Postupak : 2013/0321(NLE)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0216/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0216/2016

Rasprave :

Glasovanja :

PV 14/09/2016 - 9.1
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0339

PREPORUKA     ***
PDF 460kWORD 105k
23.6.2016
PE 582.160v03-00 A8-0216/2016

o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Protokola uz Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba u vezi sa sudjelovanjem Republike Hrvatske kao ugovorne stranke nakon njezinog pristupanja Europskoj uniji

(14381/2013 – C8-0120/2016 – 2013/0321(NLE))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Izvjestiteljica: Danuta Jazłowiecka

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 KRATKO OBRAZLOŽENJE
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Protokola uz Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba u vezi sa sudjelovanjem Republike Hrvatske kao ugovorne stranke nakon njezinog pristupanja Europskoj uniji

(14381/2013 – C8-0120/2016 – 2013/0321(NLE))

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (14381/2013),

–  uzimajući u obzir Protokol uz Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Švicarske Konfederacije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba u vezi sa sudjelovanjem Republike Hrvatske kao ugovorne stranke nakon njezinog pristupanja Europskoj uniji (14382/2013),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti podnesen u skladu s člankom 217., člankom 218. stavkom 6. točkom (a) te člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0120/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0216/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Švicarske Konfederacije.


KRATKO OBRAZLOŽENJE

I. Bilateralni sporazumi – osnovne informacije

EU i njegovih 28 država članica najvažniji su partner Švicarske s obzirom na blizinu kako u geografskom tako i u kulturnom smislu, a osobito s obzirom na njihovu političku i gospodarsku važnost. EU je također, s obzirom na brojne sporazume, povezaniji sa Švicarskom nego s ijednom drugom državom izvan Europskog gospodarskog prostora. Dok je Švicarska četvrti najveći trgovinski partner EU-a, odmah nakon Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Rusije, EU je najveći trgovinski partner Švicarske. Više od milijun građana EU-a živi u Švicarskoj, a radi posla svaki dan granicu prelazi 230 000 ljudi. U EU-u živi približno 430 000 švicarskih državljana. Pristupanjem Rumunjske, Bugarske i Hrvatske EU-u unutarnje tržište se proširilo i obuhvaća gotovo 505 milijuna ljudi zbog čega za Švicarsku kao našeg partnera postaje još značajnije.

Budući da je 1992. Švicarska odbila pristupiti Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru, a s obzirom na to da su obje strane svjesne ključne važnosti suradnje, sklopljen je niz bilateralnih sporazuma (tzv. Bilateralni sporazumi I). Ti su sporazumi stupili na snagu 1. lipnja 2002., a obuhvaćali su slobodno kretanje osoba, kopneni i zračni promet, poljoprivredu, istraživanje, kao i tehničke prepreke trgovini i javnu nabavu.

Pregovori o drugom paketu sporazuma (Bilateralni sporazumi II) započeli su u lipnju 2002., a završeni su potpisivanjem 2004. Taj paket sadržava devet različitih sporazuma koji se odnose na oporezivanje štednje, sudjelovanje u borbi protiv prijevare, pridruživanje Švicarske schengenskoj pravnoj stečevini, sudjelovanje Švicarske u uredbama „Dublin” i „Eurodac”, trgovinu prerađenim poljoprivrednim proizvodima, sudjelovanje Švicarske u Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (EIONET), suradnju u području statistike, sudjelovanje Švicarske u programima osposobljavanja Media plus i Media te sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja za umirovljenike institucija EU-a.

Švicarska je u okviru svoje europske politike oduvijek stremila jačanju odnosa s EU-om, što pokazuje činjenica da je od 2000. sklopljeno gotovo 20 glavnih sporazuma i više od 120 bilateralnih sporazuma koje su švicarski građani potvrdili na sedam referenduma.

II. Slobodno kretanje osoba

Sporazumom o slobodnom kretanju osoba, potpisanim u sklopu Bilateralnog sporazuma I, obje su strane ukinule većinu ograničenja, čime je njihovim građanima priznato pravo ulaska, boravka i rada na državnom području druge države potpisnice. Međutim, kako bi se spomenuta prava mogla u potpunosti koristiti, potrebno je imati ugovor o radu ili pružanju usluga ili dostatna financijska sredstva i osiguranje. Cilj tog Sporazuma bio je da se između Unije i Švicarske uspostave pravila jednakovrijedna onima iz pravne stečevine Zajednice kojima se omogućava ulazak, boravak, rad, samozapošljavanje, studij, priznavanje prava na socijalnu zaštitu i pružanje jednakih uvjeta života, zapošljavanja i rada kakve imaju građani obiju strana. Pored toga, cilj je Sporazuma bio i olakšati pružanje usluga na državnom području ugovornih stranaka.

Na taj su se Sporazum primjenjivale određene prijelazne odredbe kojima se EU-u i Švicarskoj omogućavalo postupno korištenje prednosti slobodnog kretanja.

Bilateralni sporazum I sadržava i temeljnu „giljotinsku klauzulu” u skladu s kojom, u slučaju prestanka važenja bilo kojeg od sedam sporazuma, automatski prestaju važiti svi sporazumi te klauzulu o mirovanju u skladu s kojom se ugovorne stranke obvezuju da neće donositi nikakve dodatne ograničavajuće mjere u odnosu na državljane druge stranke kad je riječ o područjima obuhvaćenima tim sporazumom.

III. Protokoli uz Sporazum o slobodnom kretanju osoba

Sporazum o slobodnom kretanju osoba, potpisan 2000. u sklopu Bilateralnog sporazuma I, koji je na snazi od 1. lipnja 2002., potpisali su Švicarska i EU-15. Sporazum o slobodnom kretanju osoba jedini je sporazum koji nakon proširenja EU-a 1. svibnja 2004. nije automatski proširen na nove države članice. Slijedom toga, Sporazum je izmijenjen protokolom i proširen na Češku, Estoniju, Cipar, Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Sloveniju i Slovačku. Prvi protokol uz Sporazum stupio je na snagu 1. travnja 2006. Svaki je protokol sklopljen po modelu sporazuma s državama EU-15 te su u njemu određene kvote, dogovori u vezi s pristupom tržištu rada, ograničenja i zaštitne klauzule.

Nakon pristupanja Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji 1. siječnja 2007. Sporazum je ponovno izmijenjen te je stupio na snagu 2009. kao Protokol II.

Nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 2013. započeo je rad na Protokolu III. Međutim, najprije je blokiran zbog referenduma protiv masovnog useljavanja održanog 9. veljače 2014. Slijedom toga EU je prekinuo pregovore o nekoliko sporazuma sa Švicarskom, uključujući okvirni program za istraživanje i inovacije „Obzor 2020.” te program studentske razmjene „Erasmus+”. Međutim, Švicarska i EU potpisali su 4. ožujka 2016. Protokol III. kojim se Sporazum o slobodnom kretanju osoba proširuje na Hrvatsku.

Kao i za prethodne protokole i za taj je protokol potrebna suglasnost Europskog parlamenta.

IV. Protokol III.

Predviđeno je da za razdoblje od sedam godina od stupanja na snagu tog protokola Švicarska hrvatskim državljanima može ograničiti pristup tržištu rada (kvote, davanje prednosti lokalnim radnicima, kontrola radnih uvjeta i plaća). Tijekom posljednje dvije godine tog prijelaznog razdoblja ograničenja mora prihvatiti Zajednički odbor Švicarske i EU-a.

Kad je riječ o ograničenjima s obzirom na tržište rada, Švicarska može zadržati količinska ograničenja u pogledu pristupa radnika zaposlenih u Švicarskoj i samozaposlenih osoba koje imaju hrvatsko državljanstvo za sljedeće dvije kategorije boravka: (a) boravak u trajanju duljem od četiri mjeseca, a kraćem od jedne godine; (b) boravak u trajanju od jedne godine ili više.

Količinska ograničenja određuju se za svaku od sedam godina primjene Protokola. Kvote su za svaku godinu progresivne tako da Švicarska može postupno, godinu po godinu, otvarati svoje tržište rada hrvatskim radnicima.

Propisane su dodatne odredbe koje Švicarskoj i Hrvatskoj omogućuju zadržavanje nadzora nad davanjem prednosti radnicima uključenim u redovito tržište rada te nad plaćama i radnim uvjetima koji se primjenjuju na državljane druge ugovorne stranke.

Hrvatska bi trebala imati pravo uvesti jednaka količinska ograničenja za švicarske državljane za isto razdoblje. Važnom završnom zaštitnom klauzulom određeno je da Švicarska nakon isteka sedmogodišnjeg razdoblja ima mogućnost jednostranog aktiviranja zaštitne klauzule u odnosu na hrvatske državljane za dodatne tri godine s ciljem ograničavanja broja boravišnih dozvola na temelju kojih mogu raditi. U tu su svrhu propisane posebne odredbe.

Slijedom navedenog ukupno prijelazno razdoblje sa zaštitnom klauzulom, ako se ona uvede, je 10 godina od datuma stupanja na snagu Protokola.

V. Referendum od 9. veljače 2014. protiv masovnog useljavanja

Švicarska je na referendumu 9. veljače 2014. s 50,3 % glasova i većinom kantona usvojila inicijativu protiv masovnog useljavanja koju je pokrenula Švicarska narodna stranka. Glavni element inicijative bilo je uvrštavanje novog članka 121.a u švicarski savezni Ustav. Ključni elementi tog članka su da Švicarska autonomno uređuje pitanje useljavanja, da se u skladu s općim gospodarskim interesima Švicarske mogu uvesti ograničenja koja vrijede za boravišne dozvole i kvote, kao i da trgovačka društva pri zapošljavanju moraju dati prednost švicarskim državljanima. Osim toga, za Sporazum između EU-a i Švicarske vrlo je značajno da, u skladu s inicijativom protiv masovnog useljavanja, ni jedan međunarodni ugovor ili sporazum ne smije biti protivan novouvedenom članku.

U praksi je svrha članka 121.a Ustava ograničiti useljavanje u Švicarsku i ponovno uvesti kvote za strane državljane, a njime se također poziva na ponovno pregovaranje o Sporazumu s EU-om o slobodnom kretanju osoba. Ako se uvrštavanje tog članka usvoji, Savezno vijeće ima na raspolaganju tri godine, do veljače 2017., za donošenje mjera za postizanje tih ciljeva. Međutim, treba istaknuti da članak 121.a nije u skladu sa Sporazumom o slobodnom kretanju osoba.

U srpnju 2014. Europskoj službi za vanjsko djelovanje, nadležnoj za provedbu Sporazuma o slobodnom kretanju osoba sklopljenog između EU-a i Švicarske, upućen je dopis kojim se traži revizija Sporazuma o slobodnom kretanju osoba. Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton odgovorila je odmah nakon savjetovanja s državama članicama te istaknula da bi preispitivanje načela nediskriminacije, uključujući jednako postupanje, s ciljem uvođenja količinskih ograničenja i kvota, u kombinaciji s davanjem prednosti švicarskim državljanima bilo u potpunoj suprotnosti sa Sporazumom te da EU stoga ne pristaje ni na kakvu reviziju u tom pogledu.

Imajući u vidu „giljotinsku klauzulu” i potrebu za poštovanjem uvjeta Sporazuma, u tijeku su savjetovanja s predstavnicima Švicarske kako bi se pronašlo rješenje prihvatljivo za obje strane, po mogućnosti na temelju tumačenja članka14. stavka 2. Sporazuma kojim je predviđeno da u slučaju „ozbiljnih gospodarskih i socijalnih poteškoća” Zajednički odbor može istražiti odgovarajuće mjere za popravljanje stanja.

U predstojećim mjesecima morat će se riješiti situacija koja je nastala kao posljedica tog referenduma. S obzirom na činjenicu da švicarska autonomna odluka može dovesti do raskida Bilateralnog sporazuma I, Švicarska konfederacija je ta koja treba predložiti prihvatljivo rješenje.

VI. Stajalište izvjestiteljice

Švicarska ima jednake koristi od unutarnjeg tržišta i njegova proširenja kao i države članice EU-a, što je u više navrata naglasila švicarska strana(1) te je istaknuto u švicarskoj analizi posljedica raskida Bilateralnih sporazuma I(2). Nedvojbeno je da će i Hrvatska i Švicarska imati koristi od potpisivanja sadašnjeg Protokola III., s političkog, gospodarskog i kulturološkog aspekta, s obzirom na šire unutarnje tržište čiji je ključni element slobodno kretanje.

S obzirom na iznesene razloge izvjestiteljica podržava Protokol uz Sporazum i preporučuje davanje suglasnosti za njega.

(1)

Švicarsko udruženje poduzetnika Economiesuisse bilateralne sporazume smatra „neophodnima i neizbježnima”, osobito s obzirom na pristup tržištima novih država članica.

(2)

https://www.seco.admin.ch/seco/fr/home/Aussenwirtschaftspolitik_Wirtschaftliche_Zusammenarbeit/Wirtschaftsbeziehungen/Wirtschaftsbeziehungen_mit_der_EU/wirtschaftliche-bedeutung-der-bilateralen-i/volkswirtschaftliche-auswirkungen-eines-wegfalls-der-bilateralen.html


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

21.6.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

44

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Marian Harkin, Czesław Hoc, Danuta Jazłowiecka, Jan Keller, Ádám Kósa, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Javi López, Morten Løkkegaard, Thomas Mann, Dominique Martin, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Marek Plura, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Anne Sander, Sven Schulze, Romana Tomc, Yana Toom, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Georges Bach, Lynn Boylan, Sergio Gutiérrez Prieto, Dieter-Lebrecht Koch, Joachim Schuster, Csaba Sógor, Neoklis Sylikiotis, Flavio Zanonato, Gabriele Zimmer

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Paul Tang


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

44

+

ALDE

ECR

EFDD

GUE/NGL

Green/EFA

PPE

 

S&D

Enrique Calvet Chambon, Martina Dlabajová, Marian Harkin, Morten Løkkegaard, Yana Toom, Renate Weber

Arne Gericke, Czesław Hoc

Laura Agea, Daniela Aiuto, Tiziana Beghin

Lynn Boylan, Neoklis Sylikiotis, Gabriele Zimmer

Terry Reintke, Tatjana Zdanoka

Georges Bach, David Casa, Danuta Jazłowiecka, Dieter-Lebrecht Koch, Ádám Kósa, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Thomas Mann, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Anne Sander, Sven Schulze, Csaba Sógor, Romana Tomc

Guillaume Balas, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Ole Christensen, Elena Gentile, Sergio Gutiérrez Prieto, Jan Keller, Javi López, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Joachim Schuster, Paul Tang, Marita Ulvskog, Flavio Zanonato

2

-

ENF

NI

Dominique Martin

Lampros Fountoulis

0

0

 

 

Značenje simbola:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržan

Pravna napomena