-a, gotovo dvije petine proračuna UN-a za mirovne operacije i oko polovice svih doprinosa fondovima i programima UN-a;

G.  budući da EU radi na postizanju ekološke održivosti, posebice u borbi protiv klimatskih promjena, promicanjem međunarodnih mjera i akcija za očuvanje i poboljšanje kvalitete okoliša te za održivo gospodarenje prirodnim resursima;

H.  budući da je EU jedan od najvećih zaštitnika i promicatelja ljudskih prava, temeljnih sloboda, kulturnih vrijednosti i raznolikosti, demokracije i vladavine prava;

I.  budući da je sigurnosno stanje EU-a sve nestabilnije i promjenjivije zbog velikog broja dugogodišnjih i novih sigurnosnih izazova koji uključuju nasilne sukobe, terorizam, organizirani kriminal, nezabilježene valove migranata i klimatske promjene koje je nemoguće riješiti na nacionalnoj razini i koji iziskuju regionalna i globalna rješenja;

J.  budući da novi izazovi koji uključuju hibridno i informacijsko ratovanje, kibernetičke prijetnje, bioinženjerstvo, smrtonosne autonomne sustave, nanotehnologiju, minijaturizaciju oružja i širenje tehnologija s dvojnom namjenom zahtijevaju razvoj multilateralnih sporazuma za koje je okvir UN-a najprikladniji;

K.  budući da najnoviji događaji u pogledu širenja oružja za masovno uništenje i povezanih sredstava otežavaju nadzor nad oružjem i razoružanje te narušavaju globalnu sigurnost i stabilnost; budući da je UN prikladan okvir za promicanje nove generacije mjera nadzora nad oružjem i razoružanja uz partnere istomišljenike;

1.  upućuje sljedeće preporuke Vijeću:

Mir i sigurnost

(a)  da se aktivno zauzme za to da se svi izravni ili neizravni sudionici oružanih sukoba i njihove organizacije u potpunosti pridržavaju međunarodnih obveza i standarda međunarodnoga prava te da uloži napore za osiguranje mirnih i diplomatskih rješenja svih vrsta sukoba; da zahtijeva da se to odnosi i na obvezu omogućavanja pristupa humanitarnoj pomoći za potrebite;

(b)  da nastavi podržavati multilateralna nastojanja za pronalazak dugoročnih političkih i mirovnih rješenja za aktualne sukobe na Bliskom istoku i sjevernoj Africi; da nastavi podržavati rad posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za Siriju, posebnog predstavnika i šefa Misije potpore Ujedinjenih naroda u Libiji, posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za Jemen, posebnog koordinatora UN-a za mirovni proces na Bliskom istoku te posebnog predstavnika glavnog tajnika UN-a za Zapadnu Saharu; da traži trajnu humanitarnu, financijsku i političku pomoć međunarodne zajednice za rješavanje humanitarne situacije te da radi na trenutačnom prekidu nasilja; da osudi jednostrano neusklađeno djelovanje u područjima krize;

(c)  da podupire unutarsirijske pregovore vođene načelima Rezolucije Vijeća sigurnosti 2254 (2015); da podupre rad radnih skupina koje je stvorila Međunarodna skupina za potporu Siriji, a koje nadziru prijeko potrebnu isporuku humanitarne pomoći tisućama Sirijaca u opkoljenim i drugim teško dostupnim područjima te prestanak neprijateljstva, što je poduprto Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2268 (2016); da oštro osudi široko rasprostranjena kršenja ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Siriji te da podrži rad organizacija civilnog društva u dokumentiranju dokaza o ratnim zločinima, zločina protiv čovječnosti i drugih kršenja ljudskih prava; da naglasi potrebu za pronalaženjem političkog rješenja za sukob i da zajamči uključivanje žena u mirovne pregovore; da potakne sve države članice UN-a da stave na raspolaganje sve potrebne financijske i ljudske resurse kao pomoć lokalnom stanovništvu i izbjeglicama;

(d)  da se pobrine da Opća skupština UN-a u suradnji s EU-om i SAD-om osigura sve instrumente za omogućivanje održivosti i djelotvornosti dvodržavnog rješenja na temelju granica iz 1967. godine, prema kojemu je Jeruzalem glavni grad obiju država, te da Izrael ima sigurne i priznate granice i živi u miru pokraj nezavisne, demokratske, odvojene i održive Palestine; da djeluje u skladu sa zaključcima Vijeća o bliskoistočnom mirovnom procesu usvojenom 18. siječnja 2016. prema kojima se neprestano širenje naselja smatra trajnom preprekom miru;

(e)  da naglasi potrebu za koordiniranim humanitarnim djelovanjem u Jemenu pod vodstvom UN-a; da apelira na sve strane da omoguće ulazak i dostavu hitno potrebne hrane, lijekova, goriva i drugih potrebnih oblika pomoći putem kanala UN-a i međunarodnih humanitarnih organizacija kako bi se zadovoljile hitne potrebe civila pogođenih krizom u skladu s načelima nepristranosti, neutralnosti i neovisnosti; da traži humanitarnu stanku kako bi se omogućilo da pomoć koja je od životne važnosti hitno stigne do jemenskog naroda; da traži provođenje nepristrane i neovisne istrage svih navodnih kršenja međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnoga humanitarnog prava, uključujući posljednje napade kojima su cilj bili humanitarna infrastruktura i osoblje; da pozove sve strane da poštuju ljudska prava i slobode svih jemenskih građana i da naglasi važnost poboljšanja sigurnosti svih osoba koje rade za mirovne i humanitarne misije u zemlji, uključujući humanitarne radnike, liječnike i novinare; da potiče politiku približavanja između Saudijske Arabije i Irana kako bi se ublažile regionalne napetosti te kao put prema rješavanju sukoba u Jemenu i drugdje;

(f)  da nastavi pozivati na potpuno poštovanje međunarodno priznatih granica i teritorijalne cjelovitosti zemalja istočne Europe i južnog Kavkaza, uključujući Gruziju, Moldovu i Ukrajinu, s obzirom na kršenja međunarodnog prava na tim područjima, i na njihovo slobodno i suvereno opredjeljenje za europski put; da podrži i obnovi diplomatske napore za mirno rješavanje tih zamrznutih sukoba i onih koji su u tijeku; da potiče međunarodnu zajednicu da u potpunosti provede politiku nepriznavanja nezakonitog pripajanja Krima; da aktivno pojača pritisak na Rusiju kao stalnog člana Vijeća sigurnosti UN-a kako bi se riješio sukob u Ukrajini;

(g)  da traži povećanje potpore naporima međunarodne zajednice i regionalnih organizacija u rješavanju sigurnosne krize na afričkom kontinentu, osobito u Somaliji, Sudanu, Južnom Sudanu, Srednjoafričkoj Republici, Maliju, Nigeriji, Burundiju i području Velikih jezera općenito; da potiče države članice UN-a da povećaju podršku povećanju uloge i vlastitih kapaciteta Afričke unije u posredovanju i upravljanju krizom težeći usklađenosti s naporima Ureda UN-a za potporu izgradnji mira; da podrži napore koje Afrička unija, Istočnoafrička zajednica i UN ulažu u sprječavanje daljnje eskalacije krize u Burundiju i da radi na promicanju hitnog uključivog i istinskog dijaloga u Burundiju između vlade i opozicije; da pruži potporu angažmanu neovisne međunarodne istrage koja je istraživala sva navodna kršenja ljudskih prava i pomagala da odgovorni snose odgovornost i da ih se privede pravdi;

(h)  da podupre sveobuhvatne aktualne napore za jačanje mirovnih operacija Ujedinjenih naroda te sposobnosti organizacije za rješavanje sukoba; da istraži nove mogućnosti i podupre tješnju suradnju između EU-a i UN-a u kontekstu preoblikovanja njihovih strateških vizija sigurnosti uz pomoć, s jedne strane, nove sigurnosne strategije EU-a te, s druge strane, kroz vlastito preispitivanje mirovnih operacija, izgradnje mira te programa o ženama, miru i sigurnosti UN-a (Rezolucija 1325 Vijeća sigurnosti) i njihovih međusobnih sinergija; da osigura da se u postupku revizije arhitekture UN-a za izgradnju mira u 2015. promiče načelo odgovornosti za zaštitu te uloga žena u izgradnji mira;

(i)  da pozdravi usvajanje i podupre provođenje nedavno donesene Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 2242 u kojoj žene imaju središnju ulogu u svim naporima za rješavanje globalnih problema te da pruži dodatne napore da program o ženama, miru i sigurnosti uključi u sve dimenzije održavanja mira; da istakne važnost ravnopravnog, potpunog i aktivnog sudjelovanja žena u sprječavanju sukoba i njihovu rješavanju te u mirovnim pregovorima i izgradnji mira, da osigura svu potrebnu i sigurnu liječničku pomoć ženama žrtvama silovanja u ratu;

(j)  da promiče kulturu prevencije u okviru sustava UN-a u cilju poboljšanja svoje sposobnosti bržeg pružanja odgovora na nove krize i moguće prijetnje miru i sigurnosti, posebno učinkovitijom preventivnom diplomacijom, izgradnjom povjerenja i naporima u pogledu posredovanja; da nastoji unaprijediti sustave ranog upozoravanja i ranu komunikaciju te da dodatno razvije postupke za savjetovanje u kriznim situacijama između EU-a i UN-a i ostalih regionalnih i podregionalnih organizacija radi boljeg usklađivanja njihovog odgovora na krizu i kako se iste aktivnosti ne bi nepotrebno ponavljale; da surađuje s UN-om u jačanju uloge i kapaciteta regionalnih i podregionalnih organizacija u održavanju mira, sprečavanju sukoba, civilnom i vojnom upravljanju krizama te rješavanju sukoba;

(k)  da poveća podršku država članica mirovnim operacijama i operacijama za izgradnju mira UN-a koje uključuju komponentu ljudskih prava i jasne izlazne strategije, posebno u pogledu osoblja i opreme, te da u tom smislu naglasi posredničku ulogu EU-a; da dodatno razvije postupke za primjenu zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a u svrhu potpore operacijama UN-a, uključujući s pomoću formiranja borbenih skupina EU-a ili inicijativa za izgradnju kapaciteta i reformu sigurnosnog sektora, obraćajući dovoljno pozornosti na pitanja kao što su ljudska prava, održivi razvoj i temeljni uzroci masovnih migracija;

(l)  da promiče široku definiciju koncepta ljudske sigurnosti, dovodeći ga u užu vezu s ravnopravnosti spolova i ljudskim pravima, i načelo odgovornosti za pružanje zaštite te da nastavi podržavati napore za nastavak operacionalizacije načela odgovornosti za pružanje zaštite; da podržava UN u njegovoj ključnoj ulozi pružanja pomoći državama u provedbi načela odgovornosti za pružanje zaštite kako bi se poduprla vladavina prava i međunarodno humanitarno pravo; da promiče kodeks ponašanja u vezi s akcijom Vijeća sigurnosti protiv genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina, čime se države članice UN-a obvezuju na podržavanje aktivnosti Vijeća sigurnosti usmjerene na sprječavanje ili zaustavljanje takvih zločina te na to da ne glasuju protiv odgovarajuće rezolucije Vijeća sigurnosti;

Borba protiv terorizma

(m)  da ponovo istakne svoju nedvosmislenu osudu terorizma i svoju punu podršku mjerama kojima je cilj poraz i istrebljenje terorističkih organizacija, posebno takozvane Islamske države koja predstavlja jasnu prijetnju regionalnoj i međunarodnoj sigurnosti, istodobno podsjećajući da bi te mjere trebale uvijek biti potpuno u skladu s međunarodnim pravom o ljudskim pravima; da podupre promicanje svih aspekata Rezolucije Vijeća sigurnosti 2178 (2014) o borbi protiv prijetnji koje postavljaju strani teroristički borci te vodećih načela iz Madrida o zaustavljanju protoka stranih terorističkih boraca;

(n)  da nastavi s naporima u suzbijanju novačenja terorista i borbi protiv terorističke propagande preko društvenih medija, ali i preko mreža radikalnih propovjednika mržnje; da podrži politike protiv radikalizacije i politike deradikalizacije u skladu s Planom djelovanja UN-a za sprječavanje nasilnog ekstremizma;

(o)  da nastavi surađivati s UN-om na suzbijanju financiranja terorizma i na izgradnji mehanizama za identificiranje terorista i terorističkih organizacija te na jačanju mehanizama za zamrzavanje imovine diljem svijeta, istodobno podupirući međunarodne standarde pravičnog postupka i vladavine prava;

(p)  da pruža podršku Radnoj skupini UN-a za borbu protiv terorizma kako bi se osigurala usklađenost i dosljednost u provedbi Globalne strategije UN-a za borbu protiv terorizma koristeći resurse i stručnost 25 tijela u okviru strukture UN-a i Interpola, uvijek podsjećajući na to da napori u borbi protiv terorizma ne smiju biti izgovor za suzbijanje unutarnjeg nezadovoljstva ili kršenje prava ljudi;

(q)  da promiče usklađene međunarodne napore u borbi protiv rastuće prijetnje koju postavljaju improvizirani eksplozivni uređaji (IED), posebice razumijevanjem spone između borbe protiv IED-a i borbe protiv terorizma te uporabom resursa i stručnosti tijela u okviru strukture UN-a i Interpola kako bi se omogućila veća provedba zakona i vojna suradnja;

(r)  da u tom kontekstu ponovi potrebu za odgovarajućom kombinacijom sigurnosti, provedbe zakona, ljudskih prava i društveno-gospodarskih instrumenata kojom se pružaju prikladnija rješenja za odgovor na promjenjivu prirodu terorizma i nasilnog ekstremizma koji predstavljaju Daiš, Al Qaida, Al-Shabaab, Boko Haram i drugi;

(s)  da podupre povećani doprinos EU-a inicijativama UN-a za izgradnju kapaciteta u vezi s borbom protiv stranih terorističkih boraca i nasilnog ekstremizma;

Neširenje oružja i razoružanje

(t)  da podrži napore UN-a za sprječavanje nedržavnih aktera i terorističkih skupina u razvoju, proizvodnji, nabavi ili prijenosu oružja za masovno uništenje i njihovog sustava isporuke te da doprinese sveobuhvatnoj reviziji Rezolucije Vijeća sigurnosti 1540 u 2016.; da ustraje na potpunoj usklađenosti s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja, Konvencijom o kemijskom oružju i Konvencijom o biološkom oružju te na završetku procesa ratifikacije Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa; da podupre sve države članice UN-a da potpišu i ratificiraju Konvenciju o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovom uništenju; da pozdravi uspostavljanje otvorene radne skupine kao pomoćnog tijela Opće skupštine UN-a čiji je cilj ubrzati multilateralne pregovore za nuklearno razoružanje te da sve države članice aktivno sudjeluju u njezinim postupcima; da od država članica traži da poduzmu aktivne korake prema globalnom razoružanju, uzimajući u obzir i sigurnosnu i humanitarnu dimenziju nuklearnog oružja;

(u)  da promiče potpunu provedbu Ugovora o trgovini oružjem i potiče sve države članice UN-a da potpišu ili pristupe tom ugovoru;

(v)  da radi na učinkovitom djelovanju protiv nezakonite trgovine oružjem i streljivom i njihovog preusmjeravanja, uključujući malo i lako oružje, osobito razvojem sustava za praćenje oružja;

(w)  da promiče politički odgovor na globalnoj razini o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica s ciljem da njihova upotreba ostane strogo u granicama međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava; da promiče zabranu razvoja, proizvodnje i uporabe potpuno autonomnog oružja kojim se omogućava provođenje napada bez ljudskog djelovanja; da zajamči da su ljudska prava dio svih dijaloga s trećim državama o borbi protiv terorizma;

(x)  da nastavi podupirati trajne napore UN-a za istraživanje razvoja normi za odgovorno i sigurno ponašanje u kibernetičkom prostoru, uključujući multilateralni okvir protiv kibernetičkih napada, kako bi se zajamčila provedba postojećega međunarodnog zakonodavstva i zakona o ljudskim pravima;

Migracije

(y)  da promiče veću potporu radu UNHCR-a u izvršavanju međunarodnog mandata za zaštitu izbjeglica, uz posebnu pozornost na ranjive skupine kao što su žene i djeca; da istakne veliki financijski jaz između proračunskih potreba UNHCR-a i dobivenih sredstava te da zahtijeva veću međunarodnu solidarnost; da poziva na veće redovito financiranje UN-a namijenjeno proračunu temeljnih aktivnosti UNHCR-a kako bi se očuvalo njegovo funkcioniranje;

(z)  da podsjeća da je potrebna veća dosljednost i usklađenost između vanjske i unutarnje dimenzije migracijske politike te razvoj vanjskopolitičkih programa;

(aa)  da zahtijeva više napora u sprječavanju nezakonitih migracija i u borbi protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, posebno suzbijanjem kriminalnih mreža pravovremenom i učinkovitom razmjenom relevantnih informacija obavještajnih službi uz poštovanje međunarodnog prava o ljudskim pravima; da poboljša metode za utvrđivanje i zaštitu žrtava te ojača suradnju s trećim zemljama radi praćenja, oduzimanja i vraćanja prihoda od kaznenih djela u tom sektoru; da na razini UN-a insistira na važnosti ratifikacije i potpune provedbe Konvencije UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i njezinih protokola protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom te o sprječavanju, suzbijanju i kažnjavanju trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom; da podupre rad posebnog izvjestitelja UN-a o ljudskim pravima migranata;

(ab)  da podrži sastanak na visokoj razini plenarne sjednice Opće skupštine UN-a zakazan za 19. rujna 2016. na kojem će se razmatrati masovna kretanja izbjeglica i migranata te da zahtijeva da središnja tema tog sastanka budu temeljni uzroci migracija, uz posebni naglasak na istrebljenje siromaštva i ostvarivanje ljudskih prava te stabilnost;

Ljudska prava, demokracija i vladavina prava

(ac)  da jasno i čvrsto ponavlja da su sva ljudska prava utvrđena konvencijama UN-a univerzalna, nedjeljiva, međuovisna i međusobno povezana te da se moraju poštovati; da skrene pozornost na kršenja i povrede ljudskih prava diljem svijeta; da pozove na obranu slobode mišljenja i izražavanja; da istakne važnost slobodnog novinarstva u zdravom društvu i ulogu svakog građanina te da brani slobodu udruživanja i okupljanja;

(ad)  da se nastavi zalagati za slobodu vjere ili uvjerenja; da potiče veće napore u zaštiti vjerskih i drugih manjina; da traži veću zaštitu vjerskih manjina od progona i nasilja; da traži ukidanje zakona kojima se kriminalizira blasfemija ili apostazija koje služe kao paravan za progon vjerskih manjina i nevjernika; da podrži rad posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja; da aktivno radi na tome da UN prizna genocid počinjen nad manjinama koje je počinila takozvana Islamska država i da se slučajevi navodnih zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i genocida upute Međunarodnom kaznenom sudu;

(ae)  da nastavi aktivno promicati jednakost i nediskriminaciju; da potiče UN da u svojim aktivnostima i programima aktivno podrži inicijative za rodno osviještenu politiku; da podrži mjere jačanja vodstva i sudjelovanja žena na svim razinama odlučivanja; da se bori protiv nasilja nad osobama i njihove diskriminacije na temelju njihove spolne orijentacije, rodnog identiteta ili rodnog izražavanja; da traži ukidanje zakona u državama članicama UN-a kojima se krše prava homoseksualnih, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih (LGBTI) osoba; da pozdravi po prvi puta održani sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o pravima osoba LGBTI iz 2015.; da pozove države članice UN-a da provedu preporuke posebnog izvjestitelja UN-a o suvremenim oblicima rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezanih netrpeljivosti;

(af)  da promiče prava djece, posebice dajući doprinos u jamčenju prava djece na pristup vodi, sanitarnim uslugama, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, što uključuje djecu u područjima sukoba i izbjegličkim kampovima, te iskorjenjujući dječji rad, mučenje, trgovinu djecom, dječje brakove i seksualno iskorištavanje; da uz pomoć UN-a podupre i ojača međunarodne napore kako bi se zaustavilo angažiranje djece u oružanim sukobima te učinkovitije razmotrili učinci stanja tijekom i nakon sukoba na žene i djevojke; da u rizičnim i hitnim situacijama podupire pristup osobama s invaliditetom koji se temelji na ljudskim pravima, u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom;

(ag)  da potiče sve države, uključujući države članice EU-a da brzo ratificiraju Fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima kojim se uspostavljaju mehanizmi pritužbi i ispitivanja;

(ah)  da pridonese uspješnom ishodu rada međuvladine radne skupine za transnacionalne korporacije i ostalih poduzeća u pogledu ljudskih prava; da potiče daljnju provedbu vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima u državama članicama UN-a; da potiče države članice UN-a na razvoj i provedbu nacionalnih akcijskih planova; da podržava projekt pravne odgovornosti i pravnih sredstava visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u cilju jačanja pravnih sredstava u nacionalnim zakonodavstvima, posebno u slučajevima teških kršenja ljudskih prava u poslovnom sektoru; da pozove države članice UN-a da s međunarodnim i nacionalnim sportskim tijelima pokrenu pitanje ljudskih prava;

(ai)  da nastavi zagovarati nultu toleranciju prema smrtnoj kazni i da nastavi raditi na njezinom univerzalnom ukidanju čime otvara put prema usvajanju sljedeće Rezoluciju Opće skupštine UN-a o ukidanju moratorija na smrtnu kaznu; da osudi sve veće donošenje smrtnih presuda zbog kaznenih djela povezanih s drogom te da poziva na isključenje primjene smrtne kazne za takva kaznena djela;

(aj)  da podsjeća na obvezu Opće skupštine da prilikom izbora za članstvo u Vijeću UN-a za ljudska prava (UNHCR) mora uzeti u obzir da li kandidati poštuju i promiču zaštitu ljudskih prava, vladavinu prava i demokraciju; da pozove na uspostavu jasnih kriterija ljudskih prava koji se temelje na uspješnosti za članstvo u UNHCR-u te da, u kontekstu desete obljetnice UNHCR-a, pozove na procjenu radnih metoda i učinka Vijeća;

(ak)  da intenzivira rad Međunarodnog kaznenog suda na ukidanju nekažnjivosti počinitelja najtežih oblika kaznenih djela koja nailaze na osudu u očima međunarodne zajednice te ostvarivanju pravde za žrtve ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida; da pruži političku, diplomatsku, financijsku i logističku podršku u svakodnevnom radu Međunarodnog kaznenog suda; da pozove sve države članice UN-a da se pridruže Sudu ratificiranjem Rimskog statuta te da potakne ratifikaciju amandmana iz Kampale; da potiče čvrstu suradnju UN-a i njegovih tijela i agencija sa Sudom i širenje njegovog odnosa s Vijećem sigurnosti; da od Vijeća sigurnosti UN-a traži da stanje u Demokratskoj Narodnoj Republici Sjevernoj Koreji prijavi Međunarodnom kaznenom sudu;

(al)  da pokrene javnu i sveobuhvatnu raspravu sa svim članicama Opće skupštine UN-a o važnosti poštovanja ustavnih ograničenja predsjedničkih ovlasti diljem svijeta;

(am)  da pozove UN da se prihvati rješavanja pravnih nedostataka pojma „klimatskih izbjeglica”, što uključuje i njegovu moguću međunarodnu definiciju;

Razvoj

(an)  da radi na provedbi ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030.; da radi na poboljšanju života budućih naraštaja te da potiče i podržava države da preuzmu odgovornost i uspostave nacionalne okvire za postizanje 17 ciljeva; da potiče države članice UN-a da ispune svoje obveze u vezi s izdacima za razvojnu pomoć i da pozove na usvajanje čvrstog okvira pokazatelja i na korištenje statističkih podataka za praćenje napretka i jamčenje odgovornosti svih dionika; da ustraje na tome da Politički forum o održivom razvoju na visokoj razini postane glavno tijelo za jamčenje praćenja i ocjene provedbe ciljeva održivog razvoja te da predstavi zajedničko stajalište EU-a o provedbi Programa održivog razvoja do 2030. prije održavanja Političkog foruma o održivom razvoju na visokoj razini (HLPF) 2016.;

(ao)  da ustraje na potrebi za jačanjem usklađenosti politika u interesu razvoja u okviru radnih struktura UN-a kako bi se učinkovito uključile sve dimenzije održivog razvoja; da istakne važnost multilateralnog trgovinskog sustava koji je univerzalan, temeljen na pravilima, otvoren, transparentan, nediskriminatoran, uključiv i pravedan te potrebu za zaključivanjem kruga pregovora iz Dohe; da podsjeti da razvoj nije moguć bez mira, niti je mir moguć bez razvoja, naglašavajući važnost cilja održivog razvoja br. 16 o miru, pravdi i upravljanju koji bi trebao biti jedan od prioriteta u financiranju razvojne suradnje; da od UN-a traži da izgradnju kapaciteta i dobro upravljanje sustavno unese u svoje dugoročne razvojne strategije;

(ap)  da pozdravi činjenicu da je Opća skupština UN-a 9. rujna 2014. usvojila ključnu Rezoluciju 68/304 u kojoj se priznaje „suvereno pravo država da restrukturiraju svoj državni dug, što ni jedna mjera neke druge države ne smije spriječiti ili otežati” te u kojoj se sa zabrinutošću napominje „da međunarodni financijski sustav nema čvrsti zakonski okvir za pravilno i predvidivo restrukturiranje državnog duga” te da je ona pokrenula postupak za usvajanje „multilateralnog zakonskog okvira za postupke restrukturiranja državnog duga”; da pozove sustav UN-a da kao cjelina podrži taj proces; poziva EU i njegove države članice da se aktivno uključe u taj proces;

(aq)  da razvije učinkovitiji i strateški pristup agencijama UN-a, posebice u vezi s programiranjem vanjskih financijskih instrumenata kako bi se zajamčila veća vidljivost pomoći EU-a na terenu;

(ar)  predlaže aktivno sudjelovanje u poboljšanju političkog upravljanja u području održivoga razvoja jačanjem Programa za zaštitu okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP) i prihvaćanje prijedloga uspostave međunarodnog kaznenog suda za kaznena djela povezana s okolišem s ciljem bolje provedbe pravnih propisa ekološke politike diljem svijeta;

(as)  da radi na jačanju međunarodne fiskalne suradnje podupirući stvaranje međunarodnog poreznog tijela u okviru sustava UN-a; da se automatskom razmjenom informacija o poreznim pitanjima na međunarodnoj razini i stvaranjem zajedničke globalne crne liste poreznih oaza bori protiv porezne utaje i pranja novca;

(at)  da pokrene globalni plan za borbu protiv antimikrobne rezistencije kako bi se spriječilo daljnje širenje otpornih superbakterija;

Klimatske promjene

(au)  da učvrsti vodeći položaj EU-a u borbi protiv klimatskih promjena i osnaži njegovu daljnju suradnju s UN-om u tom području; da osigura brzu provedbu odluka s Konferencije UN-a o klimatskim promjenama iz 2015.;

EU i reforma sustava UN-a

(av)  da podržava sveobuhvatnu reformu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na temelju širokog konsenzusa kako bi se bolje odrazila nova svjetska stvarnost i kako bi se zajamčilo da se Vijeće može djelotvorno suočiti s prijetnjama međunarodnom miru i sigurnost; da radi na ostvarenju dugoročnog cilja stvaranja mjesta za EU u reformiranom Vijeću sigurnosti UN-a; da potiče članice Vijeća sigurnosti da se suzdrže od korištenja pravom veta u slučajevima počinjenja zločina protiv čovječnosti;

(aw)  da promiče revitalizaciju rada Opće skupštine i poboljšanu suradnju i usklađenost djelovanja svih institucija UN-a, što bi trebalo poboljšati učinkovitost, uspješnost, legitimnost, transparentnost, odgovornost, kapacitet i reprezentativnost sustava; da podupire i nastavi povećavati transparentnost u postupku izbora sljedećeg glavnog tajnika UN-a, što uključuje predstavljanje kandidata na Općoj skupštini; da tijekom utvrđivanja i imenovanja najboljeg kandidata promiče jednake i pravedne mogućnosti na temelju spolne i geografske ravnoteže te da, u slučaju da kandidati imaju slične izvanredne kvalifikacije, podrži da se za sljedećeg glavnog tajnika odabere žena;

(ax)  u kontekstu izvještaja UN-a iz 2015. i nedavnih optužbi za spolno zlostavljanje djece protiv francuskih postrojbi i postrojbi UN-a u Srednjoafričkoj Republici, da zajamči da UN, države članice EU-a i tijela ZSOP-a EU-a bez odgode pokrenu istrage i kazneni progon te da odlučno osude sve članove osoblja UN-a, nacionalnog osoblja i osoblja EU-a koji su počinili spolno nasilje;

(ay)  da pozove Europski revizorski sud na jačanje suradnje s odgovarajućim nadzornim institucijama tajništva Ujedinjenih naroda, posebice Uredom za unutrašnji nadzor (OIOS), Neovisnim revizorskim savjetodavnim odborom (IAAC) i Revizorskim odborom (BoA) kako bi se povećala transparentnost i obostrano shvaćanje financiranja i funkcioniranja;

(az)  da uspostavi djelotvoran sustav zaštite zviždača u UN-u;

(ba)  u pogledu nedavnog slučaja sukoba interesa posebnog predstavnika UN-a za Libiju da potakne izradu obvezujućeg kodeksa ponašanja kojim bi se dužnosnike obvezalo na nepristranost u skladu sa smjernicama UN-a za djelotvorno posredovanje;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovaj prijedlog proslijedi Vijeću, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Komisiji te, radi obavijesti, Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.

2.12.2015

PRIJEDLOG PREPORUKE VIJEĆU B8-1374/2015

u skladu s člankom 134. stavkom 1. Poslovnika

o 71. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda

Andrej Kovačev

u ime Kluba zastupnika PPE-a

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir 71. zasjedanje Opće skupštine Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. lipnja 2015. o prioritetima EU-a za 70. zasjedanje Opće skupštine UN-a,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 2. travnja 2014. o 69. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda[11],

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2015. o ulozi EU-a u okviru UN-a – kako na bolji način ostvariti ciljeve vanjske politike EU-a[12],

–  uzimajući u obzir članak 134. stavak 1. Poslovnika,

A.  budući da je predanost EU-a učinkovitom sustavu multilateralnih odnosa, u čijem je središtu UN, sastavni dio vanjske politike Unije i da počiva na uvjerenju da je sustav multilateralnih odnosa koji se temelji na općeprihvaćenim pravilima i vrijednostima najprikladniji za rješavanje globalnih kriza, izazova i prijetnji;

B.  budući da se EU, kao vodeći svjetski donator proračunu UN-a te jedan od najaktivnijih podupiratelja izrade nacrta Akcijskog plana iz Addis Abebe i Programa održivog razvoja do 2030., taj program obvezao nastaviti podržavati unutar ali i izvan EU-a s pomoću vanjskih politika usmjerenih na poticanje njegove uspješne provedbe u drugim zemljama pogotovo onima kojima je pomoć najpotrebnija;

C.  budući da je sigurnosno stanje EU-a sve nestabilnije i promjenjivije zbog velikog broja i dugogodišnjih i novih sigurnosnih izazova;

D.  budući da se EU zalaže za veću transparentnost, demokratičnost i učinkovitost izbora u okviru sustava UN-a;

1.  upućuje sljedeće preporuke Vijeću:

Suradnja EU-a i UN-a na oblikovanju novih sigurnosnih strategija, održavanju mira i upravljanju krizama

(a)  da ponovi da je, u svjetlu žestokih sukoba koji se vode na pragu EU-a, rastuće izloženosti Europe hibridnom ratovanju, kibernetskom terorizmu i „stranim borcimaˮ, dosad neviđenog vala migranata te nejasne granice između vanjskih i unutarnjih prijetnji, jednoj zemlji ili regiji sve teže snaći se u europskom sigurnosnom okruženju; s tim u vezi (i) da promiče ideju prema kojoj europska obrambena i obavještajna suradnja ne bi bila puki politički izbor već strateška i ekonomska nužnost te (ii) da unaprijedi suradnju s UN-om u području mira i sigurnosti, terorizma, organiziranog kriminala, regionalnih sukoba, raspada država i širenja oružja za masovno uništenje;

(b)  da istraži nove mogućnosti za tješnju suradnju između EU-a i UN-a na preoblikovanju strateških vizija sigurnosti uz pomoć nove sigurnosne strategije EU-a te preispitivanja mirovnih operacija i izgradnje mira UN-a;

(c)  da u cilju opremanja UN-a učinkovitijim alatima za suzbijanje sukoba podrži uspostavu mira i misije za održavanje mira pružanjem, po potrebi, povećane podrške EU-a (tehničke, financijske, opreme ili borbenih snaga EU-a);

  Stanje u Siriji

(d)  da ponovno izrazi potpunu podršku stavu da Islamska država Iraka i Levanta (Daiš), Jabhat al-Nusra i druge terorističke skupine moraju biti poražene, što je Vijeće sigurnosti UN-a utvrdilo i odobrilo, a što su sudionici pregovora u Beču poduprli;

(e)  da radi na trenutačnom prekidu nasilja i uspostavi prijelazne vlade, kako je dogovoreno tijekom mirovnih pregovora u Beču te (ii) potakne početak političkog procesa između sirijske vlade i opozicije usmjerenog na uspostavu vjerodostojne, uključive, nesektaške vlasti nakon koje će uslijediti sastavljanje novog ustava i održavanje izbora pod nadzorom UN-a; da među predstavnicima obavještajne i vojne zajednice doprinese zajedničkom razumijevanju skupina i pojedinaca u cilju prepoznavanja potencijalnih terorista s datumom završetka predviđenim za razdoblje prije početka političkog procesa pod pokroviteljstvom UN-a;

Borba protiv terorizma

(f)  da surađuje s Općom skupštinom Ujedinjenih naroda u borbi protiv trgovine ljudima i suzbijanju širenja i financiranja terorističkih skupina sprečavanjem i onemogućavanjem novačenja, organiziranja, provoza i opremanja terorističkih boraca te financiranja njihova putovanja i aktivnosti;

  Sukobi na Bliskom istoku

(g)  da nastavi multilateralna nastojanja za pronalazak rješenja za sukobe na Bliskom istoku koji još uvijek traju te posveti posebnu pozornost izraelsko-palestinskom sukobu u koji je potrebno uložiti nove strukturirane i konkretne mirovne napore;

  Razvojni program za razdoblje nakon 2015. i Program održivog razvoja do 2030.

(h)  da uzme u obzir da ostvarenje ciljeva održivog razvoja (SDG) u okviru novousvojenog Programa održivog razvoja do 2030. pruža priliku da EU svoju predanost promicanju održivog razvoja pretoči u konkretne korake služeći se i paketom EU-a za cirkularnu ekonomiju, Unijom inovacija, Energetskom unijom i jedinstvenim digitalnim tržištem i to na Konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu; da preporuči da Europska komisija potakne sve svoje relevantne glavne uprave na sudjelovanje u uključivanju Programa održivog razvoja do 2030. u okvir predstojeće revizije strategije Europa 2020.;

  Konferencija UN-a o klimatskim promjenama 2015.

(i)  da učvrsti vodeći položaj EU-a u borbi protiv klimatskih promjena i osnaži njegovu daljnju suradnju s UN-om u tom području; da potakne EU i UN da pojačaju zajednička nastojanja ne bi li odmah nakon postizanja ambicioznog i pravno obvezujućeg sporazuma na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Parizu 2015. uslijedila brza provedba zaključaka donesenih na toj konferenciji; da zajamči da se u okviru tog sporazuma svim zemljama nametnu jasni, pravedni i zahtjevni ciljevi, pruži mogućnost redovite provjere i da se jasnije odredi njihov cilj u pogledu ostvarenja porasta temperature od manje od 2 °C, te da sve zemlje jedna pred drugom kao i pred javnošću snose odgovornost za postizanje svojih ciljeva;

  EU i reforma sustava UN-a

(j)  da aktivno podupire sveobuhvatnu reformu sustava Ujedinjenih naroda, a posebice njegova Vijeća sigurnosti, radi jačanja legitimiteta, regionalnog predstavništva, odgovornosti i djelotvornosti; da radi na ostvarenju dugoročnog cilja stvaranja mjesta za EU u proširenom Vijeću sigurnosti UN-a;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Komisiji.

16.3.2016

MIŠLJENJE oDBORA ZA RAZVOJ

upućeno Odboru za vanjske poslove

o Preporuci o 71. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda

(2016/2020(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Paavo Väyrynen

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da je potrebna temeljna promjena kako bi UN mogao oblikovati i ubrzati postupak provedbe Programa za održivi razvoj 2030.; naglašava da je potrebno na učinkovitiji način integrirati tri aspekta održivosti, kako na strateškoj razini tako i lokalno, time da se u praksi uspostavi suradnja između institucija UN-a;

2.  pozdravlja osnivanje Političkog foruma o održivom razvoju na visokoj razini; uvjeren je da Politički forum o održivom razvoju na visokoj razini mora postati glavno tijelo za jamčenje praćenja i ocjene provedbe ciljeva održivog razvoja, čime će se osigurati koordinirano i učinkovito ocjenjivanje potreba i donošenje planova i odluka potrebnih za provedbu ciljeva održivog razvoja Programa održivog razvoja do 2030.; poziva na redovan dijalog o postignutom napretku između Političkog foruma o održivom razvoju na visokoj razini i Europske komisije, u skladu s načelima transparentnosti i međusobne odgovornosti;

3.  naglašava da je za kredibilitet i vodeću poziciju EU-a na međunarodnoj razvojnoj sceni ključno predstaviti zajedničko stajalište o provedbi Programa održivog razvoja 2030. i to prije organizacije Političkog foruma o održivom razvoju na visokoj razini (HLPF) 2016.; u tom smislu poziva Europsku komisiju da objavi komunikaciju o provedbi Programa održivog razvoja 2030. kako bi Parlament na vrijeme, prije održavanja Političkog foruma o održivom razvoju na visokoj razini, mogao dati svoj doprinos zaključcima Vijeća;

4.  naglašava važnost sveobuhvatne i učinkovite provedbe Programa održivog razvoja 2030. primjenjujući, prije svega, pristup temeljen na pravima; poziva UN da zajamči ambicioznu predanost postizanju ciljeva održivog razvoja i da se usvoji čvrsti okvir pokazatelja i primjeni korištenje statističkih podataka za praćenje napretka i jamčenje odgovornosti svih dionika; potiče sve zemlje, i one razvijene i one u razvoju, da preuzmu odgovornost i uspostave nacionalne okvire, uključujući i integrirane nacionalne financijske okvire, za postizanje 17 ciljeva;

5.  ustraje na potrebi za jačanjem usklađenosti politika u interesu razvoja u okviru radnih struktura UN-a kako bi se učinkovito uključile sve dimenzije održivog razvoja;

6.  uviđa da održivi razvoj i iskorjenjivanje siromaštva nisu mogući bez sigurnosti ta da je održivi razvoj preduvjet za sigurnost, stabilnost, socijalnu pravdu i demokraciju; smatra da bi donošenje politika na međunarodnoj razini trebalo bolje odražavati tu međusobnu uvjetovanost mira, sigurnosti i razvoja; poziva UN da izgradnju kapaciteta i dobro upravljanje sustavno unese u svoje dugoročne razvojne strategije;

7.  podsjeća da razvoj nije moguć bez mira, niti je mir moguć bez razvoja, te da ni jedno ni drugo nije moguće postići bez poštovanja ljudskih prava; u tom smislu ponovno ističe važnost najinovativnijeg cilja Programa održivog razvoja 2030., a to je 16. cilj koji obuhvaća mir, pravdu i upravljanje; vjeruje da je provedba tog cilja ključna za ukupan uspjeh Programa 2030.;

8.  ističe važnost multilateralnog trgovinskog sustava koji je univerzalan, temeljen na pravilima, otvoren, transparentan, nediskriminatoran, uključiv i pravedan te potrebu za zaključivanjem kruga pregovora iz Dohe o razvoju u okviru Svjetske trgovinske organizacije i vjeruje da UN može iskoristiti svoj jedinstveni položaj kako bi zajamčio da ti pregovori budu uspješni za zemlje u razvoju;

9.  pozdravlja poziv da se radu Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice u izvršavanju međunarodnog mandata za zaštitu izbjeglica pruži snažnija potpora;

10.  pozdravlja odluku da se 19. rujna 2016. organizira sastanak na visokoj razini plenarne sjednice Opće skupštine UN-a na kojem će se razmatrati masovna kretanja izbjeglica i migranata te smatra da bi se na tom sastanku trebalo koncentrirati na temeljne uzroke migracija, s naglaskom na iskorjenjivanje siromaštva, socijalnu jednakost, ostvarivanje ljudskih prava i stabilnost;

11.  poziva EU da radi na jačanju međunarodne fiskalne suradnje podupirući stvaranje međunarodnog poreznog tijela u okviru sustava UN-a;

12.  pozdravlja činjenicu da je Opća skupština UN-a 9. rujna 2014. usvojila ključnu rezoluciju 68/304 u kojoj se priznaje „suvereno pravo država da restrukturiraju svoj državni dug, što ni jedna mjera neke druge države smije spriječiti ili otežati” te u kojoj se sa zabrinutošću napominje „da međunarodni financijski sustav nema čvrsti zakonski okvir za pravilno i predvidivo restrukturiranje državnog duga” te da je ona pokrenula postupak za usvajanje „multilateralnog zakonskog okvira za postupke restrukturiranja državnog duga”; poziva sustav UN-a da kao cjelina podrži taj postupak; poziva EU i njegove države članice da se aktivno uključe u taj postupak;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	15.3.2016
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	19 3 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Louis Aliot, Nicolas Bay, Ignazio Corrao, Doru-Claudian Frunzulică, Nathan Gill, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Linda McAvan, Norbert Neuser, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Pedro Silva Pereira, Eleni Theocharous, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Juan Fernando López Aguilar, Louis-Joseph Manscour, Paul Rübig, Jan Zahradil, Joachim Zeller
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Michèle Rivasi, Estefanía Torres Martínez

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	19.4.2016
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	49 11 5
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Michèle Alliot-Marie, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Goffredo Maria Bettini, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo Cesa, Aymeric Chauprade, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Mark Demesmaeker, Georgios Epitideios, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Iveta Grigule, Richard Howitt, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Afzal Khan, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Ilhan Kyuchyuk, Barbara Lochbihler, Ulrike Lunacek, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Vincent Peillon, Alojz Peterle, Tonino Picula, Andrej Plenković, Cristian Dan Preda, Sofia Sakorafa, Charles Tannock, László Tőkés, Geoffrey Van Orden, Boris Zala
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Luis de Grandes Pascual, Marielle de Sarnez, Neena Gill, Andrzej Grzyb, András Gyürk, Takis Hadjigeorgiou, Marek Jurek, Javi López, Norica Nicolai, Soraya Post, Jean-Luc Schaffhauser, Helmut Scholz, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Janusz Zemke
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Doru-Claudian Frunzulică, Monika Hohlmeier, Zdzisław Krasnodębski, Marian-Jean Marinescu, Indrek Tarand, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Ivan Štefanec

• [1]  A/RES/65/276 od 3. svibnja 2011.
• [2]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0439.
• [3]  SL C 45, 5.2.2016., str. 89.
• [4]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0259.
• [5]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0403.
• [6]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0020.
• [7]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0013.
• [8]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0051.
• [9]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0073.
• [10]  ESVD(2015)458, dokument Vijeća 7632/15.
• [11]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0259.
• [12]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0403.