Postupak : 2015/2321(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0204/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0204/2016

Rasprave :

PV 04/07/2016 - 14
CRE 04/07/2016 - 14

Glasovanja :

PV 05/07/2016 - 4.3
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0297

IZVJEŠĆE     
PDF 655kWORD 279k
10.6.2016  
PE 575.366v02-00 A8-0204/2016

o izbjeglicama: uključivanje u društvo i integracija na tržište rada

(2015/2321(INI))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Izvjestitelj(ica): Brando Benifei

Izvjestiteljica za mišljenje (*):

Silvia Costa, Odbor za kulturu i obrazovanje

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje(*)
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o izbjeglicama: uključivanje u društvo i integracija na tržište rada

(2015/2321(INI))

Europski parlament

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 78. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–  uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju iz 1951. i protokol uz tu konvenciju,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 29. travnja 2015. o nedavnim tragedijama u Sredozemnom moru i migracijskoj politici i politici azila(1) EU-a,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 10. rujna 2015. o migracijama i izbjeglicama u Europi(2),

–  uzimajući u obzir Komisijin akcijski plan o migraciji u deset točaka koji je predstavljen na zajedničkom zasjedanju Vijeća za vanjske poslove i Vijeća za unutarnje poslove 20. travnja 2015. u Luxembourgu,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Europski migracijski program” COM(2015)0240,

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla za potrebe Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite i o izmjeni Direktive 2013/32/EU (COM(2015)0452),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Akcijski plan EU-a o vraćanju” COM(2015)0453),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije o uspostavi zajedničkog „Priručnika o vraćanju” kojim će se koristiti nadležna tijela država članica pri izvršavanju zadaća povezanih s vraćanjem (C(2015)6250),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o propisima o javnoj nabavi u vezi s trenutačnom azilantskom krizom (COM(2015)0454),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Rješavanje izbjegličke krize u Europi: uloga vanjskog djelovanja EU-a” (JOIN(2015)0040),

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije o osnivanju Kriznog uzajamnog fonda Europske unije za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije i raseljenih osoba u Africi (C(2015)7293),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Upravljanje izbjegličkom krizom: hitne operativne, proračunske i pravne mjere Europskog migracijskog programa (COM(2015)0490),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2015. naslovljenu „Akcijski plan EU-a protiv krijumčarenja migranata (2015.-2020.)” (COM(2015)0285),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Europskom programu za integraciju državljana trećih zemalja,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Upravljanje izbjegličkom krizom: trenutačno stanje provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskoga migracijskog programa” (COM(2015)0510),

–  uzimajući u obzir zaključke koje je Europsko vijeće donijelo na sastanku održanom u lipnju 2014., na posebnom sastanku održanom 23. travnja 2015., na sastanku održanom 25. i 26. lipnja 2015., na neslužbenom sastanku predsjednika država ili vlada država članica EU-a održanom 23. rujna 2015., na sastanku 15. listopada 2015. te na sastancima održanima 17. i 18. prosinca 2015. te 18. i 19. veljače 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o sigurnim zemljama porijekla donesene na sastanku održanom 20. srpnja 2015., zaključke o migracijama donesene na sastanku održanom 20. srpnja 2015., zaključke o budućnosti politike vraćanja donesene na sastanku održanom 8. listopada 2015., zaključke o migracijama donesene na sastanku održanom 12. listopada 2015., zaključke o mjerama za rješavanje izbjegličke i migracijske krize donesene na sastanku održanom 9. studenog 2015. te zaključke o osobama bez državljanstva donesene na sastanku održanom 4. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir zaključke predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća 20. srpnja 2015. o preseljenju s pomoću multilateralnih i nacionalnih programa 20 000 osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita,

–  uzimajući u obzir Zajednički akcijski plan EU-a i Turske od 15. listopada 2015.,

–  uzimajući u obzir izjavu donesenu 8. listopada 2015. na Konferenciji na visokoj razini o istočnosredozemnoj i zapadnobalkanskoj ruti te izjavu čelnika donesenu 25. listopada 2015. na sastanku o izbjegličkim tokovima na zapadnobalkanskoj ruti,

–  uzimajući u obzir akcijski plan i političku izjavu sa sastanka na vrhu između Europske unije i afričkih zemalja na temu migracija održanog u Valletti 11. i 12. studenog 2015.,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji,

–  uzimajući u obzir zajedničko izvješće Komisije i Vijeća o zapošljavanju uz komunikaciju o Godišnjem pregledu rasta za 2016.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju br. 1994 (2014) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe,

–  uzimajući u obzir aktivnosti i izvješća Europskog potpornog ureda za azil, a posebno njegovo godišnje izvješće o stanju u području azila u Europskoj uniji za 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 33. stavak 1. i članak 33. stavak 2. Konvencije UN-a iz 1984. protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja,

–  uzimajući u obzir aktivnosti, godišnja izvješća i studije Agencije za temeljna prava, prije svega studije o teškim oblicima iskorištavanja radnika,

–  uzimajući u obzir studiju resornog odjela A o integraciji migranata i njezinu utjecaju na tržište rada, studije resornog odjela C o provedbi članka 80. UFEU-a, o novim pristupima, alternativnim načinima i sredstvima za pristup postupcima za odobrenje azila za osobe koje traže međunarodnu zaštitu, o istraživanju nove mogućnosti za zakonodavstvo za migraciju radnika u EU, o jačanju zajedničkog europskog sustava azila i alternativa za rješenja iz Uredbe Dublin te o suradnji EU-a s trećim zemljama u području migracije, kao i bilješke i dokumente resornih odjela A i D o sredstvima EU-a za migracije i integraciju izbjeglica: analizu učinkovitosti i najbolje prakse za budućnost te studiju resornog odjela EXPO o migrantima na Sredozemlju: zaštita ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir studije Europske migracijske mreže (EMN), a posebno njezine studije o mjerama, praksama i podacima o maloljetnicima bez pratnje,

–  uzimajući u obzir aktivnosti i izvješća visokog povjerenika UN-a za izbjeglice,

–  uzimajući u obzir aktivnosti i izvješća posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava migranata,

–  uzimajući u obzir aktivnosti i izvješća Međunarodne organizacije za migracije,

–  uzimajući u obzir rad i izvješća Europskog vijeća za izbjeglice i prognanike,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija o Europskom migracijskom programu usvojeno na 115. plenarnoj sjednici tog Odbora održanoj 3. i 4. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir mišljenja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Europskom migracijskom programu i Akcijskom planu EU-a protiv krijumčarenja migranata od 10. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. prosinca 2014. o situaciji na Sredozemlju i potrebi za cjelovitim pristupom EU-a migraciji(3),

–  uzimajući u obzir iskustvo stečeno programom EQUAL i izvučene pouke,

–  uzimajući u obzir osnovna zajednička načela politike integracije useljenika u EU-u koja je donijelo Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove u studenome 2004., posebice načela 3, 5 i 7,

–  uzimajući u obzir njegovu rezoluciju od 14. ožujka 2013. o integraciji migranata, njezinom utjecaju na tržište rada i vanjskom opsegu koordinacije sustava socijalne sigurnosti(4),

–  uzimajući u obzir relevantna izdanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), posebno rad „Indicators of Immigrant Integration 2015: Settling in” (Pokazatelji integracije imigranata 2015: Integracija), „Making Integration Work: Refugees and others in need of protection” (Kako ostvariti uspješnu integraciju: Izbjeglice i ostali kojima je potrebna zaštita) i „A New Profile of Migrants in the Aftermath of the Recent Economic Crisis” (Novi profil migranata kao posljedica nedavne gospodarske krize),

–  uzimajući u obzir relevantne publikacije Eurofounda, posebno dokumente „Izazovi usklađivanja politike u odnosu na državljane trećih zemalja” i „Pristupi integraciji izbjeglica na tržište rada u EU-u”,

–  uzimajući u obzir dokument s rasprave osoblja Međunarodnog monetarnog fonda „Val izbjeglica u Europi: Ekonomski izazovi”,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Baze informacija o azilu (Asylum Information Database) za 2014. – 2015. naslovljeno „Zajednički sustav azila na prekretnici: izbjeglice u središtu krize solidarnosti u Europi”,

–  uzimajući u obzir razmatranja UNHCR-a o međunarodnoj zaštiti u pogledu ljudi koji bježe iz Sirijske Arapske Republike, ažuriranje II. od 22. listopada 2013.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. siječnja 2016. o politici usmjerenoj na razvoj vještina u borbi protiv nezaposlenosti mladih(5),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 10. rujna 2015. o socijalnom poduzetništvu i socijalnim inovacijama u borbi protiv nezaposlenosti(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2016. o situaciji u kojoj se nalaze žene izbjeglice i tražiteljice azila u EU-u(7),

–  uzimajući u obzir studiju koju je izradio Resorni odjel C Parlamenta u veljači 2016. o „Žene izbjeglice i tražiteljice azila: pitanje integracije”,

–  uzimajući u obzir zaključke europskog Trostranog socijalnog samita od 16. ožujka 2016., posebice izjavu europskih gospodarskih i socijalnih partnera o izbjegličkoj krizi,

–  uzimajući u obzir međunarodne obveze iz Konvencije o statusu izbjeglica iz Ženeve iz 1951. i Konvenciju UN-a o pravima djeteta, imajući u vidu temeljno pravo svakog djeteta na besplatan pristup osnovnom obrazovanju, neovisno o njegovu spolu, rasi, etničkom ili socijalnom porijeklu,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. studenoga 2015. o obrazovanju djece u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama(8)

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0204/2016),

A.  budući da je izbjeglička kriza prije svega humanitarna kriza do koje je, među ostalim, došlo zbog destabilizacije u susjedstvu EU-a te koja ima i dugoročne učinke na vlastita tržišta rada i civilno društvo, zahtijeva dugoročna i promišljena rješenja čija je svrha jamčiti socijalnu koheziju na lokalnoj razini i uspješnu integraciju novih migranata u naše društvo;

B.  budući da je Ženevska konvencija nastala kako bi se zaštitilo europske izbjeglice nakon Drugog svjetskog rata te budući da se njome definira tko je izbjeglica i propisuje niz prava izbjeglica, zajedno s obvezama država;

C.  budući da postoje tri vrste pravnog statusa koje imaju pravo na ili imaju potencijalno pravo na međunarodnu zaštitu, odnosno osobe sa statusom izbjeglice, osobe tražitelji azila i osobe koje imaju pravo na supsidijarnu zaštitu; budući da je politike uključenosti u društvo i integracije na tržište rada potrebno prilagoditi njihovim posebnim potrebama;

D.  budući da je potrebno analizirati uzroke izbjegličke krize kako bi se mjere poduzele učinkovito i neposredno; nadalje, budući da su sukobi glavni razlozi izbjegličke krize i budući da bi njihovo rješavanje moglo znatno smanjiti broj izbjeglica te omogućiti ostalima povratak u svoje zemlje;

E.  budući da je broj tražitelja azila i izbjeglica zabilježen u Europi u 2014. i 2015. dosad neviđen te je rezultat teške humanitarne situacije u određenim susjednim zemljama EU-a; budući da bi bolji pristup informacijama putem novih tehnologija mogao pomoći u sprječavanju jačanja trgovaca i krijumčara ljudima;

F.  budući da akcijski plan i politička izjava sa sastanka na vrhu između Europske unije i afričkih zemalja na temu migracija održanog u Valletti 11. i 12. studenog 2015. nisu doveli do praktičnog, odlučnog djelovanja;

G.  budući da se integracija izbjeglica u društvo i na tržište rada može postići samo ako postoji solidarnost među svim državama članicama i njihovim društvima te njihova ujedinjena predanost;

H.  budući da se predviđa da će se do 2020. radno sposobno stanovništvo EU-a smanjiti za 7,5 milijuna; budući da predviđanja o kretanju potreba na tržištu rada u EU-u upozoravaju na novonastali i budući manjak u određenim područjima;

I.  budući da je integracija stručnjaka kamen spoticanja pri uključivanju u društvo;

J.  budući da je uključivanje u društvo i integracija izbjeglica u društva zemalja domaćina, a posebice u njihova tržišta rada, dinamičan, dvosmjeran te dvodimenzionalan postupak (obuhvaća prava i obveze), što predstavlja izazov i priliku pri kojoj uključivanje izbjeglica zahtijeva usklađene ali različite odgovornosti i napore samih izbjeglica te država članica, njihovih lokalnih i, gdje je primjenjivo, regionalnih uprava i društava zemalja domaćina te također zahtijeva uključenost i potporu socijalnih partnera, civilnog društva i volonterskih organizacija;

K.  budući da uspješna integracija osim uključivanja na tržište rada zahtijeva i pristup tečajevima jezika po dolasku i smještaju, obrazovanju i osposobljavanju, socijalnoj zaštiti i zdravstvenoj skrbi, uključujući i potporu za mentalno zdravlje;

L.  budući da su uvjeti na tržištu rada u državama domaćinima odlučujući čimbenik za uspješnu integraciju izbjeglica; budući da su razine nezaposlenosti u EU-u, posebice razine nezaposlenosti mladih i dugotrajne nezaposlenosti, i dalje zabrinjavajuće te je usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada neprekidan izazov;

M.  budući da je svaki izbjeglica pojedinac s vlastitom pozadinom, znanjem, vještinama, kvalifikacijama, radnim i životnim iskustvom te potrebama koje zaslužuju uvažavanje; budući da se izbjeglice mogu baviti gospodarskom aktivnošću i stvarati gospodarsku aktivnost koja može donijeti pozitivan povrat društvima zemalja domaćina;

N.  nadalje, budući da siromaštvo i socijalna isključenost prijeti 24,4 % ukupnog stanovništva u EU-u te se gotovo 10 % suočava s velikom materijalnom uskraćenošću;

O.  budući da građani trećih zemalja nailaze na mnoge poteškoće pri priznavanju svojih vještina i kvalifikacija; budući da je priznavanje kvalifikacija iz trećih zemalja popraćeno provjeravanjem vještina;

P.  budući da su priznavanje razine osposobljenosti i kvalifikacija odraslih izbjeglica kao i posebni mehanizmi koji im omogućuju stjecanje akademskih titula i posebnih vještina neophodni za njihov ulazak na tržište rada;

Q.  budući da je izbjeglicama i tražiteljima azila važno omogućiti pristup tržištu kako bi mogli povratiti svoje ljudsko dostojanstvo i samopoštovanja te je to i isplativo, a predstavlja odgovoran pristup prema javnim sredstvima jer se tako smanjuju troškovi koje snose države članice i lokalne vlasti istodobno im omogućujući da aktivno pridonose državnom proračunu;

R.  budući da žene i maloljetnici, i kao izbjeglice i tražitelji azila, imaju posebne potrebe za zaštitom; budući da sve politike uključivanja u društvo i integracije na tržište rada trebaju obuhvaćati perspektivu rodne zaštite i zaštite djece;

S.  budući da je prema nedavnim podacima Europola iz 2015. najmanje 10 000 djece bez pratnje nakon dolaska u Europu nestalo;

T.  budući da prisilna raseljenja, sukobi, kršenja ljudskih prava i ratovi mogu imati težak učinak na fizičko i mentalno zdravlje ljudi koji su njima pogođeni; osim toga, budući da su žene izbjeglice i tražiteljice azila žrtve rodno uvjetovanog nasilja s vrlo velikom stopom učestalosti;

U.  budući da se velik dio tražitelja azila koji su stigli u Europi suočava s neljudskim i nesigurnim uvjetima te žive u kampovima bez pristupa resursima i uslugama koje su dostatne kvalitete za zadovoljavanje njihovih osnovnih potreba;

V.  budući da članak 33. stavak 1. Konvencije Ujedinjenih naroda iz 1951. o statusu izbjeglica propisuje da „nijedna ugovorna država ne smije protjerati ili vratiti (‘potisnuti’) izbjeglicu na bilo koji način na granice teritorija na kojima bi njihov život ili sloboda bili ugroženi zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili zbog političkih mišljenja”;

W.  budući da se u članku 3. stavku 1. i članku 3. stavku 2. Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (1984.) propisuje da „nijedna državna stranka ne smije protjerati, vratiti (‘potisnuti’) ili izručiti osobu drugoj državi za koju postoje utemeljeni razlozi da postoji opasnost da tu osobu izlože mučenju [...] nadležna tijela uzimaju u obzir sve bitne okolnosti uključujući, gdje je primjenjivo, postojanje dosljednog obrasca grubog, očitog ili masovnog kršenja ljudskih prava u predmetnoj državi”;

X.  budući da je diskriminacija, osim jezičnih, obrazovnih i institucionalnih čimbenika, jedna od najbitnijih prepreka koja općenito sprječava migrante da u potpunosti sudjeluju na tržištu rada i u društvu(9);

Y.  budući da je među tražiteljima azila i izbjeglicama koji su u EU stigli 2015. polovina između 18 i 34 godina, a jedna četvrtina su djeca; budući da ta djeca dolaze iz područja zahvaćenih sukobima, u kojima su morala prekinuti ili ograničiti pohađanje nastave, ponekad i na duže vrijeme, ili pak iz izbjegličkih kampova u kojima je tek mali broj njih imao priliku sudjelovati u nekom obliku obrazovanja ili pohađati lokalne škole;

Z.  budući da se Direktivom 2003/86/EZ propisuje, u pogledu spajanja obitelji izbjeglica, da zemlje EU-a ne smiju nametati uvjete povezane s minimalnim razdobljem boravišta na području prije nego što se izbjeglicama mogu pridružiti članovi njihovih obitelji;

1.  naglašava da se neposredan odgovor EU-a na ovu situaciju treba temeljiti na solidarnosti i pravednoj podjeli odgovornosti, kao što je utvrđeno u članku 80. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), i na cjelovitom pristupu u kojem se uzima u obzir potreba za poboljšanjem sigurnih i zakonitih migracijskih kanala te koji jamči potpuno poštovanje postojećih zakona te temeljnih europskih prava i vrijednosti; ističe da je radi upravljanja priljevom izbjeglica i tražitelja azila potrebno odmah uspostaviti trajni mehanizam premještanja primjenjiv u svim državama članicama;

2.  primjećuje da se izraz izbjeglice u javnom i političkom govoru upotrebljava na razne načine i s nedostatkom jasnoće; naglašava da je važno jasno definirati pojam izbjeglica u skladu s pravnom definicijom utvrđenom u Ženevskoj konvenciji od 28. srpnja 1951., kako je izmijenjena Njujorškim protokolom od 31. siječnja 1967., i u zakonodavstvu EU-a, a osobito u Direktivi o kvalifikacijama(10) kao što je utvrđeno člankom 2. točkama (c), (d), (e), (f) i (g) te u Direktivi o prihvatu kao što je utvrđeno člankom 2. točkama (a), (b) i (c); naglašava da je važna jasna razlika između pojmova izbjeglica i ekonomski migrant u svrhe provedbe raznih europskih i međunarodnih politika;

3.  ističe da pravo na supsidijarnu zaštitu imaju državljani trećih zemalja ili osobe bez državljanstva koje ne ispunjavaju uvjete za stjecanje statusa izbjeglice, a koje su jednako tako suočene sa stvarnom opasnošću od mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja ili civilne osobe koje su suočene s ozbiljnom i individualnom prijetnjom životu zbog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba (vidi Direktivu o kvalifikacijama);

4.  naglašava da postoje znatne razlike kad je riječ o vremenu i načinima obrade zahtjeva za međunarodnu zaštitu unutar država članica; ističe da spori i prekomjerno birokratski postupci mogu izbjeglicama i tražiteljima azila omesti pristup obrazovanju i osposobljavanju, usmjeravanju pri zapošljavanju i tržištu rada, pokretanje programa EU-a te učinkovitu i koordiniranu upotrebu sredstava u tom području, ali i povećati izloženost izbjeglica i tražitelja azila neprijavljenom radu i nesigurnim uvjetima rada; ukazuje na hitnu potrebu uvođenja zajedničkog sustava azila radi poboljšavanja postupaka prepoznavanja što bi istodobno zajamčilo najvišu razinu sigurnosti za izbjeglice i europske građane; preporučuje poduzimanje potrebnih mjera za podupiranje onih država članica koje su zbog zemljopisnih razloga intenzivnije uključene u početni prihvat; uviđa da duljina odobrene dozvole boravka (posebice onima sa supsidijarnom zaštitom) predstavlja prepreku integraciji na tržištu rada ako je riječ o relativno kratkom trajanju;

5.  također poziva na poduzimanje učinkovitih koraka izvan teritorija EU-a kako bi se zajamčilo da osobe koje na to imaju pravo mogu sigurno doći do zemalja domaćina te u cilju upravljanja zahtjevima za međunarodnu zaštitu i ograničavanja nedefiniranih migracijskih tokova;

6.  ističe činjenicu da kako bi se olakšala uključenost u društvo i integracija izbjeglica na tržište rada, potrebno je razviti pristup koji propisuje odgovarajuću prilagodbu i pretpostavlja suradnju te riješiti niz ozbiljnih i višedimenzionalnih pitanja, kao što su: svi oblici diskriminacije; jezične barijere kao prva prepreka u integraciji; vrednovanje vještina; različiti društveno-ekonomski, obrazovni i kulturni korijeni; smještaj; zdravstvene potrebe, uključujući psihosocijalnu potporu i potporu nakon proživljenih trauma; spajanje obitelji; te znatan dio osjetljivih skupina među izbjeglicama, posebno zabrinjavajući broj djece, uključujući i djecu bez pratnje, osoba s invaliditetom, starijih osoba i žena(11), a svima su potrebni odgovori prilagođeni njihovim posebnim potrebama;

7.  odbacuje ideju stvaranja posebnih tržišta rada za izbjeglice;

8.  zagovara da odgovarajuća minimalna nacionalna plaća bude primjenjiva za izbjeglice;

9.  podsjeća na izrazito zabrinjavajuću situaciju žena u izbjegličkim kampovima u Europi, a posebno na životne i higijenske uvjete koji zahtijevaju hitne sanitarne mjere; ističe da žene imaju drukčije zdravstvene potrebe od muškaraca jer su izloženije višestrukim rizicima, uključujući rodno uvjetovano nasilje, komplikacije u reproduktivnom zdravlju i kulturne barijere pri pristupu zdravstvenoj njezi; smatra, stoga, da politike u tom području ne mogu biti rodno neutralne;

10.  ukazuje na važnost razlikovanja hitnih mjera i mjera koje treba poduzeti u srednjem do dugom roku kako bi se učinkovito nosilo s različitim potrebama;

11.  ponavlja važnost priznavanja rodne dimenzije u samom početku obrađivanja zahtjeva za statusom izbjeglice te uvažavanja potreba žena koje zatraže međunarodnu zaštitu i posebnih izazova s kojima se žene suočavaju kad je riječ o uključivanju u društvo i integraciji na tržište rada; poziva na jednake mogućnosti za muškarce i žene u svim politikama i postupcima povezanima s uključivanjem u društvom i integracijom na tržištu rada te s azilom i migracijom, imajući na umu da žene, češće negoli muškarci, preuzimaju brigu o djeci i starijima, bolesnima ili na drugi način uzdržavanim članovima obitelji; podsjeća na to da su omogućavanje kvalitetne i dostupne brige o djeci i brige o ostalim uzdržavanim osobama te fleksibilnih radnih uvjeta ključni primjeri poboljšavanja pristupa tržištima rada svim roditeljima te omogućavanja njihova ekonomskog i socijalnog osnaživanja;

12.  ističe prednosti obrazovanja za uključivanje u društvo i integraciju na tržište rada; naglašava važnost jamčenja svim izbjeglicama(12), posebno djevojkama i ženama, pristupa službenom, neslužbenom i neformalnom obrazovanju te cjeloživotnom osposobljavanju u kombinaciji s radnim iskustvom; poziva, nadalje, na vjerodostojne i transparentne postupke priznavanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu izvan Europske unije;

13.  poziva države članice da uspostave sustav učenja jezika, usko povezujući opće i strukovno jezično osposobljavanje;

14.  naglašava važnost prilagođenog pristupa integracije koji se temelji na jednakim mogućnostima s nužnom pozornošću posvećenom potrebama i posebnim izazovima različitih ciljnih skupina; ističe, u tom smislu, veliku potražnju za programima opismenjavanja;

Izazovi i prilike

15.  vjeruje da bi olakšavanje izbjeglicama i tražiteljima azila učinkovitog pristupa smještaju, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, socijalnoj zaštiti i tržištu rada, istodobno jamčeći poštovanje njihovih temeljnih prava i čineći tržišta rada uključivijima na lokalnoj i nacionalnoj razini moglo imati važnu ulogu u povraćanju njihova ljudskog dostojanstva i samopoštovanja te ističe da je to ujedno isplativo jer bi se tako mogli sami uzdržavati i biti ekonomski neovisni, što je osnovni preduvjet za njihovo uključivanje u društvo te da je to odgovoran pristup javnim financijama jer se tako smanjuju troškovi koje snose države članice i lokalna tijela, a izbjeglicama se omogućuje da aktivno doprinose u državni proračun, što se smatra korisnim za njihov individualni rast, razvoj i samopouzdanje, uvažavanje u društvu te za društvo i zajednicu u cjelini; ističe da neki izbjeglice koji dolaze u EU ne mogu raditi zbog zdravstvenih, dobnih i drugih problema; podsjeća na to da je Direktivom o kvalifikacijama i Direktivom o uvjetima prihvata osigurano pravo pristupa tržištu rada i strukovnom osposobljavanju tražiteljima azila i korisnicima međunarodne zaštite;

16.  traži od država članica da provedu preporuke po pojedinim državama koje su izdane u okviru europskog semestra.

17.  ističe da je rana i kontinuirana intervencija ključna kako bi napori jamčili što učinkovitiju uključenost u društvo i integraciju izbjeglica na tržište rada te u lokalne zajednice što služi smanjenju rizika od toga da kasnije iskuse osjećaj izolacije, neprikladnosti i nepripadanja; podsjeća na to da mjere rane intervencije obuhvaćaju rano sudjelovanje volontiranjem, stažiranjem, mentorskim programima i društvenim angažmanom;

18.  uviđa važnost djelovanja civilnog društva i volonterskih organizacija koje pružaju potporu za jačanje, integraciju i samootpornost tražitelja azila i izbjeglica prije i tijekom sudjelovanja na tržištu rada; smatra da je potrebno poduzeti potrebne mjere za odgovarajuće osposobljavanje volontera uključenih u integraciju i obrazovanje izbjeglica; napominje važnost osnivanja i izgradnje socijalnih i društvenih mreža među i s izbjegličkim i migrantskim zajednicama kako bi se olakšao njihov pristup tržištu rada;

19.  naglašava činjenicu da su uvjeti na tržištu rada u državama domaćinima jedan od odlučujućih čimbenika za jamčenje održive i trajne integracije izbjeglica; svjestan je činjenice da su izbjeglice pojedinci različiti s obzirom na dob, vještine i znanje; naglašava da je nezaposlenost u EU-u, prije svega nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost, i dalje na zabrinjavajuće visokoj razini u nekim zemljama i regijama te da bi Komisija i države članice trebale i dalje davati prednost politikama i ulaganjima s ciljem pružanja kvalitetnih radnih mjesta za cijelo društvo, s posebnim naglaskom na najosjetljivije osobe i gospodarski rast; podsjeća da mjere stvaranja kvalitetnih radnih mjesta, promicanja aktivnih tržišta rada i rješavanja nezaposlenosti moraju imati smisla u lokalnom kontekstu jer u suprotnom neće biti učinkovite;

20.  nadalje ukazuje na velike razlike u društvenim i ekonomskim okolnostima u EU-u; naglašava važnost da se to uzme u obzir kad se izbjeglice premještaju kako bi se maksimalno povećali izgledi za njihovu integraciju na tržište rada jer su oni također često prvi premješteni na mjesta gdje se ne mogu integrirati u tržište rada;

21.  poziva države članice da zajamče da prihvat izbjeglica bude popraćen stabilnom politikom integracije, kao što su tečajevi jezika i orijentacijski tečajevi, koja pruža sveobuhvatne uvide u temeljna prava i vrijednosti EU-a te u uključenost u društvo; naglašava da stjecanje jezičnih vještina ima temeljnu ulogu u uspješnoj integraciji izbjeglica, posebno u tržište rada; poziva države članice da zahtijevaju od izbjeglica, za koje postoji vjerojatnost da će im biti odobrena dozvola i da će pronaći posao u zemlji domaćinu, te da im omoguće pohađanje općih i sveobuhvatnih jezičnih tečajeva povezanih sa zapošljavanjem; smatra da bi učenje jezika već trebalo biti omogućeno u prihvatnim žarištima i centrima;

22.  naglašava da je potrebno što prije pravedno, transparentno i besplatno procijeniti formalne i neformalne vještine izbjeglica i tražitelja azila te priznati i vrednovati njihove stručne kvalifikacije u cilju olakšavanja njihova pristupa politikama aktivnog tržišta rada, posebice osposobljavanjem, usmjeravanjem pri zapošljavanju, uključujući mjere kojima im se jamči pristup tržištu rada i nediskriminirajućim radnim uvjetima te prilagođene mjere kojima im je omogućeno da u potpunosti iskoriste svoj potencijal te da ponuda i potražnja radnih mjesta bude usklađena sa zemljama domaćinima; ističe, u tom pogledu, važnost jačanja uloge Europskog kvalifikacijskog okvira te pravodobnog uvođenja učinkovitijih rješenja za priznavanje i vrednovanje kvalifikacija, iskustva i vještina; ističe da bi građanstvo EU-a u cjelini trebalo imati koristi od takvih učinkovitih rješenja; ističe, međutim, da ta procjena nikako ne smije prerasti u postupak diskriminacije u vezi s kvalifikacijama tražitelja azila te vještine i mogućnost zapošljavanja ne smiju biti kriterij za odlučivanje o zahtjevima za azil; ističe da je ograničena sredstva koja su dostupna potrebno pažljivo potrošiti na pravodobnu obradu postupaka azila te na brzu i učinkovitu integraciju izbjeglica;

23.  naglašava da će javna sredstva koja obuhvaćaju izvanredna ulaganja u mjere i programe uključivanja u društvo i integracije na tržište rada vjerojatno pozitivno utjecati na BDP država članica u kratkoročnom razdoblju, dok će srednjoročni ili dugoročni utjecaj na javne financije ovisiti o djelotvornosti tih mjera;

24.  u tom kontekstu pozdravlja odluku Komisije da pri ocjenjivanju mogućih privremenih odstupanja od uvjeta iz Pakta o stabilnosti i rastu uzme u obzir utjecaj iznimno velikog priljeva izbjeglica na proračun u smislu izvanrednih rashoda u proračunima država članica na koje se primjenjuje preventivni i korektivni dio Pakta(13);

25.  ističe činjenicu da se glavni fondovi EU-a iz kojih se financira uključivanje u društvo i integracija na tržište rada, prije svega Europski socijalni fond, Fond za azil, migracije i integraciju, Europski fond za regionalni razvoj i Europski fond za pomoć najugroženijima razlikuju po svojoj namjeni, ciljnim skupinama i načinima upravljanja na razini država članica; ističe da ta sredstva podupiru ciljne inicijative za poboljšavanje jezičnih i stručnih vještina, promicanje pristupa uslugama i tržištu rada te za podupiranje kampanja za podizanje razine osviještenosti čiji su cilj zajednice zemalja domaćina i migranti; podsjeća na važnost korištenja fondovima za integraciju za stvarne mjere integracije te podsjeća države članice na važnost načela partnerstva kako bi se zajamčila učinkovita i koordiniranija upotreba tih fondova; ističe, međutim, da cilj integracije izbjeglica na tržište rada mora odražavati u pridavanju veće važnosti Europskom socijalnom fondu;

26.  naglašava, s obzirom da su ta sredstva nedostatna, da su potrebna povećana javna ulaganja i dodatni resursi kako bi se, kao pitanje prioriteta, lokalnim vlastima, socijalnim partnerima, društvenim i gospodarskim sudionicima i volonterskim organizacijama omogućila izravna financijska potpora za mjere usmjerene olakšavanju brze integracije izbjeglica i tražitelja azila u društvo i na tržište rada, ne samo radi smanjivanja društvenih napetosti, posebice u onim područjima gdje je nezaposlenost najveća;

27.  priznaje napore Komisije da pojednostavni i poveća sinergije među dostupnim instrumentima financiranja; ističe, međutim, potrebu da se dodatno razvije dostupnost, komplementarnost i transparentnost tih sredstava u cilju ojačavanja kapaciteta država članica za prihvat i integraciju izbjeglica i tražitelja azila;

28.  naglašava, s tim povezano, da je Fond za azil, migracije i integraciju iskoristio sva svoja sredstva; stoga potiče da se fond zadrži kad se revidira VFO;

29.  naglašava činjenicu da bi se pri izradi i provedbi politika i mjera za uključivanje u društvo i integraciju uvijek trebalo zajamčiti poštovanje načela jednakog postupanja, nediskriminacije, jednakih mogućnosti i rodne jednakosti;

30.  nadalje, naglašava da se mjere integracije izbjeglica i tražitelja azila i njihova uključivanja u društvo ne bi smjele financirati sredstvima namijenjenima za programe usmjerene na druge ugrožene skupine, nego da su za njih nužno potrebna dodatna socijalna ulaganja koja odražavaju potrebu za dodatnim mjerama; nadalje ističe da je dostupna sredstva EU-a potrebno djelotvornije i učinkovitije trošiti; poziva Komisiju da uzme u obzir podatke o tržištu rada i društvenoj situaciji pri osmišljavanju takvih integracijskih politika kako bi se zajamčilo da postupak integracije ne pogorša društvenu i gospodarsku situaciju u regijama domaćinima;

31.  stoga, poziva Komisiju da razmotri uspostavljanje minimalnog udjela od 25 % proračuna kohezijske politike za fond ESF u reviziji višegodišnjeg financijskog okvira (VFO-a) kako bi se zajamčila odgovarajuća sredstva za integraciju na tržište rada u dugoročnom smislu; poziva Vijeće, u kontekstu nadolazeće revizije VFO-a, da prilagodi gornje granice za ukupna dodijeljena sredstva te da pojedinačni naslovi uzmu u obzir unutarnje i vanjske izazove koji su nastali u vezi s izbjegličkom krizom te da ih uskladi s potrebama država članica koje su najviše suočene s izazovom integracije(14);

32.  ističe da, kako bi se zajamčilo učinkovito dodjeljivanje sredstava u okviru ESF-a, države članice trebale bi, gdje je potrebno, prilagoditi povezana nacionalna pravila kako bi se zajamčilo da se s tražiteljima azila postupa jednako kao s građanima EU-a i građanima trećih zemalja koji imaju pristup tržištu rada;

Ostvariti uspješnu integraciju

33.  naglašava da je za dobro upravljanje izbjeglicama i migrantima potrebna međusobna povezanost svih zakonodavnih akata koji čine Europski migracijski program(15);

34.  napominje da je vrlo važno sudjelovanje svih aktera u društvu i stoga predlaže jačanje razmjene najboljih praksi u tom području, uz poštovanje nadležnosti država članica u mjerama integracije; ističe da se mjerama integracije za sve državljane trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici treba promicati uključenost, a ne izolacija; napominje da lokalna i regionalna tijela, uključujući gradska tijela, imaju važnu ulogu u postupcima integracije;

35.  čvrsto vjeruje da će integriranje izbjeglica na tržište rada biti teško bez aktivne, velike potpore mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u EU-u; smatra da bi odgovarajuća tijela u državama članicama trebala MSP-ovima omogućiti sveobuhvatnu, prilagođenu potporu i savjetovanje u kontekstu integracije izbjeglica na tržištu rada;

36.  podržava napore koje Komisija ulaže u ažuriranje Europskog migracijskog programa, što se posebno odnosi na reviziju Uredbe Dublin III. kako bi se poboljšala solidarnost, raspodjela odgovornosti i usklađivanje standarda zaštite među državama članicama; ističe pozitivan utjecaj koji bi mobilnost izbjeglica mogla imati na rješavanje potreba i manjka radne snage tena uključivanje izbjeglica na tržište rada, uključujući aspekte kao što je poticanje država članica da omoguće spajanje obitelji; naglašava da su potrebni daljnji napori kako bi se stvorio istinski jedinstveni zajednički europski sustav azila te sveobuhvatna i održiva politika zakonitih migracija u EU-u kojom se zadovoljava potražnja za vještinama na tržištu rada u smislu vještina, a u kojoj će politike uključivanja u društvo i aktivne integracije imati ključnu ulogu;

37.  žali zbog činjenice da je Komisija morala donijeti 40 odluka zbog povrede prava protiv mnogih država članica koje nisu provodile glavne politike zajedničkog europskog sustava azila te službena pisma opomene upućena na adresu 19 država članica jer nisu obavijestile o mjerama za prenošenje u svoja nacionalna zakonodavstva Direktive o uvjetima prihvata kojom se utvrđuju osnovni standardi za pitanja kao što su pristup zapošljavanju, strukovno osposobljavanje, školovanje i obrazovanje maloljetnika, hrana, smještaj, zdravstvena skrb, zdravstvena i psihološka njega i odredbe za ugrožene osobe; čvrsto vjeruje da bi Komisija trebala učiniti više kako bi zajamčila da se postojeća pravila u potpunosti i učinkovito provode; traži od država članica da isprave tu situaciju, u skladu s normama ljudskih prava i s europskim načelima solidarnosti, pravedne podjele odgovornosti i iskrene suradnje utvrđenima u Ugovorima;

38.  napominje izjavu(16) koju je predsjednik Juncker dao prilikom svojeg obraćanja o stanju u Uniji 2015. u kojoj potvrđuje svoju potporu omogućivanju pristupa tržištu rada tražiteljima azila dok se njihovi zahtjevi obrađuju; žali, međutim, zbog nedostatka odlučnosti koji je Komisija pokazala pri provođenju donesenih odluka; zabrinut je zbog odluke koje su neke države članice donijele o zatvaranju svojih unutarnjih granica ili uvođenju privremenih graničnih kontrola, ugrožavajući slobodu kretanja u schengenskom području;

39.  žali zbog činjenice što se sporazum iz rujna 2015. o podjeli izbjeglica među državama članicama ne provodi u zadovoljavajućoj mjeri; naglašava da se kvote za prihvat izbjeglica ne ispunjavaju u većini država članica; traži od Komisije i država članica za provedu sporazume što je brže moguće te da ubrzaju postupke prihvata i preseljenja izbjeglica;

40.  naglašava da dugotrajna obrada zahtjeva za međunarodnu zaštitu i propusti u registraciji tražitelja azila pri njihovu dolasku ne samo da onemogućuju pravodoban i zakonit pristup izbjeglica i tražitelja azila tržištu rada, nego i stvaraju uvjete za razvoj praksi neprijavljenog rada i svih oblika iskorištavanja; ističe potrebu da se podupru one države članice koje su na prvoj crti pri upravljanju registracijom tražitelja azila;

41.  naglašava da bi se svim žrtvama iskorištavanja i diskriminacije trebao omogućiti pristup pravosuđu i zaštiti; naglašava ključan posao koji obavljaju socijalni partneri, civilno društvo, lokalna tijela, gospodarski i društveni sudionici te volonterske organizacije na tomu da dopru do tih radnika te da im pruže informacije, posebno o njihovim pravima i obvezama te o zaštititi na koju imaju pravo, i potporu koja im je potrebna, također uzimajući u obzir moguću privremenu narav boravka izbjeglica;

42.  naglašava važnost izbjegavanja stvaranja geta kako bi se osigurala učinkovita integracija izbjeglica u društvo;

Preporuke i najbolji primjeri iz prakse

43.  poziva države članice da zajamče brzu i potpunu integraciju izbjeglica na tržište rada i uključenost u društvo, u skladu s načelom jednakog postupanja, situacijom na nacionalnom tržištu rada te sa zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom, te da ih obavijeste o javnim uslugama i omoguće im pristup tim uslugama, posebno pristup smještaju, zdravstvenoj skrbi i socijalnoj zaštiti, tečajevima integracije, modulima učenja jezika te drugim obrazovnim mjerama i mjerama osposobljavanja;

44.  poziva da se izbjeglicama koji su uspješno dovršili strukovno osposobljavanje ponudi dugotrajni boravak u dotičnoj zemlji domaćinu;

45.  poziva Komisiju da razmotri ciljnu reviziju Direktive o uvjetima prihvata kako bi se podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu omogućio pristup tržištu rada što je prije moguće, ali ne kasnije od šest mjeseci nakon podnošenja zahtjeva; traži od Komisije da promiče uzlaznu konvergenciju standarda socijalne zaštite i brzo dodjeljivanje radnih dozvola u državama članicama;

46.  poziva Komisiju da pojača svoje napore kako bi zajamčila da se izbjeglicama i tražiteljima azila odobri učinkovit pristup tržištu rada, posebno potvrđivanjem da države članice ne nametnu previše ograničavajuće uvjete za pristup zapošljavanju, što bi pristup zapošljavanju učinilo neopravdano teškim; poziva, nadalje, države članice da smanje birokraciju kako bi osobama koje se mogu zaposliti olakšali ulaz na tržište rada; ističe bi takvo djelovanje pogodovalo integraciji izbjeglica te bi općenitije bilo korisno građanima EU-a;

47.  potiče države članice da skrate razdoblje obrade zahtjeva za međunarodnu zaštitu u skladu s pravima dotičnih pojedinaca i bez ugrožavanja kvalitete donošenja odluka, da procijene razinu obrazovanja i kvalifikacija u početnim prihvatnim objektima te time prošire, na usmjerenijoj osnovi, mjere rane intervencije kao što su tečajevi jezika, procjena vještina i tečajevi građanske integracije, uključujući tečajeve o europskim temeljnim pravima, vrijednostima i kulturi, posebno za tražitelje azila koji imaju dobre izglede da im se odobri međunarodna zaštita te poziva na jednak pristup tim mjerama; traži od Komisije da podupre države članice posebnim i učinkovitim mjerama koje pomažu pojednostavniti obradu zahtjeva;

48.  poziva države članice da osiguraju rani, jednostavan i jednak pristup izbjeglicama i tražiteljima azila osposobljavanju, uključujući stažiranjima i naukovanjima, kako bi se omogućila brza, učinkovita i potpuna integracija u naša društva i na tržište rada, uključujući i njihovo osposobljavanje vještinama potrebnim za izgradnju nove budućnosti pri svojem povratku; naglašava da bi to trebalo učiniti u obliku inicijativa u suradnji s privatnim sektorom, sindikatima i civilnim društvom; nadalje, poziva države članice da postojeće vještine izbjeglica te formalne i neformalne kompetencije, talente i iskustva priznaju i potvrde na pojedinačnoj osnovi; podsjeća da je jezik prva barijera koju izbjeglice moraju prevladati; stoga preporučuje učinkovite mjere koje im omogućuju ne samo da nauče i razumiju jezik zemlje domaćina, već da i promiču postupak zajedničkog upoznavanja između dviju kultura kako bi se izbjeglo širenje ksenofobičnih i rasističkih osjećaja;

49.  poziva na osnivanje radne skupine GU EMPL u Komisiji kako bi se što je prije moguće izradili paneuropski standardi za neobvezujuće mjere te za način njihova popisivanja;

50.  pozdravlja rješenja koja pružaju višejezične informacije o mogućnostima koje uključuju formalno i neformalno obrazovanje, stručno osposobljavanje, pronalaženje radnog mjesta i volontiranje za migrante, izbjeglice i tražitelje azila; poziva stoga na širenje te vrste usluga;

51.  naglašava da bi inovativni instrumenti koji se temelje na novim medijima, kao što su društveni mediji i aplikacije, mogli imati ključnu ulogu u olakšavanju pristupa uslugama te kao razmjene informacija povezane s registracijom izbjeglica, procjenom vještina, traženjem radnih mjesta i tečajevima jezika te pri pružanju izravne pomoći osobama kojima je pomoć potrebna; dodatno potiče države članice da osnuju namjenske platforme i višejezične internetske portale sa sažetim i lako dostupnim informacijama o mogućnostima priznavanja, postojećim programima za integraciju i popisima nadležnih institucija te pritom podsjeća da svaka država članica EU-a i europskog gospodarskog prostora ima posebno određen nacionalni informacijski centar za priznavanje akademskih kvalifikacija koji omogućuje usporedbu akademskih kvalifikacija; potiče države članice da u tom kontekstu promiču tu uslugu;

52.  skreće pozornost na izbor mogućnosti osposobljavanja i modela dostupnih u državama članicama te posebno na kombinirano strukovno obrazovanje i model osposobljavanja koji je nepoznat ili gotovo nepoznat u nekim državama članicama te izbjeglicama i tražiteljima azila, ali kojim se može postići važan doprinos integraciji izbjeglica na tržište rada i u društvo ublažavanjem prijelaza iz obrazovanja i osposobljavanja u zapošljavanje, a kao rezultat toga radnici također mogu biti osposobljeni za zanimanja u kojima postoji manjak novih aktera;

53.  poziva Komisiju da predloži smjernice o tome kako se mogu priznati postojeće kvalifikacije i vještine izbjeglica; ističe, s tim povezano, da u mnogim slučajevima osposobljavanje i postupak stjecanja kvalifikacija u zemljama porijekla izbjeglica nije u skladu s europskim standardima; predlaže da Komisija izradi preporuke kojima se državama članicama omogućuje jednostavnije, brže i učinkovitije utvrđivanje vještina, kompetencija, talenata i iskustva izbjeglica; ukazuje, s tim povezano, na razlike između tržišta rada u državama članicama i na njihove različite potrebe te se nada da bi se, uzimajući to u obzir, zahtjevi za radnom snagom u nekim područjima mogli brže, jednostavnije i učinkovitije ostvariti te da se izbjeglice istodobno brže integriraju na tržište rada;

54.  poziva Komisiju da razmotri reviziju Direktive o plavoj karti kako bi se zajamčila njezina veća fleksibilnost za one visokokvalificirane korisnike međunarodne zaštite koji bi potencijalno, kao građani treće zemlje, mogli imati pravo pristupa sustavu plave karte, uzimajući pritom u obzir izvanredne okolnosti s kojima se suočavaju izbjeglice i tražitelji azila te potrebe tržišta rada u EU-u, posebno razmatrajući područje primjene te direktive i pravila o mobilnosti unutar EU-a;

55.  naglašava da Komisija i države članice trebaju pojačati napore u borbi protiv svih oblika diskriminacije, ksenofobije i rasizma, među ostalim i podizanjem svijesti o zakonima protiv diskriminacije, pružanjem potpore u radu lokalnim vlastima, organizacijama civilnog društva, socijalnim partnerima i nacionalnim tijelima za ravnopravnost te pojačavanjem komunikacijskih napora u vezi s medijima i građanima u EU-u u borbi protiv bilo kakve dezinformiranosti ili ksenofobije koje se kose s temeljnim europskim vrijednostima, što su sve napori koji će uvelike pomoći u društvenom prihvaćanju i uključivanju izbjeglica; potiče države članice da se koriste sredstvima iz Programa o pravima, jednakosti i građanstvu kako bi omogućile osposobljavanje o raznolikosti te kako bi obrazovale i informirale izbjeglice i migrante koji ulaze na tržište rada o njihovim zakonskim pravima kao radnicima, pomažući im da ne postanu žrtve izrabljivačkih praksi ili poslodavaca; naglašava da bi se u svim migracijskim i integracijskim politikama u obzir trebala uzeti višestruka diskriminacija;

56.  pozdravlja zajedničku izjavu od 16. ožujka 2016. o izbjegličkoj krizi koju su izdali socijalni partneri koji sudjeluju na Trostranom socijalnom samitu u kojoj naglašavaju svoju predanost i spremnost za suradnju s vladama i drugim dionicima kako bi se osmislile i razvile politike za podupiranje uključivanja; smatra da su socijalni partneri i organizacije civilnog društva nezamjenjivi posrednici koji imaju glavnu ulogu u uključivanju izbjeglica na tržište rada i u društvo u cjelini; potiče Komisiju da pojača dijalog sa socijalnim partnerima na temelju uravnoteženog predstavljanja interesa u cilju utvrđivanja mogućnosti za izbjeglice na tržištu rada i u zapošljavanju;

57.  poziva države članice da uče od razmjene iskustva i praksi koje su prikupljene na razini gradova te da je olakšaju kako bi se promicala uključiva tržišta rada za sve stanovnike, uključujući korisnike međunarodne zaštite te kako bi se gradovi i lokalne vlasti uključile u osmišljavanje i provedbu društvenih i gospodarskih politika uključivanja; smatra da je potrebno učinkovitije partnerstvo između različitih razina vlasti te da inicijative EU-a i nacionalne inicijative moraju nadopuniti i ojačati gradsko djelovanje, usmjeravajući se na stvarne potrebe naših građana; vjeruje da je dobre prakse država članica, u učinkovitoj koordinaciji s gradovima i njihovom uključenošću, potrebno uvažiti i učiniti ih vidljivima;

58.  smatra da je izbjeglicama nužno pružiti odgovarajuće osposobljavanje o zakonima o radu i nediskriminaciji, ali i vlastima te službenicima koji provode zakone, uključujući inspektore rada, suce, tužitelje i odvjetnike, kako bi se zajamčilo da se izbjeglice ne iskorištavaju putem neprijavljenih radnih praksi i drugih oblika teškog iskorištavanja radnika te da ne trpe diskriminaciju na radnom mjestu;

59.  poziva Komisiju da pruži financijsku potporu transnacionalnim programima jamčeći mogućnost prijenosa i prilagođavanja dobrih praksi, kao što su projekti uzajamnog mentorstva i podučavanja koji obuhvaćaju sve razine upravljanja i razne dionike, koje su osmislili i proveli razni dionici na razini EU-a te kako bi se zajamčila njihova učinkovita provedba u praksi;

60.  poziva države članice da provedu Okvirnu odluku o suzbijanju rasizma i ksenofobije te novu Direktivu o zaštiti žrtava kaznenih djela te da osiguraju pravodobnu istragu i kazneni progon svakog poticanja na nasilje, uključujući rodno utemeljeno nasilje, protiv migranata i tražitelja azila, neovisno o njihovom boravišnom statusu;

61.  ističe povećanu učestalost govora mržnje, antimigrantskih osjećaja i ksenofobnog nasilja u institucija i pojedinaca;

62.  poziva Komisiju i države članice da pojačaju diplomatske odnose te da poduzmu sve potrebne gospodarske i društvene mjere kako bi omogućili stabilizaciju zemalja porijekla izbjeglica kako bi mogli ostati u svojim zemljama ili se u njih vratiti;

63.  poziva na što hitniju prenamjenu sredstava u ESF-u, FAMI-u, EFRR-u i Fondu za europsku pomoć najpotrebitijima (FEAD-u) kako bi one države članice koje snose teret izbjegličke krize dobile učinkovitiju potporu;

64.  smatra da bi mogla biti potrebna rješenja privremenog boravišta za izbjeglice kako bi se spriječilo nakupljanje u urbanim centrima, jer bi to mogla postati prepreka integraciji;

Kultura, obrazovanje i sport

65.  ističe da je prijeko potrebno osigurati da se maloljetnici bez pratnje posebno zaštite od iskorištavanja na radnom mjestu, nasilja i trgovine ljudima; ističe potrebu za mentorima i za donošenjem posebnih mjera za djevojčice, koje su često ranjivije i izloženije raznim oblicima izrabljivanja, trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanje te je veća vjerojatnost da će im se uskratiti mogućnosti obrazovanja;

66.  traži od Komisije da poveća ulogu kulture, obrazovanja i osposobljavanja u operativnim mjerama poduzetima u okviru Europskog migracijskog programa; poziva Komisiju da donese posebnu politiku za međukulturni dijalog;

67.  poziva EU i države članice da prednost daju integraciji putem ciljanih mjera u području obrazovanja, osposobljavanja, kulture i sporta, kao i izazovima s kojima se suočavaju društva domaćini kako bi zajamčila posebice pravo na obrazovanje, neovisno o njihovu izbjegličkom statusu, kako je utvrđeno u članku 22. Konvencije UN-a o pravima djeteta, na taj način dajući prednost onome što je u najboljem interesu djeteta;

68.  ustraje na potrebi za iscrpnom analizom putem studija, istraživanja i statistike, na temelju najboljih prijedloga o političkim inicijativama i djelovanju u cilju utvrđivanja toga što bi izbjeglicama trebala biti obrazovna strategija, posebno u pogledu obrazovanja odraslih povezano s njihovim trenutačnim kvalifikacijama;

69.  ističe da besplatno javno obrazovanje, kultura, međukulturni i međureligijski dijalog, neformalno i informalno obrazovanje, cjeloživotno učenje te politika na području mladih i sporta imaju ključnu ulogu u integraciji i socijalnom uključivanju izbjeglica i tražitelja azila u Europi, kao i u razumijevanju i solidarnosti zemalja domaćina u borbi protiv rasizma, ksenofobije i ekstremizma te u izgradnji povezanijih i uključivijih društava temeljenih na kulturnoj raznolikosti, promicanju zajedničkih europskih vrijednosti i zaštiti temeljnih prava; ističe da je potrebno osigurati pomoć u razumijevanju kulture i jezika dok izbjeglice i tražitelji azila uče jezik te kulturne i socijalne vrijednosti zemlje domaćina;

70.  ističe važnu ulogu sporta kao instrumenta za njegovanje socijalnog i međukulturnog dijaloga promicanjem uspostavljanja pozitivnih poveznica između lokalnog stanovništva te izbjeglica i tražitelja azila te poziva europske institucije i države članice da provedu programe čiji je cilj socijalna integracija izbjeglica zajedničkim kulturnim ili sportskim aktivnostima; stoga podržava postojeće inicijative sportskih organizacija i potiče razmjenu najboljih praksi između različitih tijela uključenih u sportske aktivnosti čiji je cilj socijalna integracija izbjeglica;

71.  izražava duboko žaljenje što su zbog novog smjera programa Kreativna Europa nestale kulturne mreže;

72.  ističe da je potrebno donijeti učinkovite postupke za neometan prijelaz iz obrazovnih ustanova dostupnih u izbjegličkim kampovima u obrazovne sustave države članice u kojoj se nalaze;

73.  ističe da države članice moraju olakšati upis studenata izbjeglica na svim razinama obrazovanja i poziva na poduzimanje većih napora pri razvrstavanju učenika i njihovu uključivanju u nacionalne obrazovne sustave;

74.  poziva Europsku uniju i države članice da uvedu „obrazovne koridoreˮ na način da podrže sklapanje sporazuma s europskim sveučilištima i Udrugom mediteranskih sveučilišta u vezi s primanjem studenata izbjeglica koji dolaze iz područja zahvaćenih sukobima kako bi im se olakšao pristup te kako bi se promicala podrška među kolegama i volontiranje; pozdravlja inicijativu koju su u tom smislu usvojila brojna europska sveučilišta i njihova partnerstva;

75.  pozdravlja europske i nacionalne programe te privatne inicijative koje su pokrenule neprofitne organizacije koje pružaju pomoć akademicima migrantima iz područja znanosti i ostalih stručnih područja te se zalaže za to da im se omogući razvoj i iskaže podrška;

76.  poziva države članice da pronađu načine pružanja razumljivih inicijalnih informacija o obrazovanju koje će biti orijentirane na praksu i dostupne na više jezika i to kako bi se osiguralo da integracija započne čim prije;

77.  poziva države članice da djeci i mladima koji su izbjeglice i tražitelji azila pruže ciljanu pomoć prilikom uključivanja u školski sustav, primjerice organizacijom intenzivnih tečajeva jezika i općih uvodnih program, uključujući pedagošku potporu, kako bi čim prije mogli pohađati redovnu nastavu; naglašava potrebu odgovaranja na različite potrebe i osjetljivosti određenih skupina, posebno maloljetnika bez pratnje i odraslih bez osnovnog obrazovanja;

78.  podsjeća EU i države članice da su dužne osigurati posebnu zaštitu maloljetnika, uključujući djecu izbjeglice, u hitnim situacijama, u skladu s međunarodnim odredbama, a posebno zajamčiti im pristup školstvu i obrazovnim ustanovama; pozdravlja cilj da se obrazovanju namijeni 4 % sredstava iz ukupnog proračuna EU-a za humanitarnu pomoć za 2016. te poziva Komisiju i države članice da se na međunarodnoj razini nastave zalagati za to da se povećaju sredstva za obrazovanje u kriznim situacijama u okviru postojećih programa pomoći, imajući u vidu da se u svibnju 2016. u Istanbulu održava Svjetski humanitarni sastanak na vrhu;

79.  preporučuje da se djeci izbjeglicama omoguće dodatni sati jezika na jezicima njihovih zemalja porijekla;

80.  ističe važnost pokretanja akcija za potporu obrazovanju, posebno kako bi se u centrima za prihvat i registraciju te čvorištima prihvata u EU-u na raspolaganje stavile odgovarajuće ustanove, koji podržavaju napore humanitarnih organizacija i nevladinih organizacija koje su već počele s organizacijom obrazovnih i drugih aktivnosti u kampovima, te pružanja poticaja i potpore razvoju struktura za formalno obrazovanje u izbjegličkim kampovima, uključujući i one koji su smješteni u trećim zemljama;

81.  pozdravlja nove pozive na podnošenje prijedloga posvećenih kulturnim, obrazovnim i sportskim programima i projektima te programima i projektima za mobilnost mladih koji stavljaju naglasak na međukulturni dijalog, kulturnu i socijalnu uključenost te integraciju u okviru programa Kreativna Europa i Erasmus+; ističe da je potrebno ukloniti prepreke i postojeća ograničenja kada je riječ o projektima za integraciju izbjeglica, kao i to da je potrebno svima olakšati pristup tim programima;

82.  traži od država članica da promiču inicijative za jačanje suradnje, političke dosljednosti i dijaloga između javnih vlasti, relevantnih nevladinih organizacija, socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i izbjegličkih zajednica kako bi se povećalo međusobno poznavanje i razumijevanje, kao i to da ocijene daljnje mogućnosti da se zajamči jednak pristup visokokvalitetnom obrazovanju i na taj način migrante i izbjeglice integrira u okruženje koje pogoduje učenju;

83.  ističe da učitelji imaju ključnu ulogu u integraciji djece i mladih koji su izbjeglice i migranti u obrazovni sustav te naglašava potrebu za specijaliziranim nastavnim osobljem i naprednim osposobljavanjem učitelja kako bi mogli izvršavati tu funkciju; u tom kontekstu poziva EU i države članice da razmotre mogućnost uspostave sustava suradnje za učitelje kako bi mogli dijeliti svoja iskustva, razmjenjivati najbolje prakse i međusobno se bodriti;

84.  poziva države članice da pomognu učiteljima i profesorima koji su migranti da pronađu učiteljsko mjesto u cilju poboljšavanja vlastitog položaja i kako bi, s druge strane, školski sustav imao koristi od njihovih jezičnih vještina, vještina poučavanja i iskustva;

85.  podržava ideju uspostave linija za pomoć učiteljima preko kojih bi se pravovremeno pomagalo u rješavanju raznih problema proizašlih iz različitosti i u promicanju međukulturnog dijaloga te pružanju smjernica kada su učitelji suočeni sa sukobima ili sa studentima kojima prijeti rizik od radikalizacije; nadalje, poziva države članice da povećaju mogućnosti dobivanja političkog obrazovanja te da pruže dodatne mogućnosti obrazovanja i nastavne materijale kao sredstva razjašnjavanja razloga zbog kojih ljudi bježe i borbe protiv ekstremizma;

86.  ističe važnost škola u omogućavanju savjetovanja te jezičnog i kulturnog posredovanja, uključujući i u pogledu demokratskih vrijednosti, i to putem građanskog odgoja i programa aktivnoga građanstva, te njihovu ključnu ulogu u ubrzavanju i osiguravanju socijalne i kulturne uključenosti i integracije, ne samo učenika nego i njihovih obitelji;

87.  pozdravlja odluku Vijeća da u okviru plana rada za kulturu za razdoblje između 2015. i 2018. posebne mjere posvete ulozi koju u integraciji migranata imaju kultura, umjetnost i međukulturni dijalog te da ocijene postojeće dobre prakse u državama članicama;

88.  ističe da bi se uloga umjetnosti kao integracijskog alata trebala bolje promicati te da bi se trebalo olakšati i povećati sudjelovanje izbjeglica u umjetničkim aktivnostima;

89.  pozdravlja činjenicu da je Komisija osnovala novu stručnu radnu skupinu za međukulturni dijalog i integraciju migranata i izbjeglica pomoću umjetnosti i dijaloga(17), a koja bi do kraja 2017. trebala objaviti priručnik u kojemu će biti opisane dobre prakse;

90.  ističe važnost promicanja i dodatnog razvijanja nastavnih pomagala, videozapisa i vježbi te obrazovnih platformi za izbjeglice kako bi se olakšali i nadopunili njihovo obrazovanje i osposobljavanje;

91.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

º  º

º

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0176.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0317.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0105.

(4)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0092.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0008.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0320.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0073.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0418.

(9)

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/note/join/2014/518768/IPOL-EMPL_NT%282014%29518768_EN.pdf

(10)

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32011L0095&from=HR.

(11)

http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/social-issues-migration-health/making-integration-work-humanitarian-migrants_9789264251236-en

(12)

Nacrt izvješća EP-a: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-%2F%2FEP%2F%2FNONSGML%2BCOMPARL%2BPE-571.702%2B01%2BDOC%2BPDF%2BV0%2F%2FHR

(13)

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-6067_hr.htm

(14)

http://www.europarl.europa.eu/news/hr/news-room/20131118IPR25534/Zastupnici-odobrili-novu-kohezijsku-politiku

(15)

http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/european-agenda-migration/background-information/docs/communication_on_the_european_agenda_on_migration_hr.pdf

(16)

http://ec.europa.eu/dgs/home-affairs/what-we-do/policies/european-agenda-migration/proposal-implementation-package/docs/communication_on_managing_the_refugee_crisis_hu.pdfhttp://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-15-5614_en.htm

(17)

http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14444-2015-INIT/en/pdf


OBRAZLOŽENJE

Upravljanje izbjegličkom krizom zbog njezine je veličine, tempa i složenosti njezinih socijalnih, političkih i ekonomskih posljedica vjerojatno jedan od glavnih izazova s kojima se danas suočava Europska unija i europsko društvo. Riječ je prvenstveno o humanitarnoj krizi svjetskih razmjera, ali konkretno i o političkoj krizi za koju Europska unija nije bila pripremljena i koja stoga zahtijeva hitno i odlučno djelovanje vlasti te dugoročne mjere u skladu s potrebama društva i tržišta rada.

Novi Europski migracijski program usvojen je s ciljem da se riješe poteškoće povezane s upravljanjem rekordnim priljevom migranata koje zahtijevaju dodatne napore u jačanju upravljanja granicama i operacija potrage i spašavanja, ali i ažuriranje zajedničkog europskog sustava azila, osobito pravila iz Uredbe Dublin, i uspostavu europskog programa za premještanje i preseljenje. Međutim, potrebni su dodatni ili čak još veći napori kako bi se pronašla brza, učinkovita i pravedna rješenja za stvaranje potrebnih uvjeta za integraciju tražitelja azila i izbjeglica u naše društvo. To se može postići samo ako su vanjske i unutarnje politike Unije i njezinih država članica u sinergiji, ako su komplementarne i ako se u potpunosti i pravodobno provode na temelju solidarnosti, pravedne podjele odgovornosti i uz puno poštovanje međunarodnih i ljudskih prava.

Za cjelovit pristup migracijama potrebno je najprije da vanjske politike EU-a, kao što su suradnja s trećim zemljama, humanitarna i razvojna pomoć, trgovina, ulaganja te sigurnosna i obrambena politika, mogu dokazano rješavati glavne uzroke migracija, a to su sukobi, siromaštvo, nedostatak sloboda, nejednakosti, ekstremni okolišni uvjeti; a zatim, da unutarnje politike, među kojima i politika zapošljavanja, obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstvena politika, budu otvorene, usklađene i dovoljno fleksibilne da bi izazove u vidu migracijskih pritisaka mogle pretvoriti u resurs za gospodarski i kulturni razvoj naših društava.

To nije jednostavna zadaća. Prije svega, budući da su svi oni koji migriraju iz humanitarnih razloga, bilo da je riječ o tražiteljima azila bilo da je riječ o izbjeglicama, prisiljeni napustiti svoju zemlju i da su stoga najugroženiji među svim skupinama migranata te da često imaju ozbiljne zdravstvene potrebe i da pate od psihosocijalnih poremećaja i posttraumatičnih stresnih poremećaja ili oblika invaliditeta. Osim toga, također se i na kvalitetan način treba riješiti i pitanje spajanja obitelji kao bitan aspekt njihove integracije u društvo zemlje domaćina. Vrlo zabrinjavajući aspekt izbjegličke krize, što je jasno istaknuto u mnogim studijama provedenima u posljednje vrijeme, osobito studijama UNICEF-a i UNHCR-a, veliki je broj djece ili djece bez pratnje kojima je, nakon dugotrajnog putovanja i za život opasnih situacija, potrebna neposredna pomoć koju zavrjeđuju i koja se moraju hitno zbrinuti. Također se ne smije zanemariti rodna dimenzija izbjegličke krize, a izvjestitelj smatra da bi se rodna evaluacija trebala uzeti u obzir u svim politikama i postupcima povezanima s azilom i migracijama.

Drugi skup elemenata koji uključivanje izbjeglica u društvo i njihove integracije na tržište rada čine složenim odnosi se na trenutačne makroekonomske okolnosti u Europskoj uniji koja je upravo na putu prema izlasku iz najteže ekonomske krize od Drugog svjetskog rata. Rekordne razine nezaposlenosti, prije svega nezaposlenosti mladih, nejednako raspoređene na području Europe zajedno s, među ostalim, zabrinjavajućim podacima o siromaštvu, segmentiranosti tržišta rada i sporom gospodarskom oporavku mogle bi postati preprekom za integraciju izbjeglica i njihovo uključivanje u društvo ako se ne riješe na zadovoljavajući način. Stanje je dodatno pogoršano zbog previše strogih pravila o konsolidaciji fiskalnog stajališta zemalja. Izvjestitelj osim toga smatra da se instrumenti i programi koji su dostupni na razini Unije ne mogu smatrati dostatnima za rješavanje tako velikih problema. Tijekom posljednjih pregovora o višegodišnjem financijskom okviru izvorni udio Europskog socijalnog fonda smanjen je za 8 %, dok su ostali instrumenti s pomoću kojih bi se mogle poduzimati mjere za uključivanje u društvo i integraciju na tržište rada, prije svega Fond za azil, migracije i integraciju, Europski fond za regionalni razvoj i Europski fond za najugroženije, relativno ograničeni, heterogeni i ne može im se uvijek jednostavno pristupiti zbog birokratskih prepreka ili nedostatka fleksibilnosti. Međutim, treba priznati i pozdraviti napore koje Komisija ulaže u poboljšanje situacije i predlaganje mogućih rješenja za neke od tih problema.

Stoga se mora osigurati odgovarajuća potpora za mjere namijenjene uključivanju izbjeglica u društvo i njihovu integraciju na tržište rada i istodobno spriječiti bilo koji oblik natjecanja između najugroženijih skupina u našim društvima prilikom davanja te potpore. Za to postoje dva razloga. Prvi je taj da, budući da podaci pokazuju da je stabilno tržište rada u zemlji odredišta odlučujući čimbenik za uspješnu i trajnu integraciju izbjeglica, politike i ulaganja čiji je cilj otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta i gospodarski rast moraju i dalje biti prioritet, a drugi je razlog taj da bi slabljenje instrumenata socijalne skrbi ili drugih mjera potpore ugroženim skupinama imao negativne društvene i političke posljedice. Općenito gledano, također treba podsjetiti na to da bi se tvorci politika na području društvene uključenosti i integracije trebali uvijek voditi načelima jednakog postupanja i jednakih mogućnosti.

Treći element koji dodatno otežava razradu djelotvornih mjera društvene uključenosti i integracije odnosi se na njihovu često negativnu percepciju u očima javnosti. U vezi s navedenim, ne događa se rijetko da se ljudi osjećaju ugroženima dolaskom znatnog (ili čak malog) broja tražitelja azila i izbjeglica jer u njima vide povećanu konkurenciju kod ostvarenja usluga ili pristupa zapošljavanju, posebno ako je nezaposlenost visoka, a socijalni uvjeti osobito teški. Osim toga, rastuća potpora ksenofobnim političkim strankama i pokretima diljem EU-a koji se zalažu protiv useljavanja upućuje na ozbiljan trend koji se ne može olako uzeti. Još uvijek postoje određeni oblici diskriminacije, ksenofobije i rasizma koji se temelje na lažnim mitovima i predrasudama te bi se čak moglo reći i da su u porastu, a Europski parlament ima važnu ulogu u borbi protiv tih pojava.

Izvješćem se nastoje postići sljedeći ciljevi: razjasniti konkretan predmet o kojem se raspravlja jasno podsjećajući na značenje pojma izbjeglice i na glavne elemente tekuće rasprave, istaknuti najvažnija pitanja, izazove i prilike koje sa sobom nosi uključivanje izbjeglica u društvo i njihova integracija na tržište rada, analizirati razradu i utjecaj mjera, postupaka i praksi koje su nedavno uvedene na razini Unije i na razini država članica u cilju uspješne integracije i uključivanja izbjeglica u naše društvo i, konačno, iznijeti niz prijedloga, preporuka i sugestija za bolje uključivanje izbjeglica u društvo i njihovu integraciju na tržište rada. Strukturom prikazanom u tekstu nastoji se odraziti taj pristup.

U širem smislu, u izvješću se s jedne strane nastoji prikazati složenost i višedimenzionalnost teme, dok se s druge strane želi izraziti potreba za pronalaskom hitnog rješenja, te se pritom vodi računa o neizbježnoj primjeni načela solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti koja je potrebna za rješavanje ovog zajedničkog europskog problema i za koji je potreban zajednički europski odgovor.

Izvjestitelj je pritom iskoristio neprocjenjivu pomoć i potporu stručnjaka i njihovih izdanja, posebno onih OECD-a, Međunarodne organizacije rada, UNHCR-a, UNICEF-a i MMF-a, ali i agencija EU-a Eurofound, CEDEFOP i FRA. Zahvalan je svima koji su mu pomogli u pripremi prvog nacrta, uključujući predstavnike Europske komisije, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, resornog odjela za gospodarsku i znanstvenu politiku te politiku kvalitete života Europskog parlamenta te mnogobrojne nevladine organizacije, socijalne partnere, sindikate i organizacije poslodavaca koji su mu pomagali, savjetovali ga ili ga poticali u toj prvoj fazi.


MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje(*) (4.5.2016)

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o izbjeglicama: uključivanje u društvo i integracija na tržište rada

(2015/2321(INI))

Izvjestitelj (*): Silvia Costa

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, međunarodne obveze iz Konvencije o statusu izbjeglica iz Ženeve iz 1951. i Konvenciju UN-a o pravima djeteta, imajući u vidu temeljna prava svakog djeteta na besplatan pristup osnovnom obrazovanju, neovisno o njegovu spolu, rasi, etničkom ili socijalnom porijeklu;

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. studenoga 2015. o obrazovanju djece u izvanrednim situacijama i dugotrajnim krizama(1),

A.  budući da među tražiteljima azila i izbjeglicama koje dolaze u EU četvrtinu čine djeca, dok ih je polovica u dobi između 18 i 34 godine; budući da je broj djece izbjeglica i tražitelja azila sve veći te da su politike obrazovanja i osposobljavanja od ključne važnosti za dobro organiziran prihvat i integraciju izbjeglica na tržište rada;

B.  budući da ta djeca dolaze iz područja zahvaćenih sukobima, u kojima su morala prekinuti ili ograničiti pohađanje nastave, ponekad i na duže vrijeme, ili pak iz izbjegličkih kampova u kojima je tek mali broj njih imao priliku sudjelovati u nekom obliku obrazovanja ili pohađati lokalne škole;

C.  budući da je prema nedavnim podacima Europola iz 2015. najmanje 10 000 djece bez pratnje nakon dolaska u Europu nestalo;

D.  budući da je su priznavanje razine osposobljenosti i kvalifikacija odraslih izbjeglica kao i posebni mehanizmi koji im omogućuju stjecanje akademskih titula i posebnih vještina neophodni za njihov ulazak na tržište rada;

1.  traži od Komisije da donese integriran pristup migracijskoj politici EU-a i da poveća ulogu kulture, obrazovanja i osposobljavanja u operativnim mjerama poduzetima u okviru Europskog migracijskog programa; poziva Komisiju da donese posebnu politiku za međukulturni dijalog;

2.  poziva EU i države članice da se uhvate u koštac s trenutačnom izbjegličkom krizom s pomoću cjelovite strategije utemeljene na humanitarnim načelima i solidarnosti i da se zalažu za trajna rješenje kojima se prednost daje stvaranju sigurnih pravnih mehanizama za ulazak i za socijalnu i ekonomsku integraciju izbjeglica i tražitelja azila, među ostalim i preko ciljanih mjera u području obrazovanja, osposobljavanja, kulture i sporta, kao i izazovima s kojima se suočavaju društva domaćini kako bi zajamčila posebice pravo na obrazovanje, neovisno o njihovu izbjegličkom statusu, kako je utvrđeno u članku 22. Konvencije UN-a o pravima djeteta, na taj način dajući prednost onome što je u najboljem interesu djeteta;

3.  ističe da je potrebno provesti iscrpnu analizu u obliku studija, istraživanja i statističkih podataka kako bi se ocijenila mogućnost integracije izbjeglica koje se trenutno nalaze u EU-u na njegovo tržište rada te kako bi se mogli dati najbolji prijedlozi za političke inicijative i mjere kojima je cilj osmišljavanje strategije za njihovo obrazovanje, posebno kada je riječ o obrazovanju odraslih, uzimajući u obzir njihove postojeće kvalifikacije;

4.  ponovno naglašava važnost brzog i potpunog prijenosa odredbi europskog sustava za azil, koji sadrži revidiranu Direktivu o postupcima azila (2013/32/EU), revidiranu Direktivu o uvjetima prihvata (2013/33/EU), revidiranu Direktivu o kvalifikacijama (2004/83/EC), revidiranu Dublinsku uredbu (br. 604/2013) i Uredbu o Eurodacu (br. 603/2013), u nacionalna zakonodavstva država članica; poziva države članice na brzu i sveobuhvatnu provedbu; ističe da je brza primjena revidirane Direktive o uvjetima prihvata od ključne važnosti za integraciju izbjeglica diljem Europe;

5.  naglašava da je u trenutačnoj humanitarnoj krizi dostupnost kvalitetnih obrazovnih usluga i pomoći za djecu i mlade koji su izbjeglice dužnost europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih institucija te ključni preduvjet za njihovu socijalnu uključenost, zaštitu i dugoročnu integraciju na tržište rada te za sprječavanje njihova izrabljivanja; ističe da je potrebno osigurati pomoć u razumijevanju kulture i jezika dok izbjeglice i tražitelji azila uče jezik te kulturne i socijalne vrijednosti zemlje domaćina;

6.  ističe da besplatno javno obrazovanje, kultura, međukulturni i međureligijski dijalog, neformalno i informalno obrazovanje, cjeloživotno učenje te politika na području mladih i sporta imaju ključnu ulogu u integraciji i socijalnom uključivanju izbjeglica i tražitelja azila u Europi, kao i u razumijevanju i solidarnosti zemalja domaćina u borbi protiv rasizma, ksenofobije i ekstremizma te u izgradnji povezanijih i uključivijih društava temeljenih na kulturnoj raznolikosti i zalaganju za zajedničke europske vrijednosti i zaštitu temeljnih prava, u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i najvišim međunarodnim normama u tome području;

7.  ističe važnost zalaganja za izgradnju pozitivnih veza između lokalnog stanovništva i izbjeglica i tražitelja azila, posebice preko zajedničkih kulturnih ili sportskih aktivnosti;

8.  izražava duboko žaljenje što su zbog novog smjera programa Kreativna Europa nestale kulturne mreže;

9.  ističe da je potrebno donijeti učinkovite postupke za neometan prijelaz iz obrazovnih ustanova dostupnih u izbjegličkim kampovima u obrazovni sustav određene države članice;

10.  ističe da države članice moraju olakšati upis studenata izbjeglica na svim razinama obrazovanja i poziva na poduzimanje većih napora pri razvrstavanju učenika i njihovu uključivanju u nacionalne obrazovne sustave;

11.  poziva Europsku uniju i države članice da uvedu „obrazovne koridoreˮ na način da podrže sklapanje sporazuma s europskim sveučilištima i Udrugom mediteranskih sveučilišta u vezi s primanjem studenata izbjeglica koji dolaze iz područja zahvaćenih sukobima kako bi im se olakšao pristup te kako bi se promicala podrška među kolegama i volontiranje; pozdravlja inicijativu koju su u tom smislu usvojila brojna europska sveučilišta i njihova partnerstva;

12.  pozdravlja europske i nacionalne programe te privatne inicijative koje su pokrenule neprofitne organizacije angažirane u pružanju pomoći akademicima migrantima iz područja znanosti i ostalih stručnih područja te se zalaže za to da im se omogući razvoj i iskaže podrška;

13.  poziva države članice da pronađu načine pružanja razumljivih inicijalnih informacija o obrazovanju koje će biti orijentirane na praksu i dostupne na više jezika i to kako bi se osiguralo da integracija započne čim prije;

14.  smatra da su tečajevi jezika kao i uvod u lokalnu kulturu, praktične vještine, stručno osposobljavanje i informacije o pristupu uslugama važni za poticanje integracije te da su osnova za budući razvoj i uspjeh u zemlji domaćinu;

15.  poziva EU i države članice da djeci, mladima i odraslima koji su izbjeglice i tražitelji azila omoguće pohađanje jezičnih tečajeva odgovarajućeg trajanja i kvalitete kao i odgovarajuću pedagošku pomoć te da odgovore na specifične potrebe i probleme pojedinačnih skupina, posebice žena, maloljetnika bez pratnje i odraslih koji nemaju osnovno obrazovanje;

16.  poziva države članice da djeci i mladima koji su izbjeglice pruže ciljanu pomoć prilikom uključivanja u školski sustav, primjerice organizacijom intenzivnih tečajeva jezika i općih uvodnih programa kako bi čim prije mogli pohađati redovnu nastavu;

17.  smatra da bi povećanje mogućnosti pristupa cjeloživotnom obrazovanju, uključujući i neformalno i informalno učenje te stručno osposobljavanje, moglo postati učinkovit način aktivnog uključenja izbjeglica i tako povećati njihovo sudjelovanje u društvu i konačnu integraciju u europsko tržište rada i društvo, sprječavajući istodobno odljev mozgova kada je riječ o visokoobrazovanim migrantima, i to kako bi se ostvarila njihova dobrobit i kako bi oživjela tržišta rada zemalja domaćina; poziva države članice da u tom smislu ulože napore kako bi se priznale kompetencije i obrazovne razine izbjeglica i to na način da se poveća uloga Europskog kvalifikacijskog okvira i vrednovanje neformalnog i informalog obrazovanja, te da se pobrinu da se priznavanje i evaluacija provode pomoću fleksibilnih, brzih, transparentnih, jednostavnih i lako dostupnih postupaka koji završavaju izdavanjem službenih certifikata;

18.  potiče države članice da osnuju namjenske platforme i višejezične internetske portale sa sažetim i lako dostupnim informacijama o mogućnostima priznavanja, postojećim programima za integraciju i popisima nadležnih institucija te pritom podsjeća da sve države članice EU-a i europskog gospodarskog prostora imaju posebno određen nacionalni informacijski centar za priznavanje akademskih kvalifikacija koji omogućuje usporedbu akademskih kvalifikacija te u tom kontekstu potiče države članice da promiču tu vrstu usluge;

19.  pozdravlja osmišljavanje načina za pružanje višejezičnih informacija o mogućnostima za formalno i neformalno obrazovanje, stručno osposobljavanje, pronalaženje radnog mjesta i volontiranje za migrante, izbjeglice i tražitelje azila; poziva stoga na širenje te vrste usluga; također ustraje u tome da je potrebno poticati sveobuhvatne strategije cjeloživotnog učenja kojima se povećava dostupnost predškolskog obrazovanja i skrbi, stručnog obrazovanja i osposobljavanja te obrazovanja odraslih, kao i u tome da je potrebno uvesti okvir kojim se volonterima i stručnim osobama koje rade s izbjeglicama nudi pravna sigurnost zaposlenja kao i sustav koji će im omogućiti stjecanje vještina i daljnje osposobljavanje;

20.  naglašava da je djeci u kriznim situacijama, uključujući i djecu izbjeglice, važno zajamčiti pristup obrazovanju; pozdravlja cilj da se obrazovanju namijeni 4 % sredstava iz ukupnog proračuna EU-a za humanitarnu pomoć za 2016. te poziva Komisiju i države članice da se na međunarodnoj razini nastave zalagati za to da se povećaju sredstva za obrazovanje u kriznim situacijama u okviru postojećih programa pomoći, imajući u vidu da se u svibnju 2016. u Istanbulu održava Svjetski humanitarni sastanak na vrhu;

21.  podsjeća EU i države članice da su dužne osigurati posebnu zaštitu maloljetnika u skladu s međunarodnim odredbama, a posebno zajamčiti im pristup školstvu i obrazovnim ustanovama;

22.  preporučuje da se djeci izbjeglicama omogući pohađanje dodatnih tečajeva jezika zemlje domaćina;

23.  ističe da je prijeko potrebno osigurati da se maloljetnici bez pratnje posebno zaštite od iskorištavanja na radnom mjestu, nasilja i trgovine ljudima; ističe potrebu za mentorima i za donošenjem posebnih mjera za djevojčice, koje su često ranjivije i izloženije raznim oblicima izrabljivanja, trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanje te je veća vjerojatnost da će im se uskratiti mogućnost obrazovanja;

24.  ističe da je izbjeglice i tražitelje azila potrebno upoznati s njihovim pravima na tržištu rada;

25.  poziva države članice da osiguraju potpunu i učinkovitu zaštitu temeljnih prava izbjeglica i tražitelja azila te da pojačaju mjere za borbu protiv trgovine ljudima, porobljavanja i svih oblika iskorištavanja radnika;

26.  ističe da je važno spriječiti osnivanje odvojenih zajednica zbog kojih se smanjuju mogućnosti integracije u društvo i sudjelovanja na tržištu rada;

27.  naglašava važnost ulaganja u projekte za integraciju izbjeglica na tržište rada stavljanjem posebnog naglaska na cjeloživotno učenje i naukovanje; poziva države članice da usmjere više ulaganja u tehničko, stručno i poslovno osposobljavanje, radno iskustvo za učenike i sustave dvojnog obrazovanja i to korištenjem sredstava strukturnih fondova i drugih izvora financiranja;

28.  ističe važnost pokretanja akcija za potporu obrazovanju, posebno kako bi se u centrima za prihvat i registraciju te čvorištima prihvata u EU-u na raspolaganje stavile odgovarajuće ustanove, zatim važnost podržavanja napora humanitarnih organizacija i nevladinih organizacija koje su već počele s organizacijom obrazovnih i drugih aktivnosti u kampovima, te pružanja poticaja i potpore razvoju struktura za formalno obrazovanje u izbjegličkim kampovima, uključujući i one koji su smješteni u trećim zemljama;

29.  ističe da je volontiranje važno za integraciju izbjeglica; smatra da je potrebno poduzeti potrebne mjere za odgovarajuće osposobljavanje volontera uključenih u integraciju i obrazovanje izbjeglica;

30.  pozdravlja nove pozive na podnošenje prijedloga posvećenih kulturnim, obrazovnim i sportskim programima i projektima te programima i projektima za mobilnost mladih koji stavljaju naglasak na međukulturni dijalog, kulturnu i socijalnu uključenost te integraciju u okviru programa Kreativna Europa i Erasmus+; ističe da je potrebno ukloniti prepreke i postojeća ograničenja kada je riječ o projektima za integraciju izbjeglica, kao i to da je potrebno svima olakšati pristup tim programima;

31.  ističe važnu ulogu sporta kao instrumenta za njegovanje socijalnog i međukulturnog dijaloga te poziva europske institucije i države članice da provedu programe čiji je cilj socijalna integracija izbjeglica preko sporta;

32.  podržava postojeće inicijative sportskih organizacija i potiče razmjenu najboljih praksi između različitih tijela uključenih u sportske aktivnosti čiji je cilj socijalna integracija izbjeglica;

33.  uviđa da žene izbjeglice imaju ograničen pristup informacijama, savjetovanju, vodstvu i osposobljavanju; ističe važnost odgovarajućeg osposobljavanja i prilagođavanja usluga i integracijskih mjera specifičnim potrebama u cilju poboljšanja vještina i obrazovanja žena izbjeglica; stoga poziva na to da se žene koje su izbjeglice i tražiteljice azila uključe u programe osposobljavanja kako bi izašle iz izolacije, kako bi se osnažio njihov položaj i povećala njihova neovisnost te kako bi se poticalo razumijevanje lokalnih običaja i svakodnevice te na taj način povratio osjećaj jednakosti, pripadanja i samopouzdanja;

34.  traži od država članica da promiču inicijative za jačanje suradnje, političke dosljednosti i dijaloga između javnih vlasti, relevantnih nevladinih organizacija, socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i izbjegličkih zajednica kako bi se povećalo međusobno poznavanje i razumijevanje, kao i to da ocijene daljnje mogućnosti da se zajamči jednak pristup visokokvalitetnom obrazovanju i na taj način migrante i izbjeglice integrira u okruženje koje pogoduje učenju;

35.  poziva EU i države članice da svoje aktivnosti koordiniraju na učinkovit način kako bi osigurale odgovarajuće prihvatne strukture koje pružaju uvjete za normalan život i da spriječe stvaranje odvojenih zajednica ili geta zbog kojih se smanjuje mogućnost integracije u društvo države članice domaćina;

36.  traži od država članica da podrže inicijative za jačanje suradnje među regionalnim vlastima, agencijama za zapošljavanje i poduzećima u cilju uspješnije integracije izbjeglica na tržište rada;

37.  ističe da učitelji imaju ključnu ulogu u integraciji djece i mladih koji su izbjeglice i migranti u obrazovni sustav te naglašava potrebu za specijaliziranim nastavnim osobljem i naprednim osposobljavanjem učitelja kako bi mogli izvršavati tu funkciju; u tom kontekstu poziva EU i države članice da razmotre mogućnost uspostave sustava suradnje za učitelje kako bi mogli dijeliti svoja iskustva, razmjenjivati najbolje prakse i međusobno se bodriti;

38.  poziva države članice da pomognu učiteljima i profesorima koji su migranti da pronađu učiteljsko mjesto kako bi, s jedne strane, poboljšali vlastiti položaj i kako bi, s druge strane, školski sustav imao koristi od njihovih jezičnih vještina, vještina poučavanja i iskustva;

39.  podržava ideju uspostave linija za pomoć učiteljima preko kojih bi se pravovremeno pomagalo u rješavanju raznih problema proizašlih iz različitosti i u promicanju međukulturnog dijaloga te pružanju smjernica kada su učitelji suočeni sa sukobima ili sa studentima kojima prijeti rizik od radikalizacije;

40.  poziva države članice da povećaju mogućnosti dobivanja političkog obrazovanja te da pruže dodatne mogućnosti obrazovanja i nastavne materijale na osnovi kojih bi se razjasnilo zašto ljudi bježe i borilo protiv ekstremizma;

41.  ističe važnost škola u omogućavanju savjetovanja te jezičnog i kulturnog posredovanja, uključujući i u pogledu demokratskih vrijednosti, i to putem građanskog odgoja i programa aktivnoga građanstva, te njihovu ključnu ulogu u ubrzavanju i osiguravanju socijalne i kulturne uključenosti i integracije, i to ne samo učenika nego i njihovih cijelih obitelji;

42.  pozdravlja odluku Vijeća da u okviru plana rada za kulturu za razdoblje između 2015. i 2018. posebne mjere posvete ulozi koju u integraciji migranata imaju kultura, umjetnost i međukulturni dijalog te da ocijene postojeće dobre prakse u državama članicama;

43.  ističe da bi se uloga umjetnosti kao integracijskog alata trebala više promicati te da bi se trebalo olakšati i povećati sudjelovanje izbjeglica u umjetničkim aktivnostima;

44.  pozdravlja činjenicu da je Komisija osnovala novu stručnu radnu skupinu za međukulturni dijalog i integraciju migranata i izbjeglica pomoću umjetnosti i dijaloga(2), a koja bi do kraja 2017. trebala objaviti priručnik u kojemu će biti opisane dobre prakse;

45.  ističe važnost promicanja i dodatnog razvijanja nastavnih pomagala, videozapisa i vježbi te obrazovnih platformi za izbjeglice kako bi se olakšali i nadopunili njihovo obrazovanje i osposobljavanje;

46.  svjestan je činjenice da je u cilju razvoja strukturiranih dugoročnih mjera i strategija potrebno iskoristiti neiskorištena sredstva kao i sredstva iz drugih izvora, poput Europskog migracijskog programa i Socijalnog fonda; stoga poziva Vijeće i Komisiju da uzmu u obzir činjenicu da bi se u reviziji Višegodišnjeg financijskog okvira trebalo predvidjeti preraspodjelu postojećih sredstava i državama članicama namijeniti izdašnu pomoć kada je riječ o prihvatu i integraciji kako bi se osigurala kontinuirana i usklađena politika za integraciju izbjeglica;

47.  traži do država članica da provedu preporuke po pojedinim državama koje su izdane u okviru europskog semestra.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

26.4.2016.

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Therese Comodini Cachia, Mary Honeyball, Ilhan Kyuchyuk, Martina Michels

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0418.

(2)

http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14444-2015-INIT/en/pdf


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

30.5.2016.

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

36

8

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Brando Benifei, Mara Bizzotto, David Casa, Ole Christensen, Arne Gericke, Czesław Hoc, Danuta Jazłowiecka, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Rosa D’Amato, Rosa Estaràs Ferragut, Tania González Peñas, Richard Howitt, Dieter-Lebrecht Koch, Edouard Martin, Tamás Meszerics, Evelyn Regner, Joachim Schuster, Michaela Šojdrová, Helga Stevens, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Xabier Benito Ziluaga, Jens Geier, Sylvie Goddyn, Andrej Plenković, Jasenko Selimović


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

36

+

ALDE

Jasenko Selimović

EFDD

Daniela Aiuto, Rosa D'Amato

GUE/NGL

Xabier Benito Ziluaga, Tania González Peñas, Rina Ronja Kari, Kostadinka Kuneva, João Pimenta Lopes

Zeleni/EFA

Jean Lambert, Tamás Meszerics, Terry Reintke

EPP

David Casa, Rosa Estaras Ferragut, Danuta Jazłowiecka, Dieter-Lebrecht Koch, Thomas Mann, Andrej Plenkovic, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Michaela Šojdrová

S&D

Guillaume Balas, Brando Benifei, Ole Christensen, Jens Geier, Richard Howitt, Jan Keller, Javi López, Edouard Martin, Georgi Pirinski, Evelyn Regner, Maria João Rodrigues, Joachim Schuster, Marita Ulvskog, Flavio Zanonato

8

ECR

Arne Gericke, Czesław Hoc, Anthea McIntyre, Helga Stevens, Ulrike Trebesius

ENF

Mara Bizzotto, Sylvie Goddyn, Dominique Martin,

1

0

EPP

Adam Kosa

Značenje simbola:

+  :  glasovale su u prilog

–  :  protiv

0  :  suzdržan

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti