Postupak : 2015/2038(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0217/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0217/2016

Rasprave :

PV 04/07/2016 - 17
CRE 04/07/2016 - 17

Glasovanja :

PV 05/07/2016 - 4.4
CRE 05/07/2016 - 4.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0298

IZVJEŠĆE     
PDF 651kWORD 269k
27.6.2016
PE 575.363v03-00 A8-0217/2016

o provedbi preporuka Parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti

(2015/2038(INI))

Odbor za međunarodnu trgovinu

Izvjestiteljica: Eleonora Forenza

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove
 MIŠLJENJE Odbora za razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi preporuka Parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti

(2015/2038(INI))

Europski parlament,

uzimajući u obzir članke 2., 3., 6. i 21. Ugovora o Europskoj uniji,

uzimajući u obzir članke 11., 153., 191., 207. i 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir članke 12., 21., 28., 29., 31. i 32. Povelje o temeljnim pravima Europske unije,

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Trgovina za sve: Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497)(1),

uzimajući u obzir zaključke 10. ministarske konferencije WTO-a (MC10)(2),

uzimajući u obzir Pariški sporazum (30. studenoga – 11. prosinca 2015.)(3),

uzimajući u obzir godišnje izvješće EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. godinu(4),

uzimajući u obzir Plan djelovanja EU-a u području ljudskih prava i demokracije za razdoblje 2015. – 2019. naslovljen „Ljudska prava kao trajni prioritet programa EU-a”,

uzimajući u obzir Smjernice o analizi utjecaja na ljudska prava u procjenama učinka za inicijative u području trgovine(5),

uzimajući u obzir studiju „Odredbe o ljudskim pravima i demokraciji u međunarodnim sporazumima” („Human rights and democracy clauses in international agreements”) koju je 2015. objavio resorni odjel Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir rezoluciju koju je donijela Opća skupština UN-a 25. rujna 2015. naslovljenu „Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj do 2030.”(6),

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu(7),

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica(8),

uzimajući u obzir Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća(9),

uzimajući u obzir Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja(10),

uzimajući u obzir Radni dokument službi Komisije o primjeni vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima – Trenutačno stanje(11),

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije iz 2011. naslovljenu „Obnovljena strategija EU-a 2011. – 2014. za društveno odgovorno poslovanje” (COM(2011)0681),

uzimajući u obzir Okvir Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) u pogledu investicijske politike za održivi razvoj (2015.)(12),

uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Trgovinska politika EU-a: od rodno neosjetljive do rodno osjetljive politike?” resornog odjela Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir četvrto neovisno stručno izvješće naslovljeno „Promicanje demokratskog i pravednog međunarodnog poretka” – dopis glavnog tajnika UN-a Općoj skupštini od 5. kolovoza 2015. (A/70/285),

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. studenog 2010. o korporativnoj društvenoj odgovornosti u međunarodnim sporazumima(13),

uzimajući u obzir rezoluciju UN-a br. 64/292 u kojoj je Opća skupština Ujedinjenih naroda izričito potvrdila da je pravo na sigurnu i čistu vodu za piće i odvodnju ljudsko pravo od ključne važnosti za potpuno uživanje svih ljudskih prava,

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. rujna 2015. o praćenju europske građanske inicijative Right2Water (Pravo na vodu)(14),

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. listopada 2010. o ljudskim pravima i socijalnim i ekološkim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima(15),

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. studenog 2010. o međunarodnoj trgovinskoj politici u kontekstu nezaobilaznih mjera povezanih s klimatskim promjenama(16),

uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Rodno osviještena politika u odborima i izaslanstvima Europskog parlamenta” („Gender Mainstreaming in Committees and Delegations of the European Parliament”) koju je 2014. objavio Resorni odjel C Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća za ljudska prava br. 26/9 u kojoj je donesena odluka o „stvaranju međuvladine radne skupine otvorenog tipa za transnacionalna društva i druga poduzeća čiji će zadatak biti izrada pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za reguliranje aktivnosti transnacionalnih društava i drugih poduzeća u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima”(17),

uzimajući u obzir izmijenjeni opći sustav povlastica EU-a utvrđen Uredbom (EU) br. 978/2012,

uzimajući u obzir Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću naslovljeno Izvješće o općem sustavu povlastica kojim je obuhvaćeno razdoblje 2014. – 2015 (COM(2016)0029),

uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, izmijenjene Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, Tripartitnu deklaraciju MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, okvir Međunarodnog vijeća za integrirano izvješćivanje, deset načela Globalnog sporazuma Ujedinjenih naroda i orijentacijske norme za društvenu odgovornost ISO 26000,

uzimajući u obzir nacrt francuskoga zakona o dužnoj pažnji kojim se promiču Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i izjavu predsjednika Junckera danu na sastanku na vrhu skupine G7 2015. godine,

uzimajući u obzir projekt „Ostvarenje dugoročne vrijednosti za poduzeća i investitore” pokrenut u okviru Načela odgovornog ulaganja UN-a i Globalnog sporazuma UN-a,

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0217/2016),

A.  budući da je Parlament Komisiji 2010. uputio preporuke u pogledu društvenih i ekoloških standarda te odgovornog poslovanja; budući da je dio tih preporuka proveden, a dio nije;

B.  budući da Parlament djeluje kao suzakonodavac u pogledu mjera kojima se utvrđuje okvir za provedbu zajedničke trgovinske politike Unije; budući da je za ratifikaciju svih trgovinskih sporazuma Unije potrebna suglasnost Parlamenta; budući da je provedba preporuka Parlamenta stoga nužna kako bi se zajamčio uspjeh bilo koje inicijative koju u području zajedničke trgovinske politike poduzima Komisija;

C.  budući da trgovina ima snažnu ulogu u promicanju poslovnih prilika, da se njome ostvaruje blagostanje i povećava zaposlenost te potiče gospodarski razvoj, društveni napredak, životni standard, kvaliteta života i, dugoročno, podižu standardi u području ljudskih prava;

D.  budući da EU ističe svoju snažnu predanost promicanju održivog razvoja, što je ponovno potvrđeno u strategiji „Trgovina za sve”, te ljudskih prava i dobrog upravljanja pružanjem poticaja kao što su OSP+ i povlašteni pristup tržištu za zemlje koje su preuzele obvezu provesti temeljne međunarodne konvencije u tim područjima;

E.  budući da EU svojom trgovinskom politikom ima mogućnost pozitivno doprinijeti većem poštovanju ljudskih prava i održivom razvoju na globalnoj razini; budući da Komisija mora djelovati imajući na umu taj cilj; budući da sporazumi o trgovini i ulaganjima imaju određeni učinak na ljudska prava i održivi razvoj pa bi ih stoga trebalo sastavljati tako da se njima podupire društveni i ekološki napredak, jamčeći da se europski standardi ne snižavaju i da se poštuju ljudska prava i socijalni i ekološki standardi;

F.  budući da trgovina i strana ulaganja kojima se bave međunarodna poduzeća doprinose većem zauzimanju za poštovanje ljudskih, socijalnih i radničkih prava u zemljama u kojima ta poduzeća posluju;

G.  budući da se doprinos Parlamenta može mjeriti u smislu djelotvorne provedbe njegovih preporuka; budući da treba redovito pratiti provedbu sporazuma kako bi se zajamčilo da se poštuju ciljevi trgovinskih sporazuma i obveze preuzete u skladu s njima, posebice u pitanjima zaštite ljudskih prava;

H.  budući da su, prema članku 208. UFEU-a, EU i države članice i pravno obvezne uskladiti svoje politike s razvojnim ciljevima;

I.  budući da se u prijedlogu Komisije o novoj trgovinskoj i investicijskoj strategiji „Trgovina za sve” potvrđuje povezanost trgovine, ljudskih prava te socijalnih i ekoloških standarda i ustraje u tome da je potrebno da ta prava i standardi postanu integralni dio gospodarskih i trgovinskih odnosa Unije;

J.  budući da zbog postojećih obrazaca proizvodnje globalna transnacionalna maloprodajna poduzeća imaju veliku odgovornost u pogledu poboljšanja uvjeta rada i plaća u zemljama proizvodnje;

K.  budući da su prava žena sastavni dio ljudskih prava; budući da se pitanje ravnopravnosti muškaraca i žena ubraja u okvir poglavlja o održivom razvoju u trgovinskim sporazumima; budući da konkretan učinak sporazuma o trgovini i ulaganjima zbog strukturnih rodnih nejednakosti različito utječe na žene i muškarce te budući da održivi i uključivi sporazumi o razvoju, rastu i trgovini moraju obuhvaćati ljudska prava, između ostalog i iz rodne perspektive;

L.  budući da je u Programu održivog razvoja do 2030. prepoznat ključan učinak trgovinskih politika za provedbu ciljeva programa u nekoliko područja politika kao što su pravila o podrijetlu, uredbe o hrani, tržišta roba i rodna ravnopravnost;

M.  budući da se potencijal sustava OSP i OSP+ za jamčenje ratifikacije i provedbe konvencija o ljudskim i radnim pravima u zemljama u razvoju može poboljšati davanjem ekonomskih poticaja za djelotvorno usvajanje i stalno praćenje implementacije temeljnih konvencija o ljudskim i radnim pravima;

N.  budući da je EU, nakon katastrofe na trgu Rana, u suradnji s vladom Bangladeša i Međunarodnom organizacijom rada, pokrenuo Pakt za unapređenje radnih prava i sigurnosti tvornica u Bangladešu kojim se nastoje poboljšati radni, zdravstveni i sigurnosni uvjeti za radnike; budući da su ta nastojanja dovela do podizanja razine osviještenosti javnosti te do inovativnih rješenja u pogledu pitanja povezanih s trgovinom i održivim razvojem, poput Dogovora o zaštiti od požara i sigurnosti zgrada u Bangladešu;

O.  budući da još ne postoji regulatorni okvir za poštovanje obveza o ljudskim pravima u korporacijama u odnosu na socijalne i ekološke standarde; budući da privatni sektor, uz bok javnom sektoru, mora doprinijeti održivom razvoju; budući da poduzeća moraju djelovati na socijalno i ekološki odgovoran način; budući da nova generacija sporazuma Unije o trgovini i ulaganju sadrži poglavlja o održivom razvoju u kojima se od strana u sporazumu zahtijeva da se angažiraju u pitanjima zaštite ljudskih prava te socijalnih i ekoloških standarda, društveno odgovornog poslovanja te da ih poštuju; budući da su se u uzastopnim trgovinskim sporazumima EU-a u tim poglavljima pokazale razlike u razini ambicioznosti; budući da se Komisija potiče na zauzimanje za najvišu razinu ambicioznosti;

P.  budući da su prema strategiji Komisije iz 2015. naslovljenoj „Trgovina za sve” trgovina i održivi razvoj prioriteti EU-a; budući da, kako bi se tom strategijom dao istinski poticaj ostvarivanju plana za trgovinu i održivi razvoj, Komisija mora svoje hvalevrijedne ambicije pretočiti u odlučno i konkretno djelovanje;

Q.  budući da projekt pod nazivom Ostvarenje dugoročne vrijednosti za poduzeća i investitore koji se provodi u okviru Načela odgovornog ulaganja UN-a i Globalnog sporazuma UN-a pokazuje da je gospodarski oporavak u Europi i svijetu kompatibilan s načelima socijalne pravednosti, ekološke održivosti i poštovanja ljudskih prava te da se oni uzajamno jačaju;

R.  budući da se u članku 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) navodi da se zajednička trgovinska politika EU-a vodi u kontekstu načela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije;

S.  budući da se člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) potvrđuje da je vanjsko djelovanje EU-a nadahnuto načelima demokracije, vladavine prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanja ljudskog dostojanstva, jednakosti i solidarnosti te pridržavanjem Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava;

T.  budući da je povezanost trgovine i ljudskih prava s jedne strane te socijalnih i ekoloških standarda s druge strane sastavni dio gospodarskih i trgovinskih odnosa EU-a; budući da bi politika EU-a u području ljudskih prava i demokracije u trećim zemljama trebala i dalje biti sastavnim dijelom drugih politika EU-a s vanjskom dimenzijom, pa i trgovinske politike; budući da bi se EU trgovinskom politikom trebao služiti za promicanje uspostave visokih globalnih standarda u područjima ljudskih i socijalnih prava te zaštite potrošača i okoliša;

U.  budući da se trgovinskom politikom i ambicioznim trgovinskim sporazumima promiče i jača globalan trgovinski sustav koji se temelji na pravilima; budući da bi prije zaključivanja trgovinskih pregovora trebalo na transparentan i temeljit način voditi računa i o pitanjima ljudskih prava; budući da se Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, ali i drugim relevantnim instrumentima poput promicanja društveno odgovornog poslovanja, nastoji poticati uvršćivanje odredbi o ljudskim pravima u trgovinsku politiku;

V.  budući da je 26. lipnja 2014. Vijeće UN-a za ljudska prava usvojilo rezoluciju o osnivanju međuvladine radne skupine zadužene za pokretanje postupka uspostavljanja međunarodnoga pravno obvezujućeg instrumenta za reguliranje aktivnosti transnacionalnih korporacija i drugih poduzeća u okviru međunarodnog prava;

W.  budući da se trgovina i ljudska prava mogu međusobno podupirati i da poslovna zajednica, koja je dužna poštovati ljudska prava, također može imati važnu ulogu pružajući pozitivne poticaje u pogledu promicanja ljudskih prava, demokracije, standarda zaštite okoliša i odgovornog poslovanja; budući da EU ima vodeću ulogu u pregovorima o nizu inicijativa za globalnu odgovornost i njihovoj provedbi te da su te inicijative tijesno povezane s promicanjem i poštovanjem međunarodnih standarda u pogledu socijalne pravde, ekološke održivosti i poštovanja ljudskih prava; budući da je općepriznat dugoročan pozitivan utjecaj na ljudska prava europskih poduzeća koja posluju u svijetu i koja svojom nediskriminatornom korporativnom kulturom služe kao primjer; budući da se jačanjem trgovinskih odnosa utemeljenih na zaštiti i jamčenju ljudskih prava promiču međusobno razumijevanje i zajedničke vrijednosti poput vladavine prava, dobrog upravljanja i poštovanja ljudskih prava;

Opća načela

1.  poziva Komisiju i države članice da u sve svoje politike, uključujući trgovinsku politiku, uvrste pristup usmjeren na promicanje rodne ravnoteže te da, između ostaloga, zajamče učinkovitu sukladnost s Konvencijom o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW); poziva Komisiju da u svojoj procjeni učinka trgovinske strategije EU-a uzme u obzir aspekte koji se odnose na rodnu ravnopravnost, u pogledu prava žena, te da sustavno ocjenjuje postojeće sporazume o trgovini i ulaganju kako bi se utvrdile njihove posljedice na rodnu ravnopravnost;

2.  poziva Komisiju da zajamči bolju usklađenost u pogledu razvoja i djelotvornu procjenu politike i koordinaciju razvojne pomoći i trgovinske politike te da nastoji osigurati da sve zainteresirane strane poštuju međunarodne standarde u smislu ljudskih prava, dostojanstva rada, rodne ravnopravnosti i ekološke održivosti;

3.  poziva Komisiju da preuzme aktivnu ulogu u ostvarivanju 17 ciljeva održivog razvoja sadržanih u Programu za održivi razvoj za 2030. koji je donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda na svojoj 70. sjednici;

4.  poziva EU i države članice da promiču obvezujuće mjere kojima će se zajamčiti da poduzeća plaćaju poreze tamo gdje se odvijaju gospodarske djelatnosti i stvara vrijednost, da potiču obavezno izvješćivanje po zemljama koje provodi privatni sektor, u skladu s preporukama OECD-a te da promiču dobro upravljanje u poreznim pitanjima i učinkovito ubiranje poreza; nadalje poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da to pitanje postane prioritet u političkom dijalogu (na političkoj razini o razvoju i trgovini), ali i da podupru ulogu civilnog društva u jamčenju javnog nadzora nad poreznim upravljanjem i praćenju slučajeva poreznih prijevara; smatra da bi politika oporezivanja poduzeća trebala biti sastavni dio društveno odgovornog poslovanja te da stoga takvo društveno odgovorno ponašanje ne ostavlja mogućnost za strategije koje su usmjerene na izbjegavanje poreza ili na korištenje poreznih oaza;

5.  uviđa da je univerzalni pristup općim dobrima kao što su voda, zdravstvena skrb i obrazovanje važan element kojim države članice dokazuju svoju sposobnost jamčenja socijalnih prava i poštovanja ljudskih prava;

6.  naglašava da EU ima dugu povijest uzimanja u obzir društvenih i ekoloških pitanja u okviru svoje trgovinske diplomacije te da je stoga u tom pogledu već ispred drugih ključnih dionika u globalnoj trgovini; naglašava da angažman naših trgovinskih partnera u pogledu ljudskih prava pruža čvrst temelj za nastavak dijaloga, procese suradnje i, dugoročno, postupna poboljšanja u tim pitanjima;

7.  naglašava važnost trgovine i stranih ulaganja kao važnih instrumenata za postizanje gospodarskog rasta, održivog razvoja, dobrog upravljanja i zaštite ljudskih prava;

8.  podsjeća na to da se trgovinom i izravnim stranim ulaganjima povećava blagostanje u siromašnijim zemljama; podsjeća na to da je povećanje blagostanja na nimalo zanemariv način povezano s boljom zaštitom ljudskih, socijalnih i radničkih prava te sa snažnom zaštitom okoliša;

9.  podsjeća da je EU u svojim odnosima s trećim zemljama predan usklađenom promicanju i poštovanju ljudskih prava i demokracije u svim politikama EU-a, pa i u trgovinskoj politici, te u svim svojim relevantnim instrumentima za vanjsko financiranje;

10.  stoga preporučuje da trgovinska strategija EU-a bude sredstvo za promicanje demokratskih vrijednosti u trećim zemljama; stoga pozdravlja bolju primjenu trgovinskih sporazuma i programa trgovinskih povlastica kao poluga za promicanje ljudskih prava, iskorjenjivanje prisilnog i dječjeg rada, jamčenje sigurnosti opskrbe hranom i prava na zdravlje, održivog razvoja te visoke razine standarda u području sigurnosti i zaštite okoliša te pružanja ekonomskih prilika svima;

Ljudska prava, ekološki i socijalni standardi na multilateralnoj razini

11.  naglašava da je za EU iznimno važno da izgradi suradnju na multilateralnoj razini i stoga ponovno upućuje poziv Komisiji da preuzme vodeću ulogu u reformi upravljanja WTO-a, posebno kako bi se ostvarili sljedeći ciljevi:

(a)  jačanje djelotvorne suradnje i redovitoga dijaloga između WTO-a i nadležnih agencija UN-a, osobito Visokog povjerenika za ljudska prava, Konferencije UN-a o trgovini i razvoju i Međunarodne organizacije rada, i to dodjeljivanjem Međunarodnoj organizaciji rada statusa promatrača pri WTO-u i uključivanjem Međunarodne organizacije rada u trgovinske sporove povezane s kršenjem međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i radu; smatra da bi Međunarodna organizacija rada trebala i dalje biti uključena u pregovore o bilateralnim, multilateralnim i plurilateralnim trgovinskim sporazumima;

(b)  reformiranje mehanizama revizije trgovinske politike WTO-a kako bi njima na temelju smjernica MOR-a i UN-a o ljudskim pravima te multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša bile obuhvaćene društvena i ekološka dimenzija te dimenzija ljudskih prava i kako bi se promicao održiv razvoj, posebno osnivanjem unutar WTO-a, uz već postojeći Odbor za trgovinu i okoliš, i Odbora za trgovinu i pristojne uvjete rada, kako je zatraženo u njegovim preporukama iz 2010.;

(c)  procjenjivanje mjere u kojoj je Odbor WTO-a za trgovinu i okoliš ispunio svoje nadležnosti iz ministarske odluke WTO-a o trgovini i okolišu donesene u Marakešu 15. travnja 1994. te u vezi sa zaključcima o tome što je još potrebno poduzeti, osobito u kontekstu globalnoga dijaloga o ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na njih te WTO-u, kako je Parlament prvotno i tražio;

(d)  konstruktivno sudjelovanje u Radnoj skupini UN-a na procesu sastavljanja ugovora o ljudskim pravima u poslovanju slijedom studije o postupanju s teškim korporativnim kršenjima ljudskih prava primjenom pravnih lijekova koju je proveo Ured visokoga povjerenika za ljudska prava;

12.  poziva Komisiju da aktivno promiče daljnje reforme WTO-a da bi se utvrdila multilateralna pravila za održivo i odgovorno upravljanje globalnim lancima opskrbe, među kojima ponajprije:

(a)  djelotvorni i primjenjivi zahtjevi u pogledu postupanja s dužnom pažnjom i transparentnosti u lancu opskrbe, na temelju Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima

(b)  zdravstveni i sigurnosni standardi, pri čemu se posebno priznaje pravo radnika na odbore za sigurnost

(c)  osnovna razina socijalne zaštite

(d)  poštovanje temeljnih radnih standarda MOR-a;

13.  ponavlja zahtjev da svaka mjera koju sporazumna strana usvoji u okviru Pariškog sporazuma ili u vezi s bilo kojim načelom ili obvezom sadržanim u člancima 3. i 4. Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama bude osigurana i pravno osnovanijom zaštitom prava na reguliranje u trgovinskim sporazumima;

14.  snažno potiče Komisiju da ubrza rad na razvoju programa kojima se razlikuju proizvodi prema metodama proizvodnje i prerade te kriterija održivosti u okviru trgovinskih sporazuma;

15.  poziva države članice da pojačaju svoje napore da ispune obvezu postupnog ukidanja subvencija za fosilna goriva u skladu sa zadaćom na koju se obvezala skupina G20;

16.  smatra da bi se trgovinskom politikom moglo dodatno doprinijeti energetskoj tranziciji i da bi trgovinski instrumenti Unije trebali potaknuti dolazak i razvoj obnovljivih izvora energije te razvoj zelenih proizvoda i tehnologija u Europi; svjestan je nastojanja Komisije oko sklapanja plurilateralnog sporazuma o zelenim proizvodima (sporazuma o ekološkim proizvodima) i poziva na to da ti pregovori urode ambicioznim i uravnoteženim sporazumom; traži od Komisije da u okviru pregovora o sporazumu o ekološkim proizvodima razvije kvantitativne ili kvalitativne kriterije za definiranje „zelenih proizvoda” i promiče vjerodostojnu i transparentu metodologiju; povrh toga, poziva Komisiju da propisno uzme u obzir faktore koji utječu na trgovinu zelenim proizvodima kao što su antidampinške politike u sektoru obnovljivih izvora energije, sustavi zaštite intelektualnog vlasništva, nedostatni programi financiranja i nacionalne ekološke politike koje stvaraju potražnju za takvim dobrima;

Ljudska prava, ekološki i socijalni standardi na bilateralnoj razini

17.  pozdravlja odluku Komisije o provedbi ex ante i ex post procjene učinka na održivost za sve trgovinske sporazume u skladu sa Smjernicama za analizu procjena učinka na ljudska prava za inicijative u području trgovine; u tom pogledu poziva Komisiju da:

(a)  primijeni te smjernice u izradi procjena učinka na održivost za sve tekuće i buduće pregovore;

(b)  vodi računa o tome da se u tim procjenama odražavaju vodeća načela koja je sastavio posebni izvjestitelj UN-a za pravo na hranu;

(c)  uzme u obzir učinak sporazumâ o trgovini i ulaganju na osobe koje su posebno ugrožene poput pripadnika manjina ili su geografski izolirane, siromašne ili su isključene iz društvenog života; u vezi s time skreće pozornost na to da se Komisija obvezala da će procijeniti učinak sporazuma o slobodnoj trgovini na najudaljenije regije Europske unije;

(d)  zajamči odgovarajuće sudjelovanje organizacija civilnog društva i socijalnih partnera u izradu procjena učinka na održivost i uključi Parlament u svaku fazu tog postupka;

(e)  tijekom pregovora u cijelosti uzme u obzir rezultate tih procjena;

(f)  pobrine se da procjene učinka na održivost budu pravodobno objavljene kako bi se pregovaratelji s time upoznali prije formulacije stajališta i kako bi se informirala javnost i izabrani predstavnici mogli adekvatno ocijeniti predloženi sporazum;

18.  odlučno zahtijeva da procjene učinka na ljudska prava i održivost postanu obvezujuće te da se počnu provoditi u ranim fazama kako bi utjecale na pregovaračka stajališta čak i prije nego što se izrade;

19.  prima na znanje zaključke Europskog ombudsmana u pogledu odluke Komisije da zaključi sporazum s Vijetnamom prije završetka procjene učinka na ljudska prava i snažno potiče Komisiju da što prije provede tu procjenu na temelju nove metodologije ne bi li Parlament mogao donijeti utemeljenu odluku;

20.  ponavlja da podupire postavljanje uvjeta o ljudskim pravima u trgovinskim sporazumima i podsjeća na važnost poštovanja i provedbe klauzula o ljudskim pravima; pozdravlja napore koje Komisija i Vijeće ulažu da bi se takve pravno obvezujuće klauzule o ljudskim pravima uvrstile u sve sporazume o trgovini i ulaganju u skladu sa zajedničkim pristupom i zahtijeva da se objavi zajednički pristup Vijeća; napominje da klauzule o ljudskim pravima nisu unesene u sve sporazume Europske unije i poziva na to da se u tekućim trgovinskim pregovorima s drugim partnerima EU-a, posebno onima o TTIP-u, zajamči uvrštavanje pravno obvezujućih klauzula o ljudskim pravima u sporazume;

21.  međutim, smatra da su postojeće klauzule imale malen učinak na ispunjavanje obveza i obećanja u pogledu ljudskih prava; stoga poziva Komisiju i Vijeće da naprave sljedeće prilagodbe:

(a)  uvrštavanje odredaba o zaštiti trgovine da bi se zajamčila sposobnost svake strane u sporazumu da ispuni svoje obveze u pogledu ljudskih prava u područjima za koja je ponajprije nadležna u slučajevima dokazanog kršenja odredaba iz klauzula o ljudskim pravima

(b)  redovito iscrpno praćenje provedbe klauzula o ljudskim pravima u trgovinskim sporazumima i sporazumima o pridruživanju, u prvom redu objavljivanjem redovitih zajedničkih izvješća Komisije i ESVD-a Parlamentu o poštovanju ljudskih prava u partnerskim zemljama i uspostavom međuinstitucijskog odbora;

(c)  razmatranje toga da u sve trgovinske sporazume EU-a bude uključen odbor za ljudska prava ne bi li se zajamčilo da se na sporazum nastavljaju ozbiljne i sustavne mjere u području ljudskih prava; u vezi s tim podsjeća da je za postizanje transparentnosti važno da u pregovore budu uključeni građani;

(d)  postojanje domaćeg sustava pravnih sredstava Europske unije koji bi omogućio podnošenje pritužbi u slučajevima nepridržavanja trgovinskih sporazuma i klauzula o ljudskim pravima;

22.  podsjeća na svoj zahtjev u rezoluciji iz 2010. da svaki trgovinski sporazum EU-a, bio on bilateralan ili multilateralan, sadržava sveobuhvatna, izvršiva i zahtjevna poglavlja o trgovini i održivom razvoju; skreće pozornost na nepodudarnosti među poglavljima o trgovini i održivom razvoju u različitim trgovinskim sporazumima EU-a; stoga poziva Komisiju da se zalaže za najvišu razinu dosljednosti u svim trgovinskim pregovorima i da u njih uvrsti poglavlja o trgovini i održivom razvoju sa sljedećim značajkama:

(a)  svaka se strana obvezuje da će ratificirati i zaista provesti osam temeljnih i četiri prioritetne konvencije MOR-a, kao i međunarodne multilateralne sporazume o okolišu;

(b)  klauzule o ljudskim pravima i poglavlja o trgovini i održivom razvoju pokriveni su općim mehanizmom za rješavanje sporova jednako kao i drugi dijelovi sporazuma, kao što je to zatraženo u preporukama iz 2010. da bi se zajamčilo poštovanje ljudskih prava i socijalnih i ekoloških standarda;

(c)  mogućnost podnošenja pritužbi i traženja pravnog sredstva u okviru postupka za pritužbe za socijalne partnere i civilno društvo;

(d)  djelotvorne mjere odvraćanja, pa i u obliku novčanih odšteta, u slučaju teškog i dokazanog kršenja odredaba poglavlja o održivom razvoju iz sporazuma; takve bi se mjere mogle provoditi u obliku privremenog umanjivanja, dokidanja ili čak suspenzije određenih trgovinskih povlastica koje su predviđene sporazumom u slučajevima ozbiljnog, kontinuiranog kršenja tih standarda, kao krajnje mjere, a uvođenje zajedničkih akcijskih planova s našim partnerima moglo bi doprinijeti rješavanju slučajeva nepoštovanja određenih obveza preuzetih u okviru sporazuma o trgovini i ulaganju;

23.  ponavlja svoj zahtjev da se u raznim fazama sastavljanja sporazuma, pregovora i provedbe uspostave forumi ili savjetodavne skupine u području održivog razvoja; podsjeća na to da unutarnje savjetodavne skupine moraju biti neovisne i imati pristup odgovarajućim resursima; prima na znanje kritike koje često iznose neki sudionici unutarnjih savjetodavnih skupina koje je Europska unija uspostavila na temelju važećih trgovinskih sporazuma da njihove rasprave u praksi nemaju nikakav učinak i predlaže da Komisija poduzme sljedeće mjere:

(a)  uspostavi sustav izvješćivanja kojim bi se Parlamentu omogućilo da ocjenjuje rad savjetodavnih skupina

(b)  sustavno i konkretno odgovara na pitanja unutarnjih savjetodavnih skupina EU-a i poduzima korake na temelju inicijativa koje u tom kontekstu predlažu organizacije civilnog društva i socijalni partneri EU-a;

(c)  u poglavljima o trgovini i održivom razvoju trgovinskih sporazuma EU-a propiše osnovne logističke odredbe kojima bi se omogućila djelotvorna provedba, s obzirom na to da se pokazalo da je riječ o posebno teško savladivim preprekama, kao i povezane prateće mjere poput tehničke pomoći i programa suradnje;

24.  poziva na veću transparentnost i odgovornost prema lokalnim organizacijama pri sastavljanju međunarodnih trgovinskih propisa i nacionalnih trgovinskih politika, pri čemu treba zajamčiti da se dosljedno poštuju radnička i ljudska prava, uključujući prava žena;

25.  poziva Komisiju da više uključi Parlament u postupak praćenja provedbe sporazuma o trgovini i ulaganju u pogledu poštovanja ljudskih prava i socijalnih i ekoloških standarda te poziva Vijeće da se savjetuje s Parlamentom o svakoj odluci o izmjeni ili čak suspenziji primjene sporazuma ako je to potrebno;

Ljudska prava, ekološki i socijalni standardi na unilateralnoj razini

26.  pozdravlja stupanje na snagu novog općeg sustava povlastica (OSP) (Uredba (EU) br. 978/2012) 1. siječnja 2014. i objavljivanje prvog izvješća o praćenju općeg sustava povlastica za razdoblje 2014. – 2015.; smatra da trgovinska politika treba biti sredstvo za poticanje partnerskih zemalja EU-a da usvoje više socijalne i ekološke standarde i zato poziva Komisiju da provede sljedeće korektivne mjere:

a)  razjasni, bilo delegiranim aktom bilo predstojećom izmjenom Uredbe br. 978/2012., definicije „ozbiljnog propusta da se djelotvorno provede” međunarodna konvencija i „ozbiljnog i sustavnog kršenja načela” sadržanih u međunarodnoj konvenciji;

b)  zatraži stajališta svih nadležnih nadzornih tijela kako bi bolje ocijenila poštuju li se međunarodne konvencije navedene u uredbi o općem sustavu povlastica; u svojoj se ocjeni posebno usredotoči na stajališta Odbora stručnjaka za primjenu konvencija MOR-a, i u pogledu davanja i u pogledu suspenzija trgovinskih povlastica u skladu s regulativom o općem sustavu povlastica;

c)  izmjenom Uredbe (EU) br. 978/2012 pojača praćenje obveza koje su preuzele zemlje korisnice; socijalni partneri i organizacije civilnog društva trebali bi dobiti formalnu ulogu u praćenju sustava OSP i OSP+, a posebno u okviru postupka razmatranja i odgovaranja na pitanja upućena Komisiji;

d)  revizijom obuhvati društveno odgovorno poslovanje u Uredbi o općem sustavu povlastica, kao što je zatraženo 2010., ne bi li se zajamčilo da se transnacionalne korporacije pridržavaju nacionalnih i međunarodnih pravnih obveza u području ljudskih prava, radnih standarda i propisa o okolišu; e)  prati i ocjenjuje napredak u provedbi i uspješnosti inicijative „Sve osim oružja” i standardnih aranžmana općeg sustava povlastica te o tome izvješćuje Europski parlament;

27.  podržava obećanje Komisije da će raditi na zaustavljanju dječjeg rada; pozdravlja usvajanje radnog dokumenta službi Komisije i ponavlja svoj zahtjev iz 2010. za uravnotežen i realističan prijedlog zakonodavstva, uključujući mjere poput označivanja proizvoda koji su proizvedeni bez dječjeg rada (engl. child-labour-free), trgovinskih povlastica za zemlje koje ispunjavaju određene radne standarde i horizontalne uvozne zabrane koje se odnose na proizvode dobivene radom djece; ističe važnost uvrštavanja ciljeva borbe protiv prisilnog rada i dječjeg rada u poglavlja trgovinskih sporazuma EU-a o trgovini i održivom razvoju, zajedno s drugih šest temeljnih konvencija MOR-a, kao i angažmana Unije u međunarodnim raspravama na razini WTO-a, OECD-a i MOR-a radi jačanja multilateralne dimenzije;

28.  potvrđuje svoje protivljenje svim izravnim i neizravnim odredbama koje utječu na trgovinu uslugama povezanima s energijom kojima bi se omogućila tehnološka neutralnost subvencija; poziva Komisiju i države članice da ozbiljno povedu računa o činjenici da rast emisije ugljičnog dioksida kao rezultat međunarodne trgovine potkopava europsku klimatsku strategiju i naglašava da prelazak na model lokalne proizvodnje i potrošnje može doprinijeti ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma;

29.  podsjeća na inherentnu vezu između klimatskih promjena i krčenja šuma koje je posljedica neodržive i nezakonite ekstrakcije sirovina; poziva Komisiju da zajamči djelotvornu provedbu i primjenu Akcijskog plana za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva i uredbe EU-a o drvnoj sirovini, uključujući obvezu zakonitog djelovanja u lancima opskrbe drvnim sirovinama;

30.  pozdravlja odluku Komisije da pokrene studiju izvedivosti za europski akcijski plan protiv krčenja i degradacije šuma;

Društveno odgovorno poslovanje

31.  podsjeća na svoj zahtjev iz 2010. da društveno odgovorno poslovanje bude dijelom svih trgovinskih sporazuma i odredaba EU-a radi njihove strože primjene, a posebno radi toga da bi se Komisiji omogućilo da provodi istrage o navodnim slučajevima kršenja obveza u pogledu društveno odgovornog poslovanja i uspostave kontaktnih točaka EU-a koje bi se oslanjale na kontaktne točke OECD-a te ih učvrstile; traži od Komisije da pojača napore za to da se poduzeća pridržavaju obveza, duž njihova lanca opskrbe, i u potpunosti poštuju temeljne radne standarde MOR-a i međunarodno priznate standarde društveno odgovornog poslovanja, a posebno nedavno ažurirane Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, deset načela Globalnog sporazuma Ujedinjenih naroda, orijentacijske norme za društvenu odgovornost ISO 26000, Tripartitnu deklaraciju MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku te Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, osobito u industriji odjeće i ekstraktivnim industrijama, u kojima su izraženiji rizici od povreda ljudskih prava i socijalnih standarda; skreće pozornost na pakt o održivosti koji je Komisija pokrenula zajedno s Bangladešom, Međunarodnom organizacijom rada i Sjedinjenim Američkim Državama nakon katastrofe na trgu Rana 2013. godine; naglašava da je važno i dalje težiti ostvarivanju ciljeva tog pakta kako bi se poboljšala prava radnika i da je nužna veća odgovornost u upravljanju lancima opskrbe na međunarodnoj razini; poziva Komisiju da slične programe i mjere pokrene i s drugim trgovinskim partnerima Unije;

32.  smatra da je presudno nastaviti s nastojanjima oko poštovanja Deklaracije OECD-a o međunarodnom ulaganju i multinacionalnim poduzećima i pobrinuti se pritom da se Smjernice izričito navode u svim novim sporazumima između Europske unije i trećih zemalja i u njihovoj primjeni s „pasivnog” prijeđe na „aktivni pristup”; poziva Komisiju da zajamči transparentnost u pogledu pristupa informacijama o postupanju poduzeća i da uvede djelotvoran i primjenjiv sustav izvješćivanja koji pruža informacije o lancima vrijednosti proizvoda; podsjeća na svoje stajalište iz 2010. da se od poduzeća zahtijeva da objavljuju svoje bilance u području društveno odgovornog poslovanja te da postupaju s dužnom pažnjom; snažno potiče Komisiju da ažurira svoju strategiju o društveno odgovornom poslovanju ne bi li postavila strože zahtjeve u pogledu izvješćivanja i sukladnosti i zajamčila učinkovitiju provedbu Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, a države članice da podrže promicanje društveno odgovornog poslovanja;

33.  poziva Uniju da uspostavi platforme za dijalog na temu društveno odgovornog poslovanja koje bi okupile organizacije civilnog društva, poduzeća, međunarodne organizacije i druge dionike;

34.  poziva Komisiju da rezultate projekta „Ostvarenje dugoročne vrijednosti za poduzeća i investitore”, koji se provodi u okviru Načela odgovornog ulaganja UN-a i Globalnog sporazuma UN-a, primijeni na vlastiti Europski fond za strateška ulaganja i svoj dijalog s ulagačima u pregovorima o trgovinskim sporazumima te da podupiranjem održive trgovine podrži koncept održive unije tržišta kapitala;

35.  podsjeća da su Tripartitna deklaracija MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, Program Međunarodne organizacije rada o dostojnom radu i aspekti koji se odnose na rad u Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća temeljni tekstovi u vezi s društveno odgovornim poslovanjem; traži od Komisije da kao nastavak na inicijative OECD-a i UN-a u zakonodavstvo EU-a ugradi nove, nedavno donesene međunarodne standarde i da se na sastanku ministara trgovine skupine G20 u lipnju 2016. u Šangaju založi za uravnotežene i sveobuhvatne prijedloge politika, među ostalim i za istaknutu dimenziju održivog razvoja u globalnim lancima vrijednosti;

36.  podsjeća da je EU vodeći svjetski akter u smislu nacionalnih akcijskih planova za društveno odgovorno poslovanje; poziva Komisiju da aktivno promiče društveno odgovorno poslovanje poduzeća EU-a koji posluju u inozemstvu uz poseban naglasak na jamčenju strogog poštovanja svih pravnih obveza koje proistječu iz nacionalnih zakona ili bilateralnih ili međunarodnih pravnih obveza kojima podliježe njihovo poslovanje, a posebno poštovanja međunarodnih normi i pravila u području ljudskih prava, rada i okoliša; u tu svrhu predlaže i da Komisija aktivno surađuje s partnerskim zemljama radi razmjene najboljih praksi i znanja i iskustva o načinima i sredstvima za poboljšanje poslovne klime i povećanje osviještenosti o odgovornom postupanju poduzeća;

37.  napominje da se program društveno odgovornog poslovanja mora prilagoditi konkretnim potrebama regija i zemalja kako bi se njime doprinijelo poboljšanju održivoga gospodarskog i socijalnog razvoja;

38.  poziva Komisiju da u području trgovine i ulaganja poduzme mjere kojima bi se poduzeća potaknula na primjenu strategija društveno odgovornog poslovanja i za to nagradila, poput dodjeljivanja oznaka, davanja povlaštenog pristupa poslovima javne nabave u Uniji i provedbe programa pomoći malim i srednjim poduzećima;

39.  s velikim zadovoljstvom pozdravlja uvrštenje izvješćivanja velikih poduzeća o ljudskim pravima u Direktivu EU-a o nefinancijskom izvješćivanju; poziva države članice EU-a da tu direktivu brzo i djelotvorno prenesu u svoja zakonodavstva; skreće pozornost na okvir za izvješćivanje u skladu s Vodećim načelima UN-a, referentan popis poduzeća iz perspektive ljudskih prava i cilj integriranog izvješćivanja te poziva sva poduzeća uvrštena na burzu u EU-u i njihove dionike da poštuju duh te Direktive u Uniji i pri poslovanju izvan nje;

40.  poziva EU i države članice da se aktivno uključe u rad UN-ova Vijeća za ljudska prava i Programa UN-a za zaštitu okoliša (UNEP) na pripremi međunarodnog sporazuma u okviru kojega bi transnacionalne korporacije snosile odgovornost za povrede ljudskih prava i kršenja ekoloških standarda;

41.  naglašava da je djelotvorna provedba tih preporuka ključna da bi Parlament mogao ocijeniti trgovinske sporazume o kojima pregovora Komisija; traži detaljan i pravodoban odgovor Komisije na sva pitanja koja se postavljaju u ovoj Rezoluciji;

42.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)

http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2015/october/tradoc_153846.pdf

(2)

https://www.wto.org/english/news_e/news15_e/mc10_19dec15_e.htm

(3)

http://unfccc.int/resource/docs/2015/cop21/eng/l09r01.pdf

(4)

http://eeas.europa.eu/human_rights/docs/2014-hr-annual-report_en.pdf

(5)

http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2015/july/tradoc_153591.pdf

(6)

Rezolucija koju je donijela Opća skupština UN-a 25. rujna 2015. (A/RES/70/1)

http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1&Lang=E

(7)

SL L 347, 30.12.2005., str. 1.

(8)

SL L 303, 31.12.2012., str. 1.

(9)

http://mneguidelines.oecd.org/text/

(10)

http://www.oecd.org/daf/inv/mne/GuidanceEdition2.pdf

(11)

(SWD(2015)0144) od 14. srpnja 2015. http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/newsroom/cf/itemdetail.cfm?item_id=8374

(12)

http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/webdiaepcb2015d3summary_en.pdf

(13)

SL C 99E, 3.4.2012., str. 101.

(14)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0294.

(15)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0434.

(16)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0445.

(17)

A/HRC/RES/26/9: http://www.ihrb.org/pdf/G1408252.pdf


MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove (13.4.2016)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o provedbi preporuka Parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti

(2015/2038(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Godelieve Quisthoudt-Rowohl

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, izmijenjene Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, Tripartitnu deklaraciju MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, okvir Međunarodnog vijeća za integrirano izvješćivanje, deset načela Globalnog sporazuma Ujedinjenih naroda i orijentacijske norme za društvenu odgovornost ISO 26000,

–  uzimajući u obzir nacrt francuskoga zakona o dužnoj pažnji kojim se promiču Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i izjavu predsjednika Junckera danu na sastanku na vrhu skupine G7 2015. godine,

–  uzimajući u obzir projekt „Ostvarenje dugoročne vrijednosti za poduzeća i investitore” pokrenut u okviru Načela odgovornog ulaganja UN-a i Globalnog sporazuma UN-a,

A.  budući da članak 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) navodi da se zajednička trgovinska politika EU-a vodi u kontekstu načela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije;

B.  budući da se člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) potvrđuje da je vanjsko djelovanje EU-a nadahnuto načelima demokracije, vladavine prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanja ljudskog dostojanstva, jednakosti i solidarnosti te Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava;

C.  budući da je povezanost trgovine, ljudskih prava s jedne strane te socijalnih i ekoloških standarda s druge strane sastavni dio gospodarskih i trgovinskih odnosa EU-a; budući da bi politika EU-a u području ljudskih prava i demokracije u trećim zemljama trebala i dalje biti sastavnim dijelom drugih politika EU-a s vanjskom dimenzijom, pa i trgovinske politike; budući da bi se EU trgovinskom politikom trebao služiti za promicanje uspostave visokih globalnih standarda u područjima ljudskih i socijalnih prava te zaštite potrošača i okoliša;

D.  budući da se trgovinskom politikom i ambicioznim trgovinskim sporazumima promiče i jača globalan trgovinski sustav koji se temelji na pravilima; budući da bi prije zaključivanja trgovinskih pregovora trebalo na transparentan i temeljit način voditi računa i o pitanjima ljudskih prava; budući da Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, ali i drugim relevantnim instrumentima poput promicanja društveno odgovornog poslovanja, namjerava poticati uključivanje odredbi o ljudskim pravima u trgovinsku politiku;

E.  budući da je 26. lipnja 2014. Vijeće UN-a za ljudska prava usvojilo rezoluciju o osnivanju međuvladine radne skupine zadužene za pokretanje postupka uspostavljanja međunarodnoga pravno obvezujućeg instrumenta za reguliranje, u okviru međunarodnog prava, aktivnosti transnacionalnih korporacija i drugih poduzeća;

F.  budući da se trgovina i ljudska prava mogu međusobno podupirati i da poslovna zajednica, koja je dužna poštovati ljudska prava, također može imati važnu ulogu na način da pruža pozitivne poticaje u pogledu promicanja ljudskih prava, demokracije, standarda zaštite okoliša i odgovornog poslovanja; budući da EU ima vodeću ulogu u pregovorima o nizu inicijativa za globalnu odgovornost i njihovoj provedbi te da su te inicijative tijesno povezane s promicanjem i poštovanjem međunarodnih standarda u pogledu socijalne pravde, ekološke održivosti i poštovanja ljudskih prava; budući da je opće priznat dugoročan pozitivan utjecaj na ljudska prava europskih poduzeća koja posluju u svijetu i koja svojom nediskriminatornom korporativnom kulturom služe kao primjer; budući da se jačanjem trgovinskih odnosa utemeljenih na zaštiti i jamčenju ljudskih prava promiču međusobno razumijevanje i zajedničke vrijednosti poput vladavine prava, dobrog upravljanja i poštovanja ljudskih prava;

1.  podsjeća da je EU u svojim odnosima s trećim zemljama predan usklađenom promicanju i poštovanju ljudskih prava i demokracije u svim politikama EU-a, pa i u trgovinskoj politici, te u svim svojim relevantnim instrumentima za vanjsko financiranje;

2.  stoga preporučuje da trgovinska strategija EU-a bude sredstvo za promicanje demokratskih vrijednosti u trećim zemljama; pozdravlja stoga bolju primjenu trgovinskih sporazuma i programa trgovinskih povlastica kao poluge za promicanje ljudskih prava, iskorjenjivanje prisilnog i dječjeg rada, jamčenje sigurnosti opskrbe hranom i prava na zdravlje, visoke razine standarda u području sigurnosti i zaštite okoliša te pružanja ekonomskih prilika svima;

3.  pozdravlja novu strategiju naslovljenu „Trgovina za sve” kao i činjenicu da je od sada društveno odgovorno poslovanje uvršteno u sve trgovinske i druge bilateralne sporazume EU-a; poziva EU da predloži odgovarajuće popratne mjere, poput mehanizma za podnošenje žalbi, te da ispravi eventualne nedostatke u sporazumima o trgovini i ulaganju i ažurira svoje zakonodavstvo u pogledu kontrole izvoza robe s dvojnom namjenom;

4.  prima na znanje nastojanja Komisije da ispuni svoju obvezu i uključi ljudska prava te gospodarska, društvena i ekološka pitanja u svoje procjene učinka zakonodavnih i nezakonodavnih prijedloga, provedbenih mjera i trgovinskih sporazuma; ponavlja da bi procjenama učinka trebalo postići jačanje mjera i mehanizama za zaštitu ljudskih prava koji su uvedeni trgovinskim sporazumima i politikama; poziva nadalje Komisiju da sustavno provodi takve procjene učinka u pogledu ljudskih prava i ex post procjene učinka te da ih učini kvalitetnijima i sveobuhvatnijima; izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da Komisija nije provela procjenu učinka Sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a i Vijetnama na ljudska prava i ponovno ističe svoju podršku provedbi sveobuhvatne procjene u pogledu Vijetnama, uključujući i pitanja ljudskih prava, u sklopu ex post evaluacije tog sporazuma i u okviru procjene učinka na održivost pokrenute 2009.; pozdravlja napore koji se ulažu u koordinaciju na međunarodnoj razini, posebno s Uredom visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, radi primjene svih međunarodnih načela i potpisanih konvencija u području ljudskih prava;

5.  ponovno iskazuje potporu sustavnom uvođenju klauzula o ljudskim pravima u sve međunarodne sporazume, među kojima i trgovinske sporazume između EU-a i trećih zemalja; naglašava da je potrebna politička volja kako bi se obveze koje su preuzele treće zemlje provodile; poziva Komisiju da redovito izvješćuje o primjeni Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima od strane država članica UN-a; poziva da se predstavnici EU-a u dijalozima o ljudskim pravima s trećim zemljama redovito pozivaju na ta načela i druge međunarodne standarde o odgovornom poslovanju; poziva EU da pruži podršku sudjelovanju civilnog društva iz trećih zemalja u procjenama učinka koje se provede u tim zemljama;

6.  nadalje, poziva Komisiju da sustavno prati provedbu klauzula o ljudskim pravima te da Parlamentu redovito podnosi izvješća o poštovanju ljudskih prava u partnerskim zemljama; poziva također Komisiju da uspostavi potrebe zaštitne mjere kako bi se ispravili eventualni negativni učinci trgovinskih sporazuma na ljudska prava, da pritom uzima u obzir podatke koje pružaju domaće savjetodavne skupine i zajednički savjetodavni odbori te da uspostavi odgovarajuće mehanizme za praćenje, ulaganje žalbi i provedbu kojima bi se zajamčilo da poduzeća i investitori poštuju ljudska prava;

7.  pozdravlja nastojanje Komisije da podrži provedbu Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, Globalnog sporazuma UN-a, izmijenjenih Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća, Tripartitne deklaracije MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku i orijentacijskih normi za društvenu odgovornost ISO 26000 te da istodobno potiče sve trgovinske partnere da se pridržavaju tih međunarodnih načela, da im u tome pomaže i da prati kako to čine; smatra da bi, u skladu s Vodećim načelima, u nacionalnim akcijskim planovima i strategiji EU-a trebalo istaknuti pitanje pristupa pravnim sredstvima; ponovno ističe važnost djelotvorne provedbe tih načela i Globalnog sporazuma; pozdravlja dosadašnji rad međuvladine radne skupine i potiče sve članice UN-a, među njima i države članice EU-a, da konstruktivno sudjeluju u pregovorima; pozdravlja studiju o postupanju s teškim korporativnim kršenjima ljudskih prava primjenom pravnih lijekova koju je proveo Ured visokoga povjerenika za ljudska prava ;

8.  pozdravlja stupanje na snagu novog općeg sustava povlastica (OSP) (Uredba (EU) br. 978/2012) 1. siječnja 2014.; podsjeća da partnerske zemlje imaju obvezu ratificirati 27 glavnih međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i radnim standardima navedenih u Uredbi o općem sustavu povlastica; ističe da Komisija mora pratiti provedbu tih konvencija u zemljama korisnicama sustava OSP+ i izvješćivati o tome; poziva na nastavak dijaloga sa zemljama sustava OSP+, s obzirom na to da EU na taj način može najviše doprinijeti borbi protiv kršenja ljudskih prava te ima mogućnost zamrznuti pogodnosti iz sustava OSP+ u slučaju vrlo ozbiljnog kršenja tih prava;

9.  pozdravlja uvrštenje izvješćivanja velikih poduzeća o ljudskim pravima u Direktivu EU-a o nefinancijskom izvješćivanju i poziva na njezinu žurnu provedbu; izražava svoju podršku smjernicama OECD-a kao sredstvu za jačanje odredbi o ljudskim pravima u trgovinskom kontekstu; naglašava u tom smislu važnost mehanizama kojima se omogućuje transparentnost i pravosudne suradnje među državama; skreće pozornost na okvir za izvješćivanje u skladu s Vodećim načelima UN-a, referentan popis poduzeća iz perspektive ljudska prava i cilj integriranog izvješćivanja te poziva sve dionike da se pridržavaju gore navedene Direktive;

10.  naglašava da se EU svojom strategijom „Trgovina za sve” obvezuje na „jačanje inicijativa za društveno odgovorno poslovanje” te ističe da navedeno mora podrazumijevati i nove oblike djelovanja na razini EU-a, što uključuje i postizanje dogovora o novom akcijskom planu EU-a za društveno odgovorno poslovanje do 2020.;

11.  poziva Komisiju da rezultate dobivene projektom „Ostvarenje dugoročne vrijednosti za poduzeća i investitore” koji se provodi u okviru Načela odgovornog ulaganja UN-a i Globalnog sporazuma UN-a primijeni u djelovanju Europskog fonda za strateška ulaganja, u svojim dijalozima s ulagačima i u promicanju koncepta održive unije tržišta kapitala;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

11.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

44

9

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Nikos Androulakis, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Bas Belder, Goffredo Maria Bettini, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo Cesa, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Arnaud Danjean, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Iveta Grigule, Richard Howitt, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Afzal Khan, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Demetris Papadakis, Alojz Peterle, Tonino Picula, Kati Piri, Andrej Plenković, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jean-Luc Schaffhauser, Helmut Scholz, Jaromír Štětina, Miguel Urbán Crespo, Ivo Vajgl, Elena Valenciano, Geoffrey Van Orden, Hilde Vautmans, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Antonio López-Istúriz White, Tokia Saïfi, György Schöpflin, Igor Šoltes, Bodil Valero

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Beatriz Becerra Basterrechea, Georgios Epitideios, Claudiu Ciprian Tănăsescu


MIŠLJENJE Odbora za razvoj (11.11.2015)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o provedbi preporuka Parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti

(2015/2038(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Lola Sánchez Caldentey

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  naglašava međusobnu povezanost trgovinske i ulagačke politike EU-a s politikama socijalne zaštite, razvoja, ljudskih prava i zaštite okoliša; poziva Komisiju da u okviru svih vanjskih politika poštuje načelo usklađenosti politika u interesu razvoja, a posebno da ga uključi u sve ugovore u skladu s dogovorenim međunarodnim obvezama u pogledu ljudskih prava, dostojanstvenog rada, rodne jednakosti i ekološke održivosti;

2.  podsjeća na Deklaraciju UN-a o pravu na razvoj iz 1986. kojom se pravo na razvoj potvrđuje kao neotuđivo ljudsko pravo; poziva EU da u okviru Opće deklaracije o ljudskim pravima, drugih međunarodnih ugovora i ciljeva održivog razvoja poštuje suverenost zemalja u razvoju u skladu s razvojnim načelom demokratske odgovornosti iz programa za učinkovitost razvoja; naglašava da je važno osigurati poštovanje ljudskog dostojanstva te obveza i dužnosti svih ulagača kako bi se zajamčili socijalni i ekološki standardi te standardi ljudskih prava dogovoreni na međunarodnoj razini te istovremeno promicati djelotvornu suradnju sa svim sudionicima u razvoju;

3.  poziva EU da prepozna zajedničku, ali različitu odgovornost zemalja u razvoju, istovremeno jamčeći jednakost prilikom razmatranja programa održivog razvoja za razdoblje nakon 2030. godine te gospodarske, socijalne i ekološke dimenzije održivog razvoja; podsjeća da je odgovornost EU-a partnerskim zemljama jamčiti sudjelovanje i doprinos njihovu vlastitom razvoju, a posebno u pogledu njihovih poreznih, trgovinskih i ulagačkih politika; posebno naglašava potrebu da se ponovno uspostavi ravnoteža između globalnih pravila za upravljanje trgovinom i ulaganjima te obveza u pogledu ljudskih prava kako bi se pronašla prava mjera između prava i odgovornosti poduzeća i vlada;

4.  podsjeća da je provedba Programa za dostojanstven rad (koji se temelji na konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rada (ILO)) osnovni dio strategija održivoga razvoja koje poduzeća mogu primjenjivati; u tom kontekstu naglašava da je socijalni dijalog ključni kriterij za poslovnu odgovornost;

5.  napominje da se program korporativne društvene odgovornosti mora prilagoditi konkretnim potrebama regija i zemalja kako bi se njime doprinijelo poboljšanju održivoga gospodarskog i socijalnog razvoja;

6.  žali zbog toga što se u vrijeme sve većeg interesa za privatni sektor kao sudionika u razvoju bilježi znatan nedostatak odgovarajućih informacija i transparentnosti u djelovanju korporacija i njihovu utjecaju na socijalne i ekološke standarde i ljudska prava; naglašava da je važno da se prije potpisivanja svih međunarodnih sporazuma, pa i onih trgovinskih, konkretno poveća transparentnost i odgovornost korporacija i provede nezavisna ex ante analiza učinka; poziva na uspostavu snažnog mehanizma za praćenje i provedbu u okviru trgovinskih sporazuma EU-a kako bi se na djelotvoran način zajamčilo da se korporacije pridržavaju socijalnih i ekoloških standarda te standarda ljudskih prava; poziva Europsku uniju i njezine države članice da promiču obvezujuće mjere kojima bi se zajamčilo da multinacionalne korporacije plaćaju poreze u zemljama u kojima ostvaruju dobit te da promiču obvezno izvještavanje po zemljama za privatni sektor, čime se poboljšavaju kapaciteti mobilizacije domaćih resursa pojedinih zemalja;

7.  podsjeća da bi integracija pristupa koji se zasniva na ljudskim pravima trebala biti u središtu razvojne politike EU-a; ponavlja da bi u vrijeme rastuće uporabe kombiniranih financijskih sredstava kao razvojnog mehanizma u EU-u, pridržavanje i primjena međunarodno priznatih smjernica i načela o poslovnom ponašanju te njihovih instrumenata za odgovornost (i to konvencija i standarda ILO-a, uključujući Deklaraciju o načelima za multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku ILO-a, Smjernice za multinacionalna poduzeća OECD-a, Globalni sporazum UN-a i Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima) trebali postati glavni preduvjeti za dodjeljivanje potpore privatnom sektoru u razvojnoj suradnji;

8.  žali zbog toga što broj povreda ljudskih prava povezanih s poslovnom aktivnošću i dalje raste unatoč tome što je Vijeće za ljudska prava 2011. jednoglasno prihvatilo Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; poziva Komisiju da sastavi izvješće o stanju primjene Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima;

9.  izražava žaljenje zbog toga što još uvijek ne postoji regulatorni okvir za korporacije o poštovanju ljudskih prava i obveza u odnosu na socijalne i ekološke standarde, čime se određenim državama i poduzećima dopušta da ih nekažnjeno zaobilaze; poziva na uspostavljanje obveznog i primjenjivog regulatornog okvira za korporacije o poštovanju ljudskih prava i obveza u odnosu na socijalne i ekološke standarde; žali zbog toga što se aktualne klauzule o ljudskim pravima u sporazumima o slobodnoj trgovini i drugim sporazumima o gospodarskom partnerstvu obično ne poštuju; ponavlja svoj poziv Europskoj komisiji da se u pregovorima o međunarodnim sporazumima više posveti promicanju obvezujućih klauzula o kojima se ne može pregovarati, a koje se odnose na pitanja ljudskih prava te socijalna i ekološka pitanja;

10.  potiče Komisiju da nastavi promicati obvezne i primjenjive inicijative za društveno odgovorno rudarstvo, sječu i pribavljanje sirovina, koje mogu obuhvaćati programe usmjerene prema održivosti u privatnom sektoru u svim dijelovima lanca opskrbe, kao i da češće analizira životni vijek proizvoda i procesa s obzirom na ekološke i socijalne aspekte kako bi se unaprijedila informiranost potrošača i djelotvorno zajamčila odgovornost poduzeća;

11.  traži da EU slijedi preporuke sveobuhvatnog okvira investicijske politike UNCTAD-a za održivi razvoj kako bi se zajamčila transparentna i odgovorna ulaganja kojima se ne dovode u pitanje socijalni i ekološki standardi, ljudska prava, razvoj i ljudsko dostojanstvo, istodobno jamčeći poštovanje ljudskih prava, rodnu jednakost, dostojanstven rad, sindikalna prava, zaštitu okoliša, socijalnu zaštitu, opću dostupnost kvalitetne robe i javnih usluga (uz poseban naglasak na javnoj i općoj zdravstvenoj zaštiti), socijalnu zaštitu, opću dostupnost lijekova te sigurnost hrane i proizvoda;

12.  u kontekstu rascjepkanosti postojećih standarda, načela i zaštitnih mehanizama za poslovanje i ljudska prava u okviru međunarodnog prava, pozdravlja nedavno uvrštenje klauzula o ljudskim pravima, kao i poglavlja o održivom razvoju, u bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini i druge sporazume o gospodarskom partnerstvu; smatra da se tim klauzulama utire put prema boljoj suradnji EU-a i partnerskih zemalja; podsjeća na odgovornost država da zajamče poštovanje i promicanje ljudskih prava; s obzirom na to da je postignut neznatan napredak u provedbi Vodećih načela UN-a, poziva EU i njegove države članice da s Vijećem UN-a za ljudska prava i Programom UN-a za zaštitu okoliša aktivno surađuju na izradi međunarodnog sporazuma kojim bi se omogućilo da transnacionalne korporacije snose odgovornost za slučajeve povrede ljudskih prava i kršenja ekoloških standarda.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

10.11.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

14

9

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Doru-Claudian Frunzulică, Nathan Gill, Charles Goerens, Enrique Guerrero Salom, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Linda McAvan, Norbert Neuser, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Pedro Silva Pereira, Davor Ivo Stier, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Rainer Wieland, Anna Záborská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Louis-Joseph Manscour, Paul Rübig, Joachim Zeller


MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (21.3.2016)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o provedbi preporuka Parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti

(2015/2038(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Tiziana Beghin

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  poziva na poštovanje osam temeljnih standarda rada Međunarodne organizacije rada, na uključivanje četiriju prioritetnih konvencija za industrijalizirane zemlje Međunarodne organizacije rada i relevantnog prava EU-a putem socijalne klauzule u sve bilateralne i multilateralne trgovinske sporazume EU-a te na primjenjivanje tih standarda; smatra da je nužno poduzećima pružiti poticaje kako bi se obvezala na društveno odgovorno poslovanje i poduzimala proaktivne mjere radi utvrđivanja i sprečavanja svakog oblika kršenja ljudskih ili ekoloških prava, korupcije ili utaje poreza, uključujući njihove podružnice i opskrbne lance; ističe važnost poštovanja minimalnih standarda rada u trećim zemljama i stoga poziva Komisiju da osigura mehanizme nadzora te da uključi socijalne partnere; naglašava da je potrebno zajamčiti ne samo ratifikaciju već i učinkovitu provedbu standarda što zahtjeva adekvatno osoblje u inspektoratima rada u skladu s preporukama Međunarodne organizacije rada;

2.  podsjeća da su Tripartitna deklaracija MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku, program MOR-a o dostojanstvenom radu i aspekti koji se odnose na rad u smjernicama OECD-a o multinacionalnim poduzećima ključni tekstovi u vezi s društveno odgovornim poslovanjem te ističe da Glavna uprava za zapošljavanje Europske komisije mora i dalje imati vodeću ulogu u zajedničkom koordiniranju politike EU-a u vezi s društveno odgovornim poslovanjem;

3.  poziva Komisiju da slijedi obnovljenu strategiju za razdoblje od 2011. –2014 u području društveno odgovornog poslovanja te da posebno razmotri pokretanje javnih savjetovanja;

4.  podsjeća na međudjelovanje socijalnih i ekoloških standarda, ljudskih prava, radnih prava i na politiku razvoja u vanjskim odnosima EU-a te na važnu ulogu koju bi EU trebao imati u promicanju tih prava i standarda, posebno u politici vanjske trgovine i sporazuma;

5.  podsjeća na to da društveno odgovorno poslovanje ima dugu europsku tradiciju te da društveno odgovorna poduzeća i služe kao primjer;

6.  ističe da osim njegova utjecaja na svjetskoj razini društveno odgovorno poslovanje ima utjecaja na lokalnoj i regionalnoj razini, a to treba uvažavati i poticati;

7.  smatra da bi politika oporezivanja poduzeća trebala bio sastavni dio društveno odgovornog poslovanja te da stoga takvo društveno odgovorno ponašanje ne ostavlja mogućnost za strategije koje su usmjerene na izbjegavanje poreza ili na korištenje poreznih oaza;

8.  poziva Međunarodnu organizaciju rada da se uključi u rad Svjetske trgovinske organizacije (WTO) tako da joj se dodijeli status promatrača u WTO-u i pravo na riječ na ministarskim konferencijama WTO-a; smatra da bi Međunarodna organizacija rada trebala biti uključena u pregovore o bilateralnim i multilateralnim trgovinskim sporazumima; poziva da se u okviru međunarodnih foruma kojima se potiče društveno odgovorno poslovanje, posebno OECD-a i Međunarodne organizacije rada, kao i u okviru Svjetske trgovinske organizacije vodi računa o društveno odgovornom poslovanju u trgovinskoj politici na multilateralnoj razini;

9.  smatra da će se bliskom suradnjom na multilateralnoj razini poticati postizanje istinske koordinacije među međunarodnim organizacijama koja će, primjerice, omogućiti MOR-u izradu izvješća nezavisnih stručnjaka kako bi se odredbe o radu i dostojanstvenom radu mogle razmotriti u okviru djelovanja Svjetske trgovinske organizacije ne bi li se izbjeglo ugrožavanje društvenog razvoja;

10.  poziva na jačanje poglavlja o održivom razvoju u bilateralnim i multilateralnim sporazumima uspostavom mehanizma nadzora i izvješćivanja dostupnog socijalnim partnerima te na uspostavu mehanizma odgovornosti u slučaju nepoštovanja propisa; smatra da bi takav postupak trebao imati posljedice u slučaju zabilježenih povreda propisa o održivom razvoju ili kršenja određenih odredbi o radu i standarda;

11.  zahtijeva da u sljedećim trgovinskim sporazumima EU-a s trećim zemljama sigurnost i zdravlje na radu dobiju na važnosti kao dio plana za dostojanstven rad; poziva na tehničku pomoć EU-a pri provedbi tih odredbi kako bi se zajamčilo da ne predstavljaju prepreku trgovanju;

12.  smatra da je učinkovitija provedba Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima ključna za pridržavanje temeljnih radnih, društvenih i ekoloških standarda na radnom mjestu;

13.  ukazuje na to da je u društveno odgovorno ponašanje potrebno uvrstiti nova područja kao što su organizacija rada, jednake mogućnosti i socijalna uključenost, mjere protiv diskriminacije te razvoj cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja; naglašava da bi društveno odgovorno ponašanje trebalo, primjerice, obuhvaćati kvalitetu života, jednake plaće, izglede za razvoj karijere i promicanje inovativnih projekata kako bi se potaknuo prijelaz na održivo gospodarstvo;

14.  smatra da je potrebno promicati društvene i ekološke politike te politike u vezi s ljudskim pravima putem različitih aktivnosti EU-a, uključujući bilateralne sporazume; napominje, također, da se niti jednom politikom EU-a ne bi trebalo onemogućavati politike o održivom razvoju i poštovanju individualnih prava i sloboda navedenih u Povelji EU-a o temeljnim pravima koje su provele države stranke u bilateralnim sporazumima; stoga poziva Komisiju da se procjene društvenih, ekoloških i ekonomskih učinaka te učinaka ljudskih prava provode prije pregovora te da se primjenjuje ex-post sustavno nadziranje i ocjenjivanje; podsjeća na to da se postojeće klauzule o obustavi trebaju aktivirati u slučajevima ako se otkriju ozbiljna kršenja dogovorenih društvenih i ekoloških ciljeva i/ili standarda te ciljeva i/ili standarda u vezi s ljudskim pravima;

15.  poziva Komisiju da u svim sporazumima o slobodnoj trgovini s državama koje nisu članice EU-a poštuje i promiče visoke društvene standarde u skladu s Programom za dostojanstven rad Međunarodne organizacije rada kojim se određuju ključni ciljevi za jamčenje dostojanstvenog, stabilnog i mirnog radnog okruženja te naglašava važnost uključenosti socijalnih partnera u promicanje tog programa radi učinkovitijeg promicanja kvalitete zapošljavanja i dostojanstvenih radnih mjesta, zaštite uvažavanja i poštovanja prava radnika, veće socijalne zaštite i promicanja socijalnog dijaloga; poziva, također, poduzeća u EU-u da poštuju te ključne ciljeve, kako u Uniji tako i u odnosima s akterima izvan država članica Unije;

16.  naglašava da se europskom strategijom „Trgovina za sve” Europska unija obvezuje na „jačanje inicijativa za društveno odgovorno poslovanje” te ističe da to mora obuhvaćati novo djelovanje na razini EU-a, što uključuje usvajanje sporazuma o novom akcijskom planu EU-a za društveno odgovorno poslovanje do 2020. i mehanizam u svim novim trgovinskim sporazumima u kojima se osim navođenja društveno odgovornog poslovanja, poduzeća i ljudskih prava za svaki slučaj uvodi mehanizam praćenja i provedbe;

17.  poziva Komisiju da aktivno i konstruktivno surađuje s OECD-om i MOR-om kako bi razvila globalni pristup za poboljšanje radnih uvjeta u tekstilnom sektoru;

18.  poziva Komisiju da tijekom pregovora o novim trgovinskim sporazumima, npr. s Australijom ili Novim Zelandom uspostavi nove standarde na bilateralnoj osnovi za demokratske i transparentne sporazume o pravednoj trgovini koji mogu biti prekretnica u novoj svjetskoj trgovinskoj politici;

19.  podsjeća na to da europski socijalni dijalog socijalnim partnerima nudi potpunu mogućnost da riješe pitanja društveno odgovornog poslovanja te potiče pregovore o novim okvirnim sporazumima u određenim sektorima kako bi se ubrzali ciljevi u vezi s društveno odgovornim poslovanjem;

20.  ističe da institucije EU-a prioritetnim smatraju dosadašnje poslovanje i dokazanu obvezu u odnosu na održivo i etičko ponašanje tijekom dodjele ugovora za javnu nabavu te poziva javne naručitelje da koriste te kriterije u skladu s direktivama o javnoj nabavi;

21.  ističe da društveno odgovorno poslovanje može imati važnu ulogu u jamčenju ekološki, društveno i gospodarski održivog razvoja i radnih standarda te u sprečavanju korupcije kako u EU-u tako i u svijetu, posebno ako to podrazumijeva primjerene standarde transparentnosti i pouzdane mehanizme odgovornosti; napominje da bi u tom smislu poduzeća trebala biti odgovornija; apelira na Komisiju da usvoji novu strategiju o društveno odgovornom poslovanju kojom se uspostavljaju snažniji zahtjevi u pogledu izvješćivanja i sukladnosti, jamčeći učinkovitiju provedbu Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te apelira na države članice da podrže poticanje društveno odgovornog poslovanja;

22.  i dalje potiče Komisiju da zabrani uvoz u EU svih vrsta roba i usluga za koje se koriste moderni oblici ropstva ili prisilnog rada, posebno među ugroženim društvenim skupinama, ili kojima se krše osnovna ljudska prava;

23.  poziva Komisiju da pruži konstruktivnu potporu poduzetnicima koji se obvezuju na društveno odgovorno poslovanje, da diljem svijeta potiče održiva partnerstva za društveno odgovorno poslovanje, primjerice aktivnim posredovanjem, te da poduzima provedbene mjere kao bi taj posao uskladila;

24.  poziva Komisiju da osmisli poticaje i promiče primjenu društveno odgovornog poslovanja kojima se moraju nadopuniti, ali ni u kojem slučaju zamijeniti zakoni o radu i okolišu;

25.  pozdravlja ulogu Glavne uprave za zapošljavanje i Komisije u okupljanju Skupina država članica na visokoj razini za društvenu odgovornost poduzeća i poziva na jači dijalog i suradnju između institucija EU-a i država članica u promicanju strategije EU-a za društveno odgovorno poslovanje;

26.  toplo pozdravlja činjenicu da se u Direktivu EU-a o nefinancijskom izvješćivanju(1)u zahtjeve za izvješćivanje o društvenom učinku za velika poduzeća uvrste elementi rada; poziva države članice da Direktivu brzo i učinkovito prenesu u svoja zakonodavstva; poziva sva poduzeća uvrštena na burze u EU-u i njihove dionike da poštuju duh te Direktive u cilju provedbe društveno pravednijeg i održivog gospodarstva;

27.  primjećuje da se nakon propasti tvornice Rana Plaza sve veća pozornost posvećuje svjetskim opskrbnim lancima, uvođenje nacrta francuskog zakona o „postupanju s dužnom pažnjom” i izjavu predsjednika Junckera na sastanku na vrhu skupine G7 kojom se zagovara „hitno djelovanje” kako bi se povećala odgovornost u svjetskim opskrbnim lancima;

28.  podsjeća na to da EU nikako ne uspijeva premostiti pravosudni jaz koji postoji kada je riječ o odredbama o pristupu „pravnim sredstvima” iz Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima u ekstremnim slučajevima masovnog gubitka života radnika kao što je tragedija u Bhopalu; poziva na provedbu tih odredbi kako bi se omogućilo europskim sudovima da djeluju u takvim slučajevima kada ne postoje dostatni pravni lijekovi u relevantnim trećim zemljama;

29.  poziva Komisiju, a posebno Glavnu upravu za pravosuđe da iznese prijedloge kako bi se dodatno olakšao pristup pravnoj sigurnosti na sudovima EU-a za najekstremnije i strašne slučajeve kršenja ljudskih ili radnih prava u poduzećima sa sjedištem u EU-u ili njihovim podružnicama te od strane podizvođača ili poslovnih partnera, kao što je preporučio posebni predstavnik glavnog tajnika UN-a u području poslovanja i ljudskih prava.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

16.3.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

47

4

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Jane Collins, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Thomas Händel, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Morten Løkkegaard, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Marek Plura, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Georges Bach, Heinz K. Becker, Lynn Boylan, Karima Delli, Paloma López Bermejo, António Marinho e Pinto, Edouard Martin, Ivo Vajgl

(1)

Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU o otkrivanju nefinancijskih i drugih podataka od strane određenih velikih poduzeća i grupa.


MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova (3.12.2015)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o provedbi preporuka Parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti

(2015/2038(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Malin Björk

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da trgovinski sporazumi i liberalizacija trgovine ne utječu jednako na žene i muškarce zbog strukturne nejednakosti spolova u pristupu obrazovanju, mogućnostima zapošljavanja, uslugama, resursima, kao i u dohotku, njihovu položaju potrošača, njihovoj zastupljenosti u donošenju odluka, zastupljenosti na niskokvalificiranim radnim mjestima te u smislu različitih socijalnih pravila koja se primjenjuju na muškarce i žene;

B.  budući da je jednakost spolova kao strateški cilj ključna za ostvarivanje općih ciljeva EU-a; budući da je u aktualnoj Strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca (2010. ‒ 2015.) navedeno da će EU u svoju trgovinsku politiku uvrstiti jednakost spolova kao dio šireg okvira održivog razvoja;

C.  budući da se svakom mjerom kojom se poboljšavaju vještine radnika, stabilnost zaposlenja, uvjeti rada, osiguranje u slučaju nezaposlenosti te naknade, kao što su plaćeni dopust, uključujući roditeljski dopust, i zdravstveno osiguranje, najvjerojatnije uvelike doprinosi dobrobiti radnica, osobito onih koje rade u najnepovoljnijim uvjetima;

D.  budući da sveobuhvatni i uravnoteženi trgovinski sporazumi mogu pozitivno utjecati na stopu zapošljavanja žena i tako doprinijeti rastu i socijalnoj koheziji; budući da bi u skladu s člankom 8. UFEU-a aspekt spola trebalo uklopiti u sve aktivnosti EU-a, pa tako i u pregovore o trgovinskim sporazumima;

E.  budući da se u Rezoluciji Parlamenta od 25. studenoga 2010. o korporativnoj društvenoj odgovornosti u međunarodnim trgovinskim sporazumima ne spominje spol;

F.  budući da je postizanje jednakosti spolova do 2030. peti cilj održivog razvoja;

G.  budući da se trgovinskim sporazumima ni na koji način ne treba poništiti napredak koji su u području jednakosti spolova postigli EU i države članice;

H.  budući da će uklanjanje prepreka za ulaganja u obliku zakonskih prava, socijalnih standarda, zaštite potrošača i ekoloških propisa dovesti do „usklađivanja” usmjerenog prema nižim radnim standardima te do privatizacije javnih usluga i socijalnog sektora, što će negativno utjecati na jednakost spolova;

I.  budući da održivi i uključivi razvoj i rast moraju obuhvaćati jednakost spolova i osnaživanje žena i djevojčica;

J.  budući da je nemoguće očekivati da se nejednakost spolova iskorijeni samo liberalizacijom trgovine te su potrebne konkretne prilagođene mjere i gospodarski resursi za praćenje učinka liberalizacije na žene;

1.  poziva na obveznu primjenu temeljnih standarda rada Međunarodne organizacije rada i njezina Programa za dostojanstven rad jer su standardi te organizacije zbog načela nediskriminacije na temelju spola i jednake plaće za muškarce i žene osobito relevantni za poboljšanje jednakosti spolova te poziva na ostvarivanje međunarodnih obveza u području zaštite okoliša u okviru sporazuma EU-a o povlaštenoj trgovini;

2.  poziva na učinkovito, stalno i transparentno sudjelovanje ne samo žena, raznih organizacija za prava žena i sindikata nego i ekoloških, potrošačkih, radničkih i razvojnih organizacija u trgovinskim savjetovanjima i pregovorima te u postupku kreiranja trgovinskih politika i njihovoj provedbi; potiče žene i organizacije žena da aktivno sudjeluju i iznose inicijative i informacije važne za pregovore;

3.  poziva na povećanje transparentnosti i odgovornosti prema lokalnim organizacijama pri sastavljanju međunarodnih trgovinskih propisa i nacionalnih trgovinskih politika, uz istovremeno osiguravanje dosljednosti kada je riječ o poštovanju radničkih i ljudskih prava, uključujući prava žena;

4.  poziva EU da se pobrine za to da se trgovinskom politikom ne ponište nacionalni propisi o socijalnoj zaštiti, zaštiti potrošača, javnoj sigurnosti, javnom zdravlju i obrazovanju, sigurnosti hrane, zaštiti okoliša i jednakosti spolova;

5.  prima na znanje da je Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena uvrštena na popis konvencija programa GSP+ te poziva na to da se temeljito prati poštuju li sudionici preuzete obveze;

6.  poziva EU da u svoje međunarodne sporazume, uključujući već sklopljene sporazume o trgovini i ulaganjima ili one o kojima se pregovara, sustavno uvrštava obvezujuće i izvršive klauzule o ljudskim pravima, uključujući prava žena i djevojčica, o kojima nije moguće pregovarati;

7.  ponovno potvrđuje važnost aktiviranja klauzule o obustavi u međunarodnim trgovinskim sporazumima u slučaju da druga ugovorna strana krši ljudska prava;

8.  također podsjeća na to da se EU obvezao na uključivanje aspekta spola u sve politike te podsjeća na važnost da se zajamči da muškarci i žene imaju jednaku korist od društvenih promjena, gospodarskog rasta i otvaranja pristojnih radnih mjesta, kao i na važnost iskorjenjivanja diskriminacije i promicanja poštovanja prava žena u svijetu;

9.  izražava žaljenje zbog toga što se u pregovorima o trgovinskim sporazumima često konkretno ne osvrće na njihov utjecaj na prava žena i djevojčica, poput prava na zdravlje (i s njime povezanih prava, uključujući pravo na reproduktivno zdravlje), prava na pristup obrazovanju i osposobljavanju te prava na hranu, sigurne radne uvjete i vodu;

10.  poziva Komisiju i države članice da prikupe podatke o potencijalnim specifičnim učincima trgovinskih sporazuma na položaj žena i djevojčica, među ostalim i u trećim zemljama, te da ih temeljito analiziraju u cilju povećanja usklađenosti različitih no međusobno povezanih politika kao što su one u području trgovine, razvoja, zapošljavanja, migracija i jednakosti spolova;

11.  poziva Komisiju da na temelju referentnih vrijednosti za jednakost spolova i resursa namijenjenih postizanju te jednakosti provede ex ante i ex post analize utjecaja trgovinskih sporazuma na žene i jednakost spolova u sklopu šire procjene njihova utjecaja na ljudski razvoj; ističe potrebu za utemeljenim i pouzdanim podacima za procjenu utjecaja raznih trgovinskih mjera i instrumenata (npr. TTIP, TiSA, CETA) na pitanja spola; poziva na temeljitu, sustavnu i obveznu analizu postojećih sporazuma o trgovini i ulaganjima radi utvrđivanja područja koja bi mogla negativno utjecati na jednakost spolova;

12.  naglašava da se trgovinskom politikom EU-a mora zajamčiti da se ne dovodi u pitanje sposobnost država članica da donose propise u cilju zaštite prava žena, zaštite okoliša te zaštite prava potrošača i radnika te osigurati da korporacije i ulagači budu odgovorni ljudima i vladama za svoj utjecaj na ljudska prava, jednakost spolova, društvo, okoliš i razvoj;

13.  poziva na provedbu detaljnih analiza utjecaja multilateralnih i bilateralnih trgovinskih sporazuma o kojima EU pregovara s trećim zemljama na ljudska prava, klimu, jednakost spolova i održivost;

14.  naglašava da se EU u sklopu pregovora o trgovinskim sporazumima treba usredotočiti ne samo na poboljšanje svjetskih socijalnih i ekoloških standarda te na pravedniji i ravnomjerniji svjetski trgovinski model nego i na promicanje jednakosti spolova;

15.  žali zbog toga što se pitanje spola u području korporativne društvene odgovornosti dosad uglavnom zanemarivalo; poziva Komisiju da u svoju politiku o korporativnoj društvenoj odgovornosti, među ostalim i u klauzule o korporativnoj društvenoj odgovornosti u međunarodnim trgovinskim sporazumima, uvrsti aspekt spola, i to uz pomoć uključivih mjera kojima bi se na svim razinama povećala zastupljenost žena na upravljačkim položajima u poduzećima, podržalo cjeloživotno učenje i osposobljavanje žena na radnom mjestu, osigurali odgovarajući radni uvjeti i prava žena u cijelom opskrbnom lancu te kojima bi se izbjeglo korištenje materijala iz područja sukoba gdje je rašireno nasilje na temelju spola;

16.  napominje da aspekt spola u trgovinskoj politici EU-a nije u dovoljnoj mjeri razmotren u okviru Strategije EU-a za jednakost žena i muškaraca; žali zbog toga što u Komunikaciji o novoj strategiji EU-a za trgovinu i ulaganja od 15. listopada 2015. nije posvećena dovoljna pozornost pitanju spola;

17.  ističe važnu ulogu alternativnih poslovnih modela poput zadruga, uzajamnih društava i socijalnih poduzeća u promicanju jednakosti spolova te poticanju održivog i uključivog razvoja i rasta; poziva Komisiju i države članice da omogućuju i promiču te alternativne modele diljem EU-a te u trgovinskoj i razvojnoj politici.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

3.12.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

15

8

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Maria Arena, Catherine Bearder, Malin Björk, Anna Maria Corazza Bildt, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Mary Honeyball, Elisabeth Köstinger, Angelika Mlinar, Maria Noichl, Terry Reintke, Jordi Sebastià, Beatrix von Storch, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Inês Cristina Zuber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Izaskun Bilbao Barandica, Eleonora Forenza, Mariya Gabriel, Julie Girling, Kostadinka Kuneva, Constance Le Grip, Dubravka Šuica, Julie Ward

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Kristina Winberg


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

16.6.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

5

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Tiziana Beghin, Daniel Caspary, Christofer Fjellner, Eleonora Forenza, Yannick Jadot, Ska Keller, Alexander Graf Lambsdorff, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Alessia Maria Mosca, Franck Proust, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Goffredo Maria Bettini, Agnes Jongerius, Sander Loones, Bolesław G. Piecha, Fernando Ruas, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Georges Bach, Eider Gardiazabal Rubial, Carlos Iturgaiz, Jan Keller, Dominique Martin, Giulia Moi, Jozo Radoš, Dario Tamburrano, Hermann Winkler

Pravna napomena