Postupak : 2015/2354(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0171/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0171/2016

Rasprave :

PV 26/05/2016 - 4
CRE 26/05/2016 - 4

Glasovanja :

PV 26/05/2016 - 6.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0237

IZVJEŠĆE     
PDF 637kWORD 248k
3.5.2016
PE 573.011v02-00 A8-0171/2016

o strategiji jedinstvenog tržišta

(2015/2354(INI))

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

Izvjestiteljica: Lara Comi

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 EXPLANATORY STATEMENT
 MIŠLJENJE MANJINE
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o strategiji jedinstvenog tržišta

(2015/2354(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. listopada 2015. naslovljenu „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća” (COM(2015)0550),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 28. listopada 2015. naslovljen „Strategija jedinstvenog tržišta za Europu – analiza i dokazi” (SWD(2015)0202),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 28. listopada 2015. naslovljen „Izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta i konkurentnosti u EU-u i državama članicama” (SWD(2015)0203),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. travnja 2011. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu - dvanaest poluga za stimuliranje rasta i jačanje povjerenja - zajedničkim radom do stvaranja novog rasta” (COM(2011)0206),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. listopada 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu II. - zajedno za novi rast” (COM(2012)0573),

–  uzimajući u obzir izvješće Marija Montija od 9. svibnja 2010. upućeno predsjedniku Komisije i naslovljeno „Nova strategija za jedinstveno tržište - na usluzi europskom gospodarstvu i društvu”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2015.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2013. o Europskom akcijskom planu za maloprodajni sektor u korist svih sudionika(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o učinkovitoj inspekciji rada kao strategiji za poboljšanje radnih uvjeta u Europi(5),

–  uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Cijena ne-Europe na jedinstvenom tržištu”, koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir studiju iz rujna 2015. naslovljenu „Strategija za dovršetak jedinstvenog tržišta: bonus od bilijun eura”, koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir studiju od 20. studenog 2015. naslovljenu „Naknadna evaluacija Direktive o kašnjenju u plaćanju”, koju je naručila Komisija,

–  uzimajući u obzir studiju iz studenog 2014. naslovljenu „Stanje na tržištu namještaja EU-a i moguća inicijativa za proizvodnju namještaja”, koju je naručila Komisija,

–  uzimajući u obzir internetsko izdanje pregleda stanja jedinstvenog tržišta iz listopada 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0171/2016),

A.  budući da je jedinstveno tržište bilo i ostalo temelj europske integracije i pokretač održivog rasta i otvaranja radnih mjesta jer omogućava trgovinu diljem Unije i istovremeno jamči visoko konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo u skladu s člankom 3. stavkom 3. UEU-a;

B.  budući da je produbljivanje europskog unutarnjeg tržišta i dalje glavno ekonomsko pitanje, posebno u kontekstu razvoja novih tehnologija, te budući da je za pojavu inovativnih i konkurentnih aktera na svjetskoj sceni potrebno tržište s kritičnom masom;

C.  budući da su se na jedinstvenom tržištu posljednjih godina dogodile pozitivne promjene, no ako se uklone neopravdane fizičke, pravne i tehničke prepreke, na gotovo svim područjima moguće je postići još više, na primjer u poticanju digitalno usmjerenog tržišta, poticanju novoosnovanih (start-up) poduzeća, integriranju globalnih lanaca opskrbe, povećanju mobilnosti radnika, bavljenju s novim poslovnim modelima i omogućavanju pojednostavljenja tržišta, uzajamnog priznavanja, normizacije i licenciranja profesionalaca;

D.  budući da prema vlastitom istraživanju Parlamenta očekivana dobit od dovršetka jedinstvenog tržišta iznosi bilijun eura (što odgovara potencijalnoj uštedi od 615 milijardi EUR godišnje); budući da je fragmentacija jedinstvenog tržišta jedna od glavnih prepreka većem strukturnom ekonomskom rastu;

E.  budući da je za daljnju integraciju jedinstvenog tržišta potreban istinski strateški pristup te budući da bi odgovor na postojeće izazove trebao biti i politički i tehnički, posebice u slučaju neopravdanih necarinskih prepreka unutar jedinstvenog tržišta;

F.  budući da bi Europska unija trebala težiti istinski jedinstvenom tržištu i postupati s njime kao sa zajedničkim dobrom svih građana, radnika, gospodarskih subjekata i država članica te budući da će se puni potencijal jedinstvenog tržišta ostvariti samo uz punu potporu svih država članica i njihovu međusobnu suradnju;

G.  budući da bi pravila i mjere na razini Unije trebale biti sastavni dio ujednačene strateške vizije i stoga međusobno usklađene, a ne kontradiktorne; budući da se države članice moraju suzdržavati od diskriminirajućih mjera kao što su trgovinski i porezni propisi koji se odnose samo na određene sektore ili poslovne modele i kojima se narušava tržišno natjecanje, zbog čega je u tim državama članicama otežano osnivanje poduzeća, čime se jasno krše načela unutarnjeg tržišta;

H.  budući da se jedinstveno tržište ne smije promatrati izdvojeno od drugih horizontalnih područja politika, posebno jedinstvenog digitalnog tržišta, zdravstva, socijalnog osiguranja, zaštite potrošača, okoliša, održivog razvoja, energetike, prijevoza i vanjske politike;

I.  budući da je glavni prioritet dovršenje jedinstvenog tržišta za sektor proizvoda i usluga te uklanjanje prepreka, za što je potreban ubrzani postupak država članica i institucija Unije;

J.  budući da zbog prepreka na jedinstvenom tržištu potrošači imaju manji izbor, a proizvodi i usluge su skuplji;

K.  budući da su poduzeća socijalne ekonomije na europskoj razini slabo regulirana te budući da većina tih poduzeća nije priznata europskim pravnim okvirom, već samo u nekim državama članicama na nacionalnoj razini i to pod različitim pravnim oblicima; budući da zbog nepostojanja pravnog okvira na razini Unije ta poduzeća imaju manju mogućnost prekograničnog poslovanja na unutarnjem tržištu;

L.  budući da je krivotvorenje ozbiljna prijetnja javnom zdravlju i sigurnosti te budući da je posljednjih godina znatno porasla ukupna vrijednost trgovine krivotvorenom robom, čime je povećan poguban utjecaj krivotvorenja na inovacije, zapošljavanje i vrijednost robnih marki europskih trgovačkih društava;

M.  budući da bi se stvaranjem jedinstvenog tržišta kapitala potaknula veća prekogranična podjela rizika i veća likvidnost tržišta;

N.  budući da se u sažetom izvješću o postupku savjetovanja Komisije na temu uskraćivanja pristupa na temelju lokacije navodi da potrošači snažno podupiru zakonodavne mjere protiv uskraćivanja pristupa na temelju lokacije;

O.  budući da se i dalje osjete ekonomske posljedice financijske krize i da je u nekoliko država članica BDP još uvijek ispod razine iz 2008.;

P.  budući da je stopa nezaposlenosti na jedinstvenom tržištu stalno na visokoj razini; budući da se nakon financijske krize broj nezaposlenih povećao za više od šest milijuna; budući da je krajem 2015. više od 22 milijuna ljudi u Uniji bilo bez posla;

Ciljevi politike

1.  podržava opće ciljeve Komisije iz strategije jedinstvenog tržišta za robu i usluge pod nazivom „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća” te pozdravlja njezine mjere u ključnim područjima kojima se omogućava puni potencijal jedinstvenog tržišta na dobrobit potrošača, zaposlenika i poduzeća, a posebno novoosnovanih poduzeća, u cilju povećanja broja održivih radnih mjesta te rasta i razvoja malih i srednjih poduzeća (MSP); potiče Komisiju da razvija međusektorske politike kojima se ostvaruje poštenije i konkurentnije jedinstveno tržište u skladu s glavom II. UFEU-a o odredbama koje imaju opću primjenu;

2.  napominje da je uspostava unutarnjeg tržišta na kojem se jamči slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala ključan cilj Unije;

3.  pozdravlja činjenicu da se strategijom pokušavaju dopuniti napori učinjeni u drugim područjima; smatra da se uz poboljšanje već pokrenutih inicijativa strategijom uistinu može potaknuti gospodarsko blagostanje, povećati broj održivih radnih mjesta i rast, praktičnim mjerama poboljšati dobrobit Europljana, učiniti Europsku uniju privlačnom za ulaganja i razviti konkurentnost europskih poduzeća na svjetskoj razini; međutim naglašava da je u provedbi strategije potrebno izbjegavati nedosljednosti i preklapanja različitih inicijativa; ističe da bi se prijedlozi trebali temeljiti na dokazima i biti u skladu s načelima bolje izrade zakonodavstva;

4.  naglašava da je pod hitno potrebno ukloniti neopravdane prepreke jedinstvenom tržištu kako bi se postigli opipljivi i brzi rezultati u pogledu konkurentnosti, održivog rasta, inovacija, otvaranja radnih mjesta, izbora za potrošače i novih poslovnih modela; ističe da bismo za ostvarivanje tih ciljeva trebali težiti većoj usklađenosti zakonodavstva, kada je to potrebno i primjereno, no istovremeno zadržati najviši mogući stupanj zaštite potrošača te usvojiti odgovarajuće mjere za rješavanje problema neopravdanih prepreka koje su uvele države članice;

5  smatra da bi se revizijom sredinom provedbenog razdoblja za strategiju Europa 2020. trebali postaviti ambiciozni ciljevi za postizanje vrlo konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva i održivog rasta do 2020.; naglašava da bi jedinstveno tržište trebalo biti ključno u postizanju tog cilja;

6.  poziva Komisiju i države članice da provedbi zakonodavstva o jedinstvenom tržištu pristupe na inovativan način; ističe da u sektorima koji zapošljavaju velik broj radne snage, kao što su maloprodaja i ugostiteljstvo, postoji veliki potencijal za otvaranje radnih mjesta, integraciju i rješavanje problema nezaposlenosti mladih;

7.  smatra da bi trebalo u cijelosti provesti Montijevo izvješće iz 2010. pod nazivom „Nova strategija za jedinstveno tržište” i uzeti ga u obzir prilikom rada na strategiji jedinstvenog tržišta;

8.  naglašava da se strategijom jedinstvenog tržišta ne smije zanemariti potencijal industrijskog sektora u pogledu održivog rasta i kvalitetnih radnih mjesta u Europi;

9.  smatra da je za ostvarivanje punog potencijala jedinstvenog tržišta i za promicanje održivog rasta nužna unutarnja potražnja i posebice jačanje kupovne moći, donošenje inovativnih mjera i ulaganje u zeleno gospodarstvo;

Moderno i inovativnije jedinstveno tržište

10.  pozdravlja činjenicu da je strategija usmjerena na aspekte kojima se poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima, mikro poduzećima te novoosnovanim poduzećima, pomaže da prošire svoje poslovanje, rastu i ostanu na jedinstvenom tržištu, čime se potiče njihova inovativnost i otvaranje radnih mjesta; ističe da su za sve inicijative za MSP-ove i novoosnovana poduzeća potrebne trenutačne mjere te da bi ih trebalo smatrati prioritetima, no podsjeća da se tim inicijativama ne bi trebale pružiti prilike nepoštenim poduzećima da zaobiđu postojeća pravila, smanjiti standardi zaštite radnika i potrošača ili povećati rizik od poslovnih prijevara, kriminalnih radnji i fiktivnih poduzeća;

11.  smatra da se strategijom jedinstvenog tržišta mogu pružiti nove mogućnosti malim i srednjim poduzećima, koja su osnova europskog gospodarstva, te mikropoduzećima i inovativnim novoosnovanim poduzećima; smatra da je za pružanje podrške rastu i otvaranju radnih mjesta ključno stvoriti pravo poslovno okruženje, i to poboljšavanjem okvira za privatni poduzetnički kapital za mala i srednja poduzeća, omogućavanjem pristupa financiranju, izradom dobrog zakonodavstva te potpunom primjenom načela „počnimo od malih” na cijelom jedinstvenom tržištu;

12.  smatra da je za ispunjavanje ciljeva strategije ključno smanjiti administrativno opterećenje i troškove usklađenosti za poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća, te staviti nepotrebne zakone izvan snage, no i dalje jamčiti visoke standarde zaštite potrošača, zaposlenika, zdravlja i okoliša;

13.  smatra da je potrebno razmisliti o mogućim objektivnim kriterijima i pokazateljima za definiciju „inovativnih” novoosnovanih poduzeća, malih i srednjih poduzeća i poduzeća socijalne ekonomije, koji bi se mogli koristiti kao referenca prilikom donošenja mjera na tom području; poziva Komisiju da predloži takve kriterije i pokazatelje;

14.  ističe da je u okviru politika unutarnjeg tržišta potrebno promicati poduzeća socijalne ekonomije vodeći računa da u Europskoj uniji postoji oko 2 milijuna poduzeća socijalne ekonomije, što je otprilike 10 % do 12 % svih europskih poduzeća; nadalje ističe da socijalna ekonomija brzo raste, nudi kvalitetne proizvode i usluge i pruža vrlo kvalitetna radna mjesta;

15.  poziva Komisiju da od platforme REFIT zatraži da se riješi problem prepreka inovacijama i da, uz prijedlog o uspostavi Europskog vijeća za inovacije, predstavi prijedloge za smanjenje ili uklanjanje tih prepreka; naglašava da to ne smije dovesti do smanjenja zaposlenosti ili snižavanja standarda zaštite potrošača i okoliša; smatra da je postojeće zakonodavstvo potrebno revidirati i pojednostaviti, ako se to pokaže nužnim, kako bi služilo svrsi te da bi sve novo zakonodavstvo trebalo biti učinkovito bez obzira na promjene u budućnosti i automatski digitalno te u skladu s načelom „počnimo od malih”;

16.  napominje da dobra regulativa može koristiti i poduzećima i radnicima te pomoći u promicanju gospodarskog rasta i kvalitetnih radnih mjesta na jedinstvenom tržištu; svjestan je programa Komisije za bolju izradu zakonodavstva, koji podrazumijeva veću uključenost dionika, na primjer preko platforme REFIT, te djelotvornije procjene utjecaja; naglašava da je potrebno ocijeniti ne samo kratkoročne učinke, već i dugoročnu vrijednost zakonodavstva i posljedice nedonošenja zakonodavstva; smatra da će bolje, učinkovitije i jednostavnije zakonodavstvo smanjiti administrativnu opterećenost i potaknuti rast i otvaranje radnih mjesta te da će i dalje jamčiti visoke standarde zaštite potrošača, zaposlenika, zdravlja i okoliša;

17.  smatra da je za daljnji razvoj jedinstvenog tržišta potrebno ukloniti prepreke trgovini među državama članicama; podržava Europsku izjavu o konkurentnosti iz veljače 2016., a posebice obvezivanje na pojednostavljenje regulative i smanjenje opterećenja, ulaganje većeg napora za smanjenje ukupnog opterećenja koje proizlazi iz propisa EU-a, posebno za MSP-ove i mikropoduzeća, te na uvođenje, gdje je to moguće, ciljeva za smanjenje opterećenja u pojedinim sektorima; preporučuje da rad na određivanju ciljeva za smanjenje tog opterećenja započne odmah;

18.  smatra da za postizanje ciljeva strategije jedinstvenog tržišta te za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta Europska unija mora poboljšati konkurentnost u skladu s izjavom Europskog vijeća o konkurentnosti;

19.  pozdravlja odlučnost Komisije da se uhvati u koštac s nedostatkom porezne usklađenosti u Uniji, a posebno s poteškoćama s kojima su mala i srednja poduzeća suočena zbog složenosti različitih nacionalnih propisa o PDV-u; u potpunosti podržava Komisiju u pogledu reforme PDV-a; poziva Komisiju da razmotri kako bi se mogla izmijeniti nova pravila o mjestu isporuke u pogledu PDV-a na digitalne usluge u cilju prilagodbe posebnim potrebama malih poduzeća i mikropoduzeća; poziva Komisiju da procijeni izvedivost dodatnog usklađivanja te da posebice procijeni mogućnost pojednostavljenog pristupa PDV-u (za istu kategoriju robe) u sektoru e-trgovine;

20.  podržava rad Komisije na osiguravanju poštenog poreznog sustava u Europskoj uniji i suzbijanju prakse poreznog planiranja i izbjegavanja poreza; poziva Komisiju da se usredotoči na uvođenje obveze izvještavanja po zemljama za transnacionalne korporacije;

21.  skreće pozornost na poteškoće s kojima se poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća, susreću u dobivanju financijskih sredstava; ističe da su zbog različitih vanjskih čimbenika, kao što je mogućnost pristupa kreditima, porezni sustavi i radno zakonodavstvo, MSP-ovi u nepovoljnijem položaju od drugih; poziva Komisiju da nastavi pružati dragocjenu podršku tim poduzećima u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i programa kao što su Obzor 2020., COSME i europski strukturni i investicijski fondovi, ali da pritom razmotri i mogućnosti za dodatno olakšavanje pristupa tim i drugim programima i instrumentima, posebno za mikropoduzeća, na primjer smanjenjem razdoblja za pozive na podnošenje prijava na šest mjeseci, dodatnim pojednostavljenjem relevantnih postupaka i povećanjem vidljivosti europskih fondova; pozdravlja namjeru Komisije da sredstva iz programa COSME upotrijebi za financiranje informativnih kampanja usmjerenih na inovativne mlade MSP-ove; poziva sva tijela regionalne i lokalne vlasti odgovorna na pružanje podrške poduzećima, posebno onima koja su uključena u Europsku poduzetničku mrežu, da sudjeluju u tim kampanjama; smatra da je pojednostavljenje ključno za omogućavanje lakšeg pristupa MSP-ova i novoosnovanih poduzeća financiranju; poziva Komisiju da zajamči da se skupno financiranje (crowfunding) može bez problema provoditi preko granica;

22.  poziva Komisiju da razmotri jačanje Mreže izaslanika malih i srednjih poduzeća donošenjem niza mjera, izbjegavajući pritom dodatnu birokraciju, kako bi se među malim i srednjim poduzećima povećala osviještenost o tom instrumentu i njegova vidljivost, kako bi se ojačala razmjena između svakog nacionalnog izaslanika malih i srednjih poduzeća i dotičnih predstavnika MSP-ova te kako bi se Parlamentu jedanput godišnje predstavile aktivnosti te mreže;

23.  ističe da, unatoč činjenici da je Europski parlament u veljači 2011. donio Direktivu o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama, tisuće malih i srednjih poduzeća i novoosnovanih poduzeća svake godine u Europi ode u stečaj dok čekaju da im dužnici, uključujući i tijela javne uprave, plate račune; poziva Komisiju i države članice da ulažu veće napore kako bi se olakšala primjena i provedba Direktive o kašnjenju u plaćanju; nadalje poziva države članice da u slučaju nezadovoljavajuće provedbe Direktive o kašnjenju u plaćanju razmotre oblike odgovarajuće kompenzacije za poduzeća kojima javna uprava duguje novac kako zbog toga ne bi otišla u stečaj;

24.  pozdravlja zakonodavnu inicijativu o nesolventnosti poduzeća, uključujući rano restrukturiranje i davanje druge prilike, čime bi se zajamčilo da države članice pruže regulatorno okruženje u kojem se prihvaća mogućnost neuspjeha i potiče inovacija, no ističe da troškovi i posljedice propadanja poduzeća ne utječu samo na vlasnika i dioničare poduzeća, već i na vjerovnike, zaposlenike i porezne obveznike; poziva Komisiju da se pobrine da će se tom inicijativom uskladiti postupci u slučaju nesolventnosti u Europskoj uniji te smanjiti njihovo trajanje i trošak;

25.  žali zbog toga što Komisija nije dovoljno naglasila da tradicionalna proizvodnja u obrtima i malim i srednjim poduzećima na poseban način doprinosi i konkurentnosti i ekonomskoj stabilnosti Europe; potiče Komisiju da istraži puni potencijal digitalizacije i inovacije u proizvodnom sektoru, posebno za male i mikroproizvođače te novoosnovana poduzeća, te u manje industrijaliziranim regijama kako bi se smanjile regionalne razlike i oživjela lokalna gospodarstva; smatra da u nadolazećim godinama jedan od glavnih prioriteta svih europskih institucija i država članica mora biti snažna politika usmjerena na obrte te mala i srednja poduzeća;

26.  pozdravlja inicijativu Komisije za jedinstveni digitalni pristupnik, koji bi trebao predstavljati nadogradnju jedinstvenih kontaktnih točaka iz Direktive o uslugama te ih povezivati s drugim sličnim mrežama za jedinstveno tržište; poziva Komisiju da istraži kako bi se sve jedinstveni digitalni pristupnik mogao iskoristiti da se europskim novoosnovanim poduzećima pomogne da se razviju u Europi i imaju međunarodnu perspektivu pružanjem točnih i jasnih informacija na različitim jezicima o svim postupcima i formalnostima koje su potrebne da bi poslovala u matičnoj zemlji ili nekoj drugoj članici Unije; apelira na Komisiju da uspostavi jedinstvenu pristupnu točku preko koje će poduzeća i potrošači moći pristupiti svim informacijama u vezi s jedinstvenim tržištem, dobiti pomoć i riješiti probleme te pristupiti nacionalnim postupcima i postupcima na razini EU-a koji su im potrebni za prekogranično poslovanje u Uniji; potiče Komisiju da zajamči njihovu brzu provedbu;

27.  napominje da poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, ili nisu svjesna pravila koja se primjenjuju u drugim državama članicama ili imaju poteškoća u pronalasku i razumijevanju informacija o pravilima i postupcima koji se odnose na njihovo poslovanje; poziva Komisiju da međusobno poveže različite portale, pristupne točke i informativne stranice u jedinstveni pristupnik koji će malim i srednjim poduzećima te novoosnovanim poduzećima pružati prilagođene informacije kako bi bili dobro obaviješteni prilikom donošenja odluka te uštedjeli vrijeme i novac;

28.  poziva Komisiju da jedinstvene kontaktne točke od regulatornog portala razvije u sustav naprednih internetskih poslovnih portala kojima se promiče redovita razmjena informacija među poslovnim predstavnicima te pomaže nacionalnim poduzećima i građanima da se natječu u drugim državama članicama Unije;

29.  podsjeća na važnost jačanja i pojednostavljenja postojećih instrumenata jedinstvenog tržišta za MSP-ove kako bi im se omogućilo jednostavnije prekogranično širenje; apelira na Komisiju i države članice da više pozornosti posvete pojednostavljenju i poboljšanju kontaktnih točaka za proizvode i jedinstvenih kontaktnih točaka;

30.  napominje da je potrošačima hitno potrebno pružiti odgovarajuću razinu zaštite na internetu i izvan njega; naglašava da svi gospodarski subjekti koji na jedinstvenom tržištu posluju na internetu i izvan njega trebaju poduzeti sve razumne i odgovarajuće mjere za suzbijanje krivotvorenja u cilju zaštite potrošača i sigurnosti proizvoda;

31.  naglašava da ekonomija dijeljena brzo raste te da, iako se njom mijenja način na koji se brojne usluge i dobra pružaju i koriste, ona može potaknuti inovacije te donijeti dodatne prednosti i stvoriti prilike za poduzeća i potrošače na jedinstvenom tržištu; ističe ekonomske, društvene i ekološke prednosti i izazove ekonomije dijeljenja; poziva Komisiju da koordinira napore država članica u potrazi za kratkoročnim i dugoročnim zakonodavnim rješenjima u pogledu ekonomije dijeljenja; poziva Komisiju i države članice da pripreme prijedloge o sprečavanju zloporabe na području zapošljavanja i oporezivanja u ekonomiji dijeljenja;

32.  pozdravlja inicijativu o ekonomiji dijeljenja koju je Komisija najavila te njezinu namjeru da prouči poslovanje poduzeća iz tog područja i da smjernicama pojasni međudjelovanje odredbi postojećih zakona EU-a o primjeni i funkcioniranju poslovnih modela ekonomije dijeljenja; smatra da bi regulatornom intervencijom na tom području trebalo težiti fleksibilnosti kako bi se u tom vrlo promjenjivom sektoru pravila mogla brzo izmijeniti i provesti, a za to je potrebna mogućnost brze i učinkovite prilagodbe; naglašava da je i u digitalnoj ekonomiji potrebno primjenjivati i provoditi postojeće standarde zaštite potrošača; poziva Komisiju da osigura najbolje moguće uvjete za razvoj i uspjeh ekonomije dijeljenja;

33.  naglašava nova sigurnosna obilježja koja omogućava ekonomija dijeljenja, kao što su sigurna plaćanja, geolociranje i osiguranje, jačaju položaj potrošača i stoga poziva da se provede procjena o tome u kojim slučajevima bi ex post pravni lijekovi mogli biti učinkovitiji od ex ante propisa; poziva Komisiju da nastavi promicati javno-privatnu suradnju u cilju rješavanja postojećih prepreka u ekonomiji dijeljenja, posebno prepreka sve većoj upotrebi digitalnog identiteta u jačanju povjerenja potrošača prilikom internetskih transakcija, razvoju digitalnih rješenja za plaćanje poreza, pružanju prekograničnih programa osiguranja i modernizaciji zakonodavstva o zapošljavanju;

34.  smatra da je u ekonomiji dijeljenja potrebno poticati razvoj novih poslovnih modela, inovativnih usluga i privremene upotrebe dobara, no da bi se taj razvoj, kada je to moguće, trebao temeljiti na sličnim pravilima za slične usluge da bi se zaštitila visoka kvaliteta usluga neovisno o tome kako je organiziran pristup i njihovo pružanje, te da bi se zajamčili ravnopravni tržišni uvjeti i sigurnost potrošača i istovremeno izbjegla fragmentacija koja bi ometala razvoj novih poslovnih modela; smatra da je u slučaju ekonomije dijeljenja moguć jedino pristup jedinstvenog tržišta jer fragmentacija jedinstvenog tržišta lokalnim ili nacionalnim propisima sprečava da se europska poduzeća u ekonomiji dijeljenja razviju na europskoj razini;

35.  skreće pozornost na važnu ulogu tehničkih normi EU-a za inovacije, konkurentnost i napredak na jedinstvenom tržištu; smatra da je nužno pravovremeno razvijati visoke europske standarde na području kvalitete, interoperabilnosti i sigurnosti u korist industrijske politike te ih promicati i na međunarodnoj razini; poziva Komisiju da podrži i ojača norme EU-a, kako je već propisano Uredbom 1025/2012, te da poveća učinkovitost i prikladnost okvira normizacije, među ostalim iskorištavanjem prilika koje nude međunarodni trgovinski pregovori; ističe da bi se norme trebale utvrđivati na tržišno orijentiran, otvoren, uključiv i konkurentan način kako bi ih MSP-ovi mogli lako primjenjivati te kako bi se izbjegli rizici zatvorenih vrijednosnih lanaca, ali da bi unatoč tomu trebalo izbjeći kašnjenja u njihovoj objavi;

36.  ističe važnu ulogu sustava normizacije u slobodnom kretanju proizvoda te sve više i usluga; napominje da je dobrovoljna primjena normi odgovorna za oko 0,3 do 1 % BDP-a u Europi te da pozitivno utječe na produktivnost rada;

37.  podsjeća da velika većina normi nastaje kao odgovor na potrebe koje utvrdi pojedini sektor, odnosno pristupom odozdo prema gore kako bi se zajamčila tržišna relevantnost normi; podržava obveze iz strategije jedinstvenog tržišta da se Europa zadrži na čelu razvoja normi na svjetskoj razini; potiče normizaciju koja je kompatibilna s međunarodnim pristupom, bilo zahvaljujući razvoju globalnih međunarodnih normi ili priznavanju jednakovrijednih međunarodnih normi u slučajevima kada je to primjereno; prima na znanje namjeru da se uspostavi okvir i utvrde prioriteti za aktivnosti normizacije u okviru zajedničke inicijative o normizaciji; poziva Komisiju da se pobrine da se ta zajednička inicijativa i dalje vodi pristupom odozdo prema gore i da odgovara na potrebe koje utvrdi pojedini sektor te da u okviru inicijative nastaju samo one norme koje odgovaraju na utvrđene potrebe i koje su tržišno relevantne, a ne da rezultat bude stvaranje nepotrebnih normi ili uspostava nedosljednih zahtjeva u usporedbi s drugim povezanim normama;

38.  napominje da će se prijedlog zajedničke inicijative o europskoj normizaciji temeljiti na neovisnoj reviziji europskog normizacijskog sustava i podržava njezin cilj prema kojem bi europska normizacijska zajednica trebala osmisliti mjere kojima će se poboljšati sustav kao cjelina, uključujući preporuke u pogledu uključivosti i potpore konkurentnosti europskih poduzeća;

39.  poziva Komisiju da u pogledu suradnje s europskim normizacijskim organizacijama pomogne tim organizacijama i njihovim nacionalnim ekvivalentima u nastojanjima da poboljšaju sudjelovanje MSP-ova, kako u samom procesu utvrđivanja normi tako i u prihvaćanju normi nakon što se utvrde; dodatno potiče Komisiju da pri provedbi obveza sadržanih u programu rada za europsku normizaciju za 2016. i povezanoj uredbi tijesno surađuje s europskim normizacijskim organizacijama, nacionalnim tijelima za norme i drugima u cilju poboljšanja transparentnosti procesa normizacije;

40.  smatra da bi zajedničke inicijative trebale biti usmjerene na stalno poboljšanje radnih praksi, posebno uspostavom procesa za preispitivanje sastava tehničkih odbora, i mjera za promicanje otvorenosti i uključivosti zahvaljujući kojima će širok raspon dionika moći doprinositi raspravama u tehničkim odborima;

41.  smatra da bi se uspostavom transparentnijeg i dostupnijeg žalbenog mehanizma izgradilo povjerenje te poboljšali postupci utvrđivanja normi; smatra da u slučajevima kada na temelju zakonodavstva koje je donijela Europska unija utvrđivanje norme traži Europska komisija, nadležni bi odbor Europskog parlamenta mogao sudjelovati u javnom nadzoru i raspravi o tom postupku prije donošenja eventualne odluke o ulaganju prigovora; naglašava da pri utvrđivanju zahtjeva za normizaciju koji će se proslijediti tijelima za normizaciju treba primijeniti načelo proporcionalnosti i pristup temeljen na riziku;

42.  smatra da se većom osviještenosti javnosti o nacrtu predloženih normi prije konačnog odobrenja može povećati odgovornost i transparentnost te omogućiti pouzdaniji postupak, u skladu s postojećim najboljim praksama koje se primjenjuju u europskoj normizacijskoj zajednici;

43.  poziva Komisiju da do kraja 2016. izvijesti Parlament o provedbi zajedničke inicijative za europsku normizaciju i o napretku koji je ostvaren u suradnji s europskom normizacijskom zajednicom u pogledu preporuka iz godišnjeg programa rada Unije za 2016.;

44.  poziva Komisiju da kao tijelo odgovorno za tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu Unije u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima osigura ravnopravne uvjete za konkurente na tržištu;

45.  pozdravlja nedavne inicijative za učinkovitiju i transparentniju javnu nabavu boljom upotrebom podataka o nabavi i većim brojem dobrovoljnih procjena postupaka nabave u određenim infrastrukturnim projektima velikih razmjera; poziva države članice da u provedbi tih inicijativa surađuju s Komisijom;

46.  nada se da će Komisija nastaviti s procesom reforme sustava javne nabave, koji je započela direktivama iz 2014., kako bi potražnja na području nabave bila sve usmjerenija na kvalifikacije te kako bi se prednost dala tehnološkim inovacijama i energetskoj učinkovitosti;

47.  napominje da je novi sustav javne nabave iz 2014. jednostavniji i sadrži fleksibilnija pravila kako bi bolje odgovarao drugim politikama javnog sektora kao i specifičnostima država članica i specifičnim lokalnim poduzećima; ističe da je javna nabava u svim državama članicama još uvijek u bitnim aspektima neučinkovita, što ograničava prekogranično širenje i rast na domaćim tržištima;

48.  u načelu pozdravlja najavljene inicijative Komisije za povećanje transparentnosti, učinkovitosti i odgovornosti u javnoj nabavi; ipak ističe da bi provedba i primjena novih direktiva EU-a trebala imati prednost pred uvođenjem novih instrumenata kao što je registar ugovora; s tim u vezi naglašava da mogući alati za analizu podataka ne smiju uzrokovati nove ili dodatne obveze izvješćivanja; podsjeća da bi mehanizam ex ante ocjene trebao biti posve dobrovoljan za velike infrastrukturne projekte;

49.  naglašava da je potreban potpuno elektronički sustav javne nabave; ističe da je potrebna brza i sveobuhvatna provedba Direktive o javnoj nabavi u cijelosti; ističe da je potrebno šire područje primjene elektroničke javne nabave kako bi se tržišta otvorila za MSP-ove;

50.  naglašava važnost jedinstvenog patenta; podržava namjeru Komisije da ukloni nesigurnosti u pogledu načina na koji će jedinstveni patent postojati paralelno s nacionalnim certifikatima i svjedodžbama o dodatnoj zaštiti, kao i moguće stvaranje jedinstvene svjedodžbe o dodatnoj zaštiti vodeći računa o javnom zdravlju i interesu pacijenata;

51.  apelira na Komisiju da prije 2019. uvede i provede izuzeće od svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za proizvodnju kako bi se potakla konkurentnost europske industrije generičkih i biosličnih lijekova u globalnom okruženju te kako bi se zadržala postojeća i otvorila nova radna mjesta i potaknuo rast u Uniji, ne ugrožavajući pritom isključivo pravo stavljanja u promet na temelju sustava svjedodžbe o dodatnoj zaštiti na zaštićenim tržištima; smatra da bi se takvim odredbama moglo pozitivno utjecati na pristup visokokvalitetnim lijekovima u zemljama u razvoju i najnerazvijenijim zemljama te pomoći da se izbjegne izdvajanje proizvodnje;

52.  poziva na uvođenje mjera kojima će se pristup patentnom sustavu u Europi olakšati za sva mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća koja se žele koristiti europskim patentom s jedinstvenim učinkom pri inovaciji svojih proizvoda i procesa, između ostalog smanjenjem naknada za prijavljivanje i produljenje te pružanjem pomoći pri prevođenju; naglašava važnost kako standardnih osnovnih patenata tako i inovativnih modela otvorenog licenciranja koji su ponekad primjereniji za pružanje podrške inovacijama; naglašava važnost sporazuma o licenciranju patenata, unutar okvira prava tražišnog natjecanja Unije, koji se temelje na poštenim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima kako bi se očuvali poticaji za istraživanje i razvoj i normizaciju, poticale inovacije i osigurali pošteni uvjeti licenciranja;

53.  poziva Komisiju da bez odlaganja podnese zakonodavni prijedlog o uspostavi jedinstvenog europskog sustava za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode u Uniji, na što je parlament već pozivao, u cilju uspostave jedinstvenog europskog sustava, čime bi se stalo na kraj neprimjerenoj i izuzetno neujednačenoj situaciji u Europi te bi se za građane, potrošače, proizvođače i cijelo europsko gospodarsko i socijalno okruženje ostvarili brojni i raznoliki pozitivni učinci; ističe da bi se takvim instrumentom jasno istaknula dodana vrijednost brojnih lokalnih proizvoda, uz očite koristi za proizvođače, dotična područja i osviještenost potrošača;

54.  primjećuje da u većini država članica EU-a još nije iskorišten sav potencijal javno-privatnih partnerstava; poziva na usklađenje okvirnih pravila država članica o javno-privatnim partnerstvima, upoznavanje s primjerima dobre prakse i promicanje tog modela;

55.  poziva države članice da uspostave strukture za pružanje savjeta i pomoći prekograničnim radnicima u vezi s ekonomskim i socijalnim posljedicama rada u drugoj državi članici;

56.  napominje da produbljivanje jedinstvenog tržišta i jedinstvenog digitalnog tržišta može sa sobom donijeti nove prilike i izazove te da će to otvoriti pitanja o vještinama i novim oblicima zapošljavanja, financijskih struktura i socijalne zaštite te zdravlju i sigurnosti na radu, što će sve trebati razmotriti i biti od koristi radnicima, poduzećima i potrošačima;

57.  žali zbog toga što se u strategiji jedinstvenog tržišta ne poklanja dovoljna pozornost neusklađenosti vještina, što je i dalje prepreka rastu jedinstvenog tržišta; sa zabrinutošću napominje da od 40 % do 47 % stanovništva Europske unije nema dostatne digitalne vještine, da potražnja za zaposlenicima koji imaju digitalne vještine raste 4 % godišnje te da su javni rashodi za obrazovanje od 2010. smanjeni za 3,2 %, što srednjoročno ugrožava konkurentnu poziciju Europske unije i zapošljivost njezine radne snage; potiče države članice da ulažu u digitalno obrazovanje i vještine;

58.  prima na znanje ciljeve paketa o mobilnosti radnika radi doprinosa snažnijem i poštenijem jedinstvenom tržištu; međutim, naglašava da je važno osigurati razmjernost mjera iz tog paketa te voditi računa o posljedicama mobilnosti velikih razmjera na pojedine regije;

59.  naglašava potporu Komisije dvojnim sustavima obrazovanja, kojima se olakšava osobni razvoj, ali i pomaže preciznije oblikovati vještine i kvalifikacije europskih radnika u skladu sa stvarnim potrebama tržišta rada; naglašava da je važno zajamčiti da se strategijom jedinstvenog tržišta ni na koji način ne ugroze dvojni sustavi obrazovanja te da se istovremeno osigura kvaliteta pripravništva i posebice zaštita radnih mjesta; ističe da socijalni partneri imaju važnu ulogu u razvoju dvojnih sustava obrazovanja; smatra da, iako se dvojni sustavi obrazovanja koji se koriste u jednoj državi članici ne mogu samo preslikati na drugu državu članicu, trebalo bi se na europskoj razini usredotočiti na snažnu povezanost između dvojnog obrazovanja i zapošljavanja mladih;

60.  podupire mjere za ispravljanje propusta u europskim zakonima protiv diskriminacije pri zapošljavanju, posebno u pogledu osoba s invaliditetom; uz to, podupire žurnu provedbu Direktive Vijeća 2000/78/EZ o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja;

61.  pozdravlja uspostavu platforme za borbu protiv neprijavljenog rada te potiče države članice i posebno socijalne partnere da se u potpunosti uključe u rad te platforme u cilju poduzimanja učinkovitijih mjera protiv neprijavljenog rada i lažnog samozapošljavanja;

62.  inzistira na tome da je za iskorištavanje prilika koje sa sobom donosi digitalizacija radnih mjesta potrebno stvoriti sigurnu i fleksibilnu organizaciju radnog vremena, stabilne radne uvjete, socijalnu zaštitu te omogućiti „pametan rad” kako bi se povećala produktivnost i poboljšala usklađenost privatnog i profesionalnog života; naglašava da je u tom pogledu u ruralnim područjima važno uvesti digitalnu infrastrukturu kako bi se iskoristile brojne prednosti digitalnog programa, na primjer rad na daljinu;

63.  naglašava važnost snažnih i neovisnih socijalnih partnera i učinkovitog socijalnog dijaloga; ističe da u rasprave o mogućim nacionalnim reformama reguliranih profesija treba po potrebi uključiti socijalne partnere;

64.  naglašava važnost održavanja socijalnog dijaloga o mogućnostima i promjenama koje u pogledu zapošljavanja donosi jedinstveno tržište.

Dublje jedinstveno tržište

65.  poziva Komisiju da uloži dodatne napore na području provedbe; naglašava da su mnoge mjere već donesene, ali se još pravilno ne provode, čime se ugrožavaju ravnopravni uvjeti na jedinstvenom tržištu; nadalje naglašava da je prema podacima koje je Komisija iznijela sredinom 2015. u području jedinstvenog tržišta u tijeku bilo oko 1090 postupaka zbog povrede prava; poziva Komisiju da u cilju poboljšanja prijenosa, primjene i provedbe zakonodavstva o jedinstvenom tržištu zajamči da administrativna koordiniranost, suradnja i provedba budu prioritet na svim razinama (na razini Europske unije te između država članica i nacionalnih, lokalnih i regionalnih tijela) poduzimajući dobro usmjerene mjere za provedbu, koje se temelje na transparentnim i objektivnim kriterijima kako bi se omogućilo rješavanje gospodarski najznačajnijih slučajeva neopravdanih ili nerazmjernih prepreka; smatra da bi u pogledu nacionalnih mjera ili primjene rano djelovanje moglo biti učinkovitije i dati bolje rezultate nego što bi to bio slučaj kada bi se pokrenuo postupak zbog povrede prava; ističe, međutim, da u slučaju da postupak ranog djelovanja ne poluči uspjeh, Komisija mora primijeniti sve raspoložive mjere, uključujući postupak zbog povrede prava, kako bi zajamčila provedbu zakonodavstva o jedinstvenom tržištu;

66.  pozdravlja namjeru navedenu u strategiji da se stvori kultura poštovanja propisa i da se ni u kojem slučaju ne tolerira povreda prava u području jedinstvenog tržišta; poziva Komisiju i države članice da istraže trebaju li se ovlasti Komisije u okviru postupka zbog povrede prava uskladiti s ovlastima u okviru politike tržišnog natjecanja;

67.  poziva Komisiju da dodatno podrži države članice u razvijanju jake kulture poštovanja i provedbe propisa, među ostalim promicanjem i širenjem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta, razvojem provedbenih planova za novo važno zakonodavstvo, organiziranjem dijaloga s državama članicama o poštovanju propisa i programa obuke za nacionalne javne službenike zadužene za provedbu te poticanjem učinkovitije usklađenosti nacionalnih zakonodavaca; poziva države članice da se u potpunosti posvete primjeni i provedbi zakonodavstva EU-a i da primijene načelo uzajamnog priznavanja; ističe da je s obzirom na fragmentaciju jedinstvenog tržišta, koja koči gospodarske aktivnosti i smanjuje izbor potrošača, ključno imati pravilnu provedbu i bolju regulativu, koje bi trebale pokrivati sve poslovne sektore i primjenjivati se na postojeće i buduće zakonodavstvo;

68.  poziva Komisiju i države članice da provedu analizu nepotrebnih ograničenja na jedinstvenom tržištu koja nisu opravdana prioritetnim razlozima povezanim s javnim interesom te da iznesu ideje o načinima svladavanja tih izazova u slučajevima gdje je to potrebno i da o tome izvijeste 2017. godine;

69.  poziva države članice da na usklađen i ujednačen način prenesu pravila unutarnjeg tržišta te da u potpunosti i ispravno provedu ta pravila i zakonodavstvo o unutarnjem tržištu; naglašava činjenicu da zahtjevi za dodatna ispitivanja i registraciju, nepriznavanje potvrda i normi, teritorijalna ograničenja opskrbe i slične mjere stvaraju dodatne troškove za potrošače i trgovce na malo i na taj način europskim građanima uskraćuju sve prednosti jedinstvenog tržišta; također poziva Komisiju da s ciljem osiguravanja boljeg upravljanja provodi prikladnu politiku prema onim državama članicama koje ne provode ispravno pravila unutarnjeg tržišta te da za to, prema potrebi, primjenjuje postupke zbog kršenja prava i ubrzani pristup kako bi postupci bili kraći;

70.  napominje da je u cilju ujednačenije provedbe postojećeg zakonodavstva o jedinstvenom tržištu hitno potrebna dosljedna ujednačena primjena i pravilna provedba pravila EU-a zajedno s redovitim praćenjem i evaluacijom na temelju kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja, usporedbom prema referentnim vrijednostima i razmjenom najboljih praksi; stoga podsjeća da je u svim državama članicama potrebno u potpunosti i temeljito prenijeti i provesti europska pravila u vezi s funkcioniranjem jedinstvenog tržišta;

71.  poziva Komisiju da uloži više napora u otkrivanje potencijalnog kršenja prava EU-a u državama članicama u vrlo ranoj fazi i da se čvrsto usprotivi svim zakonodavnim mjerama, koje su donesene ili se razmatraju u nacionalnim parlamentima, zbog kojih bi se mogla povećati fragmentacija jedinstvenog tržišta;

72.  ističe da su predanost i spremnost država članica da pravilno provode i primjenjuju pravo EU-a ključne za uspjeh jedinstvenog tržišta; poziva države članice da uklone neopravdane i nerazmjerne prepreke jedinstvenom tržištu i da ne uvode diskriminirajuće i protekcionističke mjere u cilju poticanja zapošljavanja, rasta i konkurentnosti;

73.  napominje da države članice imaju ključnu ulogu u dobrom upravljanju jedinstvenim tržištem i njegovom ispravnom funkcioniranju te da stoga trebaju zajednički na proaktivan način preuzeti odgovornost i upravljati jedinstvenim tržištem, pružajući novi politički poticaj izradom konsolidiranih izvješća o stanju jedinstvenog tržišta, održavanjem redovnih i tematskih rasprava na sastancima Vijeća za konkurentnost, posebnih godišnjih sastanaka Europskog vijeća i uključivanjem jedinstvenog tržišta kao stupa upravljanja u europski semestar;

74.  ističe da bi Europska unija mogla izraditi vlastiti skup znanstveno utemeljenih, neovisnih pokazatelja razine integriranosti jedinstvenog tržišta i objaviti ih u okviru godišnje strategije rasta te poziva na predsjednici određenih tijela EU-a donesu strateški dokument „Izvješće petorice predsjednika” u cilju utvrđivanja plana za ostvarenje istinskog jedinstvenog tržišta;

75.  ističe da Odbor Europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača mora ojačati svoje veze s nacionalnim parlamentima u cilju koordiniranja i rješavanja pitanja u vezi s prijenosom i provedbom pravila o jedinstvenom tržištu;

76.  ističe da je potrebno ojačati mrežu SOLVIT, posebno jačom interakcijom među mrežama SOLVIT, CHAP, EU Pilot i Europskom poduzetničkom mrežom kako bi se pojednostavio opći okvir žalbenog postupka EU-a, te da je potrebno povećati znanje građana i MSP-ova o mreži i njezinoj praktičnoj ulozi u rješavanju problema interpretacije na području jedinstvenog tržišta; smatra da bi Komisija pri razmatranju načina na koje će utvrditi prioritete djelovanja usmjerenog na provedbu trebala uzeti u obzir podatke o problemima iznesenim u okviru mreže SOLVIT; poziva Komisiju da ulaže više napora kako bi državama članicama pomogla da riješe najproblematičnije slučajeve; poziva države članice da svoje nacionalne centre mreže SOLVIT na odgovarajući način opreme i primjereno pozicioniraju kako bi mogli ispunjavati svoju ulogu;

77.  naglašava da je transparentnost nacionalnih pravila ključno sredstvo za omogućavanje prekogranične trgovine unutar jedinstvenog tržišta i da pomaže u identificiranju necarinskih prepreka; potiče države članice da svoja pravila učine dostupnijima na internetu i to na više od jednog jezika u cilju povećanja trgovine, od čega će svi imati koristi;

78.  napominje da je važno jačati mobilnost poticanjem osposobljavanja, pripravništva, vještina i zapošljivosti programima kao što su Erasmus+ i EURES, kojima se milijunima radnika u Uniji omogućava stjecanje korisnog iskustva;

79.  žali zbog toga što mnoge države članice ne primjenjuju na ispravan način načelo uzajamnog priznavanja; očekuje prijedlog Komisije iz tog kuta gledišta u okviru jačanja jedinstvenog tržišta robe jer će to poboljšati uzajamno priznavanje mjerama za povećanje osviještenosti te zajamčiti bolju primjenu i provedbu načela uzajamnog priznavanja revizijom Uredbe o uzajamnom priznavanju, između ostalog radi poboljšanja instrumenata za rješavanje sporova povezanih s neodgovarajućom provedbom ili primjenom načela uzajamnog priznavanja; naglašava da, kada bi nadležna tijela u cijeloj Uniji ispravno primjenjivala načelo uzajamnog priznavanja, poduzeća bi se mogla usredotočiti isključivo na poslovanje i poticanje rasta EU-a, a ne na svladavanje raznih prepreka na koje nailaze zbog toga što države članice ne poštuju načelo uzajamnog priznavanja;

80.  smatra također da bi Komisija trebala biti proaktivnija u utvrđivanju sektora s velikim potencijalom za prekograničnu trgovinu i digitalizaciju u kojima bi se moglo primjenjivati načelo uzajamnog priznavanja;

81.  poziva Komisiju da razjasni kako bi predloženi instrumenti za informiranje o tržištu funkcionirali i koja je njihova pravna osnova;

82.  ponavlja poziv Vijeću da brzo usvoji paket mjera o sigurnosti proizvoda i nadzoru tržišta te poziva Komisiju da u tom kontekstu u potpunosti preuzme svoju ulogu u pronalaženju rješenja; ističe važnost navođenja odgovarajućih informacija na proizvodima za maloprodaju, posebno navođenja zemlje podrijetla, što je ključno za zaštitu potrošača i jačanje borbe protiv krivotvorenja;

83.  poziva Komisiju i države članice da postrože sankcije za krivotvorenje te da osiguraju potpunu provedbu postojećeg europskog zakonodavstva na tom području;

84.  ističe da regulatorne razlike među državama članicama u vezi s različitim zahtjevima označivanja ili kvalitetom stvaraju nepotrebne prepreke aktivnostima dobavljača robe i zaštiti potrošača; ističe dodanu vrijednost ekološkog označivanja; poziva Komisiju da procijeni koje su oznake neophodne, a koje nisu kako bi se osigurala informiranost potrošača te da razmotri mogućnost uvođenja obveznog sustava za pružanje ključnih informacija o ručno izrađenim i industrijskim proizvodima, kao što je to na primjer bio slučaj u sektoru namještaja na razini EU-a, kako bi se potrošačima pružile ključne informacije i zajamčila jednaka kvaliteta proizvoda u različitim državama članicama; smatra da bi takva inicijativa bila korisna za potrošače, proizvođače i trgovačke subjekte te bi zajamčila transparentnost, odgovarajuću prepoznatost europskih proizvoda i usklađena pravila za subjekte na jedinstvenom tržištu;

85.  u pogledu jedinstvenog tržišta usluga naglašava da je očito potrebno poboljšati prekogranično pružanje usluga pazeći pritom da se ne potiče socijalni damping; apelira na države članice da zajamče pravilnu i učinkovitiju primjenu Direktive o uslugama, izbjegavajući pritom praksu prekomjernog reguliranja; pozdravlja prijedlog Komisije da se postupak obavješćivanja u skladu s Direktivom o uslugama poboljša s obzirom na to da je sadašnji postupak neučinkovit i netransparentan; smatra da bi se obavješćivanje trebalo odvijati u ranijoj fazi zakonodavnog procesa kako bi se dionicima i državama članicama omogućilo da pravodobno iznesu svoje mišljenje te kako bi se kašnjenja u donošenju novog zakonodavstva svela na najmanju moguću mjeru; pristaje na proširenje postupka obavješćivanja iz Direktive 2015/1535 na sve sektore koji nisu pokriveni tom direktivom; odbacuje svaki prijedlog o proširenju područja primjene Direktive o uslugama; poziva Komisiju da se posveti problemu opterećenja za fragmentirani bankovni sektor u Europi zbog kojeg nerezidenti, posebno MSP-ovi, nailaze na poteškoće pri otvaranju bankovnog računa u drugoj državi članici;

86.  poziva Komisiju da izradi pojednostavljen i standardiziran obrazac za postupak prekograničnog pružanja usluga kako bi se snizili zahtjevi vezani za upućivanje radnika i time MSP-ovi učinkovitije uključili u unutarnje tržište;

87.  napominje da su zahtjevi u pogledu proporcionalnosti propisa jasno definirani u članku 16. stavku 1. Direktive o uslugama i u sudskoj praksi Suda Europske unije; podsjeća da činjenica da neka država članica ima manje stroge propise od neke druge ne znači da su propisi te druge države neproporcionalni i da zbog toga nisu u skladu s pravom Unije; ponavlja da su propisi koji otežavaju i ometaju prekogranično pružanje usluga ili ga čine neprivlačnim u skladu sa zahtjevima unutarnjeg tržišta samo onda kada služe višoj svrsi, a to je javni interes, kada su doista prikladni za tu svrhu i kada slobodi pružanja usluga ne štete više nego što je nužno za zaštitu javnog interesa kojemu služe;

88.  naglašava da je potrebno osigurati dosljedno ocjenjivanje razmjernosti regulatornih zahtjeva i ograničenja koji se primjenjuju na usluge; prima na znanje prijedlog Komisije da se uvede putovnica za usluge kako bi se u ključnim gospodarskim sektorima kao što su poslovne usluge potaknuo razvoj i mobilnost poduzeća na cijelom jedinstvenom tržištu; smatra da bi ta inicijativa trebala biti usmjerena na pojednostavljenje administrativnih postupaka za pružatelje usluga koji žele poslovati preko granica i za tijela vlasti te na uklanjanje regulatornih prepreka zbog kojih ta poduzeća ne stupaju na tržište u drugoj državi članici; zahtijeva da se eventualna putovnica za usluge uvrsti u horizontalne instrumente koji službe kao potpora zakonodavstvu o unutarnjem tržištu, kao što su Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI) ili jedinstvene kontaktne točke, koje su Direktivom o uslugama predviđene kao jedinstveno administrativno sučelje za obavljanje svih administrativnih postupaka potrebnih za prekogranično pružanje usluga; naglašava da uvođenje putovnice za usluge ne smije dovesti do slabljenja ili stavljanja izvan snage sudske prakse Suda Europske unije o važnim razlozima od općeg interesa kojima se može opravdati propis koji djeluje restriktivno na prekogranično pružanje usluga; ističe međutim da bi putovnica za usluge mogla biti suvišna kada bi se Direktiva o uslugama pravilno provodila i izvršavala; naglašava da to ne smije značiti uvođenje načela zemlje podrijetla;

89.  pozdravlja činjenicu da se velika pozornost pridaje ulozi usluga na jedinstvenom tržištu i osiguravanju sustava u kojem stručnjaci i uslužna poduzeća, posebno trgovci na malo, nisu ograničeni na svoja nacionalna tržišta; ističe da će daljnje proširenje sustava profesionalnih putovnica i putovnica za usluge biti od ključne važnosti kako bi se izbjegla nepotrebna birokracija među državama članicama koja naše građane sprečava da rade i trguju preko granica;

90.  ponavlja kako je važno ukloniti prepreke (uključujući jezične i administrativne prepreke te one koje proizlaze iz nedostatka informacija) koje ograničavaju poduzetnički potencijal prekogranične trgovine putem interneta i smanjuju povjerenje potrošača u jedinstveno tržište; naglašava važnost uklanjanja operativnih ograničenja za maloprodaje aktivnosti, kao što su propisi o radnom vremenu trgovina, posebni maloprodajni i selektivni porezi te neproporcionalni zahtjevi za poduzeća o obavješćivanju;

91.  svjestan je da su za prostorno planiranje nadležna lokalna tijela; međutim ističe da se prostorno planiranje ne bi smjelo koristiti kao izgovor da se zaobiđe pravo slobodnog poslovnog nastana; s tim u vezi podsjeća na važnost pravilne provedbe Direktive o uslugama; potiče države članice da uklone prepreke slobodnom kretanju i da otvore svoja tržišta radi poticanja konkurentnosti i promicanja raznolikost među trgovinama, što je ključno za očuvanje atraktivnosti trgovačkih područja, posebno u mjesnim i gradskim središtima;

92.  naglašava da je sektor maloprodaje i veleprodaje najveći poslovni sektor u Europi; smatra da je prioritet smanjenje nepotrebnih regulatornih administrativnih i praktičnih prepreka za maloprodajna poduzeća;

93.  poziva Komisiju i države članice da maloprodajnom sektoru kao jednom od stupova jedinstvenog tržišta i jedinstvenog digitalnog tržišta daju najveću političku važnost te da uklone regulatorne, administrativne i praktične prepreke koje koče pokretanje poslovanja, razvoj i održavanje poslovne aktivnosti te koje trgovcima na malo otežavaju da u potpunosti iskoriste prednosti unutarnjeg tržišta; smatra da bi se propisi o maloprodajnom tržištu trebali temeljiti na dokazima i voditi računa o potrebama tog sektora;

94.  poziva Komisiju i države članice da provedu analizu nepotrebnih ograničenja za maloprodajna poduzeća na jedinstvenom tržištu koja nisu opravdana prioritetnim razlozima povezanim s javnim interesom te da iznesu prijedloge za rješavanje tih problema u slučajevima gdje je to potrebno i da o tome izvijeste u proljeće 2017.;

95.  smatra da u sektoru profesionalnih usluga različiti pristupi donošenju propisa sami po sebi ne predstavljaju prepreku za produbljenje unutarnjeg tržišta; ističe da propisi o pristupu zanimanjima i obavljanju zanimanja mogu biti nužni radi zaštite javnog interesa i potrošača te da njihovo ocjenjivanje ima smisla samo u nacionalnom okviru;

96.  slaže se s Komisijom da su propisi mnogih država članica na području pristupa reguliranim profesijama i njihova obavljanja neproporcionalni zahtjevima i da stvaraju prepreke za pristup tim profesijama;

97.  smatra da bi privremeno prekogranično pružanje usluga, uključujući profesionalne usluge, trebalo smatrati ključnim elementom za unutarnje tržište jer se na taj način otvaraju radna mjesta i građanima Unije pružaju visokokvalitetni proizvodi i usluge; stoga smatra da je redovito davanje smjernica koristan instrument za države članice s obzirom na njihove različite gospodarske, geografske i socijalne uvjete;

98.  pozdravlja činjenicu što se unutar nove strategije jedinstvenog tržišta pozornost opet posvećuje reguliranim profesijama i slobodnim zanimanjima u Europi, koje znatno utječu na rast i zapošljavanje na jedinstvenom tržištu; poziva Komisiju da predloži konkretne mjere za provedbu preporuka radne skupine Komisije pod nazivom „Područja djelovanja za podršku poslovanja slobodnih zanimanja”;

99.  pozdravlja zakonodavni prijedlog Komisije o rješavanju regulatornih prepreka kojima se određenim profesijama ograničava pristup tržištu, što je važan korak prema otvaranju jedinstvenog tržišta i povećanju broja radnih mjesta;

100.  pozdravlja inicijativu Komisije da preispita regulirane profesije, ali podsjeća da bi u kontekstu bilo kakvog preispitivanja trebalo zadržati visoke standarde kvalitete za zapošljavanje i usluge, razumne kvalifikacije i sigurnost potrošača;

101.  smatra da bi se bez konkurentnih stručnih i poslovnih usluga diljem Europske unije poduzeća mogla namučiti da ostanu konkurentna te da zadrže postojeća i otvaraju nova radna mjesta;

102.  ističe činjenicu da su neučinkovite usluge dostave, posebno kada je riječ o dostavi u zadnjoj dionici, velika prepreka prekograničnoj prodaji u Uniji; ističe da su dostupne, povoljne, učinkovite i visokokvalitetne usluge dostave nužan preduvjet za uspješno jedinstveno tržište; poziva Komisiju da izradi sveobuhvatan akcijski plan za dostavu paketa i da utvrdi ciljeve koje treba ostvariti na tom tržištu do kraja 2020.; poziva Komisiju da stavi veći naglasak na uklanjanje prepreka na koje tržišni subjekti nailaze pri prekograničnoj dostavi;

103.  poziva Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se postupci za priznavanje stručnih kvalifikacija pojednostavili i ubrzali, među ostalim olakšavanjem i poticanjem uvođenja zajedničkih okvira za osposobljavanje uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti; poziva Komisiju i države članice da potaknu osposobljavanje i obrazovanje u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) te znanosti, tehnologije, inženjerstva i prirodoslovlja (STEM – Science, Technology, Engineering and Mathematics) kako bi sadašnja i buduća radna snaga stekla relevantne e-vještine;

104.  pozdravlja činjenica da se strategija bavi visokom stopom nezaposlenosti u Uniji, ali žali zbog toga što ne nudi konkretne korake i mjere kojima bi se nezaposlenima moglo pomoći da pronađu posao, kao što su poboljšanje standarda obrazovanja i osposobljavanja, postizanje ciljeva cjeloživotnog učenja i rješavanje problema neusklađenosti vještina s potrebama tržišta rada i kvalifikacija radnika i profesionalaca; smatra da je očito da se jedinstveno tržište zbog digitalizacije različitih sektora brzo mijenja i da će novi poslovi iziskivati drukčije vještine i kvalifikacije;

105.  izražava nezadovoljstvo činjenicom da Komisija u strategiji jedinstvenog tržišta nije donijela nikakve posebne mjere kojima bi odgovorila na potrebe osoba i potrošača s invaliditetom, starijih osoba i onih koji žive u ruralnim i udaljenim područjima;

106.  smatra da je načelo jednake plaće za jednaki rad na istom radnom mjestu, što zagovara predsjednik Komisije Juncker, važno sredstvo za borbu protiv narušavanja tržišta;

Pravednije jedinstveno tržište

107.  naglašava da bi istinsko jedinstveno tržište trebalo biti od koristi i pružati zaštitu građanima, potrošačima i poduzećima u pogledu bolje kvalitete, veće raznovrsnosti, razumnih cijena te sigurnosti roba i usluga; ističe da neopravdana diskriminacija primatelja usluga (potrošača i poduzetnika) na osnovi nacionalnosti ili mjesta boravišta koja se ne temelji ni na jednom objektivnom kriteriju koji je moguće provjeriti nije prihvatljiva na jedinstvenom tržištu, ni u internetskom okruženju ni izvan njega; međutim smatra da uvođenje obveze poduzećima da prodaju u cijeloj Uniji nije izvedivo;

108.  poziva Komisiju da nastavi s radom na zakonodavnom prijedlogu o rješenju problema neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju lokacije i drugih neopravdanih oblika diskriminacije koje provode tržišni subjekti; poziva Komisiju da odredi učinkovite kriterije za analizu neopravdanosti uskraćivanja pristupa na temelju lokacije; ističe da se svakim takvim prijedlogom mora poštovati osnovno načelo slobodne trgovine; naglašava također da bi se prijedlogom Komisije u obzir trebalo uzeti načelo proporcionalnosti, posebno za mala i srednja poduzeća; napominje da se tržišni subjekti ponekad moraju birati tržišta kako bi funkcionirali u okviru utvrđenih tržišnih uvjeta;

109.  slaže se da su potrošačima pri kupnji robe i usluga na jedinstvenom tržištu potrebne transparentne informacije i skup suvremenih i čvrstih prava za zaštitu njihovih interesa; smatra da bi u slučaju bilo kakve revizije, spajanja ili konsolidacije direktiva o pravima potrošača rezultat trebala biti doista visoka razina zaštite potrošača i zakonski provedivih prava te da bi pritom trebalo prepoznati postojeće najbolje prakse iz nacionalnih zakonodavstava;

110.  poziva Komisiju da provede analizu postojećih pravnih nesigurnosti koje utječu na potrošače i da ih, ako se pokaže potrebnim, riješi pojašnjenjima i dopunama pravnog okvira o pravima potrošača; ponavlja da se zalaže za načelo fleksibilnog usklađivanja za svaki prijedlog zakonodavstva EU-a u vezi s potrošačima i za to da se potpuno usklađivanje primjenjuje samo kada je rezultat vrlo visoka razina zaštite potrošača i kada potrošači od toga imaju jasne koristi;

111.  naglašava da poduzeća socijalne ekonomije predstavljaju raznolike poslovne modele, što je ključno za visokokonkurentno i pravednije jedinstveno tržište; poziva Komisiju da uvrsti socijalnu ekonomiju u svoje politike o jedinstvenom tržištu i da izradi europski akcijski plan za poduzeća socijalne ekonomije kako bi se iskoristio njihov puni potencijal za održiv i uključiv rast;

Zaključci

112.  poziva Komisiju da nakon prikladnih savjetovanja s dionicima i procjene učinka te uzimajući u obzir navedene prijedloge zakonodavcima brzo podnese predviđene zakonodavne prijedloge i inicijative kako bi se zajamčilo njihovo pravovremeno donošenje;

°

°  °

113.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, Europskom vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1)

SL L 304, 22.11.2011., str. 18.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0069.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0580.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0009.

(5)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0012.


EXPLANATORY STATEMENT

Completion of the single market has always been a fundamental political priority within the European integration process and it remains so.

The context has changed radically in recent years. The challenges to be tackled loom ever larger and have a particular bearing on the internal market: on the one hand, rising unemployment, which is hitting EU citizens and especially young people through its concomitant sapping of businesses and competitiveness, and on the other, the problem of immigration.

Some very important steps forward were taken in various sectors during recent years, while the Barroso Commission was in office.

The current situation, however, calls for a yet more pragmatic and incisive approach. The Juncker Commission has already, in a short period of time, set some important and ambitious actions in motion, such as, for instance, the Investment Plan for Europe, the European energy union, the digital single market strategy and the capital markets union.

The ʽUpgrading the Single Market: more opportunities for people and businessʼ strategy is an additional instrument complementing these initiatives, as prompt and effective action is needed to continue this work.

There are some interesting actions proposed in the Communication, such as for instance: the Action Plan on VAT, the legislative proposal on business insolvency, the services passport and a legislative initiative to stop consumers being discriminated against on the basis of their nationality or country of residence.

These are tangible measures that will definitely have a direct impact, with a leveraging effect on the market and on strengthening consumer protection.

The rapporteur is of the opinion that Parliament can contribute significantly to making the single market strategy more ambitious, by putting forward specific proposals in individual areas and focusing efforts on achieving a deeper and fairer single market that is more modern and innovative.

Strengthening business competitiveness (creating more jobs as a result), improving enforcement and better regulation, and strengthening consumer protection are the political priorities that need to be emphasised.

Existing businesses should be made more competitive by modernising business models, cutting back on barriers created by administration and taxation, and facilitating entry to other Member Statesʼ markets. The EU single market also needs to attract new businesses from outside the EU, and private investment. There should be support for new kinds of businesses, in particular start-ups and micro, small and medium-sized enterprises, that promotes their ʽinnovativeʼ character and makes access to credit and EU funds easier and more efficient for them. The REFIT platform in particular can help identify barriers to innovation and reduce their number, while a stronger SME Envoy Network system could offer better protection for SMEs and coordination of national policies with EU ones.

The announcement of a legislative proposal on insolvency and early restructuring is welcome. The Late Payment Directive should be better applied at national level: it is totally unacceptable that businesses should go bankrupt or find themselves in difficulties because public administrations that are their creditors do not abide by the payment terms in the Directive. Compensation mechanisms should also be considered therefore, in addition to the Directive being properly enforced.

The Services Directive continues to be an important priority: the Commission should exert a tighter control over its transposition by Member States so as to avoid the practice of gold-plating and improve the notification procedure.

Better regulation and enforcement continue to be fundamental general aims for the whole body of legislation, however.

The collaborative economy can play a part in growth and job creation but the same rules must be applied to the same services, so as to prevent fragmentation and not put obstacles in the way of new business models developing.

The unitary patent represents a significant step forward in protecting intellectual property but the link to national patent systems and supplementary protection certificates needs to be improved. At the same time however, measures could be introduced to facilitate use of the unitary patent by micro, small and medium-sized enterprises for their own innovative products.

The EU single market needs market supervision standards that are more suitable for their purpose. A decision on the future of the legislative package currently blocked in the Council is called for therefore. Standards for indications of product origin are also important for consumer protection.

Last but not least, the SOLVIT system should be strengthened to give a better interpretation of the rules and solve problems linked to the single market.


MIŠLJENJE MANJINE

u skladu s člankom 56. stavkom 3. Poslovnika

João Pimenta Lopes

Mehanizmi poput jedinstvenog tržišta uvelike su doprinijeli urušavanju instrumenata suverene regulacije gospodarstava, gospodarskoj dominaciji, kao i povećavanju razvojnih razlika i nejednakosti. Njima se također potiču utaje i izbjegavanje plaćanja poreza, ali i prijenos dobiti u porezne oaze, privatizacija, deregulacija trgovinskih odnosa te koncentracija kapitala. Jedinstveno tržište pregazilo je vlastite propagandne koncepte, kao što su konvergencija, suradnja i solidarnost, dajući dodatni zamah neoliberalizmu.

Pod izlikom jedinstvenog tržišta i čuvene konkurentnosti pravdali su se napadi na prava radnika, socijalna nejednakost, deregulacija tržišta rada, smanjenje plaća i prekarna radna mjesta te su razorene ili narušene fiskalne politike koje su svojim većim dijelom počivale na idejama pravednosti i raspodjele bogatstva.

Navodeći tobožnje probleme kao što su izostanak rasta, visoka razina nezaposlenosti, nemogućnost financiranja malih i srednjih poduzeća i izuzetno niske razine ulaganja, Komisija je svoje ranije politike obukla u novo ruho i predstavila strategiju za jedinstveno tržište. Za razliku od većine, mi tu strategiju odlučno odbacujemo. Ona je u službi kapitalističkih ciljeva kojima se još više povećava koncentracija bogatstva u rukama velesila i gospodarskih skupina, a zbog nje su deregulacija, liberalizacija i iskorištavanje na putu da postanu pravilo u gospodarstvima država članica, čime će se narodima i radnicima nametnuti jedinstveni socioekonomski model koji se kosi s njihovim interesima, pravima i legitimnim težnjama.


MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (19.4.2016)

upućeno Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o strategiji jedinstvenog tržišta

(2015/2354(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Ulrike Trebesius

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o učinkovitoj inspekciji rada kao strategiji za poboljšanje radnih uvjeta u Europi(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”(2),

A.  budući da se i dalje osjete ekonomske posljedice financijske krize i da je u nekoliko država članica BDP još uvijek ispod razine iz 2008.;

B.  budući da je stopa nezaposlenosti na jedinstvenom tržištu stalno na visokoj razini; budući da se nakon financijske krize broj nezaposlenih povećao za više od šest milijuna; budući da je krajem 2015. više od 22 milijuna ljudi u Uniji bilo bez posla;

C.  budući da se politikama kojima se smanjuju standardi socijalnog osiguranja i zaštite radnika, okoliša i potrošača potiče utrka u snižavanju vrijednosti, što doprinosi narušavanju tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu;

1.  zadovoljan je zbog strategije jedinstvenog tržišta, koja bi otvaranjem granica, poticanjem mobilnosti i uklanjanjem prepreka za robu i usluge mogla otvoriti nove prilike radnicima, poduzećima i potrošačima te udahnuti novi život u europska gospodarstva;

2.  napominje da dobra regulativa može koristiti i poduzećima i radnicima te pomoći u promicanju gospodarskog rasta i kvalitetnih radnih mjesta na jedinstvenom tržištu; prima na znanje program Komisije za bolju regulativu, koji obuhvaća veću uključenosti dionika zahvaljujući, na primjer, platformi REFIT i veću važnost procjena utjecaja; naglašava da je potrebno ocijeniti ne samo kratkoročne učinke, već i dugoročnu vrijednost zakonodavstva i posljedice nedonošenja zakonodavstva; smatra da će bolje, učinkovitije i jednostavnije zakonodavstvo smanjiti administrativnu opterećenost i potaknuti rast i otvaranje radnih mjesta te da će i dalje jamčiti visoke standarde zaštite potrošača, zaposlenika, zdravlja i okoliša;

3.  napominje da je uspostava unutarnjeg tržišta na kojem je osigurano slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala ključan cilj Unije;

4.  napominje da je važno jačati mobilnost poticanjem osposobljavanja, pripravništva, vještina i zapošljivosti programima kao što su Erasmus+ i EURES, kojima se milijunima radnika u Uniji omogućava stjecanje korisnog iskustva;

5.  ističe da se strategijom jedinstvenog tržišta u obzir mora uzeti socijalna dimenzija u skladu s člankom 3. UEU-a i člankom 9. UFEU-a te uključiti prijedlozi za borbu protiv nezaposlenosti i socijalne isključenosti; naglašava da se strategijom jedinstvenog tržišta veći naglasak mora staviti na borbu protiv nezaposlenosti, pogotovo dugoročne nezaposlenosti, nezaposlenosti mladih i osoba iznad 50 godina, te na promicanje socijalne kohezije; poziva Komisiju da u skladu s tim preispita svoju strategiju;

6.  naglašava da se strategijom jedinstvenog tržišta ne smije zanemariti potencijal industrijskog sektora u pogledu održivog rasta i kvalitetnih radnih mjesta u Europi;

7.  smatra da za postizanje ciljeva strategije jedinstvenog tržišta te za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta Europska unija mora poboljšati konkurentnost u skladu s izjavom Europskog vijeća o konkurentnosti;

8.  smatra da je za ostvarivanje punog potencijala jedinstvenog tržišta i za promicanje održivog rasta nužna unutarnja potražnja i posebice jačanje kupovne moći, donošenje inovativnih mjera i ulaganje u zeleno gospodarstvo;

9.  smatra da prepreke za prekogranično poslovanje mogu otežati rast i otvaranje radnih mjesta; stoga traži da se taj problem temeljito analiza za svaki pojedini slučaj; ističe da države članice imaju pravo regulirati usluge i struke u skladu sa svojom socijalnom politikom; podržava uspostavu graničnih područja za prekogranična partnerstva EURES-a, koja su ključna za razvoj istinskog europskog tržišta rada;

10.  podsjeća na svoje izvješće o učinkovitoj inspekciji rada iz 2014., u kojem se ističe važnost inspekcije rada za sprječavanje slučajeva narušavanja jedinstvenog tržišta; apelira na jasne propise Unije o koordinaciji sustava socijalnog osiguranja; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama izradi studiju o mogućoj dodanoj vrijednosti uvođenja Europskog inspektorata rada i europske kartice socijalnog osiguranja;

11.  smatra da bi se bez konkurentnih stručnih i poslovnih usluga diljem Europske unije poduzeća mogla namučiti da ostanu konkurentna te da zadrže postojeća i otvaraju nova radna mjesta;

12.  podsjeća da se politika tržišnog natjecanja provodi na razini Unije; ističe da nepošteno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu negativno utječe na poduzeća koja poštuju zakone, posebno mala i srednja poduzeća; poziva Komisiju i države članice da zajedno donesu odlučne mjere protiv nepoštenog tržišnog natjecanja koje se temelji,na primjer, na izbjegavanju obveza iz socijalnog, fiskalnog ili radnog prava;

13.  smatra da je načelo jednake plaće za jednaki rad na istom radnom mjestu, što zagovara predsjednik Komisije Juncker, važno sredstvo za borbu protiv narušavanja tržišta;

14.  podsjeća da svi zaposlenici na jedinstvenom tržištu moraju imati pravo uživati najvišu moguću razinu zaštite u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu, bez obzira na veličinu poduzeća u kojem rade, mjesto rada ili vrstu ugovora;

15.  poziva države članice da uspostave strukture za pružanje savjeta i pomoći prekograničnim radnicima u vezi s ekonomskim i socijalnim posljedicama rada u drugoj državi članici;

16.  napominje da produbljivanje jedinstvenog tržišta i jedinstvenog digitalnog tržišta može sa sobom donijeti nove prilike i izazove te da će to otvoriti pitanja o vještinama i novim oblicima zapošljavanja, financijskih struktura i socijalne zaštite te zdravlju i sigurnosti na radu, što će sve trebati razmotriti i biti od koristi radnicima, poduzećima i potrošačima;

17.  žali zbog toga što se u strategiji jedinstvenog tržišta ne poklanja dovoljna pozornost neusklađenosti vještina, što je i dalje prepreka rastu jedinstvenog tržišta; sa zabrinutošću napominje da od 40 % do 47 % stanovništva Europske unije nema dostatne digitalne vještine, da potražnja za zaposlenicima koji imaju digitalne vještine raste 4 % godišnje te da su javni rashodi za obrazovanje od 2010. smanjeni za 3,2 %, što srednjoročno ugrožava konkurentnu poziciju Europske unije i zapošljivost njezine radne snage; potiče države članice da ulažu u digitalno obrazovanje i vještine;

18.  uviđa mogućnosti i izazove koje ekonomija dijeljenja predstavlja za otvaranje radnih mjesta, gospodarski rast i uključivije tržište rada; poziva Komisiju da u skoroj budućnosti objavi smjernice o tome na koji se način pravo Unije primjenjuje na razne oblike ekonomije dijeljenja kako bi se uklonila pravna nesigurnost; naglašava da ekonomija dijeljena ne smije biti put prema izbjegavanju poreza i socijalnih doprinosa niti prema nepoštovanju propisa o zapošljavanju i socijalnom osiguranju; napominje da je potrebno prilagoditi i modernizirati zakonodavstvo kako bi se ostvario puni potencijal ekonomije dijeljenja te poziva Komisiju i države članice da ispitaju potrebu za okvirom kojim bi se na najprikladnijoj razini ispunila svaka potencijalna regulatorna praznina i izbjegao porast nesigurnog i lažnog samozapošljavanja;

19.  pozdravlja namjeru Komisije da izda smjernice o ekonomiji dijeljenja, kojima bi se pružila vrlo potrebna pravna sigurnost na brojnim područjima, kao što su zdravstvene i sigurnosne norme, socijalno osiguranje i zaštita radnog mjesta;

20.  prima na znanje ciljeve paketa o mobilnosti radnika radi doprinosa snažnijem i poštenijem jedinstvenom tržištu; međutim, naglašava da je važno osigurati da razmjernost mjera iz tog paketa te voditi računa o posljedicama mobilnosti velikih razmjera na pojedine regije;

21.  smatra da se strategijom jedinstvenog tržišta mogu pružiti nove mogućnosti malim i srednjim poduzećima, koja su osnova ekonomije Europske unije, te mikropoduzećima i inovativnim novoosnovanim (start-up) poduzećima; smatra da je za pružanje podrške rastu i otvaranju radnih mjesta ključno stvoriti pravo poslovno okruženje poboljšavanjem okvira za privatni poduzetnički kapital za mala i srednja poduzeća, omogućavanjem pristupa financiranju, izradom dobrog zakonodavstva te potpunom primjenom načela „počnimo od malih” na cijelom jedinstvenom tržištu;

22.  smatra da je posebnu pozornost potrebno obratiti razvoju učinkovitih i transparentnih administrativnih zahtjeva za poduzeća; poziva da se u državama članicama uspostave jedinstvene kontaktne točke, koje će pružati podršku MSP-ovima i novoosnovanim (

start-up) poduzećima, npr. u pogledu pojednostavljenih zahtjeva za PDV;

23.  naglašava potporu Komisije dvojnim sustavima obrazovanja, kojima se olakšava osobni razvoj, ali i pomaže preciznije oblikovati vještine i kvalifikacije europskih radnika u skladu sa stvarnim potrebama tržišta rada; naglašava da je važno zajamčiti da se strategijom jedinstvenog tržišta ni na koji način ne ugroze dvojni sustavi obrazovanja te da se istovremeno osigura kvaliteta pripravništva i posebice zaštita radnih mjesta; ističe da socijalni partneri imaju važnu ulogu u razvoju dvojnih sustava obrazovanja; smatra da, iako se dvojni sustavi obrazovanja koji se koriste u jednoj državi članici ne mogu samo preslikati na drugu državu članicu, trebalo bi se na europskoj razini usredotočiti na snažnu povezanost između dvojnog obrazovanja i zapošljavanja mladih;

24.  napominje da je tržište usluga i dalje fragmentirano; poziva Komisiju da zajamči pravilnu provedbu Direktive o uslugama u svim državama članicama te da uvede potrebne reforme kojima će se ukloniti prepreke na tržištu usluga primjenom ciljanog pristupa po sektoru za usluge bez snižavanja standarda zaštite potrošača, zaposlenika, zdravlja i okoliša te sustava kojima se u državama članicama uređuju odnosi između poslodavaca i zaposlenika; ističe da neprikladna provedba postojećih pravila ograničava mogućnosti poduzećima i otežava otvaranje radnih mjesta; naglašava da procjene potvrđuju da se više poduzeća osniva kada su administrativne prepreke manje, čime se povećava potencijal za otvaranje radnih mjesta;

25.  pozdravlja zakonodavni prijedlog Komisije o rješavanju regulatornih prepreka kojima se određenim profesijama ograničava pristup tržištu, što je važan korak prema otvaranju jedinstvenog tržišta i povećanju broja radnih mjesta;

26.  poziva Komisiju da izradi pojednostavljen i standardiziran obrazac za postupak prekograničnog pružanja usluga kako bi se snizili zahtjevi za upućivanje radnika i time MSP-ovi učinkovitije uključili u unutarnje tržište;

27.  smatra da je za ispunjavanje ciljeva strategije jedinstvenog tržišta ključno smanjiti administrativno opterećenje i troškove usklađenosti za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, te staviti nepotrebne zakone izvan snage, no i dalje jamčiti visoke standarde zaštite potrošača, zaposlenika, zdravlja i okoliša;

28.  naglašava u tom pogledu da je potrebno učinkovito povećati informacije o sredstvima EU-a koja su na raspolaganju MSP-ovima, mikropoduzećima i inovativnim novoosnovanim (

start-up) poduzećima; nadalje ističe da je za jamčenje kvalitetne upotrebe sredstava EU-a nužno uspostaviti sustav za nadzor i kontrolu upotrebe tih sredstava;

29.  poziva Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se postupci za priznavanje stručnih kvalifikacija pojednostavili i ubrzali, među ostalim olakšavanjem i poticanjem uvođenja zajedničkih okvira za osposobljavanje uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti; poziva Komisiju i države članice da potaknu osposobljavanje i obrazovanje u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) te znanosti, tehnologije, inženjerstva i prirodoslovlja (STEM – Science, Technology, Engineering and Mathematics) kako bi sadašnja i buduća radna snaga stekla relevantne e-vještine;

30.  podupire mjere za ispravljanje propusta u europskim zakonima protiv diskriminacije pri zapošljavanju, posebno u pogledu osoba s invaliditetom; uz to, podupire žurnu provedbu Direktive Vijeća 2000/78/EZ o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja;

31.  prima na znanje prijedlog Komisije da se za poduzeća uvede putovnica za usluge, čime bi se dodatno potaklo slobodno kretanje usluga; smatra da se tom putovnicom ne bi smjela dovoditi u pitanje nadležnost države članice domaćina da osigura učinkovitu provedbu i kontrolu nacionalnih i europskih zakona na području zapošljavanja; ozbiljno je zabrinut zbog takve moguće zloporabe tog instrumenta i poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu regulatornu procjenu učinka prijedloga kako bi se procijenile prednosti i rizici;

32.  poziva države članice da iskoriste mogućnost uvođenja socijalnih zahtjeva za postupke javne nabave;

33.  poziva Komisiju i države članice da pruže podršku kvalitetnom zapošljavanju u ekonomiji dijeljenja donošenjem i modernizacijom zakona, sprječavanjem zakonitih sivih zona na područjima na kojima se krše postojeći zahtjevi u pogledu zakona i drugih propisa o porezima i zapošljavanju kao i prava potrošača te da istovremeno osiguraju regulatorni okvir koji će poduzetnicima omogućiti da rastu, stvaraju inovacije i otvaraju radna mjesta; nadalje poziva Komisiju da konkretno podrži poduzetnike u ekonomiji dijeljenja kako bi se olakšalo postizanje ciljeva na području rasta, inovacija i otvaranja radnih mjesta;

34.  pozdravlja uspostavu platforme za borbu protiv neprijavljenog rada te potiče države članice i posebno socijalne partnere da se u potpunosti uključe u rad te platforme u cilju poduzimanja učinkovitijih mjera protiv neprijavljenog rada i lažnog samozapošljavanja;

35.  inzistira na tome da je za iskorištavanje prilika koje sa sobom donosi digitalizacija radnih mjesta potrebno stvoriti sigurnu i fleksibilnu organizaciju radnog vremena, stabilne radne uvjete, socijalnu zaštitu te omogućiti „pametan rad” kako bi se povećala produktivnost i poboljšala usklađenost privatnog i profesionalnog života; naglašava da je u tom pogledu u ruralnim područjima važno uvesti digitalnu infrastrukturu kako bi se iskoristile brojne prednosti digitalnog programa, na primjer rad na daljinu;

36.  ponovo ističe da se snažno protivi Komisijinom prijedlogu direktive o društvima s ograničenom odgovornošću s jednim članom;

37.  naglašava važnost snažnih i neovisnih socijalnih partnera i učinkovitog socijalnog dijaloga; ističe da u rasprave o mogućim nacionalnim reformama reguliranih profesija treba po potrebi uključiti socijalne partnere;

38.  naglašava važnost održavanja socijalnog dijaloga o mogućnostima i promjenama koje u pogledu zapošljavanja donosi jedinstveno tržište.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

19.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

8

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Marian Harkin, Danuta Jazłowiecka, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Morten Løkkegaard, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Marek Plura, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Georges Bach, Lynn Boylan, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Csaba Sógor, Monika Vana, Kosma Złotowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Stuart Agnew, Sylvie Goddyn

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0012.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0009.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

21.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

34

3

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Vicky Ford, Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Antanas Guoga, Sergio Gutiérrez Prieto, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Antonio López-Istúriz White, Marlene Mizzi, Robert Rochefort, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Birgit Collin-Langen, Edward Czesak, João Pimenta Lopes, Julia Reda, Dariusz Rosati, Lambert van Nistelrooij, Sabine Verheyen, Kerstin Westphal

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Georg Mayer

Pravna napomena