Postupak : 2016/2007(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0168/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0168/2016

Rasprave :

PV 25/05/2016 - 24
CRE 25/05/2016 - 24

Glasovanja :

PV 26/05/2016 - 6.1
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0228

IZVJEŠĆE     
PDF 573kWORD 164k
3.5.2016
PE 575.277v02-00 A8-0168/2016

o virtualnim valutama

(2016/2007(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Jakob von Weizsäcker

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o virtualnim valutama

(2016/2007(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće Banke za međunarodne namire o digitalnim valutama iz studenoga 2015.(1),

–  uzimajući u obzir publikaciju središnje banke Ujedinjene Kraljevine (Bank of England) o ekonomici digitalnih valuta (Q3/2014)(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo o virtualnim valutama iz lipnja 2014.(3),

–  uzimajući u obzir analizu Europske središnje banke o shemama virtualnih valuta iz veljače 2015.(4),

–  uzimajući u obzir Akcijski plan za jačanje borbe protiv financiranja terorizma koji je Komisija objavila 2. veljače 2016.(5),

–  uzimajući u obzir studiju Komisije o iznosu manjka prihoda od PDV-a u EU-u iz svibnja 2015.(6),

–  uzimajući u obzir studiju Zajedničkog istraživačkog centra Komisije o digitalnom programu za virtualne valute(7),

–  uzimajući u obzir smjernice Radne skupine za financijsko djelovanje za pristup virtualnim valutama koji se temelji na ocjeni rizika od lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća o borbi protiv financiranja terorizma od 12. veljače 2016.(8),

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije o obračunu PDV-a na zamjene virtualne valute (C-264/14)(9) te mišljenje nezavisne odvjetnice Kokott od 16. srpnja 2015.(10),

–  uzimajući u obzir savjetovanje ESMA-e o ulaganjima kod kojih se koriste virtualne valute ili tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT) iz srpnja 2015.(11),

–  uzimajući u obzir izvješće Službe Europskog parlamenta za istraživanja o tržištu, ekonomici i regulaciji bitcoina(12),

–  uzimajući u obzir izvješće Europola pod naslovom „Promjene u načinu na koji Islamska država izvodi terorističke napade” od 18. siječnja 2016.(13),

–  uzimajući u obzir izvješće Radne skupine za financijsko djelovanje o virtualnim valutama iz lipnja 2014.(14),

–  uzimajući u obzir studiju OECD-a pod naslovom „Pitanje bitcoina – valuta ili tehnologija za transakcije bez institucijskog posrednika”(15),

–  uzimajući u obzir napomenu s rasprave osoblja MMF-a pod naslovom „Virtualne valute i šire” iz siječnja 2016.(16),

–  uzimajući u obzir izvješće glavnog savjetnika za znanost pri Vladinom uredu za znanost u Ujedinjenoj Kraljevini pod naslovom „Tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija: onkraj lanca blokova” iz 2016.(17),

–  uzimajući u obzir saslušanje o virtualnim valutama od 25. siječnja 2016. koje je organizirao Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0168/2016),

A.  budući da još nije uvedena univerzalno primjenjiva definicija, virtualne valute se ponekad naziva digitalnom gotovinom, a Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) smatra ih digitalno iskazanom vrijednosti koju nije izdala središnja banka ni javno tijelo niti je ta vrijednost nužno povezana s fiducijarnom valutom, ali je fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo plaćanja koje se može elektronski prenositi, pohranjivati i kojim se može elektronski trgovati; budući da se virtualne valute temelje na DLT-u koji predstavlja tehnološku osnovu više od 600 sustava virtualnih valuta(18), od kojih je najpoznatiji bitcoin, što olakšava njihovu izravnu razmjenu među korisnicima bez sudjelovanja posrednika; iako je pokrenuta 2009. i trenutačno među virtualnim valutama koje se temelje na DLT-u ima tržišni udio od gotovo 90 % s tržišnom vrijednosti od gotovo 5 milijardi EUR(19), još uvijek nije poprimila sistemske razmjere;

B.  budući da su DLT-om obuhvaćene baze podataka različitih razina pouzdanosti i otpornosti uz pomoć kojih je moguće brzo obraditi velik broj transakcija i koje imaju sposobnost preobraziti ne samo virtualne valute, već i financijske tehnologije u području kojih je jedna od logičnih primjena područje kliringa i namira, a izvan okvira financija područja dokazivanja identiteta i vlasništva;

C.  budući da su ulaganja u DLT sastavni dio aktualnog inovacijskog ciklusa u području financijskih tehnologija te je u to područje do danas uloženo više od 1 milijarde EUR, i iz fondova rizičnog kapitala i iz korporativnih ulaganja(20);

Prilike i rizici povezani s virtualnim valutama i DLT-om u brzorazvijajućem tehnološkom okruženju plaćanja

1.  ističe da virtualne valute i DLT imaju sposobnost pozitivno doprinijeti blagostanju i gospodarskom razvoju građana, između ostalog i financijskom sektoru, tako što će:

a)  sniziti transakcijske troškove za plaćanja i, posebice, prekogranične prijenose novčanih sredstava, vrlo moguće i ispod 1 % u usporedbi sa sadašnjim troškovima koji u tradicionalnim sustavima za plaćanje na internetu iznose 2 % – 4 %(21), a za prekogranične prijenose novčanih doznaka(22) u prosjeku više od 7 %, čime bi se ukupni globalni troškovi za novčane doznake mogli smanjiti do 20 milijardi EUR;

b)  općenito sniziti trošak pristupa financiranju, čak i ako korisnik nema konvencionalan bankovni račun, te tako potencijalno doprinijeti financijskoj uključivosti te ostvarenju „cilja 5X5” skupina G20 i G8(23);

c)  unaprijediti otpornost i, ovisno o arhitekturi sustava, brzinu sustava plaćanja te trgovanja proizvodima i uslugama zahvaljujući decentraliziranoj strukturi svojstvenoj DLT-u koja može nastaviti pouzdano funkcionirati čak i ako neki dijelovi njezine mreže zataje ili budu izloženi hakerskom napadu;

d)  stvoriti sustave u kojima se kombiniraju jednostavnost upotrebe, niski transakcijski i operativni troškovi te visok stupanj privatnosti, ali ne i potpuna anonimnost, kako bi se transakcije u slučaju prekršaja donekle mogle pratiti i kako bi se povećala transparentnost za tržišne sudionike;

e)  takve sustave koristiti za razvoj sigurnih internetskih rješenja za mikroplaćanja kod kojih se poštuje privatnost pojedinca i koji bi možda mogli zamijeniti neke postojeće internetske poslovne modele kojima se privatnost u znatnoj mjeri dovodi u pitanje;

f)  potencijalno omogućiti sparivanje različitih vrsta tradicionalnih i inovativnih načina plaćanja, od kreditnih kartica do mobilnih rješenja, u jednu sigurnu aplikaciju koja je jednostavna za korištenje, što bi moglo unaprijediti određene aspekte e-trgovine u Europi i produbiti jedinstveno tržište;

2.  napominje da virtualne valute i DLT podrazumijevaju rizike na koje je pod postojećim uvjetima potrebno adekvatno odgovoriti kako bi se poboljšala vjerodostojnost te tehnologije, a oni su:

a)  izostanak fleksibilnih, ali otpornih i pouzdanih upravljačkih struktura ili čak i definicije takvih struktura, što je osobito vidljivo u određenim primjenama DLT-a kao što je bitcoin, čime se stvaraju nesigurnost i, šire, problemi u zaštiti potrošača, posebno ako se pojave izazovi koje tvorci originalnog softverskog rješenja nisu predvidjeli;

b)  izrazita nestabilnost virtualnih valuta i potencijal za prenapuhivanje vrijednosti uslijed spekulacija te nepostojanje tradicionalnih oblika regulatornog nadzora, zaštitnih mjera i zaštite, problema koje potrošačima predstavljaju posebno velik izazov;

c)  katkad ograničena mogućnost djelovanja regulatora u području novih tehnologija, zbog čega bi moglo biti teško pravovremeno definirati primjerene zaštitne mjere kojima će se zajamčiti pravilno i pouzdano funkcioniranje DLT-a kada ili prije nego što se njegova primjena u tolikoj mjeri proširi da postane sistemski relevantna;

d)  pravna nesigurnost povezana s novim primjenama DLT-a;

e)  energetska potrošnja pozadinskih operacija potrebnih za rad sustava virtualnih valuta kao što je bitcoin iznosi, prema procjenama glavnog savjetnika za znanost vlade Ujedinjene Kraljevine, više od 1 GW, što bi mogao biti povod ulaganjima u istraživanje i promicanje učinkovitijih oblika mehanizama verifikacije transakcija;

f)  nepostojanje dostatno transparentne i lako dostupne tehničke dokumentacije o funkcioniranju određenih virtualnih valuta i drugih sustava DLT-a;

g)  moguć izvor financijske nestabilnosti koji bi se mogao povezati s izvedenicama koje se temelje na slabo shvaćenim značajkama virtualnih valuta;

h)  potencijalna dugoročna ograničenja monetarne politike ako privatni sustavi virtualnih valuta uđu u širu uporabu kao zamjena za službene fiducijarne valute;

i)  potencijal za transakcije na „crnom tržištu”, pranje novca, financiranje terorizma(24), porezne prijevare i utaje i druge kriminalne aktivnosti koje se temelje na „pseudonimnosti” i uslugama „miješanja” bitcoina koje neki pružatelji usluga nude te decentraliziranost nekih virtualnih valuta, imajući na umu da je sljedivost tradicionalnih gotovinskih transakcija čak i manja;

3.  Mišljenja je da će za pronalaženje rješenja tih problema biti potrebno unaprijediti regulatorne kapacitete i tehničko znanje te razviti čvrst pravni okvir koji se razvija ukorak s inovacijama, čime bi se osigurao pravovremen i proporcionalan odgovor ako i kada neka od primjena DLT-a postane sistemski relevantna;

4.  ističe da se propis donesen u vrlo ranoj fazi ne može prilagoditi još uvijek promjenjivoj stvarnosti, čime bi se mogla prenijeti pogrešna poruka javnosti o prednostima ili sigurnosti virtualnih valuta;

Upotreba DLT-a izvan okvira plaćanja

5.  napominje da se zbog sposobnosti DLT-a da ubrza, decentralizira, automatizira i standardizira podatkovne procese uz manje troškove može iz temelja promijeniti način prijenosa sredstava i vođenja evidencija, utječući i na privatni i na javni sektor, pri čemu se utjecaj na javni sektor odražava na njegove tri dimenzije: ulogu pružatelja usluga, nadzornog tijela i zakonodavca;

6.  ističe da globalna financijska industrija na kliring, namire i ostale postupke obrade nakon trgovanja trenutačno troši više od 50 milijardi EUR godišnje(25) te da bi upotreba DLT-a mogla to područje te postupke bankovnog usklađenja preobraziti tako da im poveća učinkovitosti, brzinu i otpornosti, ali i dovesti do novih regulatornih izazova;

7.  ističe činjenicu da su dionici privatnog sektora donijeli nekoliko inicijativa te poziva nadležna tijela na europskoj i nacionalnoj razini da prate takve inicijative;

8.  nadalje napominje da bi se DLT mogao iskoristiti za povećanje razmjene podataka, transparentnosti i povjerenja, ne samo između vlasti i građana, već i između dionika i klijenata u privatnom sektoru;

9.  prepoznaje potencijal DLT-a koji se još uvijek razvija i izvan okvira financijskog sektora i mogao bi se primijeniti na skupno financiranje vlasničkim kapitalom u kriptovalutama, usluge posredovanja u sporovima, prije svega u financijskom i pravosudnom sektoru, te prepoznaje i potencijal pametnih ugovora u sprezi s digitalnim potpisima i primjene koje omogućavaju veću sigurnost podataka te sinergiju s razvojem interneta stvari;

10.  naglašava dinamiku koju tehnologije lanca blokova stvaraju u poslovnom okružju te njihov potencijal za dugoročne transformacije u realnom sektoru;

11.  prepoznaje potencijal DLT-a u pomaganju vladama da smanje pranje novca, prijevare i korupcije;

12.  potiče vladine agencije da ispitaju sustave DLT-a nakon provođenja odgovarajućih procjena učinka u cilju poboljšanja pružanja usluga građanima te unapređivanja rješenja elektroničkog pristupa uslugama tijela javne uprave u skladu s pravilima o zaštiti podataka EU-a; potiče tijela javne uprave da izbjegnu učinak zaglavljenosti povezan s oslanjanjem na vlasničke sustave DLT-a; prepoznaje pogotovo potencijal DLT-a za unapređenje sustava zemljišnih knjiga;

13.  preporučuje tijelima javne uprave i nadležnim tijelima čija je zadaća analiziranje velikih količina podataka da istraže upotrebu alata temeljenih na DLT-u za nadzor i izvješćivanje u stvarnom vremenu kao dio plana RegTech u financijskom sektoru i šire, kako bi se, između ostalog, smanjio značajan gubitak prihoda od PDV-a u Uniji(26);

Pametno donošenje propisa usmjereno na poticanje inovacija i zaštitu integriteta

14.  poziva na proporcionalan regulatorni pristup na razini EU-a kojim se neće kočiti inovacije i dodavati suvišni troškovi u ovoj ranoj fazi, pri čemu treba ozbiljno shvatiti regulatorne izazove koje sa sobom nosi široka upotreba virtualnih valuta i DLT-a;

15.  ističe sličnosti između tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT) koja se sastoji od skupa čvorišta koji sudjeluju u sustavu i dijele zajedničku bazu podataka te tehnologija na kojoj se temelji World Wide Web koji se definira kao globalni skup resursa koji su logički međusobno povezani hiperpoveznicama; ističe da se DLT i WWW temelje na internetu, globalnom sustavu međusobno povezanih središnjih ili mainframe, osobnih i bežičnih računalnih mreža;

16.  podsjeća da internetom, unatoč pokušajima promicanja pristupa s više dionika, i dalje upravlja Nacionalna uprava za telekomunikacijsku i informacijsku tehnologiju, agencija Ministarstva trgovine Sjedinjenih Država;

17.  pozdravlja osnivanje dinamične koalicije za tehnologije lanca blokova pri Forumu za upravljanje internetom, poziva Komisiju da promiče zajedničko i uključivo upravljanje DLT-om kako bi se izbjegli problemi koji su se pojavljivali u doba razvoja interneta;

18.  ističe da bi ključno zakonodavstvo EU-a kao što su Uredba EMIR, Uredba CSDR, Direktiva SFD, Direktiva MiFID/Uredba MiFIR, Direktiva UCITs i Direktiva AIFMD moglo biti pogodno za tvorenje regulatornog okvira primjene u skladu s aktivnostima koje se provode, neovisno o tehnologiji na kojoj se aktivnosti temelje, pa čak i kada se virtualne valute i primjene DLT-a budu širile na nova tržišta i aktivnosti; međutim, primjećuje, da će biti potrebno još zakonodavstva prilagođenog tom području;

19.  pozdravlja prijedlog Komisije da se Direktivom o sprečavanju pranja novca (AMLD) obuhvate platforme za razmjenu virtualnih valuta kako bi se stalo na kraj anonimnosti povezanoj s takvim platofrmama; očekuje da će svaki prijedlog na tu temu biti ciljan, obrazložen u obliku pune analiza rizika povezanih s virtualnim valutama i utemeljen na podrobnoj procjeni učinka;

20.  preporučuje Europskoj komisiji da provede opsežan pregled stanja virtualnih valuta i na temelju tog pregleda po potrebi u svjetlu novih mogućnosti koje se otvaraju zbog novih tehnoloških dosega koji uključuju virtualne valute i DLT razmotri reviziju relevantnog zakonodavstva EU-a o plaćanjima, uključujući direktivu o računima za obavljanje platnog prometa, uslugama platnog prometa i direktivu i direktivu o elektroničkom novcu, u cilju daljnjeg poboljšanja tržišnog natjecanja i snižavanja transakcijskih troškova, između ostalog i pomoću poboljšane interoperabilnosti te, potencijalno, promicanjem univerzalnog elektroničkog novčanika koji nije pod privatnom kontrolom;

21.  primjećuje da je nekoliko virtualnih i lokalnih valuta u Europi nastalo kao odgovor na financijsku krizu i povezane probleme kreditne krize; potiče na osobit oprez pri definiranju virtualnih valuta u kontekstu svih budućih zakonodavnih prijedloga, na propisno uzimanje u obzir postojanja „lokalnih valuta” koje su neprofitne naravi, često ograničene zamjenjivosti, koje imaju bitne društvene i ekološke prednosti te na izbjegavanje nerazmjernih propisa u tom području, pod uvjetom da se oporezivanje ne izbjegava i zaobilazi;

22.  poziva na osnivanje horizontalne radne skupine za DLT predvođene Komisijom s osobljem sastavljenim od tehničkih stručnjaka i regulatora u cilju:

i)  dijeljenja potrebnih tehničkih i regulatornih stručnih znanja u različitim sektorima relevantnih primjena DLT-a, povezivanja dionika i pružanja potpore relevantnim javnim akterima na razini EU-a i država članica u njihovima nastojanjima da prate korištenje DLT-a na europskoj i svjetskoj razini;

ii)  poticanja osviještenosti i analiziranja prednosti i nedostataka primjena DLT-a, uključujući za krajnje korisnike, kako bi se najbolje iskoristio njihov potencijal utvrđivanjem značajki sustava DLT-a koje su najusklađenije s javnim interesom, kao što su nevlasnički standardi dostupni svima, i odabirom standarda za uspostavu najboljih praksi tamo gdje se ti standardi razvijaju;

iii) pružanja podrške pravovremenom, dobro informiranom i proporcionalnom odgovoru na nove prilike i izazove koji se pojavljuju s uvođenjem važnih primjena DLT-a stvaranjem plana za buduće korake na razini EU-a i država članica koji bi uključivali procjenu postojećeg europskog zakonodavstva u cilju njegovog ažuriranja kao odgovor na značajno i sistemsko korištenje DLT-a te rješavanja problema zaštite potrošača i sistemskih izazova;

iv) razvijanja testova otpornosti svih značajki virtualnih valuta i drugih sustava DLT-a koji dosegnu razinu uporabe koja bi ih učinila sistemski važnima za stabilnost;

23.  ističe važnost informiranosti potrošača, transparentnosti i povjerenja pri korištenju virtualnih valuta; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama i industrijom virtualnih valuta izradi smjernice kako bi se zajamčilo da se postojećim i budućim korisnicima virtualnih valuta pružaju točne, jasne i potpune informacije, kako bi im se omogućilo da donose potpuno utemeljene odluke i time poboljšalo transparentnost sustava virtualnih valuta u smislu njihove organizacije i funkcioniranja te načina na koji se razlikuju od reguliranih i nadziranih sustava plaćanja u pogledu zaštite potrošača;

24.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

http://www.bis.org/cpmi/publ/d137.pdf

(2)

http://www.bankofengland.co.uk/publications/Documents/quarterlybulletin/2014/qb14q3digitalcurrenciesbitcoin2.pdf

(3)

https://www.eba.europa.eu/documents/10180/657547/EBA-Op-2014-08+Opinion+on+Virtual+Currencies.pdf

(4)

https://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/virtualcurrencyschemesen.pdf

(5)

http://ec.europa.eu/justice/newsroom/criminal/news/160202_en.htm

(6)

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-5592_en.htm

(7)

http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC97043/the%20digital%20agenda%20of%20virtual%20currencies_final.pdf

(8)

http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2016/02/12-conclusions-terrorism-financing/

(9)

 http://curia.europa.eu/juris/documents.jsf?pro=&lgrec=de&nat=or&oqp=&lg=&dates=&language=en&jur=C%2CT%2CF&cit=none%252CC%252CCJ%252CR%252C2008E%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252C%252Ctrue%252Cfalse%252Cfalse&num=C-264%252F14&td=%3BALL&pcs=Oor&avg=&page=1&mat=or&jge=&for=&cid=214686

(10)

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A62014CC0264

(11)

https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/2015/11/2015-532_call_for_evidence_on_virtual_currency_investment.pdf

(12)

 http://www.europarl.europa.eu/RegData/bibliotheque/briefing/2014/140793/LDM_BRI(2014)140793_REV1_EN.pdf

(13)

 https://www.europol.europa.eu/sites/default/files/publications/changes_in_modus_operandi_of_is_in_terrorist_attacks.pdf

(14)

http://www.fatf-gafi.org/media/fatf/documents/reports/virtual-currency-key-definitions-and-potential-aml-cft-risks.pdf

(15)

http://www.oecd.org/daf/fin/financial-markets/The-Bitcoin-Question-2014.pdf

(16)

https://www.imf.org/external/pubs/ft/sdn/2016/sdn1603.pdf

(17)

https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/492972/gs-16-1-distributed-ledger-technology.pdf

(18)

http://www.bis.org/cpmi/publ/d137.pdf

(19)

http://coinmarketcap.com/

(20)

Vidjeti, između ostalog: http://www.coindesk.com/state-of-Bitcoin-blockchain-2016/

(21)

https://www.eba.europa.eu/documents/10180/657547/EBA-Op-2014-08+Opinion+on+Virtual+Currencies.pdf

(22)

https://remittanceprices.worldbank.org/sites/default/files/rpw_report_december_2015.pdf

(23)

 http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/TOPICS/EXTFINANCIALSECTOR/0,,contentMDK:22383199~pagePK:210058~piPK:210062~theSitePK:282885,00.html

(24)

iako u slučaju virtualnih valuta postoji opasnost da se njima financiraju terorističke aktivnosti, Europol je nedavno (18. siječnja 2016.) istaknuo da, unatoč izvješćima trećih strana koja ukazuju na mogućnost da se teroristi za financiranje svojih aktivnosti koriste anonimnim valutama kao što je Bitcoin, tijela za izvršavanje zakonodavstva to nisu potvrdila.

(25)

https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/492972/gs-16-1-distributed-ledger-technology.pdf

(26)

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-5592_en.htm


OBRAZLOŽENJE

Sedam godina nakon uvođenja bitcoina, prve i najpoznatije virtualne valute, postalo je jasno da će inovacija na kojoj se ta virtualna valuta temelji, „tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija” (DLT – distributed ledger technology), imati znatan utjecaj na financijski sektor i šire. Tom se tehnologijom u načelu omogućuje decentralizirano, brzo, otporno i relativno sigurno vođenje evidencije o bilo kakvim vrstama transakcija i povijesti prijašnjih transakcija u „decentralizirano vođenoj evidenciji transakcija”. Ulaganja u DLT snažno rastu i neke njezine primjene brzo bi mogle postati sistemske. Iako još uvijek postoje neka pitanja o području primjene te aktualne tehnološke promjene, ovo prvo izvješće Europskog parlamenta o virtualnim valutama i DLT-u zbog znatnih mogućnosti i nezanemarivih rizika koje oni nose predstavlja njegovu pravovremenu reakciju.

Brzi razvoj tehnološkog okruženja

Glavne mogućnosti koje se zahvaljujući virtualnim valutama i DLT-u otvaraju u području plaćanja odnose se na snižavanje transakcijskih troškova i jednostavnost upotrebe uz omogućavanje otpornosti i različitih razina privatnosti. U ovom je kontekstu vrijedno spomenuti da su transakcijski troškovi za plaćanja i dalje iznenađujuće visoki. Na transakcijske troškove u prosjeku se izgubi više od 7 % iznosa prekograničnih novčanih doznaka, a skupine G20 i G8 obvezale su se znatno smanjiti te troškove. No konkurentniji transakcijski troškovi mogu se također postići u okviru jedinstvenog tržišta. Konkurentnost bi se srednjoročno mogla dodatno ojačati uvođenjem interoperabilnog jedinstvenog novčanika koji nije pod privatnom kontrolom.

Međutim, dobar dio potencijala DLT-a vjerojatno će se ostvariti izvan granica sektora platnog prometa. Obrada nakon trgovanja spominje se u izvješću kao jedno od očitih područja primjene DLT-a u privatnom sektoru. Šire gledano, do primjene DLT-a vjerojatno će prije svega doći u područjima u kojima su važni pouzdanost, dokazivanje identiteta i vlasništva te standardizacija: pametni ugovori, prijenos intelektualnog vlasništva, upravljanje lancem opskrbe i brojne javne službe. Na primjer, u sklopu plana RegTech, trebalo bi istražiti potencijal za smanjenje manjka prihoda od PDV-a, koji trenutačno iznosi 168 milijardi eura, uz pomoć DLT-a(1).

Rizici, kao i prilike, koji su povezani s virtualnim valutama i DLT-om postat će jasniji tek kad njihova primjena postane raširenija. Međutim, neki su znatni rizici već i sada očiti, npr. zlouporaba određenih primjena za kaznene radnje, uključujući pranje novca i financiranje terorizma(2). Također, s obzirom na to da će se DLT vjerojatno koristiti u brojnim sistemskim područjima, potrebno je zajamčiti pravilno funkcioniranje i otpornost takvih sustava uz pomoć dobrog upravljanja i nadzornih struktura. Nadalje, problemi u vezi sa zaštitom potrošača vjerojatno će biti izraženi u brojnim primjenama.

Pametno donošenje propisa za DLT

Za pametno donošenje propisa u okruženju takvih dinamičnih inovacija ključno je da regulator razvije dostatne kapacitete, uključujući stručno tehničko znanje. Preventivnu i pretjeranu regulativu kojom bi se kočio rast potrebno je, i moguće, izbjeći. Međutim, takav pametan regulatorni režim koji se temelji na analitičkoj izvrsnosti i proporcionalnosti ne smije se poistovjetiti s površnom regulacijom: brze i snažne regulatorne mjere moraju biti na raspolaganju kako bi se na rizike odgovorilo prije no što postanu sistemski, ako i kada je to potrebno. Kako bi se osigurali regulatorni kapaciteti potrebni za taj pristup, izvjestitelj poziva na osnivanje horizontalne radne skupine za DLT pod vodstvom Komisije.

(1)

Komisija, izjava za medije, http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-15-5593_en.htm

(2)

Vidi nedavno objavljeni „Akcijski plan za jačanje borbe protiv financiranja terorizma”, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1455113825366&uri=CELEX%3A52016DC0050


MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (21.4.2016)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o virtualnim valutama

(2016/2007(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Ulrike Trebesius

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da su industrija virtualne valute i tehnologija virtualne valute još uvijek u početnom stadiju;

2.  ističe da su industrija virtualne valute i tehnologija virtualne valute inovativne tehnologije koje se ne razvijaju na temelju postojeće infrastrukture;

3.  prepoznaje potencijalne prednosti koje bi virtualne valute i tehnologije virtualne valute imale za potrošače, poduzeća, dobrotvorne organizacije i gospodarstvo općenito, a koje uključuju veću brzinu i učinkovitost te smanjene troškove pri plaćanjima i transferima, posebno prekograničnim, te potencijalno promicanje financijske uključivosti i olakšavanje pristupa financiranju i financijskim sredstvima za poslovni sektor i MSP-ove; također napominje da je upotreba virtualnih valuta i tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT – Distributed Ledger Technologies) pozitivno doprinijela mikroplaćanjima za kupnju robe na internetu i olakšala ih;

4.  ističe da su virtualne valute uz gotovinu jedino sredstvo plaćanja koje omogućuje poravnanje računa u stvarnom vremenu (primatelj plaćanja u trenutku plaćanja dobiva 100 % sredstava);

5.  naglašava važnost uspostave jednakih uvjeta na europskoj razini kako bi se oslobodio i u potpunosti razvio dragocjen potencijal tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, s obzirom na to da se one mogu upotrebljavati u brojnim inovativnim područjima i u širokom rasponu industrija i usluga, kao što su pametni ugovori, skupno financiranje kriptokapitalom i usluge posredovanja u sporovima, posebno u financijskom i pravosudnom sektoru; osim toga potiče javna tijela da procijene prednosti i istraže mogućnosti primjene tih inovativnih tehnologija na druga područja u cilju pružanja boljih, bržih i učinkovitijih usluga građanima EU-a;

6.  uviđa da bi virtualne valute mogle predstavljati rizik povezan s kriminalnim radnjama, kao što su financiranje terorizma, pranje novca, utaja poreza i porezne prijevare, kao i s drugim potencijalnim nezakonitim aktivnostima i izazovima; napominje, međutim, da je malo dokaza koji bi upućivali na raširenu upotrebu virtualnih valuta kao sredstva plaćanja za kriminalne radnje i da je sljedivost gotovinskih transakcija uglavnom puno lošija od sljedivosti transakcija koje uključuju virtualne valute;

7.  ističe da su osobe u posjedu virtualnih valuta izložene nezakonitim radnjama i opasnostima, kao što su obmane, krađa virtualne valute, kiberkriminal, hakiranje, neispravnost računalnih programa i opreme, prijevare i nezakoniti poslovi, lažno predstavljanje ili lažno prikazivanje; traži od Komisije da zajamči odgovarajuću razinu zaštite i učinkovitih pravnih sredstava za potrošače koji bi mogli biti suočeni s nekim od navedenih rizika povezanih s upotrebom virtualnih valuta;

8.  uviđa da bi virtualne valute, koje nisu nacionalna ili strana valuta, kada bi se koristile kao alternativa fiducijarnim valutama, predstavljale potencijalan rizik za financijski sustav kako u regulatornom smislu tako i u pogledu tržišnog nadzora i sigurnosti te bi mogle biti opasnost i prijetnja za financijski integritet i učinkovitu financijsku regulativu; ističe da bi rizici za financijsku stabilnost mogli postati izraženiji ako virtualne valute budu raširenije;

9.  uviđa da osobe koje žele sačuvati svoje bogatstvo mogu koristiti nezavisne valute, kao što je bitcoin, kada su kamatne stope niske ili kao sigurnu luku u vrijeme ekonomske nestabilnosti;

10.  napominje da su u prošlosti zabilježene znatne fluktuacije tečaja nekih virtualnih valuta i da upotreba virtualnih valuta podrazumijeva potencijalne rizike za potrošače; ističe da u EU-u ne postoji posebna regulatorna zaštita kojom bi se potrošače zaštitilo od financijskih gubitaka ako platforma za zamjenu ili držanje virtualnih valuta propadne ili prestane poslovati; napominje da je virtualne valute moguće sekuritizirati odnosnom imovinom; naglašava potrebu za zaštitom potrošača pri upotrebi virtualnih valuta, posebno u smislu kibersigurnosti, korištenih algoritama, osoba za kontakt i kontaktnih podataka u slučaju upita ili problema, lako razumljivih uvjeta, uključujući jasno navođenje rizika i činjenice da nijedna banka ni država nužno ne jamče za virtualne valute i njihovu vrijednost; ističe da bi poduzeća u sektoru virtualnih valuta trebala obavijestiti o tim potencijalnih problemima;

11.  uviđa da je teško i nepouzdano predvidjeti kako bi se virtualne valute mogle razvijati kao i odrediti moguće konkretne dugoročnije političke odgovore kojima se neće sputavati inovacije; poziva Komisiju da osmisli dosljednu i sveobuhvatnu strategiju na razini EU-a u cilju utvrđivanja prednosti i rizika povezanih s virtualnim valutama i tehnologijama virtualnih valuta te mogućih dugoročnijih političkih odgovora, vodeći pritom računa o potrebi da se izbjegnu fragmentacija i poremećaji unutar jedinstvenog tržišta, o načelu bolje regulative i o potrebi za promicanjem financijskih i tehnoloških inovacija te za suradnjom s relevantnim dionicima i poduzećima koja se bave virtualnim valutama kako bi EU i dalje bio privlačna lokacija za istraživanje i razvoj te funkcioniranje tih tehnologija; naglašava važnost kontinuiranog praćenja i analize načina na koji se virtualne valute razvijaju te političkih izazova koje predstavljaju; predlaže da radna skupina pod vodstvom Komisije pruža potporu relevantnim javnim i privatnim akterima ocjenjujući pritom i analizirajući sve potencijalne smjerove razvoja tehnologija virtualnih valuta i primjene tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija; poziva Komisiju da posveti posebnu pozornost algoritmima koji se koriste za virtualne valute i da ocijeni njihovu sigurnost;

12.  poziva Komisiju da uzme u obzir doprinos virtualnih valuta i tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija svim sektorima, uključujući njihovu ulogu u razvoju jedinstvenog digitalnog tržišta, kako bi se legitimnim poduzećima u sektoru virtualnih valuta omogućilo uspješno poslovanje;

13.  uviđa da je razvoj učinkovitih regulatornih odgovora na razvoj virtualnih valuta još uvijek u ranom i osjetljivom stadiju; ističe da su regulatori u nekim područjima ostvarili znatan napredak u razvoju učinkovitih odgovora; napominje, međutim, da je potrebno uložiti još puno truda kako bi se uspostavili učinkoviti okviri kojima će virtualne valute biti regulirane na način kojim se pruža zaštita od rizika, ali se pritom ne suzbijaju financijske i tehnološke inovacije;

14.  ističe važnost informiranosti potrošača, transparentnosti i povjerenja pri korištenju virtualnih valuta; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama i industrijom virtualnih valuta izradi smjernice kako bi se zajamčilo da se postojećim i budućim korisnicima virtualnih valuta pružaju točne, jasne i potpune informacije, kako bi im se omogućilo da donose potpuno utemeljene odluke i time poboljšalo transparentnost sustava virtualnih valuta u smislu njihove organizacije i funkcioniranja te načina na koji se razlikuju od reguliranih i nadziranih sustava plaćanja u pogledu zaštite potrošača; poziva, nadalje, industriju virtualnih valuta da u suradnji s Komisijom i državama članicama razmotri mogućnost primjene mjerodavnih zahtjeva u području borbe protiv pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma koji su određeni međunarodnim standardima na subjekte koji se bave zamjenom konvertibilnih virtualnih valuta ili na bilo koje druge vrste institucija koje služe kao čvorovi na kojima se aktivnosti povezane s konvertibilnim virtualnim valutama presijecaju s financijskim sustavom regulirane fiducijarne valute, i traži od Komisije da procijeni i razmotri mogućnost proširenja područja primjene Direktive o sprečavanju pranja novca na platforme za zamjenu virtualnih valuta.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

21.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

2

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, Nicola Danti, Dennis de Jong, Vicky Ford, Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Antanas Guoga, Sergio Gutiérrez Prieto, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Antonio López-Istúriz White, Marlene Mizzi, Robert Rochefort, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Birgit Collin-Langen, Edward Czesak, João Pimenta Lopes, Julia Reda, Ulrike Trebesius, Lambert van Nistelrooij, Sabine Verheyen, Kerstin Westphal

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Georg Mayer


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

26.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

54

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Elisa Ferreira, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Philippe Lamberts, Werner Langen, Sander Loones, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Fulvio Martusciello, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Cora van Nieuwenhuizen, Jakob von Weizsäcker, Pablo Zalba Bidegain, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Matt Carthy, Philippe De Backer, Mady Delvaux, Ashley Fox, Marian Harkin, Ian Hudghton, Sophia in ‘t Veld, Syed Kamall, Krišjānis Kariņš, Paloma López Bermejo, Emmanuel Maurel, Siôn Simon, Romana Tomc

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Daniela Aiuto, Virginie Rozière

Pravna napomena