Postupak : 2016/2038(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0223/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0223/2016

Rasprave :

PV 05/07/2016 - 10
CRE 05/07/2016 - 10

Glasovanja :

PV 06/07/2016 - 6.10
CRE 06/07/2016 - 6.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0310

IZVJEŠĆE     
PDF 1400kWORD 703k
29.6.2016
PE 580.528v02-00 A8-0223/2016

o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka

(2016/2038(INI))

Posebni odbor za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE 2)

Suizvjestitelji: Jeppe Kofod i Michael Theurer

POGREŠKE/DODACI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 PRILOG 1.: POPIS OSOBA S KOJIMA JE ODRŽAN SUSRET (SJEDNICE ODBORA, SASTANCI KOORDINATORA I SLUŽBENA PUTOVANJA)
 PRILOG 2.: MULTINACIONALNE KORPORACIJE I BANKE KOJE SU POZVANE NA SJEDNICE ODBORA
 PRILOG 3.: DOKUMENTI POVEZANI S KODEKSOM O POSTUPANJU
 PRILOG 4.: DALJNJE DJELOVANJE ODBORA ECON/TAXE
 ANNEX 5: REPORT AD HOC DELEGATION NICOSIA
 ANNEX 6: REPORT AD HOC DELEGATION WASHINGTON
 MIŠLJENJE MANJINE
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka

(2016/2038(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 4. i 13. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 107., 108., 113., 115. i 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 2. prosinca 2015. o osnivanju, ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE 2)(1),

–  uzimajući u obzir otkrića Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) o odlukama o porezima i drugim štetnim praksama u Luksemburgu, koja su postala poznata pod nazivom „LuxLeaks”,

–  uzimajući u obzir otkrića Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ) o offshore poduzećima, koja su postala poznata pod nazivom „Panamski dokumenti”, a posebno dokumente objavljene 9. svibnja 2016.,

–  uzimajući u obzir ishode raznih sastanaka na vrhu skupina G7, G8 i G20 održanih na temu međunarodnih poreznih pitanja, posebno sastanak na vrhu u Ise-Shimi 26. i 27. svibnja 2016., te ishode sastanka ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine G20 održanog 14. i 15. travnja 2016. u Washingtonu,

–  uzimajući u obzir rezoluciju koju je Glavna skupština UN-a usvojila 27. srpnja 2015. o Akcijskom programu iz Addis Abebe,

–  uzimajući u obzir izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) od 30. studenoga 2015. naslovljeno „Načela OECD-a i skupine G20 o korporativnom upravljanju”,

–  uzimajući u obzir zaključke ECOFIN-a o razmjeni informacija koje se odnose na oporezivanje o djelatnostima multinacionalnih društava i Kodeksu o postupanju pri oporezivanju poslovanja od 8. ožujka 2016., o oporezivanju dobiti, smanjenju porezne osnovice i prijenosu dobiti od 8. prosinca 2015., o oporezivanju poslovanja od 9. prosinca 2014. te o politici oporezivanja od 1. prosinca 1997., kao i priopćenje o neformalnoj raspravi ECOFIN-a o „Panamskim dokumentima” od 22. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća od 8. prosinca 2015.(2) o izmjeni Direktive o administrativnoj suradnji(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 77/799/EEZ od 19. prosinca 1977. o uzajamnoj pomoći nadležnih tijela država članica u području izravnog oporezivanja(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma(6),

–  uzimajući u obzir daljnje zajedničke mjere koje je Komisija usvojila 16. ožujka 2016. u vezi s preporukama rezolucija Parlamenta o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji te o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka,

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica (prijedlog izvješćivanja po zemljama) koji je iznijela Komisija(7),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije o paketu mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza (ATAP) koji se sastoji od uvodne (chapeau) komunikacije(8), Prijedloga direktive Vijeća o borbi protiv izbjegavanja poreza(9), Prijedloga direktive Vijeća o reviziji Direktive o administrativnoj suradnji(10), preporuke o poreznim ugovorima(11) i studije o agresivnom poreznom planiranju(12),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (COM(2011)0121) koji je Komisija sastavila 2011. i stajalište Parlamenta od 19. travnja 2012. o tom prijedlogu,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica od 1. prosinca 1997. o Kodeksu o postupanju pri oporezivanju poslovanja(13) i redovna izvješća Skupine za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja podnesena Vijeću,

–  uzimajući u obzir Sporazum o poreznoj transparentnosti između EU-a i Kneževine Monaka koji je parafiran 22. veljače 2016.,

–  uzimajući u obzir sporazum koji su potpisali EU i Kneževina Andora 12. veljače 2016.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o oporezivanju dohotka od kamate na štednju koji su 8. prosinca 2015. potpisali EU i Republika San Marino,

–  uzimajući u obzir Sporazum o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima koji su 28. listopada 2015. potpisali EU i Kneževina Lihtenštajn,

–  uzimajući u obzir Sporazum o oporezivanju u cilju poboljšanja porezne discipline koji su 27. svibnja 2015. potpisali EU i Švicarska Konfederacija,

–  uzimajući u obzir ažurirani Sporazum između Jerseyja i Ujedinjene Kraljevine od 30. studenoga 2015. i takozvanu Promjenu gledišta u vezi s tumačenjem stavka 2. Sporazuma između Jerseyja i Ujedinjene Kraljevine o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja,

–  uzimajući u obzir Sporazum između Guernseyja i Ujedinjene Kraljevine o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kako je izmijenjen Sporazumom iz 2009. u pogledu razmjene informacija, koji je potpisan 20. siječnja 2009. te je na snazi od 27. studenog 2009.,

–  uzimajući u obzir normativni položaj Parlamenta na prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara i Direktive 2013/34/EU u pogledu određenih elemenata izvješća o korporativnom upravljanju koje je Parlament usvojio 8. srpnja 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza kao izazovima za upravljanje, socijalnu zaštitu i razvoj u zemljama u razvoju(16),

–  uzimajući u obzir razna parlamentarna saslušanja i naknadna izvješća na temu izbjegavanja plaćanja i utaje poreza održana u nacionalnim parlamentima, a posebno ona održana u Zastupničkom domu u Ujedinjenoj Kraljevini, Senatu SAD-a, australskom Senatu i francuskoj Nacionalnoj skupštini i Senatu,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća Europe CM/Rec(2014)7 od 30. travnja 2014. o zaštiti zviždača,

–  uzimajući u obzir suđenje Antoineu Deltouru, Raphaëlu Haletu i Édouardu Perrinu koje se održava u Luksemburgu zbog optužbi povezanih s njihovom ulogom u objavljivanju dokumenata vezanih uz „LuxLeaks”,

–  uzimajući u obzir odluke Komisije u vezi s državnim potporama koje se odnose na Fiat(17), Starbucks(18) i belgijske odluke o porezima(19) koje se primjenjuju na višak dobiti, kao i odluke o pokretanju istraga društava McDonalds, Apple i Amazon u pogledu državnih potpora,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE 2) (A8-0223/2016),

Opća razmatranja, činjenice i brojke

A.  budući da su otkrića u slučajevima „Panamski dokumenti” i „LuxLeaks”, koje je objavio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ), ukazala na hitnu potrebu da se EU i njegove države članice suprotstave utaji, izbjegavanju plaćanja poreza te agresivnom poreznom planiranju i da teže većoj suradnji i transparentnosti kako bi se uspostavila porezna pravda tako što će se naši porezni sustavi učiniti pravednijima i osigurati plaćanje poreza na dobit ondje gdje je vrijednost stvorena, ne samo u državama članicama, nego i na globalnoj razini;

B.  budući da Komisija procjenjuje da godišnji iznos utaje i izbjegavanja plaćanja poreza iznosi do 1 bilijun(20) EUR, dok OECD procjenjuje(21) da gubitak prihoda iznosi između 4 % i 10 % cjelokupnog prihoda od poreza na dobit, što iznosi između 75 i 180 milijardi EUR godišnje, s obzirom na razine iz 2014.; budući da su to samo konzervativne procjene; budući da su negativni učinci takvih praksi na proračune država članica i na građane očiti i mogli bi potkopati povjerenje u vladavinu demokracije; budući da porezne prijevare, utaje poreza i agresivno porezno planiranje smanjuju poreznu osnovicu država članica, što dovodi do gubitka prihoda od oporezivanja i oslabljuje gospodarstva te sposobnost država da pružaju javne usluge, ulažu i jamče socijalnu sigurnost;

C.  budući da je u proračunskom okviru uzajamne kontrole neprihvatljivo da se sredstva koja bi se dugovanim porezima trebala ostvariti u jednoj državi članici zapravo ostvare u drugoj državi članici s pomoću nepoštenog i agresivnog poreznog planiranja;

D.  budući da izbjegavanje plaćanja poreza na dobit, kojime se, prema procjenama, stvara gubitak od 100 milijardi USD(22) poreznih prihoda na godišnjoj razini, nerazmjerno utječe na zemlje u razvoju, lišavajući ih neophodnih sredstava za financiranje najosnovnijih usluga i šteteći politikama razvojne suradnje EU-a;

E.  budući da su nas otkrića u slučaju „Panamski dokumenti” podsjetili da pitanje izbjegavanja plaćanja poreza nadilazi multinacionalna poduzeća te je snažno povezano s kriminalnom aktivnošću i da se offshore bogatstvo procjenjuje na oko deset bilijuna USD; budući da se u Švicarskoj drži offshore bogatstvo u iznosu višem od 2,5 bilijuna USD;

F.  budući da su čelnici skupine G20 u travnju 2009. poduzeli mjere, zatraživši prije svega od offshore jurisdikcija da potpišu najmanje 12 sporazuma o razmjeni informacija s ciljem okončanja doba bankovne tajne; budući da ekonomisti imaju ozbiljne zamjerke u pogledu učinkovitost tih mjera, objašnjavajući da su sporazumi doveli do premještanja bankovnih depozita među poreznim oazama, no nisu uzrokovali značajnu repatrijaciju financijskih sredstava(23); budući da nema dokaza da su portfeljna ulaganja u offshore jurisdikcijama opadala, barem ne do 2014., unatoč nedavnim međunarodnim naporima za povećanje financijske transparentnosti; budući da je prerano procijeniti hoće li donošenje automatske razmjene poreznih informacija (zajednički standard izvješćivanja) potaknuti promjene u pogledu tog trenda;

G.  budući da su prema informacijama koje je dostavila Banka za međunarodne namire prekogranični depoziti u offshore centrima između 2008. i 2015. prosječno rasli za 2,81 % godišnje, dok su u ostatku svijeta rasli za samo 1,24 %(24); budući da su u pogledu inozemnih depozita najvažniji offshore financijski centri Kajmanski otoci (663 milijardi USD), Luksemburg (360 milijardi USD), Švicarska (137 milijardi USD), Hong Kong (125 milijardi USD), Singapur (95 milijardi USD), Bermudi (77 milijardi USD), Panama (67 milijardi USD), Jersey (58 milijardi USD) i Bahami (55 milijardi USD); budući da prekogranični depoziti u europskim oazama kao što su Andora, Gibraltar, Lihtenštajn i Švicarska opadaju ili stagniraju tijekom posljednjih nekoliko godina, što dovodi do pretpostavke prijenosa offshore aktivnosti u druge jurisdikcije i restrukturiranja offshore industrije uslijed potpisivanja sve većeg broja bilateralnih sporazuma o poreznim informacijama;

H.  budući da se ulagački tokovi u offshore financijske centre procjenjuju na 72 milijarde USD za 2015.(25) te su se u posljednjih nekoliko godina povećali uslijed porasta tokova iz međunarodnih poduzeća koja posluju u gospodarstvima u razvoju i tranzicijskim gospodarstvima, ponekad u obliku kružnih izravnih ulaganja; budući da ulagački tokovi u subjekte posebne namjene predstavljaju većinu offshore ulagačkih tokova; budući da je Luksemburg glavni primatelj ulagačkih tokova povezanih sa subjektima posebne namjene u 2015., budući da su priljevi povezani sa subjektima posebne namjene u Nizozemsku u 2015. također bili posebno visoki; budući da se zbog nejenjavanja prakse da se financijske tokove usmjerava kroz offshore financijske mehanizme ističe potreba za stvaranjem veće dosljednosti među poreznim politikama i politikama ulaganja na europskoj i globalnoj razini;

I  budući da je OECD-u u travnju 2016. ponovno dan mandat da izradi crnu listu nekooperativnih jurisdikcija; budući da kriterije utvrđivanja poreznih oaza definira Komisija koja je potvrdila važnost činjenice da se ne razmatraju samo kriteriji transparentnosti i suradnje, nego se u obzir uzimaju i štetni porezni režimi;

J.  budući da su mala i srednja poduzeća glavni stvaratelji radnih mjesta u Europi te su otvorila oko 85 % svih novih radnih mjesta u Europi(26) u proteklih pet godina; budući da su studije(27) pokazale da prekogranična poduzeća plaćaju u prosjeku 30 % manje poreza nego poduzeća koja posluju samo u jednoj državi; budući da to ozbiljno narušava tržišno natjecanje, dovodi do gubitka radnih mjesta u Uniji i koči održiv rast;

K.  budući da Komisija agresivno porezno planiranje definira kao iskorištavanje tehničkih karakteristika određenog poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava radi smanjenja poreznih obveza; budući da Komisija priznaje da agresivno porezno planiranje može poprimiti najrazličitije oblike, što dovodi do toga da se porezno pravo ne primjenjuje u skladu s namjerama zakonodavaca; budući da glavni oblici agresivnog poreznog planiranja uključuju prijenos dugova, lokaciju nematerijalne imovine i intelektualnog vlasništva, strateške transferne cijene, hibridne neusklađenosti i offshore strukture kredita; budući da su trgovačka društva koja je saslušao njezin Posebni odbor uglavnom ponovila da plaćaju velike poreze i da je njihovo ponašanje zakonito; budući da je dosad samo mali postotak trgovačkih društava javno priznao da je izbjegavanje plaćanja poreza na dobit prioritet koji je potrebno riješiti;

L.  budući da se gotovo trećina prekograničnih korporativnih ulaganja usmjerava preko offshore financijskih struktura; budući da Komisija napominje da se za 72 % prijenosa dobiti u Europskoj uniji iskorištavaju transferne cijene i porezno povoljne lokacije intelektualnog vlasništva te da preostali sustavi prijenosa dobiti uključuju prijenos dugova(28);

M.  budući da se na temelju bilateralnih poreznih ugovora prava oporezivanja raspodjeljuju između države izvora i države prebivališta; budući da se izvorišnim zemljama često dodjeljuje pravo oporezivanja aktivnog prihoda od poslovanja, pod uvjetom da u izvorišnoj zemlji postoji stalna poslovna jedinica, a zemlje rezidentnosti dobivaju pravo oporezivanja pasivnog prihoda kao što su dividende, licencije i kamate; budući da je takva podjela prava oporezivanja ključna za razumijevanje sustavâ agresivnog poreznog planiranja;

N.  budući da se računovodstvene prakse sastoje od prikazivanja financijskog stanja trgovačkog društva tako da se usklade prihodi i rashodi i dobit i gubitak s kalendarskim razdobljem u kojem su nastali, a ne sa stvarnim razdobljem novčanih tokova; budući da se, prelazi li oporezivi prihod iz jedne jurisdikcije u drugu, koje onda s njime postupaju na različite načine, pojavljuje mogućnost iskorištavanja tih neusklađenosti; budući da se isplate licencija mogu opravdati u poslovne svrhe, bez propisnog fiskalnog usklađivanja, i budući da je na temelju njih moguće ostvariti povoljan porezni tretman u jednoj zemlji, što dovodi do smanjenja porezne osnovice u drugim zemljama;

O.  budući da se 60 % cjelokupne svjetske trgovine odvija između subjekata koji su dio grupe i koji stoga podliježu metodologijama transfernih cijena; budući da se 70 % svih prijenosa dobiti izvršavaju služeći se transfernim cijenama;

P.  budući da bi konvergencija poreznih politika trebala biti popraćena i većim kontrolama te većim brojem istraga štetnih poreznih praksi; budući da je Komisija pokrenula nove službene istrage o poreznom tretmanu multinacionalnih poduzeća; budući da je procjena mjera porezne politike s gledišta državnih potpora pristup koji je nedavno dobio na važnosti; budući da su za bolje razumijevanje međuodnosa oporezivanja i tržišnog natjecanja i rješavanje tog pitanja potrebna daljnja promišljanja i mjere; budući da Komisija ima mogućnost neselektivnog i nepristranog istraživanja svih slučajeva davanja državnih potpora pomoću povlaštenih poreznih tretmana za koje posumnja da se nezakoniti; budući da je u trenutku usvajanja ovog izvješća određeni broj istraga Komisije u vezi s državnim potporama još uvijek bio u tijeku; budući da su neke države članice pokrenule postupke povrata protiv nekih multinacionalnih poduzeća; budući da su određene države članice provele analizu učinka prelijevanja svojih domaćih poreznih politika kako bi procijenile negativan utjecaj na zemlje u razvoju;

Q.  budući da je agresivno porezno planiranje neodjeljivo od agresivnog socijalnog planiranja, što je i potvrđeno radom Posebnog odbora TAXE 2, posebno saslušanjem multinacionalnih poduzeća tijekom kojih je jasno dokazano da se porezni režimi trgovačkih društava kao što je McDonald's koriste kao sredstvo za smanjivanje plaća zaposlenika;

R.  budući da je najbolji alat za borbu protiv agresivnog poreznog planiranja dobro osmišljeno zakonodavstvo koje se provodi na pravilan i usklađen način;

Uloga posebnih poreznih jurisdikcija

S.  budući da je Parlament održao sastanke s predstavnicima vlasti Andore, Lihtenštajna, Monaka, Guernseyja i Jerseyja; budući da su Kajmanski otoci prisustvovali samo sastanku koordinatora, a ne službenom saslušanju Posebnog odbora; budući da je Otok Man odbio poziv da izađe pred Posebni odbor, ali je umjesto toga poslao pisanu izjavu;

T.  budući da neke porezne jurisdikcije aktivno doprinose izradi agresivnih poreznih politika radi multinacionalnih poduzeća koja tako mogu iskoristiti te prilike za izbjegavanje plaćanja poreza; budući da, unatoč obvezama tih jurisdikcija da automatski razmjenjuju porezne informacije s drugim zemljama, zakonska ili efektivna stopa poreza na dobit u nekim jurisdikcijama iznosi nula posto ili je blizu toj stopi; budući da su neke od tih jurisdikcija obuhvaćene crnim listama nekoliko država članica; budući da je posebne porezne režime nekih jurisdikcija procijenila Skupina za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja, što je dovelo do reformi u tim zemljama;

U  budući da su se sve jurisdikcije obvezale na automatsku razmjenu informacija do 2017., osim Andore i Monaka, koje su se na to obvezale do 2018.; budući da je važno pratiti uvode li se već učinkovite zakonodavne promjene kako bi se osigurala učinkovita automatska razmjena informacija poslije 2017.;

V.  budući da su rupe u zakonodavstvu, neučinkovita razmjena informacija i, općenito, nepoštovanje zahtjeva kontrole, nedovoljne informacije o krajnjim korisnicima te održavanje bankarske i poslovne unatoč postupnom stavljanju izvan snage zakona o bankovnoj tajni prepreke iskorjenjivanju utaje i izbjegavanja plaćanja poreza; budući da se neki porezni agenti u financijskom sektoru služe netransparentnošću takvih praksi za agresivno porezno planiranje; budući da je, osim već postojećih bilateralnih sporazuma o oporezivanju, inicijativa za automatsku razmjenu informacija među zemljama uvedena tek nedavno; budući da će se u odsustvu učinkovite provedbe zbog nedostataka sustava otvoriti prostor za utaju i izbjegavanje plaćanja poreza;

W.  budući da neke posebne porezne jurisdikcije unutar EU-a i izvan njega nisu voljne provesti reformu svojih poreznih sustava usprkos stalnim globalnim inicijativama i činjenici da neke od njih sudjeluju u radu OECD-a;

X.  budući da su saslušanja organizirana s Andorom, Guersneyjem, Jerseyjem, Lihtenštajnom i Monakom (vidi Prilog 1.) pokazala da se uvjeti za registraciju offshore poduzeća i informacije koje se moraju pružiti o tome razlikuju od jurisdikcije do jurisdikcije; budući da nije poznato postoje li potpune informacije o krajnjim korisnicima fondova, zaklada i poduzeća ili te informacije službene porezne vlasti nekih od tih jurisdikcija ne prikupljaju ili ne objavljuju; budući da su Andora, Lihtenštajn, Monako, San Marino i Švicarska potpisali sporazume o razmjeni informacija s EU-om; budući da su Kanalski otoci potpisali sporazume s Ujedinjenom Kraljevinom te su izrazili spremnost na sklapanje sličnih sporazuma s drugim državama članicama;

Y  budući da važećim zakonodavstvom nekih jurisdikcija nije osigurano dobro upravljanje ni zajamčeno poštovanje međunarodnih standarda u pogledu krajnjih korisnika, transparentnosti i suradnje;

Z.  budući da su neke od tih jurisdikcija ovisna ili povezana područja država članica i stoga, iako su samoupravna, posebno podliježu nacionalnim i europskim zakonima; budući da bi države članice stoga trebale razmotriti donošenje zakona radi osiguravanja toga da njihova povezana i ovisna područja poštuju najviše standarde;

AA.   budući da neke države članice imaju vlastite popise nekooperativnih jurisdikcija i/ili sadržajne definicije „poreznih oaza” ili „jurisdikcija s povlaštenim poreznim režimima”; budući da se ti popisi uvelike razlikuju prema tome kako se nekooperativne jurisdikcije ili porezne oaze definiraju ili procjenjuju; budući da OECD-ov popis nekooperativnih jurisdikcija ne služi svojoj svrsi; budući da je Komisija u poreznom paketu od 17. lipnja 2015. objavila popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija sastavljen prema načelu „zajedničkog nazivnika” na temelju postojećih nacionalnih popisa; budući da na razini Unije još uvijek nema zajedničkog popisa i definicije nekooperativnih jurisdikcija, iako je on hitno potreban; budući da nijednim od tih popisa nisu obuhvaćeni jasni, mjerljivi i sveobuhvatni kriteriji u pogledu razine tajnosti određenih jurisdikcija;

Uloga financijskih institucija u agresivnom poreznom planiranju multinacionalnih poduzeća

AB.  budući da su neke financijske institucije i računovodstvena ili odvjetnička društva imali ulogu posrednika u uspostavi složenih pravnih struktura koje su dovele do agresivnog poreznog planiranja kojim se služe multinacionalna poduzeća, kako je utvrđeno u slučajevima „LuxLeaks” i „Panamski dokumenti”; budući da rupe u zakonodavstvu, neusklađenosti i nedostatak koordinacije, suradnje i transparentnosti među zemljama stvaraju okruženje u kojem je utaja poreza olakšana; budući da su financijske institucije ipak ključni i nužni pomoćnici u borbi protiv porezne prijevare zbog informacija o financijskim računima i stvarnom vlasništvu koji su im na raspolaganju i budući da je stoga ključno da u potpunosti i učinkovito surađuju na razmjeni tih informacija;

AC.  budući da je tijekom te istrage objavljeno nekoliko poreznih skandala koji su uključivali banke; budući da financijskim institucijama na raspolaganju stoji nekoliko programa agresivnog poreznog planiranja kako bi svojim klijentima pomogle u utaji ili izbjegavanju plaćanja poreza; budući da banke na tržištu mogu djelovati u ime svojih klijenata i tvrditi da su stvarni vlasnici tih transakcija s poreznim vlastima, čime će klijenti neopravdano imati koristi od poreznih olakšica odobrenih bankama zbog njihova statusa banke ili njihova sjedišta; budući da bi se trebalo smatrati da banke (posebno one čija djelatnost uključuje ulagačko bankarstvo) u izradi i provedbi agresivnog poreznog planiranja igraju dvostruku ulogu: prvo, tako što pružaju metode agresivnog poreznog planiranja kojim će se koristiti klijenti, često korištenjem financijskih proizvoda kao što su krediti, izvedenice, repo ugovori ili neki instrumenti povezani s kapitalom; i drugo, tako što se same koriste agresivnim poreznim planiranjem posredstvom vlastitih međubankovnih financijskih transakcija i financijskih transakcija za vlastiti račun;

AD.  budući da su sve banke koje su se izašle pred Posebni odbor službeno porekle da su svojim klijentima savjetovale utaju ili izbjegavanje plaćanja poreza u bilo kojem obliku te su porekle da su u tu svrhu bile u odnosu s računovodstvenim i odvjetničkim društvima; međutim, budući da banke često traže pravna mišljenja računovodstvenih ili konzultantskih društava kako bi odobrile ugovore koje nude svojim klijentima; budući da se banke tim plaćenim pravnim mišljenjima mogu koristiti za prikrivanje poslova utaje poreza i izbjegavanje optužbi o namjernoj prijevari;

AE.  budući da su veće financijske institucije osnovale značajan broj društava kćeri u posebnim poreznim jurisdikcijama ili u jurisdikcijama s niskim ili jako niskim stopama poreza na dobit kako bi u ime svojih poslovnih i privatnih klijenata ili u vlastito ime izbjegle plaćanje poreza; budući da su mnoge financijske institucije nedavno zatvorile neke od svojih podružnica u tim jurisdikcijama; budući da je nekoliko financijskih institucija kazneno gonjeno zbog porezne prijevare ili pranja novca u Sjedinjenim Američkim Državama, što je dovelo do plaćanja znatnih novčanih kazni, no vrlo je malo takvih kaznenih postupaka pokrenuto u Europskoj uniji;

AF.  budući da banke posluju na konkurentnom tržištu i potiče ih se na promicanje privlačnih poreznih režima kako bi privukle nove klijente i pružale usluge postojećima; budući da su zaposlenici banke često pod golemim pritiskom da odobre ugovore klijenata koji omogućuju utaju i izbjegavanje plaćanja poreza jer riskiraju da ih se otpusti ako to ne učine; budući da se javljaju sukobi interesa koji uključuju banke i zaposlenike konzultantskih društva na rukovodećim položajima te predstavnike poreznih uprava i slučajevi zapošljavanja bez natječaja; budući da porezne uprave nemaju uvijek dovoljan pristup informacijama ili sredstvima za istraživanje banaka ili otkrivanje slučajeva utaje poreza;

AG.  budući da su mnoge banke i financijske institucije uključene u utaju poreza tijekom financijske krize 2008. spašene novcem poreznih obveznika, što njihovo ponašanje u pogledu poreznih pitanja čini još podlijim;

AH.  budući da je važno priznati da nisu sve složene strukturirane financijske transakcije prvenstveno motivirane porezom te da pretežno porezom motivirani proizvodi čine samo malen dio ukupnog poslovanja sa složenim strukturiranim financijskim transakcijama; budući da, međutim, iznosi uključeni u transakcije agresivnog poreznog planiranja mogu biti vrlo veliki, pri čemu se pojedinačni poslovi ponekad izražavaju u milijardama eura financijskih sredstava i poreznim prednostima vrijednima stotine milijuna eura(29); budući da porezna tijela zabrinjava nedostatak transparentnosti složenih strukturiranih financijskih transakcija koje se koriste u svrhe agresivnog poreznog planiranja, naročito kad se zasebni dijelovi tih aranžmana izvršavaju u različitim jurisdikcijama;

AI.  budući da kreditne institucije EU-a već podliježu zahtjevima javnog izvješćivanja po zemljama prema Direktivi o kapitalnim zahtjevima (CRD IV); budući da bi trebalo napomenuti da u tim izvješćima po zemljama ima nekih nedostataka i da bi te nedostatke trebalo riješiti; budući da nijedna od financijskih institucija koje su se pojavile pred Posebnim odborom nije uložila značajan prigovor na zahtjeve za objavljivanje; budući da su se neke od njih izjasnile u korist tog zahtjeva te bi ga poduprle ne bi li postao globalni standard;

AJ.  budući da su se javnim izvješćivanjem po zemljama u vezi s dokumentima određenih financijskih institucija pokazale značajne razlike u njihovoj ukupnoj dobiti ostvarenoj u prekomorskim jurisdikcijama te aktivnostima, iznosima plaćenog poreza i broju zaposlenika u tim istim jurisdikcijama; budući da je u sklopu tog izvješćivanja otkrivena neusklađenost između teritorija na kojima te institucije djeluju i imaju zaposlenike i teritorija u kojima ostvaruju dobit;

AK.  budući da banke i multinacionalna poduzeća koja su se pojavila pred Posebnim odborom nisu u potpunosti odgovorila na sva pitanja svojih članova te su neka postavljena pitanja i dalje bez odgovora ili su loše definirana; budući da su neke od tih banaka i neka multinacionalna poduzeća u kasnijoj fazi poslala pisane izjave (vidi Prilog 2.);

Povlašteni porezni režimi za patente, znanje te istraživanje i razvoj

AL.  budući da se režimi povezani s intelektualnim vlasništvom, patentima te istraživanjem i razvojem naveliko koriste u Uniji; budući da se njima koriste multinacionalna poduzeća kako bi umjetno smanjila svoj cjelokupni porezni doprinos; budući da se 5. mjera akcijskog plana za BEPS odnosi na „izmijenjeni pristup neksusa”; budući da je zadatak Skupine za kodeks o postupanju također analizirati i učinkovito pratiti takve prakse u državama članicama;

AM.  budući da je Skupina za kodeks o postupanju analizirala europske povlaštene porezne režime za patente, ali nije zaključila analizu pojedinačnih režima; budući da se 5. mjera akcijskog plana za BEPS OECD-a odnosi na „izmijenjeni pristup neksusa” kao novi standard za odobravanje poticaja za istraživanje i razvoj; budući da su se države članice u Skupini za kodeks o postupanju složile da će primjenjivati izmijenjeni pristup neksusa u svojem nacionalnom zakonodavstvu od 2015. godine; budući da su se također složile da će se postojeći povlašteni porezni režimi za patente postupno ukinuti do 2021. godine; budući da države članice ozbiljno kasne u provedbi izmijenjenog pristupa neksusa na nacionalnoj razini;

AN.  budući da je nekoliko studija koje je provela Komisija jasno pokazalo da povezanost povlaštenih poreznih režima za patente te istraživanja i razvoja može biti proizvoljna i/ili umjetna; budući da ta nedosljednost može dovesti do pretpostavke da se ti režimi u većini slučajeva uspostavljaju i koriste radi izbjegavanja plaćanja poreza; budući da porezni poticaji za prihode ostvarene istraživanjem i razvojem, posebno povlaštenim poreznim režimima za patente, često rezultiraju velikim smanjenjima poreznih prihoda u svim zemljama, uključujući one koje vode takvu politiku; budući da bi trebalo bolje analizirati kako se porezni poticaji na najbolji način mogu upotrijebiti za stimulaciju prijeko potrebnog istraživanja i razvoja i inovacija u EU-u bez stvaranja štetnih poreznih praksi; budući da su OECD i Međunarodni monetarni fond (MMF)(30) u nekoliko navrata također potvrdili da ne smatraju povlaštene porezne režime pravim načinom poticanja istraživanja i razvoja;

AO.  budući da je središnja uloga povlaštenih poreznih režima za patente u štetnim poreznim sustavima prvotno zamijećena tijekom posjeta prethodnoga Posebnog odbora Europskog parlamenta (TAXE 1) organiziranih u svrhu utvrđivanja činjenica u Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, a potom je potvrđena pri posjetu Cipru; budući da slični sustavi postoje u drugim državama članicama;

AP.  budući da posebno gorući problem nastaje zbog očitog manjka usklađenog pristupa država članica pitanju izlaznih plaćanja; budući da se trenutačnim neusklađenim okvirom neoporezivanje na izvoru, što je u skladu s Direktivom o kamatama i licencijama i Direktivom o matičnim društvima i društvima kćerima, kombinira s nepostojanjem poreza po odbitku na izlazna plaćanja za dividende, licencije i tantijeme u nekim državama članicama, što dovodi do rupa u zakonu kroz koje dobit efektivno može barem jedanput napustiti bilo koju državu članice i izaći iz Unije, a da je se ne oporezuje;

Dokumenti Skupine za kodeks o postupanju o oporezivanju poslovanja, Radne skupine na visokoj razini o oporezivanju te Radne skupine o poreznim pitanjima

AQ.  budući da je mandat Skupine za kodeks o postupanju definiran u zaključcima Vijeća u sastavu ECOFIN od 1. prosinca 1997.; budući da su dokumenti Skupine za kodeks o postupanju ključni izvor informacija za rad Posebnog odbora (kako je već navedeno u rezoluciji Parlamenta od 25. studenoga 2015.);

AR.  budući da su neki radni dokumenti i zapisnici Skupine za kodeks o postupanju europskim zastupnicima dani na razmatranje iza zatvorenih vrata u prostorijama EP-a tek pet mjeseci nakon početka mandata Posebnog odbora; budući da, iako su na raspolaganje stavljeni dodatni dokumenti, neki dokumenti i zapisnici i dalje nisu objavljeni, nisu dostupni ili nedostaju; budući da je Komisija na neformalnom sastanku izjavila da je sve dokumente kojima raspolaže, a koji potječu iz Komisije, stavila na raspolaganje Posebnom odboru, što znači da su se stoga svi dodatni relevantni dokumenti sa sastanaka koji potječu iz Komisije, ako su ikada bili u vlasništvu Komisije, sigurno izgubili;

AS.  budući da su države članice na nezadovoljavajući način odgovorile na opetovane zahtjeve Parlamenta da se dotični dokumenti u potpunosti objave; budući da ta praksa traje već nekoliko mjeseci; budući da su ti dokumenti dostavljeni istraživačima sa Sveučilišta u Amsterdamu na temelju zahtjeva koji se pozivao na europsku Direktivu o transparentnosti; budući da su ti dokumenti nedavno ipak postali dostupni, ali samo kao povjerljivi dokumenti i ne mogu se koristiti u javnoj raspravi; budući da su transparentnost i pristup informacijama temeljni elementi parlamentarnog rada;

AT.  budući da je Skupina za kodeks o postupanju proučila određena pitanja, ali to nije dovelo do konkretnih reformi; budući da se, primjerice, rasprave o odlukama počele voditi čak 1999. godine, ali i dalje postoje poteškoće u primjeni dogovorenih poboljšanja, pa i nakon otkrića u slučaju „Luxleaks”; budući da ispitivanje povlaštenih poreznih režima za patente nije u potpunosti zaključeno u 2014. godini te nije započelo drugo ispitivanje, unatoč činjenici da države članice kasne u provedbi novog izmijenjenog pristupa neksusa;

Vanjska dimenzija: skupina G20, OECD i UN; sudjelovanje zemalja u razvoju i posljedice za njih

AU.  budući da su OECD, UN i druge međunarodne organizacije zainteresirane strane u borbi protiv smanjenja osnovice poreza na dobit; budući da postoji potreba da se osiguraju globalno usklađivanje praksi i provedba zajedničkih standarda poput onih koje predlaže OECD u vezi s paketom za BEPS; budući da takve globalne standarde treba utvrditi i nadzirati međuvladin forum na razini UN-a s manje selektivnim članstvom nego što je to slučaj s OECD-om ili skupinom G20 kako bi sve države, uključujući zemlje u razvoju, mogle sudjelovati pod jednakim uvjetima; budući da su na sastanku ministara financija i guvernera središnjih banaka skupine G20 održanom 14. i 15. travnja 2016. u Washingtonu sve države i jurisdikcije ponovno pozvane na provedbu normi Radne skupine za financijsko djelovanje o transparentnosti i stvarnom vlasništvu pravnih osoba i pravnih aranžmana; budući da su neke članice G20 pozvale na automatsku razmjenu informacija o stvarnom vlasništvu te su od Radne skupine za financijsko djelovanje i Svjetskog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe zatražile da iznesu prve prijedloge u tom smislu do listopada 2016.;

AV.  budući da, kako je uočeno tijekom posjeta radi utvrđivanja činjenica u SAD-u, postoji manjak transparentnosti i zajedničke definicije stvarnog vlasništva na globalnoj razini; budući da je taj manjak transparentnosti posebno uočen u pogledu fiktivnih poduzeća i odvjetničkih društava; budući da SAD trenutačno priprema provedbu Akcijskog plana OECD-a o BEPS-u;

AW.  budući da u postupak o BEPS-u zemlje u razvoju nisu bile uključene kao ravnopravni partneri u pregovaranju te nisu postignuta učinkovita rješenja za porezne probleme najsiromašnijih zemalja, što dokazuje globalna mreža poreznih sporazuma kojima su zemlje u razvoju često spriječene u oporezivanju dobiti nastale na njihovom području;

AX.  iako suradnja u zajedničkim poreznim pitanjima između EU-a i SAD-a već postoji između nadležnih tijela EU-a i SAD-a, slična suradnja potrebna je na političkoj razini, posebice u pogledu parlamentarne suradnje;

AY.  budući da se za srpanj 2016. planira simpozij o oporezivanju u cilju postizanja jakog, održivog i uravnoteženog ekonomskog rasta; budući da je skupina G20 apelirala na sve međunarodne organizacije, uključujući EU, da se suoče s tim izazovima;

AZ.  budući da je saslušanje Posebnog odbora TAXE 2 i Odbora za razvoj o posljedicama agresivnih fiskalnih praksi za zemlje u razvoju pokazalo da su zemlje u razvoju suočene sa sličnim problemima smanjenja porezne osnovice, prijenosa dobiti, manjka transparentnosti, poreznih sustava koji se razlikuju na globalnoj razini te manjka dosljednog i učinkovitog međunarodnog zakonodavstva; budući da zemlje u razvoju pate od agresivnog poreznog planiranja; budući da porezne uprave zemalja u razvoju nemaju potrebne resurse i stručnost za učinkovitu borbu protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza;

BA.  budući da su članovi skupine G20 ponovno potvrdili angažiranost na usmjeravanju napora na jačanje kapaciteta gospodarstava zemalja u razvoju i poticanje tih zemalja da poštuju načela porezne inicijative iz Addis Abebe kako je utvrđeno na sastanku UN-a 27. srpnja 2015.; budući da su stajališta i prioriteti zemalja u razvoju ključni za učinkovitu globalnu koordinaciju;

BB.  budući da Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka pružaju tehničku pomoć, uključujući alate za porezne uprave zemalja u razvoju u pogledu međunarodnih poreznih pitanja u svrhu poboljšanja sposobnosti zemalja u razvoju da se suoče s pitanjima utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca, posebice u pogledu transfernih cijena;

BC.  budući da je australska vlada najavila planove za uvođenje poreza na preusmjerenu dobit za multinacionalna poduzeća koja izbjegavaju plaćanje poreza, koji bi stupio na snagu 1. srpnja 2017., kao i osnivanje nove radne skupine Porezne uprave;

Rad Posebnog odbora TAXE 2 Europskog parlamenta

BD.  budući da su određene mjere koje je Komisija predložila izravno povezane s rezolucijama Parlamenta od 16. prosinca 2015. i 25. studenoga 2015.; budući da je Komisija sada barem djelomično predložila važne inicijative obuhvaćene tim rezolucijama; budući da još nisu uvedene ostale kritične mjere na koje se u tim rezolucijama poziva, kao što su, među ostalim, reforma fiskalnog okvira za državne potpore, učinkovite zakonske odredbe za zaštitu zviždača te mjere za smanjenje pomoći i poticanja agresivnog poreznog planiranja koje provode savjetnici i financijski sektor;

BE.  budući da je ponajprije Posebni odbor Parlamenta za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode (TAXE 1) analizirao i procijenio posljedice za Uniju, što je rezultiralo rezolucijom koja je 25. studenoga 2015. usvojena izrazito velikom većinom; budući da je rezolucija Parlamenta od 16. prosinca 2015. također usvojena izrazito velikom većinom; budući da je Komisija objavila zajednički odgovor na rezolucije od 16. prosinca 2015. i 25. studenoga 2015.;

BF.  budući da je Posebni odbor TAXE 2 Europskog parlamenta osnovan 2. prosinca 2015. održao 11 sastanaka, neke od njih zajedno s Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku, Odborom za pravna pitanja te Odborom za razvoj, na kojima su saslušani povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici, povjerenik za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Jonathan Hill, nizozemski državni tajnik za financije Eric Wiebes (koji predstavlja predsjedništvo Vijeća), porezni stručnjaci i stručnjaci za razvoj, predstavnici multinacionalnih poduzeća i banaka te članovi nacionalnih parlamenata država članica EU-a; budući da je također održao sastanke s predstavnicima vlasti Andore, Lihtenštajna, Monaka, Guernseyja i Jerseyja te je dobio pisanu izjavu vlade Otoka Mana (vidi Prilog 1.); budući da je organizirao posjete radi utvrđivanja činjenica SAD-u (vidi Prilog 6.) kako bi analizirao posebne aspekte svoga mandata koji se tiču trećih zemalja te posjet Cipru (vidi Prilog 5.); budući da su članovi Posebnog odbora osobno pozvani da sudjeluju u radu međuparlamentarne skupine na visokoj razini TAXE u okviru OECD-a; budući da je Posebni odbor održavao sastanke iza zatvorenih vrata na razini koordinatora na kojima je saslušao predstavnike vlasti Kajmanskih otoka, istraživačke novinare i dužnosnike Komisije; budući da su sve te aktivnosti, kojima se došlo do velike količine izuzetno korisnih informacija o praksama i poreznim sustavima i unutar EU-a i izvan njega, pomogle da se razjasne neka relevantna pitanja, dok su ostala pitanja i dalje bez odgovora;

BG.  budući da je rad Posebnog odbora onemogućen činjenicom da je od 7 pozvanih multinacionalnih poduzeća samo njih 4 pristalo doći pred njegove članove nakon prvog poziva (vidi Prilog 2.);

BH.  budući da, zbog upornog odbijanja Komisije i Vijeća da daju suglasnost za Prijedlog uredbe Europskog parlamenta o detaljnim odredbama kojima se uređuje korištenje prava Europskog parlamenta na istraživanje, posebni i istražni odbori Europskog parlamenta i dalje ne uživaju dovoljne ovlasti kao što je pravo na poziv svjedoka i pristup dokumentima, za razliku od parlamenata država članica i američkog Kongresa;

BI.  budući da je Vijeće nedavno više puta donijelo opširne prijevremene političke odluke, a da pritom nije uzelo u obzir ili čak sačekalo stajalište Europskog parlamenta;

Zaključci i preporuke

1.  ponavlja zaključke iz svoje rezolucije od 25. studenoga 2015. i svoje rezolucije od 16. prosinca 2015.;

Daljnji postupci Komisije i država članica

2.  izražava žaljenje zbog činjenice da trinaest država članica nema prikladna pravila za suzbijanje agresivnog poreznog planiranja koja se temelje na protoku dividendi izuzetom od poreza; također izražava žaljenje zbog činjenice da trinaest država članica nije provelo ispitivanje stvarnog vlasništva prilikom prihvaćanja zahtjeva za smanjenje ili izuzeće od poreza po odbitku; također izražava žaljenje zbog činjenice da četrnaest država članica još nije uvelo pravila o kontroliranim stranim društvima radi sprečavanja agresivnog poreznog planiranja te da dvadeset pet država članica nema pravila za suzbijanje neusklađene porezne kvalifikacije lokalnog društva u drugoj državi; ne odobrava činjenicu da nijedna država članica još nije pozvala na zabranu struktura agresivnog poreznog planiranja;

3.  poziva države članice i Komisiju da donesu daljnje zakonodavne prijedloge o izbjegavanju plaćanja poreza na dobit budući da države članice imaju prostor za postavljanje strožih pravila protiv zlouporabe radi suzbijanja smanjenja porezne osnovice; izražava duboko žaljenje zbog činjenice da države članice nisu raspravljale o preporukama Parlamenta u radnim skupinama Vijeća te što nisu promislile o povredi svoje obveze iskrene suradnje u skladu s Ugovorom omogućavanjem agresivnog izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza u drugim državama članicama;

4.  pozdravlja Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza koji je Komisija objavila 28. siječnja 2016. te sve zakonodavne prijedloge i komunikacije iznesene nakon toga (vidi Prilog 4.); pozdravlja činjenicu da je Vijeće donijelo direktivu o izmjeni Direktive o administrativnoj suradnji radi uspostavljanja izvješćivanja po zemljama, dok istovremeno izražava žaljenje zbog činjenice da Vijeće nije pričekalo i uzelo u obzir stajalište Europskog parlamenta prije nego što je donijelo odluku o vlastitom stajalištu te nije predvidjelo sudjelovanje Komisije u razmjeni informacija; poziva Vijeće da postigne jednoglasno i ambiciozno stajalište o Paketu mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i da se pobrine da Direktiva za borbu protiv izbjegavanja poreza ostane jedna jedinstvena direktiva ambicioznog opsega koja nadilazi minimalne preporuke OECD-a gdje je to moguće; izražava duboko žaljenje zbog činjenice što je stajalište Vijeća u trenutačnom nacrtu oslabljeno, posebice klauzulom o stečenim pravima o odbitku kamata i suženim pristupom pravilu o kontroliranim stranim društvima; pozdravlja inicijativu da se u okviru vanjske strategije za učinkovito oporezivanje sastavi zajednička definicija i popis Unije nekooperativnih jurisdikcija; naglašava da se taj popis treba temeljiti na objektivnim, iscrpnim i mjerljivim kriterijima ponavlja svoje stajalište da je potrebno jače i obvezujuće djelovanje za učinkovito i sustavno suzbijanje BEPS-a;

5.  smatra da je, nakon dviju uzastopnih ad hoc izmjena u području automatske razmjene odluka o porezima i izvješćivanja po zemljama, potrebno preispitati čitavu Direktivu o administrativnoj suradnji, među ostalim u svrhu smanjenja i, u konačnici, uklanjanja trenutačnih iznimaka od načela razmjene informacija;

6.  poziva Komisiju da do kraja 2016. podnese prijedlog za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit koja bi se trebala popratiti prikladnim i poštenim ključem preraspodjele i ponudila sveobuhvatno rješenje za većinu štetnih poreznih praksi u Uniji te kojom bi se pojasnila i pojednostavnila pravila za poduzeća i olakšale prekogranične gospodarske aktivnosti unutar Unije; vjeruje da je konsolidacija ključni element konsolidirane osnovice poreza na dobit; smatra da što prije valja uvesti konsolidaciju te da međusustav kojim je obuhvaćeno samo usklađivanje porezne osnovice s mehanizmom prijeboja gubitaka može biti samo privremen; vjeruje da uvođenje pune i obvezne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit postaje sve nužnije; poziva države članice da bez odgode postignu dogovor o prijedlogu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit nakon njegova podnošenja te da nakon toga žurno provedu to zakonodavstvo; podsjeća države članice da različite stope poreza na dobit također mogu dovesti do nejednakih uvjeta tržišnog i nepoštenog poreznog natjecanja unutar EU-a;

7.  pozdravlja činjenicu da je Komisija 12. travnja 2016. donijela Prijedlog direktive o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objave informacija o porezu na dobit i povećanoj transparentnosti u oporezivanju dobiti kojoj podliježu poduzeća, njihova društva kćeri i podružnice; međutim, žali što predloženo područje primjene, kriteriji i pragovi nisu u skladu s prethodnim stajalištima koje je usvojio Parlament, zbog čega ne bi doveli do ispunjenja ciljeva tih stajališta;

8.  pozdravlja dogovor postignut u Vijeću 8. prosinca 2015. o automatskoj razmjeni informacija o odlukama o porezima; međutim, žali što Vijeće nije preuzelo preporuke koje je Parlament iznio u svojem izvješću od 20. listopada 2015. o izvornom prijedlogu Komisije za takvu mjeru; ističe da se Komisija mora dati potpun pristup novoj bazi podataka Unije o odlukama o porezima; inzistira na potrebi za sveobuhvatnom i učinkovitom bazom podataka svih odluka o porezima koje mogu imati prekogranični učinak; poziva države članice da uvedu potreban zakonodavni okvir za početak automatske razmjene informacija o odlukama o porezima;

9.  ističe da će automatska razmjena informacija rezultirati velikom količinom podataka koje će biti potrebno obraditi i ustraje u tome da je potrebno koordinirati pitanja povezana s računalnom obradom tih podataka te osoblje koje je potrebno za analizu tih podataka; poziva na jačanje uloge Komisije u okviru tog posla; poziva Komisiju i države članice da na nacionalnoj razini pažljivo prate provedbu Direktive o administrativnoj suradnji i ispune njezine zahtjeve, posebice kako bi se provjerilo koliko država članica traži informacije o porezima na temelju bilateralnih poreznih sporazuma, a ne u skladu s ovom pravnom osnovom; poziva države članice da, s obzirom da su nedostatak resursa i smanjenje broja osoblja u kombinaciji s neadekvatnom izobrazbom, neadekvatnim tehničkim alatima i istražnim ovlastima umnogome ograničili porezne uprave u nekim državama članicama, ojačaju svoje porezne uprave adekvatnim brojem osoblja kako bi se osiguralo učinkovito ubiranje poreznih prihoda i riješio problem štetnih poreznih praksi; poziva države članice da integriraju informacije razmijenjene s fiskalnim tijelima te informacije razmijenjene s financijskim nadzornim i regulatornim tijelima;

10.  pozdravlja najavu Francuske, Nizozemske i Ujedinjene Kraljevine od 12. svibnja 2016. o uvođenju javnih registara stvarnih vlasnika poduzeća; pozdravlja obvezu Francuske da izradi javne registre za zaklade; podržava obvezu Ujedinjenog Kraljevstva da sva strana društva koja kupuju imovinu u državi ili sklapaju sporazum s državom prisili na objavu stvarnog vlasnika; poziva sve države članice da donesu slične inicijative;

11.  žali što novim globalnim standardom OECD-a o automatskoj razmjeni informacija nije obuhvaćeno prijelazno razdoblje za zemlje u razvoju te što će uvođenjem reciprociteta standarda možda biti isključene zemlje koje i dalje nemaju kapacitet za uspostavljanje potrebne infrastrukture za prikupljanje i razmjenu potrebnih informacija te upravljanje njima;

12.  napominje da je Zajednički forum EU-a o transfernim cijenama u svoj program rada za razdoblje 2014. – 2019. uključio osmišljanje dobrih praksi kako bi smjernice OECD-a o tome odgovarale posebnostima država članica; napominje da Komisija prati napredak tog rada;

13.  ističe da se 70 % dobiti premješta korištenjem transfernim cijenama te da je najbolji način rješavanja ovog problema donošenje sveobuhvatne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit; poziva Komisiju da iznese konkretan zakonodavni prijedlog o transfernim cijenama uzimajući u obzir Smjernice za transferne cijene za multinacionalna poduzeća i porezne uprave OECD-a iz 2010. godine; dodatno ističe da će možda biti potrebno uložiti dodatne napore u smanjenje rizika BEPS-a između država članica EU-a i trećih zemalja koji proizlaze iz transfernih cijena, posebice iz određivanja cijena nematerijalne imovine, te da valja aktivno istražiti i ispitati globalne alternative trenutačnom načelu nepristrane transakcije kako bi se zajamčio pošteniji i učinkovitiji globalni porezni sustav;

14.  pozdravlja činjenicu da je povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager izjavila da se posebna pozornost obraća na transferne cijene u slučajevima državne potpore jer su transferne cijene uobičajeni instrument koji multinacionalna poduzeća koriste u sustavima za izbjegavanje plaćanja poreza poput zajmova unutar skupine; napominje da trenutačno ne postoje smjernice za utvrđivanje i reguliranje državne potpore u pogledu poreza, iako se ta vrsta državne potpore pokazala alatom za izbjegavanje plaćanja poreza koji izaziva zabrinutost; poziva Komisiju da uspostavi smjernici i postavi jasne kriterija za bolje definiranje ograničenja korištenja transfernih cijena kako bi se slučajevi u kojima se pruža državna potpora mogli bolje procijeniti; podupire zaključke istraga Komisije u slučaju poduzeća Starbucks, Fiat i Amazon; ističe potrebu da Komisija ima pristup svim relevantnim podacima;

15.  žali što brojna saslušana multinacionalna društva nisu oštro osudila praksu izbjegavanja plaćanja poreza i agresivno porezno planiranje; naglašava da multinacionalna poduzeća lako mogu odobriti umjetne zajmove unutar skupine namijenjene agresivnom poreznom planiranju; ističe da je davanje prednosti takvom financiranju dugovanja štetno za porezne obveznike i financijsku stabilnost; stoga poziva države članice da iz svojih poreznih zakona uklone pristranost u omjeru duga i kapitala;

16.  snažno ističe da je rad zviždača ključan za prepoznavanje odrednica utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza i da stoga treba pravno zajamčiti i ojačati zaštitu zviždača u EU-u; napominje da su Europski sud za ljudska prava i Vijeće Europe počeli djelovati u vezi s tim problemom; smatra da bi sudovi i države članice trebali zajamčiti zaštitu zakonitih poslovnih tajni, a da pritom ni na koji način ne koče, sprečavaju ili ometaju zviždače i novinare da dokumentiraju i otkrivaju nezakonite, pogrešne ili štetne prakse kada postoji očit i značajan javni interes; žali što Komisija ne planira poticati hitne mjere u tom pogledu s obzirom na nedavna vrlo značajna zviždačka otkrića u slučajevima „LuxLeaks” i „Panamski dokumenti”;

17.  pozdravlja činjenicu da je Komisija pokrenula javno savjetovanje o poboljšanju mehanizama rješavanja sporova u slučajevima dvostrukog oporezivanja; ističe da je utvrđivanje jasnog roka za postupke rješavanja sporova ključno za jačanje učinkovitosti sustava;

18.  pozdravlja komunikaciju pod nazivom „Vanjska strategija za učinkovito oporezivanje” kojom je Europska investicijska banka (EIB) pozvana da prenese zahtjeve za dobrim upravljanjem u svoje ugovore sa svim odabranim financijskim posrednicima; poziva EIB da uspostavi novu politiku odgovornog oporezivanja, počevši od revizije politike o nekooperativnim jurisdikcijama provedenu 2016. godine, održavajući pritom dijalog s civilnim društvom; poziva EIB da omogući izravno financiranje i financiranje putem posrednika koje bi ovisilo o objavljivanju podataka o porezu po zemljama u skladu s odredbom Direktive o kapitalnim zahtjevima IV za kreditne institucije te o objavljivanju podataka o stvarnom vlasništvu; ponavlja da bi EIB trebao poboljšati standarde dužne pažnje u pogledu poboljšanja kvalitete informacija o krajnjim korisnicima te učinkovitijeg sprečavanja transakcija s financijskim posrednicima koji su na lošem glasu u smislu transparentnosti, prijevare, korupcije, organiziranog kriminala, pranja novca te štetnih ekoloških i socijalnih učinaka ili im je sjedište u offshore financijskim centrima ili poreznim oazama koje pribjegavaju agresivnom poreznom planiranju;

19.  poziva Komisiju da donese jasno zakonodavstvo o definiciji ekonomskog sadržaja, stvaranja vrijednosti i stalnog poslovnog nastana radi rješavanja problema, prije svega, fiktivnih poduzeća; poziva države članice da preispitaju teret dokazivanja u pogledu ponovnog prikupljanja imovine stečene nezakonitim aktivnostima ili povratom nezakonite dobiti;

20.  smatra da valja izraditi svima pristupačan zajednički popis prekograničnih subjekata na razini Unije koji provode utaju poreza ili izbjegavaju plaćanje poreza;

Crna lista i konkretne sankcije za nekooperativne jurisdikcije te porez po odbitku

21.  napominje da je vanjska strategija za učinkovito oporezivanje jedina konkretna inicijativa koju je Komisija poduzela u vezi s nekooperativnim jurisdikcijama, uključujući prekomorska područja; primjećuje da se kriteriji OECD-a za popisivanje nekooperativnih jurisdikcija do sada nisu pokazali učinkovitima u rješavanju tog problema i nisu poslužili kao odvraćajuće sredstvo; naglašava da i dalje postoje treće zemlje koje štite nezakonito stečenu imovinu, čime se nadležnim tijelima EU-a onemogućuje njezin povrat;

22.  poziva Komisiju da čim prije na razini Unije sastavi zajedničku definiciju i popis nekooperativnih jurisdikcija, tj. „crnu listu poreznih oaza”, koji bi se temeljio na čvrstim, transparentnim i objektivnim kriterijima i kojime bi se provele preporuke i mjere u pogledu porezne transparentnosti, mjere protiv BEPS-a te standardi razmjene informacija OECD-a te da također popiše aktivne štetne porezne prakse, prednosti dodijeljene nerezidentima ili pravnim subjektima, odsustvo uvjeta ekonomskog sadržaja te neobjavljivanje korporativne strukture pravnih subjekata (uključujući trustove, dobrotvorne fondove, zaklade itd.) ili vlasnike imovine ili prava te pozdravlja namjeru Komisije da postigne dogovor o takvom popisu u narednih šest mjeseci; poziva države članice da do kraja 2016. godine podrže taj dogovor; smatra da eskalacijski postupak, koji bi započeo konstruktivnim dijalogom s jurisdikcijama za koje su utvrđeni nedostaci, mora prethoditi uvrštavanju na popis kako bi se postigao, između ostalog, i preventivan učinak postupka; vjeruje da bi trebalo uspostaviti mehanizam kojime bi se omogućilo da se jurisdikcije koje počnu ili ponovno počnu provoditi pravila uklone s popisa; smatra da bi se ta procjena trebala proširiti i na zemlje članice OECD-a;

23.  poziva na donošenje konkretnog regulatornog okvira Unije za sankcioniranje nekooperativnih jurisdikcija koje se nalaze na crnoj listi, uključujući mogućnost revizije te, kao krajnje mjere, čak i suspenziju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i zabranu pristupa sredstvima Unije; ističe da je svrha sankcija pokretanje promjena u zakonodavstvu dotičnih jurisdikcija; poziva na to da se sankcije također primjenjuju na poduzeća, banke, računovodstvena i odvjetnička društva te porezne savjetnike kojima se dokaže da su surađivali s tim jurisdikcijama na nezakonitim, štetnim ili kažnjivim korporativnim poreznim aranžmanima koji uključuju pravna sredstva tih jurisdikcija;

24.  poziva Komisiju da pripremi obvezujuće zakonodavstvo kojim se zabranjuje svim institucijama EU-a da otvaraju račune ili djeluju u jurisdikcijama uključenima u zajednički popis nekooperativnih jurisdikcija na razini Unije;

25.  poziva države članice da s trećim zemljama pomoću multilateralnog instrumenta postignu novi sporazum o svojim bilateralnim poreznim sporazumima radi uvođenja dovoljno snažnih klauzula protiv zlouporabe i time spriječe neovlašteno stjecanje ugovornih povlastica te postignu raspodjelu prava oporezivanja između izvorišnih zemalja i zemalja rezidentnosti na temelju kriterija ekonomskog sadržaja te dođu do prikladne definicije stalnog poslovnog nastana; nadalje ističe da bi taj postupak bio puno brži kad bi države članice dale mandat Komisiji da u ime Unije pregovara o tim poreznim sporazumima; poziva države članice da zajamče pravedno postupanje prema zemljama u razvoju pri vođenju pregovora o tim sporazumima;

26.  poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog u kojem preporučuje da države članice uvedu porez po odbitku na razini EU-a kako bi se zajamčilo da se dobit ostvarena u Uniji oporezuje barem jednom prije nego što iz nje izađe; napominje da bi takvim prijedlogom trebao biti obuhvaćen i sustav povrata kako bi se spriječilo dvostruko oporezivanje; naglašava da je prednost takvog općeg sustava poreza po odbitku temeljen na kreditnoj metodi sprečavanje dvostrukog neoporezivanja i smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti bez stvaranja slučajeva dvostrukog oporezivanja;

27.  žali što su se Andora i Monako obvezali na automatsku razmjenu informacija do 2018., a ne do 2017. godine; ističe da neke nekooperativne jurisdikcije kao što je Andora poštuju standarde razmjene informacija, ali idu prema tome da postanu jurisdikcije s niskom stopom poreza; zabrinut je zbog činjenice da sporazum o dvostrukom oporezivanju između Andore i Španjolske trenutačno ne jamči učinkovitu automatsku razmjenu informacija; poziva Komisiju da pozorno prati učinkovito ispunjavanje obveze automatske razmjene informacija obuhvaćene sporazumima država članica s bivšim ili trenutačnim nekooperativnim jurisdikcijama;

28.  smatra da bi se sa hibridnom neusklađenosti između država članica EU-a i trećih zemalja u pogledu određivanja subjekata, na primjer tzv. struktura CV/BV u Nizozemskoj kojom se služe mnoga američka poduzeća, što dovodi do dvostrukog neoporezivanja, u europskom zakonodavstvu trebalo učinkovito postupati kao dodatak prijedlozima Europske komisije za ATAP;

Povlašteni porezni režimi za patente, znanje te istraživanje i razvoj

29.  napominje da do sada povlašteni porezni režimi za patente, znanje te istraživanje i razvoj nisu postigli željeni učinak poticanja inovacija u Uniji; žali zbog toga što ih, baš naprotiv, multinacionalna poduzeća često iskorištavaju za premještanje dobiti služeći se sustavima agresivnog poreznog planiranja kao što je dobro poznata strategija double Irish with a Dutch sandwich; mišljenja je da su povlašteni režimi za patente neprikladan i neučinkovit alat za postizanje ekonomskih ciljeva; ustraje u tome da se istraživanje i razvoj mogu promicati širim mjerama politike kojima se dugoročno promiču inovacije i neovisno istraživanje te subvencijama koje bi trebale imati prednost nad povlaštenim poreznim režimima za patente jer je manja opasnost da će se subvencije zlouporabiti pomoću sustava za izbjegavanje plaćanja poreza; primjećuje da često ne postoji veza između povlaštenih poreznih režima za patente i aktivnosti u području istraživanja i razvoja i da trenutačni modeli idu u smjeru utrke prema dnu u pogledu efektivnog poreznog doprinosa multinacionalnih poduzeća; poziva države članice da postupno ukinu postojeće i zabrane nove povlaštene režime za patente najkasnije do 2021. godine;

30.  žali zbog činjenice da su do sada određene države članice, posebno u okviru Skupine za kodeks o postupanju, zanemarivale taj problem i da još uvijek ne postoje odgovarajući rokovi za njegovo rješavanje;

31.  poziva Komisiju da podnese prijedloge za obvezujuće zakonodavstvo Unije o povlaštenim poreznim režimima za patente koje bi nadilazilo OECD-ov izmijenjeni pristup neksusa i kojime bi se ispravili nedostaci tog pristupa kako bi se zabranila zlouporaba povlaštenih poreznih režima za patente u svrhu izbjegavanja plaćanja poreza, a u slučaju njihove uporabe zajamčilo da su povezani s istinskom ekonomskom aktivnošću; ističe da bi se prijedlog Komisije trebao primjenjivati na sve povlaštene porezne režime za patente koje izdaju države članice; u međuvremenu poziva sve države članice da objave koja društva imaju koristi od povlaštenih poreznih režima za patente u svojoj zemlji;

32.  poziva države članice da u Direktivu o kamatama i licencijama te u Direktivu o matičnim društvima i društvima kćerima dodaju klauzulu o minimalnoj stopi efektivnog oporezivanja i da ne dopuste odobravanje bilo kakvih iznimaka u Vijeću;

Banke, porezni savjetnici i posrednici

33.  žali zbog ključne uloge nekih banaka, poreznih savjetnika, odvjetničkih i računovodstvenih društava te drugih posrednika u osmišljavanju sustava agresivnog poreznog planiranja za klijente te pomaganju nacionalnim vladama da osmisle svoje porezne kodekse i zakone, stvarajući tako znatne sukobe interesa;

34.  zabrinut je zbog nedostatka transparentnosti i odgovarajuće dokumentacije unutar financijskih institucija i odvjetničkih društava u vezi sa specifičnim modelima vlasništva poduzeća i kontrole nad njima koje preporučuju porezni i pravni savjetnici kao što je potvrđeno u slučaju „Panamski dokumenti”; preporučuje jačanje zahtjeva u pogledu transparentnosti za uspostavljanje privatnih poduzeća kako bi se riješio problem fiktivnih poduzeća;

35.  zabrinut je zbog nedostatka transparentnosti i odgovarajuće dokumentacije unutar nacionalnih poreznih uprava u vezi s konkurentnim učincima odluka o transfernim cijenama, povlaštenim poreznim režimima, odlukama o porezima i drugim elementima diskrecijskog oporezivanja dobiti;

36.  poziva na jačanje postojećih kodeksa postupanja za sektor poreznog savjetovanja te, posebice, na omogućavanja otkrivanja situacija mogućeg sukoba interesa na jasan i razuman način; poziva Komisiju da iznese prijedlog kodeksa o postupanju na razini Unije koji bi se primjenjivao na sve savjetodavne usluge i kojime bi se uvela obveza jasnog otkrivanja slučajeva potencijalnog sukoba interesa; vjeruje da bi tim prijedlogom trebao biti obuhvaćen režim nespojivosti dužnosti za porezne savjetnike kako bi im se onemogućilo da pružaju savjetodavne usluge i u javnom i u privatnom sektoru i kako bi se spriječili drugi sukobi interesa; u tom pogledu potiče Komisiju da podnese prijedlog o izmjeni Uredbe br. 573/2014 i Direktive br. 2014/56;

37.  skreće pozornost na opasnost od sukoba interesa koji proizlaze iz pružanja pravnih poreznih savjetodavnih usluga te revizorskih usluga unutar istog društva; stoga ističe važnost jasnog razdvajanja tih usluga; zahtijeva od Komisije da zajamči ispravan nadzor te provedbu zakonodavstva u cilju sprečavanja takvih sukoba te da prouči potrebu za revidiranjem Direktive o reviziji, posebice odredbi njezinoga članka 22., kao i Uredbe o reviziji, posebice odredbi njezinoga članka 5., te definicije značajnog učinka nerevizorskih usluga;

38.  primjećuje da su odjeli poreznog prava i poreznog istraživanja na javnim sveučilištima jasno povezani s velikim poreznim društvima, što dovodi do sukoba interesa i nedostatka neovisnosti koja se očekuje od pripadnika akademske zajednice; ističe da su u trenutačnoj situaciji porezni savjetnici osposobljeni za olakšavanje utaje poreza uporabom novca poreznih obveznika; traži od Komisije da provede istragu međusobne povezanosti sveučilišta i svijeta poreznog savjetovanja te da se pozabavi barem pitanjem sukoba interesa i uporabe javno financiranog obrazovanja radi olakšavanja utaje poreza na dobit;

39.  poziva države članice da uspostave učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije, uključujući kaznene sankcije za rukovodeće osoblje u poduzećima umiješano u utaju poreza, te uvedu mogućnost povlačenja dozvole za poslovanje profesionalcima i poduzećima kojima je dokazano da su sudjelovali u osmišljavanju sustava za nezakonito porezno planiranje ili poreznu utaju, da su savjetovali o njihovoj uporabi ili da su ih koristili; traži da Komisija razmotri izvedivost uvođenja proporcionalne financijske pravne odgovornosti za porezne savjetnike koji se koriste nezakonitim poreznim praksama;

40.  poziva Komisiju da analizira mogućnost uvođenja proporcionalne financijske pravne odgovornosti za banke i financijske institucije koje olakšavaju prijenos novaca u poznate porezne oaze, koje će biti definirane budućim zajedničkim popisom Unije poreznih oaza i nekooperativnih poreznih jurisdikcija;

41.  poziva Komisiju da ojača obvezu banaka da obavješćuju porezna tijela država članica o prijenosu novca u jurisdikcije koje se nalaze na zajedničkom popisu Unije poreznih oaza i nekooperativnih poreznih jurisdikcija i o prijenosu novca iz njih; poziva države članice da zajamče da banke i druge financijske institucije pružaju slične informacije regulatornim i poreznim tijelima; poziva države članice da ojačaju kapacitete svojih poreznih uprava kako bi se istražili slučajevi utaje i izbjegavanja plaćanja poreza;

42.  poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog kojim se bankama, poreznim savjetnicima i drugim posrednicima uvodi zahtjev obveznog objavljivanja u pogledu složenih struktura i posebnih usluga koje su povezane s jurisdikcijama, uključujući onima na zajedničkom popisu EU-a poreznih oaza i nekooperativnih jurisdikcija, a koje su osmišljene i koje klijenti upotrebljavaju za olakšavanje utaje poreza, porezne prijevare, pranja novca ili financiranja terorizma;

43.  poziva Komisiju da provodi stalnu provjeru i nadzor transakcija izvedenicama i vrijednosnim papirima tako što će se koristiti podacima koji se nalaze u trgovinskom repozitoriju u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012 i Uredbe (EU) 2015/2365 u cilju utvrđivanja transakcija strukturiranih tako da potencijalno proizvedu značajnu poreznu korist; ustraje u tome da Komisija automatski pruži sve informacije poreznim tijelima država članica, uključujući podatke(31);

44.  poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog kako bi se zajamčilo da kreditne institucije sa sjedištem u državi članici i poduzeća koja trguju na uređenom tržištu ili multilateralnoj trgovinskoj platformi unutar Unije u svoja godišnja financijska izvješća uključe opis svoje uporabe transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe kolateralnih sredstava te sveobuhvatne i detaljne podatke o doprinosu transakcija financiranja vrijednosnih papira njihovoj zaradi prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) te zaradi nakon poreza (EAT);

45.  poziva Komisiju(32) da uvede posebna zajednička minimalna pravila protiv zlouporabe kojima bi cilj bio uskraćivanje povlastica koje proizlaze iz određenih hibridnih prijenosa imovine(33) čiji učinak je obično odbitak prihoda u jednoj državi bez uključivanja druge u poreznu osnovicu ili stvaranje zlouporaba kreditnih transakcija u pogledu poreza u inozemstvu;

46.  poziva Komisiju da istraži mogućnost uvođenja zajedničkih pravila u cilju suzbijanja izbjegavanja plaćanja poreza na prihod koji potječe iz EU-a, a ostvaren je pomoću posrednika; osim toga, naglašava da bi ta pravila mogla biti slična onima koja se primjenjuju u SAD-u(34);

Zviždači

47.  ponavlja ključnu ulogu zviždača u otkrivanju povreda dužnosti, uključujući protuzakonite ili nepropisne prakse; smatra da su takva otkrića, koja na vidjelo iznose razmjere utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca, očito od javnog interesa, kao što je pokazao nedavni slučaj „Panamski dokumenti” u sklopu kojeg su izneseni razmjeri fenomena prijenosa imovine u jurisdikcije s niskim poreznim opterećenjem; podsjeća na to da mogućnost otkrivanja i kaznenog progona kršitelja poreznih propisa uvelike ovisi o dostupnosti i kvaliteti podataka;

48.  žali što Komisija ograničava svoje djelovanje na praćenje razvoja događaja u različitim područjima nadležnosti Unije i što ne planira poduzeti konkretne korake kako bi riješila taj problem; zabrinut je da bi taj nedostatak zaštite mogao ugroziti objavu novih otkrića, čime bi države članice mogle izgubiti zakonite prihode od poreza; izražava duboko žaljenje što Komisija nije na zadovoljavajući način odgovorila na zahtjeve iz stavaka 144. i 145. rezolucije Parlamenta od 25. studenoga 2015. niti na preporuke iz rezolucije Parlamenta od 16. prosinca 2015.(35), a pogotovo na zahtjev da iznađe jasan pravni okvir za zaštitu zviždača i sličnih osoba do kraja lipnja 2016.;

49.  ponavlja svoj poziv Komisiji da čim prije predloži jasan pravni okvir kako bi se zajamčila djelotvorna zaštita zviždača, ali i novinara i drugih osoba povezanih s tiskom koje im pomažu; poziva države članice da revidiraju svoje trenutačno zakonodavstvo o zaštiti zviždača uvođenjem mogućnosti odricanja od kaznenog gonjenja u slučajevima u kojima su zviždači postupili u javnom interesu; poziva Komisiju da kao uzorak u obzir uzme najbolje primjere zakonodavstva u pogledu zaštite zviždača koje je već na snazi u nekim državama članicama;

Skupina za kodeks o postupanju i međuinstitucijska pitanja

50.  žali što je, usprkos činjenici da su i prvi i drugi Posebni odbor (TAXE 1 i TAXE 2) u više navrata zatražili potpuni pristup dokumentima i zapisnicima Skupine za kodeks o postupanju, zastupnicima u Europskom parlamentu za razmatranje iza zatvorenih vrata stavljen na raspolaganje samo ograničen broj novih dokumenata i da se to dogodilo tek pet mjeseci nakon početka mandata Posebnog odbora TAXE 2; napominje da je neke od tih dokumenata trebalo objaviti kako bi se omogućio javni nadzor i otvorena politička rasprava o njihovom sadržaju; nadalje napominje da Vijeće i dalje ne pokazuje dovoljnu spremnost da ispuni taj zahtjev;

51.  žali činjenicu što Komisija, usprkos tome što je dostavila neke interne zapisnike sjednica Skupine za kodeks o postupanju, nije mogla voditi evidenciju o svim dostavljenim dokumentima; smatra da je dužnost Komisije da vodi evidenciju o svim informacijama i dokumentima koji kruže u okviru nadležnosti Skupine za kodeks o postupanju u cilju evaluacije usklađenosti mjera država članica s Ugovorom; poziva Komisiju da hitno djeluje i poboljša tu situaciju vraćanjem svih dokumenata; poziva Vijeće i države članice da u vezi s time surađuju s Komisijom;

52.  poziva države članice da poprave stanje transparentnosti i učinkovitosti metoda rada Skupine za kodeks o postupanju jer su te odrednice jedan od čimbenika koji ometa konkretno potencijalno poboljšanje u pogledu hvatanja u koštac sa štetnim poreznim praksama; žali jer od Skupine za kodeks o postupanju nije dobio nekoliko radnih dokumenata koji potječu od Vijeća ili država članica, a koji su ključni za dobru provedbu mandata Posebnog odbora; poziva na redovito objavljivanje rezultata nadzora koji provodi u pogledu stupnja ispunjenosti danih preporuka u državama članicama; traži od Skupine za kodeks o postupanju da sastavi godišnje izvješće dostupno javnosti u kojem se prepoznaju i opisuju najštetnije porezne prakse koje provode države članice tijekom te godine; ponavlja svoj zahtjev upućen Vijeću iz 2015. da osnuje „porezni odbor” na političkoj razini;

53.  utvrđuje iz javno dostupnih informacija da je Skupina za kodeks o postupanju od 1998. do 2014. pregledala 421 mjeru te njih 111 ocijenila štetnim (26 %), ali dvije trećine tih mjera zapravo je pregledano tijekom prvih pet godina postojanja Skupine; napominje da se s godinama smanjio nadzor nad mjerama država članica te je 2014. provjereno samo 5 % od ukupnog broja mjera i žali što Skupina od studenoga 2012. nije otkrila nikakve štetne porezne mjere; zaključuje da Skupina za kodeks o postupanju tijekom proteklog desetljeća nije potpuno radila te da je potrebno hitno revidirati upravljanje njome te njezin mandat;

54.  ponavlja svoj poziv upućen Komisiji iz 2015. da ažurira izvješće ureda Simmons & Simmons iz 1999. o administrativnim praksama iz stavka 26. izvješća Skupine za Kodeks o postupanju iz 1999., Izvješće Primarolo (SN 4901/99);

55.  ističe da samostalno obavješćivanje država članica o potencijalno štetnim mjerama, unatoč poboljšanjima koje je omogućio Kodeks o postupanju, nije učinkovito, da su kriteriji za utvrđivanje štetnih mjera zastarjeli te da se načelo jednoglasnog donošenja odluka o štetnosti pokazalo nedjelotvornim; izražava žaljenje što se nekoliko država članica protivi potrebnoj reformi Skupine za kodeks o postupanju; stoga poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne korake radi što skorijeg reformiranja kriterija za utvrđivanje štetnih mjera i aspekata upravljanja Skupine za kodeks o postupanju (uključujući strukturu za donošenje odluka i nadzor dogovorenog uklanjanja i zamrzavanja, izbjegavanje mogućeg odugovlačenja, sankcije u slučaju neispunjavanja pravila) kako bi se povećala njezina javna transparentnost i odgovornost te osigurala snažna uključenost Parlamenta i njegov pristup informacijama; ističe nedostatke i ostale relevantne informacije iz Priloga 3. (novog); dodatno ističe da, ako se usporede svi Komisijini popisi poreznih režima koje je formalno ocijenila Skupina za kodeks s odgovarajućim dokumentima sa sjednica u trenutku odluke i kasnije, u mnogo slučajeva, kao prvo, nije jasno kako je donesena odluka, tj. zašto su režimi za koje je bilo osnove za pretpostaviti da bi bili štetni nisu u konačnici proglašeni štetnima, te, kao drugo, u pogledu tih slučajeva u kojima je potvrđena štetnost bila ishod procjene, jesu li države članice zaključile da su postupci vraćanja na ranije stanje zadovoljavajući; stoga ističe da se države članice nisu pridržavale obveza utvrđenih u direktivama Vijeća 77/799/EEZ i 2011/16/EU jer nisu spontano razmijenile porezne informacije, čak ni u slučajevima u kojima je bilo jasnih razloga, unatoč diskrecijskom pravu koje su im te direktive ostavile, da se očekuje da bi porezni gubici mogli nastati u drugim državama članicama ili da bi uštede na porezima mogle nastati zbog fiktivnih prijenosa dobiti unutar povezanih poduzeća; ističe da Komisija nije ispunila svoju ulogu čuvarice Ugovora, kako je utvrđeno člankom 17. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji jer, unatoč dokazima da države članice ne ispunjavaju svoje obveze, posebno one iz direktiva Vijeća 77/799/EEZ i 2011/16/EU, nije djelovala po tom pitanju niti poduzela sve potrebne korake da zajamči njihovo ispunjavanje tih obveza;

56.  napominje da je Posebnom odboru postao jasan način sustavnog ometanja svakog napretka u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza koje provode određene države članice; napominje da su se rasprave o administrativnim praksama (odlukama) u okviru Kodeksa o postupanju odvijale gotovo dva desetljeća; osuđuje činjenicu da nekoliko država članica prije slučaja „Luxleaks” nije željelo pristati na razmjenu informacija o svojim praksama donošenja odluka te još uvijek ne žele u nacionalno zakonodavstvo ugraditi ogledne upute koje je razvila Skupina za kodeks o postupanju unatoč tome što su se na to obvezali nakon otkrića u slučaju „Luxleaks”;

57.  stoga zaključuje da su države članice kršile svoje obveze o lojalnoj suradnji iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji te da je Komisija bila svjesna neusklađenosti određenih država članica s načelom lojalne suradnje; ističe da treba pratiti kršenje zakonodavstva Unije koje su provodile države članice kao i nedjelovanje Komisije protiv kršenja zakonodavstva Unije koje su provodile države članice;

58.  poziva Komisiju da Parlamentu odobri trajan, pravodoban i redovit pristup dokumentima u prostoriji za čitanje i zapisnicima skupina Vijeća koje rade na poreznim pitanjima, uključujući Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja, Radnu skupinu na visokoj razini i Radnu skupinu za porezna pitanja; predlaže Komisiji da se kao primjerom za to posluži sporazumima sklopljenima s Parlamentom o pristupu zapisnicima Jedinstvenog nadzornog mehanizma i Europske središnje banke;

59.  poziva Komisiju da, u slučaju nezadovoljavajućeg odgovora države članice, podnese zakonodavni prijedlog, po mogućnosti u skladu s člankom 116. ili 352. UFEU-a ili u okviru pojačane suradnje kako bi se poboljšala učinkovitost Skupine za kodeks o postupanju;

60.  dodatno napominje da je iz dobivenih dokumenata razvidan uzorak sustavnog ometanja bitnog napretka u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza koje provode određene države članice; ističe da je u tim dokumentima prikazano da je osobito politička opstrukcija država članica sprečavala napredak u vezi s borbom protiv štetnih poreznih praksi u području povlaštenih poreznih režima za patente, ulaznih i izlaznih prijenosa dobiti, hibridnih neusklađenosti, uključujući ugovore o kreditima s učešćem u dobiti, ulogu investicijskih fondova, administrativne prakse (prije svega u odlukama o porezima) i klauzule o minimalnoj stopi efektivnog oporezivanja;

61.  ističe, u pogledu prethodno navedenih kategorija i dokumenata koje je dobio njegov Posebni odbor, prije svega sljedeće slučajeve i primjedbe; no naglašava da sljedeći popis još uvijek nije iscrpan zbog, prije svega, nespremnosti država članica i Komisije da odobre punu transparentnost rada Skupine za kodeks i drugih odgovarajućih radnih skupina Vijeća tako da pristup velikom broju dokumenata, uključujući najnovije i politički najrelevantnije, omoguće samo u ograničenim prostorijama za čitanje te time onemogućuju svaku javnu raspravu o njihovu sadržaju i njihovu procjenu kao, primjerice, u ovom izvješću;

62.  poziva Komisiju da u okvir Europskog semestra uključi izvješćivanje o mjerama koje države članice poduzimaju za postizanje efektivnog oporezivanja i da pojača napore protiv štetnih prekograničnih poreznih praksi i utaje poreza, uključujući preporuke za jačanje nacionalnih poreznih tijela;

63.  poziva institucije EU-a i države članice na hitno djelovanje protiv poreznih prijevara, utaje poreza, poreznih oaza i agresivnog poreznog planiranja, na strani i potražnje i ponude; žali što Vijeće, a posebice neke države članice, nekoliko godina nisu poduzeli nikakve odlučne mjere u pogledu tih pitanja te podsjeća države članice da im je na raspolaganju mogućnost uspostavljanja sustava pojačane suradnje (među najmanje devet država članica) kako bi se ubrzalo djelovanje u pogledu štetnih i nezakonitih poreznih praksi;

64.  poziva na stvaranje novog Centra Unije za dosljednost i koordinaciju poreznih politika unutar strukture Komisije kako bi se očuvali odgovarajuće i dosljedno funkcioniranje jedinstvenog tržišta te provedba međunarodnih standarda; smatra da bi taj novi Centar trebao biti nadležan za procjenu i praćenje poreznih politika država članica na razini Unije, jamčenje da države članice ne provode nove štetne porezne mjere, praćenje toga poštuju li države članice zajednički popis Unije nekooperativnih jurisdikcija, jamčenje i poticanje suradnje među nacionalnim poreznim upravama (npr. osposobljavanje i razmjena najboljih praksi) te pokretanje akademskih programa u tom području; smatra da bi Centar na taj način mogao spriječiti nastanak novih zakonskih rupa u poreznom sektoru zbog nekoordiniranih političkih inicijativa država članica te bi mogao djelovati protiv poreznih praksi i standarda koji bi poremetili, narušili ili ometali pravilno funkcioniranje i načela jedinstvenog tržišta; smatra da bi taj Centar moglo služiti i kao kontaktna točka za zviždače, u slučaju da države članice i nacionalne porezne uprave ne rade na otkrivanju utaje i izbjegavanja plaćanja poreza ili ne provode odgovarajuće istrage u tom pogledu; smatra da bi Centar mogao imati koristi od združivanja stručnosti na razini Unije i na nacionalnoj razini kako bi se smanjilo opterećenje za porezne obveznike;

Vanjska dimenzija

65.  pozdravlja ponovnu usmjerenost skupina G8 i G20 na porezna pitanja, što bi trebalo rezultirati novim preporukama; poziva Komisiju da na sljedećim sastancima i ad hoc konferencijama skupine G20 zadrži dosljednost u stajalištima koja zastupa u ime Unije; traži od Komisije da redovito obavještava Parlament o svim rezultatima i mogućim posljedicama odluka skupine G20 o borbi protiv smanjivanja osnovice poreza na dobit, praksi agresivnog poreznog planiranja i svih nezakonitih financijskih tokova;

66.  poziva Uniju, skupinu G20, OECD i UN na daljnju suradnju radi promicanja globalnih smjernica koje će također koristiti zemljama u razvoju;

67.  podupire osnivanje dobro opremljenoga globalnog tijela u okviru UN-a s dovoljnim dodatnim sredstvima koje će jamčiti da sve zemlje mogu jednako sudjelovati u oblikovanju i reformi globalnih poreznih politika; poziva EU i države članice da počnu raditi na ambicioznom globalnom sastanku na vrhu o porezima s ciljem stvaranja takvoga međuvladinog tijela;

68.  poziva da se na međunarodnim forumima dogovore strože i preciznije definicije stvarnog vlasništva kako bi se zajamčila veća transparentnost;

69.  ponavlja svoj poziv Komisiji i državama članicama da provedu analizu prelijevanja nacionalnih i EU-ovih poreznih politika kako bi ocijenile učinak na zemlje u razvoju te otklonile politike i prakse koje na njih negativno utječu;

70.  ističe da su nezakoniti odljevi glavno objašnjenje za dugove zemalja u razvoju, a agresivno porezno planiranje suprotno je načelima korporativne društvene odgovornosti;

71.  poziva Komisiju da u sve sporazume o trgovini i partnerstvu uključi klauzulu o dobrom upravljanju i učinkovitoj provedbi mjera protiv BEPS-a te standardima globalne automatske razmjene informacija te da zajamči da poduzeća i posrednici ne mogu sporazume o trgovini i partnerstvu zloupotrebljavati za izbjegavanje plaćanja ili za utaju poreza ili za pranje novca od nezakonitih aktivnosti;

72.  poziva OECD i druga međunarodna tijela da počnu raditi na ambicioznoj drugoj verziji mjera za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti koja će se uglavnom temeljiti na minimalnim standardima i konkretnim ciljevima za provedbu;

73.  ističe da bi trebalo poboljšati koordinaciju između Komisije i država članica koje su članovi Radne skupine za financijsko djelovanje kako bi se čuo glas EU-a; ističe potrebu za detaljnim smjernicama za provedbu, posebice za zemlje u razvoju, kao i za praćenje razvoja novih štetnih poreznih mjera;

74.  s tim u vezi poziva na osnivanje parlamentarne nadzorne skupine na razini OECD-a koja će pratiti i nadzirati osmišljanje i provedbu te inicijative;

75.  poziva na uspostavu strukturiranog dijaloga između Europskog parlamenta i Kongresa SAD-a o međunarodnim poreznim pitanjima; predlaže osnivanje formalnih međuparlamentarnog foruma koji bi se bavili tim pitanjima te da se u pogledu toga iskoristi postojeći okvir transatlantskog dijaloga zakonodavaca; potiče EU i SAD na suradnju u provedbi projekta OECD-a u vezi sa smanjenjem porezne osnovice i prijenosom dobiti; primjećuje znatan manjak uzajamnosti između SAD-a i EU-a u okviru sporazuma o Zakonu o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama (FATCA); potiče poboljšanje suradnje između SAD-a i EU-a u okviru Sporazuma FATCA kako bi se zajamčila uzajamnost te poziva sve strane na proaktivno uključivanje u njegovu provedbu;

76.  pozdravlja pilot-projekt za automatsku razmjenu informacija o stvarnom vlasništvu između poreznih tijela koji je prošlog travnja pokrenulo pet najvećih država članica EU-a; poziva da se ta inicijativa proširi, u skladu s namjerom tih zemalja, i da postane temelj globalne norme za razmjenu informacija, slično postojećoj za informacije o financijskim računima;

77.  kao sljedeći korak u postupku poboljšanja dostupnosti informacija o stvarnom vlasništvu i djelotvornosti razmjene takvih informacija poziva da se na razini Unije uspostavi registar stvarnog vlasništva, uključujući usklađene standarde pristupa informacijama o krajnjem vlasništvu, koji bi bio dostupan poreznim tijelima i sadržavao sve potrebne mjere zaštite podataka te koji bi bio osnova za globalnu inicijativu u tom području; u tom pogledu ističe ključnu ulogu institucija kao što su OECD i UN;

78.  poziva na uspostavu globalnog registra imovine za svu imovinu pojedinaca, poduzeća i svih subjekata poput trustova ili zaklada, kojem bi porezna tijela mogla u potpunosti pristupiti i koji bi imao odgovarajuće mjere za zaštitu povjerljivosti sadržanih informacija;

79.  ističe potrebu za zajedničkim i sveobuhvatnim pristupom EU-a i SAD-a provedbi standarda OECD-a i stvarnom vlasništvu; nadalje ističe da bi klauzule o dobrom upravljanju i provedbu mjera protiv BEPS-a trebale postati dio svih budućih trgovinskih sporazuma kako bi se zajamčili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za sve, stvorila dodana vrijednost za društvo i kako bi se suprotstavilo poreznim prijevarama i izbjegavanju plaćanja poreza te s pomoću transatlantskih partnera ostvario vodeći položaj u promicanju dobroga poreznog upravljanja;

Ostale preporuke

80.  poziva sve nacionalne parlamente da zajedno rade kako bi zajamčili odgovarajuću kontrolu i dosljednost poreznih sustava među državama članicama; poziva nacionalne parlamente da pomno prate odluke svojih vlada u tom pogledu i da povećaju vlastitu predanost radu u međuparlamentarnim forumima o poreznim pitanjima;

81.  poziva Komisiju da istraži sve slučajeve nezakonitih državnih potpora o kojima ima saznanja kako bi zajamčila jednakost pred zakonom u Uniji; poziva Komisiju na donošenje odluke koja uključuje povrat potpore u svim slučajevima u kojima se navodne porezne prednosti smatraju nezakonitim državnim potporama; zabrinut je zbog optužbi protiv Luksemburga da donosi usmene presude kako bi zaobišao svoju obvezu o dijeljenju informacija iz Direktive o administrativnoj suradnji; poziva Komisiju da pažljivo prati i izvješćuje o tome zamjenjuju li države članice jednu štetnu praksu drugom nakon postizanja zakonodavnog napretka u Uniji; poziva Komisiju da nadzire te da izvješćuje o svim slučajevima narušavanja tržišta uzrokovanima odobravanjem posebnih poreznih prednosti;

82.  ističe potencijal digitalnih rješenja za učinkovito ubiranje poreza prikupljanjem poreznih podataka izravno iz operacija u ekonomiji dijeljenja te smanjenjem ukupnoga radnog opterećenja poreznih tijela u državama članicama;

83.  prima na znanje otkrića u slučaju „Panamski dokumenti” u kojima je dokumentirano da se poduzeća i fizičke osobe služe fiktivnim poduzećima kako bi prikrili oporezivu imovinu te prihod i dobit koji potječu od korupcije i organiziranog kriminala; pozdravlja odluku Europskog parlamenta o osnivanju istražnog povjerenstva u vezi s time te o nastavku rada na utaji i izbjegavanju plaćanja poreza te pranju novca; ističe golemu političku važnost analiziranja načina djelovanja poreznih tijela i poduzeća uključenih u opisane prakse kako bi se riješile rupe u zakonodavstvu;

84.  napominje da je potreban daljnji rad na pristupu dokumentima država članica, Komisije i Skupine za kodeks o postupanju; ponavlja da je potrebna dodatna analiza dokumenata koji su već stavljeni na raspolaganje Parlamentu kako bi se na odgovarajući način procijenila potreba za daljnjim političkim djelovanjem i inicijativama politika; poziva buduće istražno povjerenstvo da nastavi taj posao i usvoji format drugačiji od formata Posebnog odbora koji više odgovara odboru za saslušanje kao što je to Odbor za javne financije u Ujedinjenoj Kraljevini;

85.  poziva Vijeće da potpuno iskoristi prednosti postupka savjetovanja s Parlamentom, prije svega da sačeka stajalište Parlamenta prije postizanja političkog sporazuma, i nastoji uzeti u obzir stajalište Parlamenta;

86.  obvezuje se da će nastaviti s radom koji je započeo njegov Posebni odbor, riješiti prepreke s kojima se suočio pri ispunjavanju svog mandata i osigurati odgovarajuće daljnje postupanje u pogledu njegovih preporuka; nalaže svojim nadležnim tijelima da utvrde najbolji institucionalni okvir kojim bi se to moglo postići;

87.  poziva svoj nadležni odbor da izvijesti o tim preporukama u svojem budućem izvješću o zakonodavnoj inicijativi na istu temu;

o

o  o

88.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, državama članicama, nacionalnim parlamentima, UN-u, skupini G20 i OECD-u.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0420.

(2)

Direktiva Vijeća 2015/2376/EU od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 332, 18.12.2014., str. 1.).

(3)

Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 63, 11.3.2011., str. 1.) o uzajamnoj pomoći nadležnih tijela država članica u području izravnog oporezivanja.

(4)

SL L 83, 27.3.1999., str. 1.

(5)

SL L 336, 27.12.1977., str. 15.

(6)

SL L 141, 5.6.2016., str. 73. – 117.

(7)

COM(2016) 0198.

(8)

COM(2016)0023, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza: sljedeći koraci prema postizanju učinkovitog oporezivanja i veće porezne transparentnosti u EU-u

(9)

COM(2016)0026, Prijedlog direktive Vijeća o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(10)

COM(2016)0025, Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja.

(11)

C(2016)0271, Preporuka Komisije od 28. siječnja 2016. o provedbi mjera protiv zlouporaba poreznih ugovora.

(12)

Study on Structures of Aggressive Tax Planning and Indicators (Studija strukture agresivnog poreznog planiranja i pokazatelja), Europska unija, 2016.

(13)

SL C 2, 6.1.1998., str. 2.

(14)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0457.

(15)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.

(16)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0265.

(17)

SA.38375 – državna potpora Luksemburga poduzeću Fiat.

(18)

SA.38374 – državna potpora Nizozemske poduzeću Starbucks.

(19)

C(2015)9837, Odluka Komisije od 11. siječnja 2016. o sustavu državnih potpora o izuzeću plaćanja poreza na višak dobiti SA.37667 (2015/C) (ex 2015/NN) koji je provodila Belgija.

(20)

http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/tax_fraud_evasion/a_huge_problem/index_de.htm, Europska komisija, 10. svibnja 2016.

(21)

Mjerenje i praćenje smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti (BEPS), 11. mjera – konačno izvješće za 2015., projekt skupine G20/OECD-a o smanjenju porezne osnovice i preusmjeravanju dobiti.

(22)

[1] Izvješće o ulaganjima u svijetu za 2015. – Reforma međunarodnog upravljanja ulaganjima, Konferencija UN-a o trgovini i ulaganjima (UNCTAD), 2015.

(23)

http://gabriel-zucman.eu/files/JohannesenZucman2014

(24)

Banka za međunarodne namire 2016. – bankovni statistički podaci po lokacijama

(25)

http://unctad.org/en/PublicationsLibrary/webdiaeia2016d2_en.pdf

(26)

http://ec.europa.eu/growth/smes/, Europska komisija, 10. svibnja 2016.

(27)

http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-16-1351_en.htm#_ftnref8 and Egger, P., W. Eggert and H. Eggert and H. Winner (2010.), „Saving Taxes through Foreign Plant Ownership”, Journal of International Economics 81: str. 99. – 108. Finke, K. (2013), Tax Avoidance of German Multinationals and Implications for Tax Revenue Evidence from a Propensity Score Matching Approach, mimeo.

(28)

https://polcms.secure.europarl.europa.eu/cmsdata/upload/a0cf64ee-8e0d-4b5f-b145-6ffbaa940e10/TheRoleFinancialSectorTaxPlanning_Draft_210316.pdf

(29)

OECD, 2008., „Studija o ulozi poreznih posrednika”; OECD, 2008., „Studija o ulozi poreznih posrednika”; http://www.oecd.org/tax/administration/39882938.pdf

(30)

Pozivanje na izvor provjeriti i naknadno umetnuti

(31)

Vidi članak 18. stavak 3. (Čuvanje profesionalne tajne) Uredbe (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU): http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32015R2365

(32)

Službe Komisije doista su potvrdile da se članak 10. („Hibridna neusklađenost”) prijedloga Komisije o ATAD-u od 28. siječnja 2016. temelji na pristupu uzajamnog priznavanja u cilju rješavanja razlika u pravnim kvalifikacijama hibridnih subjekata i hibridnih financijskih instrumenata, ali ne obuhvaća hibridne prijenose imovine koji se ne odnose na neusklađenosti pravnih kvalifikacija.

(33)

OECD definira „hibridne prijenose” kao dogovore koje se smatra prijenosom vlasništva nad imovinom u porezne svrhe jedne zemlje, ali ne u porezne svrhe druge zemlje, što općenito pretpostavlja kolateralizirani zajam. Vidi OECD, ožujak 2012., „Hybrid Mismatch Arrangements: Tax Policy and Compliance Issues”, http://www.oecd.org/

(34)

Vidi, primjerice, sustave „kvalificiranih posrednika” i „kvalificiranih osoba koje trguju izvedenicama” te propise članka 871 točke (m) američkog Zakona o oporezivanju domaće dobiti kojima se propisuje porez po odbitku na određene iznose koje potječu iz transakcija izvedenicama povezanima s imovinom u SAD-u kada se ti iznosi plaćaju osobama koje nisu iz SAD-a.

(35)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0457.


PRILOG 1.: POPIS OSOBA S KOJIMA JE ODRŽAN SUSRET (SJEDNICE ODBORA, SASTANCI KOORDINATORA I SLUŽBENA PUTOVANJA)

Datum

Govorili su:

11.1.2016.

  Pierre Moscovici, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu

17.2.2016.

  Pierre Moscovici, povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu

29.2.2016.

Razmjena gledišta s predsjedništvom Vijeća

U nazočnosti g. Erica Wiebesa, nizozemskog državnog tajnika za financije

14. – 15.3.2016.

Razmjena gledišta s jurisdikcijama

Rob Gray, direktor za porez na dohodak, Guernsey;

Colin Powell, savjetnik glavnog ministra u području međunarodne politike, Jersey;

Claudia Cornella Durany, državna tajnica za međunarodne financijske poslove, Andora;

Katja Gey, direktorica Ureda za međunarodne financijske poslove, Lihtenštajn;

Jean Castellini, ministar financija i gospodarstva, Monako.

 

Razmjena gledišta s multinacionalnim poduzećima

Cathy Kearney, potpredsjednica za poslovanje u Europi, Apple;

Julia Macrae, direktorica za porezna pitanja za Europu, Bliski Istok, Indiju i Afriku, Apple;

Adam Cohen, direktor ekonomske politike za Europu, Bliski Istok i Afriku, Google;

Søren Hansen, glavni direktor, Inter-Ikea Group;

Anders Bylund, direktor komunikacijskih aktivnosti grupacije; Inter-Ikea Group;

Irene Yates, potpredsjednica odgovorna za porez na dobit; McDonald's.

 

Razmjena gledišta s istraživačkim novinarima – zatvoreno za javnost

Véronique Poujol, Paperjam;

Markus Becker, Der Spiegel.

 

21.3.2016.

Razmjena gledišta s europskim bankama (I. dio)

Jean-Charles Balat, financijski direktor, Crédit Agricole SA;

Rob Schipper, direktor za porezna pitanja na globalnoj razini, ING;

Eva Jigvall, direktorica za porezna pitanja, Nordea;

Monica Lopez-Monís, glavna dužnosnica za praćenje usklađenosti i viša izvršna potpredsjednica, Banco Santander;

Christopher St. Victor de Pinho, glavni direktor, direktor za porezna pitanja grupacije na globalnoj razini, UBS Group AG;

Stefano Ceccacci, direktor za porezna pitanja grupacije, Unicredit.

 

4.4.2016.

  Margrethe Vestager, povjerenica za tržišno natjecanje

 

Razmjena gledišta s europskim bankama (II. dio)

Brigitte Bomm, glavna direktorica, direktorica za porezna pitanja, Deutsche Bank AG;

Grant Jamieson, direktor za porezna pitanja, Royal Bank of Scotland;

Graeme Johnston, direktor za međunarodna porezna pitanja, Royal Bank of Scotland.

 

15.4.2016.

Službeno putovanje na Cipar

Ioannis Kasoulides, ministar vanjskih poslova;

Michael Kammas, glavni direktor, Aristio Stylianou, predsjednik, i George Appios, potpredsjednik Udruge ciparskih banaka;

Christos Patsalides, glavni tajnik u Ministarstvu financija;

George Panteli, direktor za porezna pitanja, Ministarstvo financija;

Yannakis Tsangaris, povjerenik za porezna pitanja;

Alexander Apostolides, Sveučilište na Cipru;

Maria Krambia-Kapardis, predsjednica Izvršnog odbora za međunarodnu transparentnost;

Costas Markides, član upravnog odbora, međunarodna porezna pitanja, KPMG Limited i Udruga ciparskih investicijskih fondova;

Natasa Pilides, glavna direktorica, Ciparska agencija za promicanje ulaganja;

Kyriakos Iordanou, glavni direktor, Pieris Marcou, Panicos Kaouris, George Markides, Ciparski institut certificiranih javnih računovođa;

Christos Karidis, Direktor za ekonomska istraživanja konfederacijskog odjela i tajnik Udruge zaposlenih potrošača;

Nikos Grigoriou, načelnik odjela za gospodarsku i socijalnu politiku sveciparskog saveza radnika.

 

18.4.2016.

Međuparlamentarni sastanak na temu: „Paket mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i ostale novosti na razini EU-a i na međunarodnoj razini: nadzor i demokratska kontrola koje provode nacionalni parlamenti”

 

Razmjena gledišta s jurisdikcijama (II. dio) – zatvoreno za javnost

Wayne Panton, ministar financijskih usluga, trgovine i okoliša, Kajmanski otoci.

 

20.4.2016.

Zajednička sjednica Odbora ECON, JURI i TAXE

  Jonathan Hill, povjerenik za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala.

 

2.5.2016.

Sastanak na visokoj razini Parlamentarne skupine OECD-a o poreznim pitanjima zajedno s Posebnim odborom Europskog parlamenta za odluke o porezima, Pariz

Pascal Saint-Amans, direktor, Centar OECD-a za poreznu politiku i upravu;

Valère Moutarlier, Direktor, Glavna uprava Europske komisije za oporezivanje i carinsku uniju;

Michèle André, predsjednica Odbora francuskog Senata za financije

Meg Hillier, predsjednica Odbora za javne račune.

 

17. – 20.5.2015.

 

Službeno putovanje u Sjedinjene Američke Države (Washington DC)

David O'Sullivan, veleposlanik EU-a;

Elise Bean, bivša direktorica i glavna odvjetnica Stalnog pododbora za istrage;

Orrin Grant Hatch, predsjednik Odbora američkog Senata za financije, privremeni predsjednik Senata;

Dr. Charles Boustany, Predsjednik Pododbora za poreznu politiku;

Sander Levin, član Kongresa, vodeći član Odbora za financije i proračun;

Richard Neal, vodeći član Pododbora za poreznu politiku;

Earl Blumenauer, član Odbora za financije i proračun;

Lloyd Doggett, član odbora za financije i proračun, vodeći član Pododbora za poreznu politiku (možda i drugi članovi Demokratske stranke);

Anders Aslund, rezidentni viši znanstveni suradnik, Dinu Patriciu Eurasia Center, Atlantsko vijeće;

Gianni di Giovanni, predsjednik poduzeća Eni USA R&M, Eni;

Boyden Gray, osnivački partner, Boyden Gray& Associates;

Jillian Fitzpatrick, direktorica, vladini poslovi i javna politika, S&P Global;

Marie Kasparek, pomoćnica direktora, program za globalno poslovanje i ekonomiju, Atlantsko vijeće;

Benjamin Knudsen, pripravnik, program za globalno poslovanje i ekonomiju, Atlantsko vijeće;

Jennifer McCloskey, direktorica, vladini poslovi, Vijeće industrije informacijske tehnologije;

Susan Molinari, potpredsjednica, javna politika i vladini poslovi, Google;

Andrea Montanino, direktor, program za globalno poslovanje i ekonomiju, Atlantsko vijeće;

Álvaro Morales Salto-Weis, pripravnik, program za globalno poslovanje i ekonomiju, Atlantsko vijeće;

Earl Anthony Wayne, nerezidentni znanstveni suradnik, Atlantsko vijeće;

Alexander Privitera, viši znanstveni suradnik, Johns Hopkins University;

Bill Rys, direktor, poslovi Savezne vlade, Citigroup;

Pete Scheschuk, prvi potpredsjednik, porezi, S&P Global;

Garret Workman, direktor, europski poslovi, Gospodarska komora SAD-a;

Caroline D. Ciraolo, vršiteljica dužnosti pomoćnice državnog odvjetnika s nadležnošću nad Odjelom za poreze, Ministarstvo pravosuđa;

Thomas Sawyer, viši savjetnik za sudske postupke u području međunarodnih poreznih pitanja;

Todd Kostyshak, savjetnik pomoćnika državnog odvjetnika za porezna kaznena djela, Ministarstvo pravosuđa;

Mark J. Mazur, pomoćnik ministra (porezna politika), Ministarstvo financija SAD-a;

Robert Stack, zamjenik pomoćnika ministra (međunarodna porezna pitanja), Ministarstvo financija SAD-a;

Scott A. Hodge, predsjednik organizacije Tax Foundation, Tax Foundation;

Gavin Ekins, ekonomist koji se bavi istraživanjem, Tax Foundation;

Stephen J. Entin, viši znanstveni suradnik, Tax Foundation;

Scott Greenberg, analitičar, Tax Foundation;

John C. Fortier, direktor inicijative Democracy Project, Bipartisan Policy Center;

Shai Akabas, pomoćni direktor organizacije Bipartisan Policy Center, Economic Policy Project;

Eric Toder, sudirektor, Urban-Brookings Tax Policy Center;

Gawain Kripke, direktor politike i istraživanja, OXFAM Amerika;

Didier Jacobs, viši ekonomist, OXFAM Amerika;

Nick Galass, vođa istraživanja OXFAM-a o gospodarskim nejednakostima, OXFAM Amerika;

Robbie Silverman, viši savjetnik, OXFAM Amerika;

Vicki Perry, pomoćnica direktora u Odjelu za fiskalna pitanja i šefica odjela u Odjelu za poreznu politiku, MMF;

Ruud de Mooij, zamjenik šefa odjela u Odjelu za poreznu politiku, MMF;

Hamish Boland-Rudder, internetski urednik Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara;

Jim Brumby, direktor, javne usluge i rezultati, Governance Global Practice;

Marijn Verhoeven, ekonomist, Governance Global Practice;

Guggi Laryea, odnosi s europskim civilnim društvom i Europskim parlamentom, odgovoran za vanjske odnose i korporativne odnose;

Rajul Awasthi, viši stručnjak za javni sektor, Governance Global Practice;

Xavier Becerra, član Kongresa, Predsjednik konferencije članova Demokratske stranke u Predstavničkom domu Kongresa;

Ron Kind, član Kongresa, član Odbora za financije i proračun.

 

 

24.5.2015.

Zajedničko javno savjetovanje Odbora TAXE i DEVE na temu "Posljedice agresivnih fiskalnih praksi za zemlje u razvoju"

Dr. Attiya Waris, viša predavačica, Pravni fakultet, Sveučilište u Nairobiju;

Dr. Manuel Montes, viši savjetnik za financije i razvoj, The South Centre;

Aurore Chardonnet, savjetnica za politiku EU-a u području oporezivanja i nejednakosti, OXFAM;

Savior Mwambwa, ActionAid International, rukovoditelj kampanje Tax Power;

Tove Ryding, EURODAD, rukovoditeljica u području politike i zastupanja, Tax Justice;

Sol Picciotto, profesor, Sveučilište u Lancasteru.


PRILOG 2.: MULTINACIONALNE KORPORACIJE I BANKE KOJE SU POZVANE NA SJEDNICE ODBORA

Prilog 2.1.: Popis pozvanih multinacionalnih poduzeća

Poduzeće

Pozvani/Predstavnici

Stanje (11.3.2016.)

Apple Inc.

Timothy D. Cook

glavni direktor

Sudionici

Cathy Kearney, potpredsjednica za europske aktivnosti

Julia Macrae, direktorica za porezna pitanja za Europu, Bliski Istok, Indiju i Afriku

Google Inc.

 

 

Nicklas Lundblad

viši direktor za javnu politiku i odnose s vladama za Europu, Bliski Istok i Afriku

 

 

Sudionici

Adam Cohen, direktor ekonomske politike za Europu, Bliski Istok i Afriku

Fiat Chrysler

Automobiles

 

Sergio Marchionne

glavni direktor

 

Odbijeno 11.3.2015.:

„Vjerojatno znate da smo 29. prosinca 2015. uložili žalbu Općem sudu Europske unije protiv odluke Komisije prema kojoj je jedno od naših poduzeća u Luksemburgu primilo državnu potporu. Luksemburg se također žalio protiv te odluke pred Općim sudom. Iako smo čvrsto uvjereni da u Luksemburgu nismo primili državnu potporu protivno pravu EU-a, u ovim okolnostima ne bi bilo prikladno da sudjelujemo na sjednici Posebnog odbora ili da dodatno to komentiramo. Stoga, iako i dalje cijenimo napore Odbora i njegovu namjeru da sasluša stajališta poduzeća, nažalost ne možemo sudjelovati u ovoj raspravi dok se naš pravni predmet ne razriješi.”

Inter IKEA Group

Søren Hansen

glavni direktor

 

Sudionici

Søren Hansen, glavni direktor

Anders Bylund, direktor komunikacijskih aktivnosti grupacije

 

McDonald's Corporation

 

Irene Yates

potpredsjednica, odgovorna za porez na dobit

 

Sudionici

Irene Yates, potpredsjednica odgovorna za porez na dobit

Starbucks Coffee

Poduzeće

 

 

Kris Engskov

Predsjednik podružnice Starbucksa za Europu, Bliski Istok i Afriku

 

Odbijeno 23.2.2015.:

„S obzirom na to da se Starbucks planira žaliti na odluku Europske komisije objavljenu 21. listopada 2015. prema kojoj je Nizozemska odobrila određene porezne olakšice našoj tvornici za prženje kave u Amsterdamu (Starbucks Manufacturing EMEA BV) ne možemo prihvatiti poziv Posebnog odbora Europskog parlamenta za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka.

Kada se to pitanje riješi, i kad Starbucks bude uvjeren da će odluka Europske komisije biti odbačena u žalbenom postupku, rado ćemo se odazvati pozivu.

Ako je to od pomoći za vaše prikupljanje podataka, vrijedi napomenuti da Starbucks poštuje sva pravila, smjernice i zakone OECD-a te podržava njegov proces reforme poreza, uključujući akcijski plan za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti. Starbucks je platio prosječnu globalnu efektivnu poreznu stopu od oko 33 %, što je znatno iznad 18,5 % prosječne porezne stope drugih velikih poduzeća iz SAD-a. ”

Ime

Pozvani/Predstavnici

Stanje (4.4.2016.)

Crédit Agricole (Francuska)

Dominique Lefebvre

predsjednik

prihvaćeno (15.3.2016.)

Jean-Charles Balat,

direktor financija, Groupe Crédit Agricole

Deutsche Bank (Njemačka)

Paul Achleitner

predsjednik

prihvaćeno (16.3.2016.)

sudjelovat će na sjednici

4. travnja 2016.

kao predstavnici sudjeluju

Brigitte Bomm, glavna direktorica, direktorica za porezna pitanja, Deutsche Bank

 

ING Group (Nizozemska)

Ralph Hamers

glavni direktor

prihvaćeno (8.3.2016.)

 

R.N.J. Schipper

direktor za porezna pitanja na globalnoj razini, ING

Nordea (Švedska)

Casper von Koskull

predsjednik i glavni direktor

 

prihvaćeno (9.3.2016.)

 

Eva Jigvall

direktorica za porezna pitanja grupacije, Nordea

Royal Bank of Scotland (Ujedinjena Kraljevina)

Ross McEwan

glavni direktor

prihvaćeno (16.3.2016.)

sudjelovat će na sjednici

4. travnja 2016.

kao predstavnici sudjeluju

Grant Jamieson, direktor za porezna pitanja, Royal Bank of Scotland;

Graeme Johnston, direktor za međunarodna porezna pitanja, Royal Bank of Scotland

Santander (Španjolska)

Ana Patricia Botín,

predsjednica

prihvaćeno (11.3.2016.)

 

Monica Lopez-Monis Gallego

glavna dužnosnica za praćenje usklađenosti i viša izvršna potpredsjednica, Banco Santander

Antonio H. Garcia del Riego

glavni direktor

direktor za europska korporativna pitanja

UBS (Švicarska)

Axel A. Weber

predsjednik

prihvaćeno (14.3.2016.)

 

Christopher Pinho,

glavni direktor, direktor za porezna pitanja grupacije na globalnoj razini

Unicredit (Italija)

Giuseppe Vita

predsjednik

 

prihvaćeno (8.3.2016.)

 

Stefano Ceccacci

direktor za porezna pitanja, Unicredit

Costanza Bufalini 

direktorica za europske poslove i regulatorna pitanja

 

Prilog 2.2.: Popis pozvanih banaka


PRILOG 3.: DOKUMENTI POVEZANI S KODEKSOM O POSTUPANJU

Dokument (1):

Datum

Nalazi

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Komisija je primijetila da je predloženo vraćanje na ranije stanje, osobito u nekim ovisnim i pridruženim teritorijima, uključivalo uvođenje stope od 0 % ili potpuno ukidanje poreza na dobit te stoga nije svaki dio rada Skupine za kodeks doveo do dosljednog ili zadovoljavajućeg ishoda.

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Komisija je primijetila da je Skupina za kodeks zbog političkih kompromisa određene prijedloge o vraćanju na ranije stanje ocijenila prikladnim, što bi se prema načelima kodeksa moglo smatrati nedovoljnim.

Izvješće Skupine za kodeks upućeno Vijeću

 

7. lipnja 2005.

Jasno je navedeno da u jednom slučaju Luksemburg nije proveo vraćanje na ranije stanje kao što je bilo dogovoreno.

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Usprkos tom jasnom nepoštovanju odredbi Vijeće nije reagiralo i nitko se nije suprotstavio Luksemburgu na političkoj razini, niti ga pozvao da poštuje načela i sporazume u okviru kodeksa.

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Skupina za kodeks dogovorila je 1999. da izostavi sustave koji pogoduju pomorskom sektoru te procjenu instrumenata zajedničkog ulaganja.

Dokument za sastanak br. 1, Prilog 1.

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju iz travnja 2006.

Nekoliko država članica odbilo je otkriti svoja stajališta o budućnosti Skupine za kodeks u pogledu transparentnosti, mandata, područja primjene i kriterija za budući rad. Mađarska i Litva izrazile zadršku u vezi s izmjenama kriterija kodeksa. Irska i Poljska usprotivile su se bilo kakvom širenju područja primjene kodeksa na druga područja oporezivanja.

Dokument za sastanak br. 2 i zapisnik

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 11. travnja 2011.

Komisija je iznijela nekoliko prijedloga za nova područja djelovanja kao što su širenje djelovanja na neusklađenosti, oporezivanje iseljenika, oporezivanje bogatih pojedinaca, ocjenu zaklada za ulaganje u nekretnine i instrumenata zajedničkog ulaganja. Nizozemska i Luksemburg usprotivili su se širenju djelovanja na neusklađenosti, Francuska je izrazila zadršku u vezi s radom u pogledu iseljenika, bogatih pojedinaca i ulagačkih fondova, a Ujedinjena Kraljevina poduprla je usmjeravanje na oporezivanje poslovnih aktivnosti umjesto širenja.

Zapisnik

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 22. listopada 2013. i iz svibnja 2013.

Značajni elementi poreznog zakona Gibraltara o kojem se raspravlja barem od 11. travnja 2011. i koji i dalje nije dovršen.

Zapisnik

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 8. studenog 2013.

Sustav poreza u maloprodaji Otoka Man nije ocijenjen štetnim unatoč ozbiljnim sumnjama koje je u pogledu njegove neštetnosti izrazilo nekoliko država članica.

Zapisnik

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 29. svibnja, 22. listopada i 20. studenog 2013.

U pogledu povlaštenih poreznih režima za patente, Nizozemska, Luksemburg i u manjoj mjeri Belgija suprotstavili su se sveobuhvatnoj procjeni svih povlaštenih poreznih režima za patente u EU-u unatoč osnovama za pretpostavku o štetnosti postojećih režima u odnosu na kriterije kodeksa.

Zapisnik

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 3. lipnja 2014.

Španjolska, Nizozemska, Luksemburg i Ujedinjena Kraljevina dodatno su odgodili postupak reformiranja povlaštenih poreznih režima za patente opetovanim uvođenjem dodatnih zahtjeva u okviru postupka odlučivanja.

Javno izvješće podneseno Vijeću

 

Sastanak Vijeća ECOFIN iz lipnja 2015.

Usprkos obvezama na potpunu prilagodbu odredbi nacionalnog zakonodavstva do 30. lipnja 2016., države članice postigle su vrlo ograničeni napredak u prijenosu izmijenjenog pristupa nexus u svoje nacionalno zakonodavstvo, što su ministri dogovorili još u prosincu 2014., te su neke zemlje, poput Italije, nakon postizanja sporazuma o pristupu nexus čak uvele nove mjere povlaštenih poreznih režima za patente, koje nisu kompatibilne s postojećim pristupom nexus, kako bi ostvarile korist od prekomjerno velikodušnih odredbi o primjeni postojećih sustava do 2021.

Zapisnik sa sastanka i dokument za sastanak br. 3

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 25. svibnja 2010. i Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 17. listopada 2012.

Tijekom faze sastavljanja dogovorenih smjernica o ulaznom prijenosu dobiti, Ujedinjena Kraljevima usprotivila se svakom obliku koordiniranog pristupa.

Zapisnik

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 25. svibnja 2010.

Nepostizanje dogovora o naknadnom djelovanju u pogledu aktivnosti podskupine za borbu protiv zlouporabe.

Zapisnik

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 15. svibnja 2009.

Izjave Belgije i Nizozemske prema kojima se protive svakoj inicijativi kojoj je cilj koordiniranje obrambenih mjera protiv izlaznog prijenosa neoporezovane dobiti.

Zapisnik

 

Sastanak Podskupine za kodeks o postupanju iz rujna i travnja 2014. te travnja i srpnja 2015.

Države članice dogovorile su se oko smjernica o hibridnim neusklađenostima u rujnu 2015., usprkos opetovanim i sustavnim inicijativama određenih država članica koje su spriječile puno raniji dogovor u pogledu tih štetnih praksi, o kojima se aktivno raspravljalo u Skupini za kodeks barem od 2008., a na taj se način znatno povećala trenutačna fiskalna šteta stvorena opetovanom upotrebom tih sustava za agresivno porezno planiranje.

Zapisnik

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 15. svibnja i 29. lipnja 2009. te 25. svibnja 2010.

Sastanak Podskupine za borbu protiv zlouporabe od 25. ožujka i 22. travnja 2010.

O hibridnim neusklađenostima Nizozemska, Luksemburg i Belgija, te u manjoj mjeri Malta i Estonija, dugo su odgađale brzo zajedničko djelovanje tvrdeći da u kodeksu uopće ne bi trebalo biti riječi o hibridima.

Zapisnik

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 13. rujna 2011.

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 11. travnja i 26. svibnja 2011.

U pogledu investicijskih fondova države članice dogovorile su se prekinuti raspravu o navodnoj i potencijalnoj štetnosti tih sustava.

 

Skupina nije dalje djelovala u tom području zbog inicijativa Ujedinjene Kraljevine, Luksemburga i Nizozemske.

Dokument za sastanak br. 2

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 4. ožujka 2010.

U pogledu administrativnih praksi nijedna država članica nije spontano i sustavno razmjenjivala informacije o svojim odlukama u prošlosti.

 

Dokument za sastanak br. 4

 

Sastanak Skupine za kodeks o postupanju od 10. rujna 2012.

U praksi, informacije o odlukama nisu razmijenjene na spontanoj osnovi.

 

Zaključci Vijeća

 

Sastanak Vijeća ECOFIN od prosinca 2015.

U pogledu klauzula o minimalnoj stopi efektivnog oporezivanja države članice nisu se dogovorile oko revizije Direktive o kamatama i licencijama kako bi se zajamčilo da olakšice odobrene na jedinstvenom tržištu u cilju sprečavanja dvostrukog oporezivanja ne dovedu u stvarnosti do nultog ili gotovo nultog oporezivanja, usprkos objavi dotičnog prijedloga Komisije 2011. godine. Države članice samo su pozvale Radnu skupinu na visokoj razini o poreznim pitanjima da dodatno razmotri to pitanje, umjesto da se obvežu na brzo i učinkovito djelovanje.

 

Zaključci Vijeća

 

Sastanak Vijeća ECOFIN od ožujka 2016.

Države članice nisu se dogovorile oko hitno potrebnih reformi Skupine o kodeksu te su sve odluke o reformama odgodile na 2017.

(1) Temeljeno na javno dostupnim dokumentima i izvorima


PRILOG 4.: DALJNJE DJELOVANJE ODBORA ECON/TAXE

ZAJEDNIČKI PREGLED STANJA ODBORA ECON/TAXE – DALJNJE DJELOVANJE U POGLEDU PREPORUKA ODBORA ECON/TAXE O POLITIKAMA O POREZU NA DOBIT I ODLUKAMA O POREZIMA

Preporuke

REFERENCA ECON/TAXE

STATUS DOVRŠETKA

STAJALIŠTE KOMISIJE

ROK ZA DALJNJE DJELOVANJE

STATUS U VIJEĆU

Obvezno i javno izvještavanje multinacionalnih kompanija po državama za sve sektore

A1

136-139

Djelomično

Izvješća po državama među poreznim tijelima

Javna izvješća po državama predložena su 12. travnja – združeni podaci za ostatak svijeta, osim poreznih oaza

Podnesen prijedlog Četvrte direktive o administrativnoj suradnji

 

Prijedlog podnesen (12.4.2016.)

Četvrta direktiva o administrativnoj suradnji: usvajanje se očekuje na sastanku ECOFIN-a u svibnju 2016.

Postupak nije započeo

„Pošteni porezni obveznik” / društveno odgovorno poslovanje

A2

146

Nema

Ocijenit će se u postupku daljnjeg djelovanja u pogledu strategije EU-a za društveno odgovorno poslovanje iz 2011.

Nije predviđen zakonodavni prijedlog

Nije predviđen zakonodavni prijedlog

Obvezno obavješćivanje od strane država članica o novim poreznim mjerama

 

 

Obvezno obavješćivanje poreznih tijela o novim poreznim sustavima od strane poreznih savjetodavnih poduzeća

A3

96

Nema

 

 

 

Nema

Bit će daljnjeg djelovanja u okviru Skupine za kodeks o postupanju, Europskog semestra, provedbe Direktive o administrativnoj suradnji

Nema

Nije predviđen zakonodavni prijedlog

 

 

 

 

Nije predviđen zakonodavni prijedlog

Automatska razmjena informacija o poreznim odlukama treba se proširiti na sve porezne odluke, podijeliti s Komisijom i u određenoj mjeri učiniti javnom

A4

107-111

 

Djelomično

Nije potrebno proširiti automatsku razmjenu domaćih poreznih odluka kako se ne bi preopteretilo porezna tijela

Vidi 2015/2376/EU

Vidi 2015/2376/EU

Transparentnost slobodnih zona

A5

Nema

Nije potrebno izmijeniti zakonodavstvo o PDV-u ili carini Komisija će s državama članicama razmotriti na koji način zakonodavstvo o carinama i zakonodavstvo o porezima interagiraju u slobodnim zonama

Nije predviđen zakonodavni prijedlog

Nije predviđen zakonodavni prijedlog

Razvoj usklađene metodologije za procjenu poreznog jaza u pogledu poreza na dobit – transferne cijene

A6

122

Djelomično

Pokrenuta je projektna skupina Fiscalis

Nema

Nema

Zaštita zviždača

A7

144-145

Djelomično

Podržava napore za poboljšanje zaštite na nacionalnoj razini. Pravni okvir EU-a za zaštitu zviždača već se nalazi u nekoliko sektorskih zakonodavstava (zaštita poslovnih tajni, Direktiva o revizijama, subjekti za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire, Uredba o zlouporabi tržišta)

Nije predviđen zakonodavni prijedlog

Nije predviđen zakonodavni prijedlog

Prijedlog za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit

B1

100, 116-120

Djelomično

Komisija je za studeni/prosinac 2016. najavila prijedlog koji će sadržavati odredbe o povlaštenim poreznim režimima za patente, intelektualno vlasništvo i istraživanje i razvoj te pravila o stalnom poslovnom nastanu

studeni/prosinac 2016.

Postupak nije započeo

Reforma Skupine za kodeks o postupanju

B2

124-126, 128, 133

Djelomično

Interno preispitivanje je u tijeku

Nema zakonodavnog prijedloga

U tijeku – cilj je postići dogovor u drugoj polovini 2016.

Skupina za kodeks o postupanju – drugo ažuriranje izvješća Simmons i Simmons iz 1999.

127

Nema

 

 

 

Smjernice/budući zakonodavni prijedlog o povlaštenim poreznim režimima za patente i drugim povlaštenim poreznim režimima

B3

117, 121

Djelomično

Komisija će nastaviti pružati smjernice o provođenju pristupa nexus u okviru Skupine za kodeks o postupanju

Zakonodavni prijedlog bit će podnesen samo ako smjernice ne budu djelotvorne – nema roka

U tijeku

Prijedlog u pogledu pravila o kontroliranim stranim korporacijama

B4

121

Djelomično

Obuhvaćeno Direktivom o borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza

Prijedlog je podnesen 28.1.2016.

Politički dogovor očekuje se do svibnja/lipnja 2016.

Prijedlog za izmjenu Direktive 2011/16/EU kako bi se poboljšala koordinacija država članica u pogledu poreznih revizija

B5

Nema

Komisija ne namjerava podnijeti prijedlog jer smatra da postojeći alati služe svrsi

Poboljšanje suradnje u okviru Fiscalisa

Nema

Nema

Uvođenje jedinstvenog europskog poreznog identifikacijskog broja

B6

141

Djelomično

Komisija će 2017. procijeniti je li potrebno podnijeti prijedlog

2017.

Postupak nije započeo

Prijedlog da se Uniji omogući da govori jednim glasom u pogledu međunarodnih poreznih aranžmana

C1

151-152, 154

Djelomično

Vanjska strategija Komisije od 28.1.2016. (neobvezujuće pravo): podrška zemljama u razvoju, uključivanje načela dobrog poreznog upravljanja u trgovinske sporazume, nadzor nad postupnim ukidanjem štetnih poreznih mjera u okviru Skupine za kodeks o postupanju

 

Vijeće u pravilu ne želi dati mandat Komisiji za pregovore o poreznim sporazumima EU-a

Prijedlog za uspostavljanje uvjerljivih kriterija za utvrđivanje poreznih oaza

C2

96, 122, 147-150

Djelomično

Vanjska strategija Komisije od 28.1.2016.

Popis poreznih oaza do kraja 2016.

Nije započeto

Prijedlog za katalog protumjera u pogledu poduzeća koja se koriste poreznim oazama

C3

153

Djelomično

Nema protumjera razini EU-a (nacionalna nadležnost)

Komisija namjerava integrirati standarde dobrog poreznog upravljanja u Financijsku uredbu kao dio revizije u tijeku

Nema

Nema

Prijedlog o stalnom poslovnom nastanu

C4

121

Djelomično

Definicija će biti dio prijedloga za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit

Preporuka o mjerama protiv zlouporabe (bilateralnih) sporazuma iz siječnja 2016.

Fiktivna trgovačka društva obuhvaćena su općim pravilima protiv zlouporabe koja su predložena u siječnju 2016.

Studeni/prosinac 2016. za definiciju stalnog poslovnog nastana

 

Postupak nije započeo u pogledu definicije stalnog poslovnog nastana

Preporuka o mjerama protiv zlouporabe ugovora nije prioritet nizozemskog predsjedništva

 

 

U Vijeću su u tijeku pregovori o općim pravilima protiv zlouporabe, a dogovor se očekuje u svibnju/lipnju 2016.

Smjernice EU-a o transfernim cijenama

C5

95, 112, 120

Djelomično

Provedba smjernica OECD-a nadzirat će se u okviru zajedničkog foruma o transfernim cijenama

Zakonodavni prijedlog bit će podnesen samo ako bude potrebno

Nema informacija

Prijedlog o hibridnim neusklađenostima i provođenje dodatnih analiza i studija

C6

122

Djelomično

Dio Direktive o borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza

Prijedlog je podnesen 28.1.2016.

Politički dogovor očekuje se do svibnja/lipnja 2016.

Promjena režima državne potpore EU-a u pogledu poreza

C7

130-134

Nema

Komisija će pružiti smjernice o primjeni pravila o državnoj potpori na prakse poreznog planiranja poduzeća

Time će se popuniti neke zakonske rupe o povratu

Nema roka

 

Prijedlog za izmjenu Direktive Vijeća 90/435/EZ, Direktive 2003/49/EZ, Direktive 2005/19/EZ i drugog relevantnog zakonodavstva Unije te uvođenje općeg pravila protiv zlouporabe

C8

120

Djelomično

Direktivom o izbjegavanju plaćanja poreza uvodi se opće pravilo protiv zlouporabe kojim će se nadopuniti konkretna pravila protiv zlouporabe

Prijedlog je podnesen 28.1.2016.

Politički dogovor očekuje se do svibnja/lipnja 2016.

Prijedlog o unaprjeđenju mehanizama za rješavanje prekograničnih poreznih sporova

C9

131, 138

Djelomično

Predanost podnošenju prijedloga

Prijedlog do ljeta 2016.

Nije započeto

Uvođenje poreza po odbitku ili mjere sličnog učinka kako bi se izbjegao prijenos neoporezovane dobiti iz Unije

C10

151

Djelomično

Komisija smatra da su mjere iz Direktive o izbjegavanju plaćanja poreza dovoljne. Nema predanosti za uvođenje poreza po odbitku

Prijedlog je podnesen 28.1.2016.

Politički dogovor očekuje se do svibnja/lipnja 2016.

Dodatne mjere za smanjenje poreznog jaza

Uspostavljanje načela za oslobađanja od poreza/transparentnost „oprosta poreza”

D1

113, 114, 123, 140, 167

Nema

Nacionalna nadležnost

Nije predviđen prijedlog

 

Stvarno vlasništvo poduzeća i fondova

 

Djelomično

Odredbe su uključene u četvrtom paketu o borbi protiv pranja novca, a petim paketom o borbi protiv pranja novca trebalo bi se ponovno proširiti područje primjene Direktive

Prijedlog za peti paket o borbi protiv pranja novca bit će podnesen prije ljeta 2016.

Države članice trebaju provesti 4. paket o borbi protiv pranja novca

 

 

 

Kršenje članka 17. stavka 1. UEU-a

86, 89, 93

Europska komisija promicala je oglednu uputu za spontanu razmjenu prekograničnih odluka

Nadzor provedbe Direktive 2015/2376 u državama članicama

Kršenje članka 108. UFEU-a

86

Opseg informacija koje je tražio odbor TAXE manji je od onog koji je tražila Europska komisija

Izjava prema kojoj Europska komisija nije iznevjerila svoju dužnost primjene pravila o državnoj potpori

Pravo Parlamenta na istragu

88

Europska komisija i Vijeće poslali su Parlamentu popis stvari koje ih brinu u pravnom i institucionalnom pogledu

Automatska razmjena informacija

105, 157

Komisija će promicati automatsku razmjenu informacija i podržati izgradnju kapaciteta država u razvoju

Provedba preporuka Ombudsmana o stručnim skupinama

129

Spremna je primijeniti zahtjeve Ombudsmana i EP-a

Zemlje u razvoju

156, 158, 160

Vanjskom strategijom definirat će se podrška EU-a zemljama u razvoju

Porezni savjetnici

162-164

Uredbom 537/2014 riješit će se navedeni problem

Podrška poreznim upravama

170

Vidi Europski semestar i programa rada Fiscalisa za 2016.

Pristup dokumentima

174

Komisija će i dalje slati dokumente – Vidi pisma predsjednika Komisiji

 

 

 

PREPORUKE IZ REZOLUCIJE ODBORA TAXE KOJE NISU DOBILE ODGOVOR

Pristup Skupine za kodeks o postupanju dokumentima

87

Upućeno Komisiji koja nije odgovorila – mandat odbora TAXE 2 obuhvaća taj zahtjev i u tijeku su pregovori za pristup dokumentima

Oporezivanje dobiti u teritoriju u kojem nastaju

90

Upućeno državama članicama

Kraj štetnog poreznog natjecanja

91

Upućeno državama članicama i EU-u u cjelini

Politička predanost država članica

92

Upućeno državama članicama

Načelo iskrene suradnje (unutarnja reorganizacija Komisije)

93

Upućeno Komisiji koja nije odgovorila

Porezno natjecanje i treće zemlje

96

Vidi primjedbe na preporuke 156, 158 i 160

Borba protiv poreznih prijevara

97

Upućeno državama članicama

Podrška rastu, ulaganjima i radnim mjestima

98

Vidi strukturne fondove EU-a i strategiju Europa 2020.

Automatska razmjena informacija

99

Vidi primjedbe na preporuke 105 i 157

Isplate licencija

101

Upućeno Komisiji koja nije odgovorila

Multinacionalna poduzeća

102

Nije dostupno

Poziv na istragu

103

Nije dostupno

Suradnja i koordinacija u prethodnim odlukama o porezima

104, 106, 115

 

Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit

122

Poziv na utvrđivanje definicije EU-a o agresivnom poreznom planiranju

Skupina za kodeks o postupanju

125

Povećana transparentnost i odgovornost

Porezne oaze

155

Opoziv za odabrani jednostrani pristup

Zemlje u razvoju

159

Poziv državama članicama da djeluju u okviru svojih agencija za razvojnu pomoć

Porezni savjetnici

161, 165

Vidi primjedbe na preporuke 162 – 164

Daljnje djelovanje

166, 168, 169, 171, 172,173

Specifične primjedbe upućene državama članicama

 

 

 


ANNEX 5: REPORT AD HOC DELEGATION NICOSIA

Report Ad hoc Delegation

to Nicosia (Cyprus)

Friday, 15 April 2016

09.00 - 17.30

Disclaimer: This report reproduces a short, non-exhaustive summary of the different meetings held during the visit of the TAXE 2 Special Committee Delegation to Nicosia, Cyprus, 15 April 2016.. It is intended for internal European Parliament use only. It does not represent the position of the European Parliament and it was not agreed with the third parties involved in the programme of the visit.

Friday 15 April 2016

09.20 - 09.50   Meeting with Mr Ioannis KASOULIDES, Minister of Foreign Affairs of the Republic of Cyprus

10.00 - 11.00   Meeting with the Association of Cyprus Banks (ACB)

11.00 - 11.30  Meeting with Mr Christos PATSALIDES, Permanent Secretary, Ministry of Finance

11.30 - 12.30  Meeting with Mr Yiannakis TSANGARIS, Tax Commissioner and Mr George PANTELI, Head of Tax Policy Department, Ministry of Finance

13.00 - 14.30  Meeting with

  the European University Cyprus

  the Transparency International Cyprus

15.00 - 16.00  Meeting with

  the Cyprus Investment Funds Association (CIFA)

  the Cyprus Investment Promotion Agency (CIPA)

  the Institute of Certified Public Accountants of Cyprus

16.00 - 17.30  Meeting with trade unions

  the Cyprus Workers' Confederation (SEK)

  the Pan-Cyprian Federation of Labour (PEO)

 

taxe 2 COMMITTEE

Delegation to Nicosia, Cyprus

15 April 2016

Members

 

Alain LAMASSOURE, Chair

 

EPP

Burkhard BALZ

Danuta Maria HÜBNER

EPP

EPP

Jeppe KOFOD

S&D

Anna GOMES

S&D

Bernd LUCKE

ECR

Michael THEURER

ALDE

Miguel VIEGAS

GUE/NGL

Eva JOLY

Greens/EFA

Accompanying Members

Costas MAVRIDES

Lefteris CHRISTOFOROU

+ Accompanying staff

09.20 - 09.50  Meeting with Mr Ioannis KASOULIDES,

Minister of Foreign Affairs of the Republic of Cyprus

Mr Kasoulides started his introduction by stating that corporate taxation does not fall under his competence, but that of Mr Georgiades, Finance Minister who at the time was in Washington attending the Spring IMF-World Bank meetings.

He referred to the bail out in March 2013, and highlighted the economic results achieved since then under the economic adjustment programme. He noted that Cyprus' economy is based on (financial) services and hence proper measures against money laundering and corruption are in place in order not to risk Cyprus' reputation as a credible financial centre. Regarding the fight against tax avoidance and evasion, he noted that Cyprus is working together with the EU by implementing all EU Directives and although not an OECD member(1), Cyprus is committed to implementing BEPS recommendations as a member of the OECD Global Forum. Cyprus is also an early adopter of the new automatic exchange of information standard agreed at the OECD level. He also mentioned a bilateral FATCA Intergovernmental Agreement with the US that entered into force on 31 August 2015 and is implemented as of 1 January 2016.

As for Members questions, Mr Kasoulides replied that Cyprus has political relations as well as close economic connections with Russia. He added that Russian banks (and other enterprises) prefer Cyprus because of the Russian speaking community, the viable legal system and availability of services. Many Russian companies repatriate earnings to Russia and take advantage of the corporate tax rate (12.5%) of Cyprus. Regarding Ukraine, Mr Kasoulides explained that the Double Tax Treaty, based on the OECD Model Tax Convention, has been amended.

Mr Kasoulides insisted that Cyprus is not giving any preferential treatment to any foreign companies, but follows the OECD line particularly on tax avoidance. He continued that Cyprus is largely compliant on transparency according to the Global Forum and BEPS legislations are being prepared. About Panama Papers, he noted that it was too early to speculate, but it seems from media that only about six intermediaries were operating from Cyprus, and relevant authorities are investigating if they acted outside the law. The bank RCB, mentioned in the news in relation to Panama Papers, is currently being investigated by the Cyprus Central Bank.

At the end Mr Kasoulides expressed Cyprus' willingness to work constructively on a European common consolidated corporate tax base (CCCTB), but added that a common corporate tax rate remains a sovereign competence of the EU Member States. Cyprus' economy is based on services (as it is an international financial centre) and low tax rates offer certain economic advantages.

10.00 - 11.00  Meeting with the Association of Cyprus Banks (ACB)

  Mr Michael KAMMAS, Director General

  Mr Aristos STYLIANOU, Chairman

  Mr George APPIOS, Vice-Chairman

In the introduction, Michael Kammas, Director General of the Association of Cyprus Banks (ACB) explained that a distinction should be made on how enterprises are taxed and how taxation affects the whole economy. He noted that banks' profitability suffered due to a very high ratio of non-performing loans (around 55% on loans to households and non-financial corporations) and that debt-to-asset swaps have been issued in order to speed up loan restructurings.

As to the Members question on the cooperation between the banking sector and tax advisory industry (Big4), Mr Kammas underlined that the tax advisory services were outside the scope of banks' operations, and that, although clients may use such consultants, banks do not form part of such operations. Moreover, he emphasised that banks do not provide tax advice to their clients for aggressive tax planning, nor do they have contacts with accountants and lawyers to discuss tax planning.

He explained that Ultimate Beneficial Owner (UBO) is required according to the legislation, so every operation has to lead up to a person that has to be identified. Tax crime is also a predicate offence in Cyprus. Banks are required to check if there is some substance behind the bank transaction/operation and banks are checking e.g. sanction lists and that there are no criminal activities. Most banks are local and have no significant subsidiaries abroad. It is, however, still more difficult to check/monitor non-Cypriot customers/banks than local ones. Following the changes of 2015 when bank supervision was redesigned and strengthened, the Central Bank is currently checking, for example, certain transactions made in USD - given that the monitoring system in the US is even stricter. He continued that the US authorities may, if they have any doubts, start an enquiry and that they can even close the account as a sanction if Cypriot banks do not respond that enquiry.

He clarified that there was no money laundering in Cyprus, but because of the complex structures of companies in the country, there has been a need to upgrade due diligence processes(2).

Mr Kammas added that since the banking crisis of 2013 non-performing loan rations have dropped, while lending practices have not fully shifted away from an overreliance on collateral towards a more systematic use of risk-assessment tools. The new insolvency legislation of 2015 restricts the liability of guarantors to the amount exceeding the value of the collateral could affect the extent of the increase in provisions.

Mr Kammas complained that implementing the anti-avoidance measures, such as FACTA and CRS, means a lot of costs for banks but as he could not provide a specific number when asked by Members, he agreed to provide a written reply on this matter.

For the question on what is the added value of a low tax rate and what are the positive tax advantages in Cyprus, Mr Kammas explained that in the past 'offshore' companies were taxed at 4.25% and other companies at about 30%. Since the EU accession, every company in Cyprus is taxed at the same rate of 12.5%. He added that the matter is not so much about tax rate, but about stability; this means that it is the latter that preserves Cyprus' competitive advantage as a credible international financial centre.

In reply to a Member's question on the large Russian FDI stocks in Cyprus, and on access to offshore ownership envelopes that enabled Russian owners to avoid the post-Crimea sanctions, Mr Kammas explained that a large proportion of Russian companies are related to a Russian owner and many of them are trading companies having assets in Russia. They get dividends in Cyprus, which they repatriate to Russia as an investment. He continued that Cyprus represents a significant gateway for EU inbound and outbound investments, which is complemented by the traditional links that Cyprus has with central and eastern Europe, Russia and Middle East.

Regarding the question on 'Panama papers', he reassured that the documents are being investigated by the Central Bank of Cyprus and other relevant authorities.

11.00 - 12.30   Meeting with

  Mr Christos PATSALIDES, Permanent Secretary of the Ministry of Finance

  Mr Yiannakis TSANGARIS, Tax Commissioner

  Mr George PANTELI, Head of Tax Policy Department, Ministry of Finance

Christos Patsalides, Permanent Secretary of the Ministry of Finance, indicated that after enormous financial efforts, Cyprus has finally overcome a difficult period, and it has managed to outperform every major indicator and restore its current account balance. Moreover, he emphasised that Cyprus’ tax system is in full compliance with the EU and the OECD requirements against harmful tax practices. He also explained that in July 2014, the merger of the Department of Inland Revenue (Direct Taxes) and the Department of Value Added Tax (Indirect Tax) created a Single Tax Department which further strengthened the position of the Cyprus tax authorities.

The Chair complimented the way Cyprus implemented its adjustment plan and welcomed country’s successful economic recovery and exit from its three-year international bailout programme. He also indicated that fair(er) tax competition requires new rules and more transparency, both at the EU and global level.

Mr Patsalides presented a stocktaking of activities that Cyprus has taken in the context of improving international tax compliance, which is based on the standard for automatic exchange of financial account information, Common Reporting Standard (CRS), developed by the OECD. Cyprus had also signed the Multilateral Competent Authority Agreement in 2014 and Cyprus, as part of the Early Adopters Group of the OECD, has committed to the implement the Automatic Exchange of Information (AEOI) by 2017(3). On 2 December 2014, Cyprus and the US signed an intergovernmental agreement to implement the Foreign Account Tax Compliance Act (FATCA).

Yiannakis Tsangaris explained his role as Tax Commissioner mentioning notably that he had been nominated in February 2016, and that his services were looking after tax implementation not initiating legislations. He also referred to the merger of two tax departments in July 2014 into a single department for all tax affairs.

Members' questions were related to incentives and tax exemptions relating to investment in IP rights, commonly known as the 'IP box' that is used in Cyprus. Under the G20/OECD base erosion and profit-shifting project, new entries to such schemes will not be permitted after mid-2016. However, companies that joined the Cyprus scheme before that deadline can benefit from substantial savings until mid-2021. The Cypriot 'IP Box' system (a maximum tax rate of 2.5% on income earned from IP assets and wider scope) regime applies to a wider range of income than any other European scheme.

Regarding the new 'IP box' regime, Mr Pantelis insisted that it was in line with the discussions within the EU Code of Contact Group and the intention was to follow the modified nexus approach (of the OECD). He noted that there was only a limited time to enter into the Cyprus scheme, since it will be closed to new entrants as from June 2016. Companies that qualify under the existing IP regime should be able to have access to the existing benefits until 2021, but new entrants (i.e. joining an IP Regime after June 2016) should follow the new 'IP box' regime rules. He concluded, however, that if there was a new guidance on IP regimes, they would be ready to comply with it.

Mr Panteli undertook to provide a written reply regarding statistics of the new registrations in the 'IP box' regime, and he indicated that about 10-15 companies are getting Rulings on their IP regimes. He pointed out that companies need time to reorganise themselves, referring to need of a transitional period.

He indicated that following the changes made to the definition of permanent establishment in the OECD Model Tax Convention that address strategies used to avoid having a taxable presence in a country under tax treaties, bilateral treaties may need to be modified or to be included within a multilateral agreement (under the OECD framework). The majority of the treaties concluded by Cyprus follow the OECD Model Treaty.

Moreover, there is no 'exit tax', and Cyprus does not impose any withholding tax on dividend, interest and royalty payments made to non-Cypriot resident recipients. Regarding transfer pricing, i.e. allocation of profits for tax and other purposes between parts of a multinational corporate group, the 'arm's length' principle is used for transactions in Cyprus. Mr Panteli did not reply to the question about Cyprus' position to include minimum effective taxation as part of the Interest & Royalty directive (currently being discussed in the Council), but explained that if a minimum effective taxation (rate) clause was agreed at EU level, Cyprus would comply with it.

Regarding tax rulings in Cyprus, Mr Panteli explained that the tax department has a long-established practice of providing written replies to requests for guidance on the interpretation of Cyprus tax law. This practice is under the control of Tax Commissioner and applications are addressed to him. He clarified the Tax Rulings Division of the tax department (about 5-6 staff members) will, on application, issue advance tax rulings (estimated about 20-25/week) regarding actual transactions proposed to be undertaken by existing or new entities. In the event of any discrepancy between the scenario presented in a tax ruling request and the actual transactions undertaken, the relevant District Tax Office may decline to apply the tax ruling, or inform the Tax Rulings Division of the actual facts, asking it to confirm or modify the initial ruling. However, he was not able to give an estimation on the tax losses that occurred due to such rulings granted to companies.

Regarding (ultimate) beneficial owners of companies, tax transparency, including transparency of trust/fiduciary arrangements and banking details, Mr Panteli indicated that at least one owner has to be a resident in Cyprus, and the details of (ultimate) beneficial owners are confidential and may only be disclosed by court order or as part of a verified tax investigation. Cyprus complies with Prevention of Money Laundering and Terrorist Financing directives, and all companies as well as trusts have an obligation to be registered, but confidential information in both registers are maintained for tax authorities and other supervisory authorities purposes. When implementing the fourth anti-money laundering directive, Cyprus would go through the implementation the creation of registries for (ultimate) beneficial owners and for trusts. Most FATF recommendations are already in place in Cyprus, except the creation of UBO registers. Cyprus, however, is against making these registers public, arguing of the importance of confidentiality, especially for trusts.

Mr Patsalides underlined that Cypriot authorities were ready to study all documents that Panama authorities would provide them officially. He continued that the Cypriot RCB Bank that has been identified by media in the context of 'Panama leaks' had immediately denied that they have granted any such 'unsecured' loans to Russia.

Mr Panteli continued that Cyprus (tax) authorities are doing the same that other countries are doing, i.e. assessing information that is available to the public, and the Central Bank of Cyprus is assessing the information to the extent that it may concern the Cypriot banking system or any suspicious-looking transactions. Moreover, in line Transparency and Anti Money Laundering laws, the Cyprus Securities and Exchange Commission have requested by April 20 all regulated entities to report if they maintain/maintained any relationship with the Panama firm or a third party representing it. He insisted that competent authorities have a power to investigate the leak of Panama papers, but he did not want to reply to a question on if a separate legal/juridical enquiry would be conducted. He was not responding to a Member's question about the potentially harmful effect of the 'notional interest' deduction scheme in Cyprus.

Mr Panteli, however, undertook to provide a written reply regarding how many accounts have registered (ultimate) beneficial owner in Cypriot banks.

Mr Patsalides, in reply to a question on the CCCTB and a criterion to be used for allocation of tax rebates, indicated that it was not an easy process (to agree amongst sovereign states) and that it would be better to leave it to markets to respond. They also favour the application of the "arm's-length principle" of transfer pricing, rather than a requirement of a permanent establishment or a common and consolidated corporate tax base. Mr Panteli noted that it was premature to start discussions on consequences of the reunification on (corporate) taxation.

13.00 - 14.30  Meeting with

  The University of Cyprus

  The Transparency International Cyprus

In his introductory presentation Alexander Apostolides, from the European University Cyprus, explained that Cyprus' economy is largely focused on professional services and on the financial sector. He referred to Eurostat statistics, stating that employment in accounting/auditing sector used mainly for tax planning purposes, increased during the crisis and currently employs around 20 000 persons in Cyprus. This represents a significant part of Cyprus' GDP (estimated up to 10%).

He indicated that there were no 'tax rulings' as such, but acknowledged that it depends on the interpretation/definition of tax rulings. (He added that no tax rulings were revealed in the 'Luxleaks' scandal). He explained that the Cypriot Inland Revenue Department merger with the VAT Service in 2014 had not been easy and that the merged Tax Department is only now starting to work efficiently. In his view, one of the weaknesses in this area (referring to fraud prevention and fight against tax evasion) was a lack of coordination between different authorities in Cyprus.

On the 'Panama papers' he explained the Cyprus Securities and Exchange Commission has noted in public that, at first sight, companies under its authority do not seem to be involved, although there is speculation on the Cypriot RCB Bank. He further emphasised that Cyprus was not an off-shore tax haven, and in recent years Cyprus has taken major steps in adopting all EU jurisdiction and international best practices for combating tax evasion and money laundering. In this context, he referred to the recent Audit Transparency report 2015 by Deloitte, as well as to the EU reports on anti-money laundering. He underlined as well that regulatory supervision is carried out by banking authorities and the ECB. Hence, regarding the Panama papers, he insisted that the date of transactions should be looked at, given that after 2013/2014 Cyprus was forced to change some part of its legislation.

Maria Konstantinou from Transparency International Cyprus (TIC) explained that currently they do not have a programme on money laundering (or tax evasion), but that TIC could consider launching one. She continued that these issues are not very high on the agenda for the (ongoing) election campaigns due to lack of interest. She referred to the new legislation on tax rulings (since October 2015) and highlighted the need for more cooperation between tax administration services.

Members noted the strengthening of the legal framework relating to corporate taxation seemed not be driven by the EU, but more for other purposes, although acknowledging the implications of the accession to the EU. Both panellists mentioned that before 2013, the impact of tax avoidance wasn't a subject of public discussion but most of the population welcomed the favourable tax treatments granted by Cyprus. Since 2013, there seems to be a change of mentality and a greater understanding of how tax avoidance impacts citizen's daily life.

Members also questioned that companies might not be interested to become domiciled in Cyprus, given that, e.g. non-residents are not subject to the Special Contribution for Defence, which is a tax which is levied on interests at a rate of 30% and on dividends at a rate of 17%. A company which is not tax resident in Cyprus is taxed on income accruing or arising only from sources in Cyprus.

Trusts are available in Cyprus, and the law is similar to the English law on trusts, but recent amendments to the Cyprus International Trust law have made Cyprus a favourable jurisdiction for the creation of a trust that are used for, amongst others, inheritance planning as well as tax planning.

On the concept of tax planning in Cyprus, Mr Apostolides explained that Cyprus has a competitive advantage through highly educated, qualified and multilingual workforce (i.e. certified accountants/auditors) for accounting firms, legal practices and the banking sector, but due to lower salary levels in Cyprus (compared to other EU MSs), 'brain drain' is an issue. This competitive advantage is complemented by good infrastructure available for such activities, as well as appropriate government regulations and a general policy of non-intervention in business operations.

He continued that registration of companies was one of the biggest weak points that the authorities need to tackle. He insisted, moreover, that sovereign states should have right to determine their corporate tax rate. He acknowledged nevertheless that harmonisation of legislation at the EU level would be welcomed, as for example, there are complications on the reporting of legitimate profit. He also called for more transparency on how much revenue is generated in Cyprus or in abroad. He acknowledged that in terms of banking regulation, Cyprus has progressed but this is less certain in terms of tax legislation.

Regarding FDIs related to Russia, Mr Apostolides indicated that double tax treaties are not meant for money laundering and round-trip investment, but that Russian owned companies use Cyprus financial centre as there is no withholding tax on profits remitted abroad, if their tax liabilities have been fulfilled in Cyprus. Double tax treaties also determine the ways in which profits are remitted abroad. He explained further that Cyprus offers an extensive network of favourable double tax treaties (not only with Russia), has no withholding taxes on dividends and interest paid, no capital gains on profits from the sale of shares and securities and exemption of taxes on foreign dividends and interest received.

Mr Apostolides undertook to share with the delegation, notably, a report of MoneyVAL on the “Special Assessment of the Effectiveness of Customer Due Diligence Measures in the Banking Sector in Cyprus” and a report by Deloitte on the 'Third Party Anti-Money Laundering Assessment of the Effective Implementation of Customer Due Diligence Measures with Regard to Cyprus’ Deposits and Loans.

15.00 - 16.00  Meeting with

  The Cyprus Investment Promotion Agency (CIPA)

The Cyprus Investment Promotion Agency (CIPA) was established as a registered not-for-profit company limited by guarantee, funded by the Cyprus government. "Invest Cyprus" is the brand under which CIPA takes the lead in promoting Cyprus as an attractive FDI destination. http://www.investcyprus.org.cy/

The Cyprus Investment Funds Association (CIFA)

The Cyprus Investment Funds Association (CIFA) was established in February 2013 with the purpose to become the collective voice and the reference point for all professionals and legal entities, offering services or engaged in the Investment Funds Industry in Cyprus. http://www.cifacyprus.org/english/cyprus-investment-funds/about-cifa/

  The Institute of Certified Public Accountants of Cyprus (ICPAC)

The Institute of Certified Public Accountants of Cyprus, established in 1961, is the competent authority for regulating the accounting/auditing profession in Cyprus. http://www.icpac.org.cy/selk/default.aspx

List of Participants:

Mr Costas Markides, Board Member, International Tax, KPMG Limited (CIFA)

Mrs Natasa Pilides, Director General (CIPA)

Mr Kyriakos Iordanou, General Manager, Mr Pieris Marcou, Mr Panicos Kaouris, Mr George Markides (ICPAC)

Mr Markides, Cyprus Investment Funds Association (CIFA) explained that it is making recommendations on tax measures, such as BEPS recommendations. Mr Iordanou, ICPAC indicated that, although it is the competent authority for regulating the accounting/auditing profession in Cyprus, it is working in parallel with the government, which is taking significant efforts to maintain Cyprus as credible financial centre. Tax legislation changes are being initiated by Cyprus along the line of BEPS, country-by-country reporting requirements, tax rulings, as well as specific legislative proposals from the EC.

Mr Markides, CIFA also mentioned that CIFA supports transparent country-by country reporting, including public disclosure (with the current threshold of €750 million turnover). However, Mr Iordanou, from ICPAC believed that information should be kept with tax authorities only, and that it should be first seen how it works before public disclosure. He continued that disclosure of the country-by-country reporting should be decided at the EU level and concerns on data protection need to be assessed. There is a working group within the tax administration department dealing with the implementation of country-by-country legislation and accountants can bring expertise to the government on this issue.

Mrs Natasa Pilides agreed with Mr Markides, explaining that CIFA works closely with the CIPA, which first took the initiative for the establishment of CIFA, as a part of the progress made in promoting Cyprus as a competitive investment funds jurisdiction.

Two years after the banking crisis and the rescue package coming into play, Cyprus not only survived, but also managed to surpass all expectations, according to the panellists. According to Mr Marcou, ICFPA was looking forward as Cyprus now concentrates on remaining a fully compliant and transparent jurisdiction, as to all related EU and international regulations. He mentioned, notably, the Foreign Account Tax Compliance Agreement (FATCA) with the United States, OECD’s Convention on Mutual Administrative Assistance in Tax Matters and the OECD’s BEPS Action Plan. He highlighted that Cyprus continues to enhance its competitiveness as an attractive international business centre. Mr Iordanou agreed that profit should be taxed where it is generated, but added that new realities such as e-commerce need to be taken into account. Regarding the question on notional profit, he confirmed that the 'arm's length principle' is used. Regarding transfer pricing, no regulatory framework is yet in place, but it is one of the top priorities and in a process of being developed on the basis of an Irish model (working group includes network of Big4). For a questions regarding whether Cyprus was looking for an opportunity for tax avoidance (by using measures like 'notional profit' deduction, tax rulings, 'IP box' regime and a policy of 'no exit' taxation), ICPA explained that they were looking for certainty and a simple tax regime.

Regarding hybrid mismatch arrangements, Mr Markides indicated that it is anticipated that Cyprus legislation will be amended to reflect the EU Parent-Subsidiary Directive provisions tackling hybrid loan arrangements (e.g. profit participating loans). With respect to hybrid loans, receipts from other EU Member States shall be taxable, when such payments are treated as tax deductible at the level of the payer company.

Regarding FDIs related to Russia, according to Mr Iordanou it is based on economic and financial (as well as historical) relations with Russia, and is not directly related to taxation, acknowledging, however, that relations with Russia could be dealt with more transparent manner.

Mr Marcou replied to the question on the sustainability of developments in Cyprus from the macroeconomic point of view, given that deposits were 5 times over GDP in 2013, and since decreased, but only to a level of 3 times over GDP, that deposit level (around 75 billion, ½ belongs to foreign entities) is above GDP but it was not crucial to the economy, nor 'unhealthy' given that Cyprus is an international financial centre. And, following the crisis, substantial amounts were converted to stocks. From CIPA point of view, for high portion of non-performing loans in the banking system necessitated practical measures (selling property or other collaterals) to complement legislative measures.

Mr Iordanou explained that Cyprus is not offering tax accommodation, but helps to interpret the law, and there are no problems with tax rulings as administration is careful interpretation state aid. ICPAC added that companies providing administrative services have the responsibility to register other companies in Cyprus and law firms that provide such administrative services are supervised by the Bar Association, as are audit/accounting firms that provide administrative services supervised by the ICPAC.

16.00 - 17.30  Meeting with trade unions

  the Cyprus Workers' Confederation (SEK)

Christos Karidis, Head of Economics Research of the Confederation Department and the Secretary of the Association of Employed Consumers

  the Pan-Cyprian Federation of Labour (PEO)

  Nikos Grigoriou, Head of the Department of Economic and Social Policy of PEO

Both representatives explained that it would be difficult to have a single tax policy in the EU, as taxation is left to sovereign states, according to them. They are against tax evasion and called for more tax transparency including businesses and shipping industry. They indicated that, due to economic specificities of Cyprus, (corporate) taxation is comparably low. Amongst these specificities, they indicated the ongoing Turkish occupation and the purpose of the Special Contribution for Defence (tax) and that Cyprus did not receive any pre-accession assistance from the EU. Both trade unions were in favour of an enhanced tax transparency and tax justice, but indicated that a single taxation system at pan-EU level would not be easy to achieve, as each EU MS has created its own model and hence it would be difficult to draw a line at which all companies should be taxed, e.g. at the rate of 20%.

In their replies to 'Panama papers' related questions, both trade unions were satisfied with stricter rules that allow thorough investigations and more transparency and emphasised that they were strongly against tax evasion. Moreover, they complained that there was (still) a lot of bureaucracy and too slow movement from the government side. Cyprus has lost 10% of its GDP over the past few years and is among the top countries in non-performing loans. Unemployment is higher than 15% and long-term unemployment has seen the highest rise compared to all other European Member States. One young person out of three is currently unemployed and Cyprus has one of the highest emigration rates in the EU. Mr Grigoriou (PEO) stated that workers are obliged to pay their taxes, whilst companies can hide their income and have lower tax rates than 12.5%.

Mr Karidis (SEK) explained that social inequality was increasing in Cyprus, which was now in the 3rd worst position in the EU. Those involved in tax evasion were, according to SEK, stealing money from the group of people (normal citizens) that pay taxes; hence SEK is in favour of a fairer tax system and the distribution of the tax burden amongst workers and companies. He added that, although public finances are in a better shape, a broader tax reform would be key to development. Trade unions are asking the government and the parliament proceed with a tax reform, the last reform being in 2002. He moreover highlighted that the economic model of Cyprus needs to be diversified, because it is now heavily reliant on financial services, meaning that both manufacturing and agriculture sectors need to be developed.

Regarding contacts with trade unions in the occupied part of Cyprus, Mr Grigoriou (PEO) confirmed on-going collaboration and joint actions with the Turkish-Cypriots trade unions, mentioned e.g. a publication on a (possible) solution of the settlement and introduction of one currency. Mr Karidis (SEK) further added that they are also collaborating, and providing recommendations, such as on the social insurance schemes.

(1)

List of OECD Member countries - Ratification of the Convention on the OECD : http://www.oecd.org/about/membersandpartners/list-oecd-member-countries.htm

Members of the Global Forum : https://www.oecd.org/tax/transparency/membersoftheglobalforum.htm

(2)

http://taxinsights.ey.com/archive/archive-pdfs/2016g-00762-161gbl-cyprus-enacts-legislation-on-mandatory-exchange-of-information.pdf

(3)

https://www.oecd.org/tax/transparency/AEOI-commitments.pdf


ANNEX 6: REPORT AD HOC DELEGATION WASHINGTON

taxe 2 COMMITTEE

ad hoc Delegation

to the United States of America (Washington)

17-20 May 2016

Final Programme

Wednesday 18 May 2016

08.30 - 09.30  Meeting with Elise Bean, former Director and Chief Counsel of the Permanent Subcommittee on Investigations (ICRICT and the Levin Centre)

10.15 - 11.15   Briefing by the Congressional Research Service

Donald J. Marples, Specialist in Public Finance

Jane G. Gravelle, Senior Specialist in Economic Policy

11.45 - 12.15   Meeting with Orrin Grant Hatch, Chairman of the Senate Committee on Finance, President Pro Tempore of the Senate

12.45 - 14.15   Working lunch (finger food) with stakeholders co-organised with the Atlantic Council

16.00 - 17.00   Meeting with Sander Levin, Congressman, Ranking Member of the House Committee on Ways and Means, Richard Neal, Ranking Member of the Subcommittee on Tax Policy, Earl Blumenauer, Member of the House Committee on Ways and Means, Lloyd Doggett, Member of the House Committee on Ways and Means, Ranking Member of Subcommittee on Human Resources, Xavier Becerra, Congressman, Chairman of the House Democratic Conference and Ron Kind, Congressman, Member of the House Committee on Ways and Means

17.30 - 19.00   Meeting with Caroline D. Ciraolo, Acting Assistant Attorney General in charge of the Tax Division, Department of Justice (DoJ)

Thomas Sawyer, Senior Litigation Counsel for International Tax Matters and Todd Kostyshak, Counsel to the Deputy Assistant Attorney General for Criminal Tax Matters

Thursday 19 May 2016

9.30 - 10.45   Meeting with the US Department of the Treasury

Mark J. Mazur, Assistant Secretary (Tax Policy)

Robert Stack, Deputy Assistant Secretary (International Tax Affairs)

11.30 - 12.30  Meeting with the Tax Foundation

Scott A. Hodge, President of the Tax Foundation

Gavin Ekins, Research Economist

Stephen J. Entin, Senior Fellow

Scott Greenberg, Analyst

12.30 - 13.30   Working lunch (finger food) with academics/think tanks

John C. Fortier, Director of the Democracy Project, Bipartisan Policy Center

Shai Akabas Associate Director of Bipartisan Policy Center, Economic Policy Project

Eric Toder, Co-director, Urban-Brookings Tax Policy Centre

14.00 - 15.00 Meeting with OXFAM America

Gawain Kripke, Director of Policy and Research

Didier Jacobs, Senior Economist

Nick Galass, leads on the Oxfam's economic inequality research

Robbie Silverman, Senior Advisor

15.00 - 16.00 Meeting with International Monetary Fund (IMF)

Vicki Perry, Assistant Director in the Fiscal Affairs Department and Division Chief of the Tax Policy Division

Ruud De Mooij, Deputy Division Chief in the Tax Policy Division

16.00 - 17.00  Meeting with the International Consortium of Investigative Journalists (ICIJ)

  Hamish Boland-Rudder, ICIJ’s online editor

17.30 - 18.30  Meeting with the World Bank

Jim Brumby, Director, Public Service and Performance, Governance Global Practice

Marijn Verhoeven, Economist, Governance Global Practice

Rajul Awasthi, Senior Public Sector Specialist in the Governance Global Practice (leads the tax policy and revenue administration workstream, primarily in the Europe and Central Asia (ECA) region)

Guggi Laryea, European Civil Society and European Parliament Relations Lead

taxe2 COMMITTEE

ad hoc Delegation to Washington, USA

17-20 May 2016

List of Participants

Members

 

 

Alain LAMASSOURE, Chair

EPP

Danuta Maria HÜBNER

EPP

Markus FERBER

Pablo ZALBA BIDEGAIN

EPP

EPP

Jeppe KOFOD

S&D

Neena GILL

S&D

Cătălin Sorin IVAN

Bernd LUCKE

S&D

ECR

Cora VAN NIEUWENHUIZEN

ALDE

Fabio DE MASI

GUE/NGL

Eva JOLY

Greens/EFA

 

 

+ Accompanying Staff

 

 

 

08.30 - 09.30  Meeting with Elise Bean, former Director and Chief Counsel of the Permanent Subcommittee on Investigations (ICRICT and the Levin Centre)

In her introduction, Elise Bean noted that Senator Carl Levin first hired her in 1985, to serve as an attorney on the US Senate Homeland Security and Governmental Affairs Committee. In 2003, she was appointed as Staff Director and Chief Counsel of the Permanent Subcommittee on Investigations(1). Ms Bean referred to investigations of the Subcommittee, notably: inquiries into offshore tax avoidance by Apple, Microsoft, and Caterpillar; undeclared UBS, LGT, and Credit Suisse accounts for wealthy US clients; and tax shelter sales by professional firms, including KPMG.

Ms Bean mentioned the recent hearing on business tax reform held by the Senate Finance Committee, which demonstrated politicians' willingness to engage in the reform of the US corporate tax system even before elections. In this context, Ms Bean explained that the Treasury Department had finalised its ‘customer due diligence’ rule, which requires, as of 2018, financial institutions –banks, mutual funds and others – to ascertain and verify who actually owns and profits from the companies that make use of their services, in other words the ‘beneficial owner’. She emphasised, however, that the Obama Administration’s new ‘customer due diligence’ rule appears to permit new loopholes for shell companies created for purposes of tax dodging, given that the rule allows financial institutions to identify a manager as the company’s ‘beneficial owner’ even when that manager has no true ownership role in the company. The definition of ‘beneficial owner’ as any individual who owns 25 % or more of the equity interests, and the possibility that a single individual with 'significant responsibility' can control the entity, may allow the real owners to hide behind an executive who can serve as a 'figurehead'. This definition, she said, may undo the work that some banks have already completed by developing systems to verify owners of shell companies seeking to open accounts. In fact, according to her, the rule weakens US anti-money laundering safeguards and makes it easier for terrorists, money launderers, tax evaders, and other wrongdoers to open US accounts without revealing their identity. Moreover, Ms Bean explained that the definition in the rule differs from that in the Proposed Incorporation Transparency & Law Enforcement Assistance Act (that requires the Treasury and the states to collect, maintain and update beneficial ownership information on legal entities for law enforcement purposes), thus causing further confusion. The rule does not extend the same due diligence requirements on accounts opened before its implementation as of 2018 (no retroactivity), creating what she called ‘a major gap’ in the information collected. Apart from drawing attention to certain US states, such as Delaware, Nevada or Wyoming, as being havens for shell companies, Ms Bean also mentioned South Dakota as a state hosting a vast number of trusts. She also explained that the Obama Administration was implementing the OECD BEPS action No 13 on country-by-country reporting, and was hoping to complete it before the end of the presidential term.

Regarding the Foreign Account Tax Compliance Act (FATCA), which requires financial institutions to disclose data to the Inland Revenue Service (IRS) on any large financial accounts held by US taxpayers or by foreign entities in which US taxpayers hold a substantial ownership interest, Ms Bean shed some light on the problems regarding reciprocity, i.e. the US would not share as much data as it requires from its FATCA partners. For example, the US will not be providing account balances and will not give information on all US source income - just on certain kinds within the limits of US law. The FATCA law does not lay down threshold amounts for the accounts, as it requires all accounts belonging to US persons to be disclosed to the IRS. However, the regulations and intergovernmental agreements implementing the FATCA created thresholds. Hence, according to Ms Bean, the highest threshold – USD 400 000 for a couple living outside the US(2) – should be lowered.

In reply to criticisms from certain US politicians suggesting that endorsement of the EU state aid rules would focus particularly on US companies, Ms Bean stated unequivocally that all have the right to enforce their laws, and went on to say that such investigations seem to be based on factual matters, referring to the ‘Apple case’ that she had been involved in on the Permanent Subcommittee on Investigations.

She further stated that corporate tax avoidance should be tackled by putting an end to the deferral and inversion loopholes in the US corporate tax system, as active earnings/profits are generally not taxed until repatriated to the US. Thus, active foreign earnings are deferred from taxation until the earnings are remitted back to the US, at which point in time US corporate tax must be paid. However, taxes are reduced thanks to credits claimed for foreign taxes paid to other countries as well as other tax benefits, such as operating losses that the corporation may carry forward into future tax years or backward into prior tax years. The United States taxes the ‘worldwide’ income of domestic corporations, regardless of where the income is earned: this differs from the ‘territorial’ taxation system in which only the source country has jurisdiction over tax profits deemed to arise there.

In reply to questions by Members, Ms Bean explained that corporate rules in the US are set mainly at the state level, and many states do not require companies to disclose beneficial owners. As a result, the administration could only use existing bank secrecy regulations to go after shell companies.

She further explained in response to Members’ comments that the ‘Luxleaks’ scandal had not been ‘heard’ in the US. However, she acknowledged that the ‘Panama papers’ scandal represented another wake-up call regarding the need to put an end to corporations with hidden owners. She referred to a Global Witness undercover investigation broadcast recently (by the US news programme ‘60 Minutes’ - see link in footnote(3)) that demonstrated that US lawyers often suggest using anonymously-owned American companies in order to channel suspect (taxes) funds into the country.

She also said that the Levin Center (at Wayne State University Law School in Detroit) is organising training courses in the area of better parliamentary oversight and inquiry. Ms Bean added that she is very much in favour of public country-by-country reporting, taking the view that the impact on banks and financial institutions had been positive and that the same kind of reporting would be needed for multinational companies.

10.15 - 11.15   Briefing by the Congressional Research Service

Donald J. Marples, Specialist in Public Finance

Jane G. Gravelle, Senior Specialist in Economic Policy

The Congressional Research Service (CRS) works exclusively for the United States Congress, providing policy and legal analysis to committees and members of both the House and the Senate, regardless of party affiliation.

Ms Gravelle explained that reducing profit shifting and reforming the international tax system in the US and worldwide may involve a number of policy considerations and tradeoffs in the US. Some tax reform proposals have focused on broadening the tax base and lowering the rates of both individual and corporate income taxes. As regards efficiency, the current tax system favours the non-corporate sector overall. The corporate statutory tax rate of 35 % tends to be higher than the average marginal statutory rate for non-corporate business, which is estimated to average around 27 %. For example, of the USD 1.2 trillion in overseas profits reported by US companies in 2012, USD 600 billion was attributed to so-called tax havens: Bermuda, Ireland, Luxembourg, the Netherlands, Singapore, Switzerland, and the Caribbean islands dependent on the UK.

Ms Gravelle argued that it is the current US corporate tax rate and the general approach to taxing US multinational corporations (MNCs) that are encouraging companies to shift profits and keep money abroad.

In reply to the question related to 'stateless income/tax avoidance', Mr Marples explained that an important reason behind MNCs being able to pay such low rates is that they are allowed to avoid an estimated USD 695 billion in taxes on the USD 2.4 trillion that they hold offshore. In other words, the real problem with the tax code is not that US multinationals are paying too much, but rather the fact that they are allowed to avoid so much in taxes.

Ms Gravelle in her reply explained that despite of the real differences between the tax systems of the EU (territorial) and the US (worldwide), no major economy has a pure worldwide or a pure territorial tax system. The US system, in theory, taxes American corporations on their worldwide (or resident-based) income. She emphasised that transfer pricing manipulation can also theoretically be used to shift what is actually US source income to subsidiary corporations based in offshore tax havens. To avoid potential transfer pricing penalties, one avenue available to companies may be to obtain an advance pricing agreement (APA), either with the IRS (unilaterally) or with the IRS and another tax authority (bilaterally), covering inter-company pricing. While the US generally follows a ‘worldwide’ approach, corporations are typically allowed to defer paying taxes on income earned abroad until that income is brought home, or repatriated, in the form of a dividend payment to the US parent. Countries that have territorial tax systems generally also have some type of anti-abuse provision to protect their tax bases. Mr Marples noted that while it is true that the US statutory tax rate is 35 %, the wide swath of loopholes and breaks allow large profitable US companies to pay closer to 19.4 % on average, with many companies paying nothing at all. Statutory tax rates only tell part of the story. There is, however, an unsettled debate over whether and by how much the effective corporate tax rate in the US is higher than effective tax rates outside the US. Effective tax rates measure how much businesses really pay after all deductions and credits have been considered.

Ms Gravelle estimated that a total in profits to the sum of USD 2.6 billion remains to be repatriated eventually. She raised some concerns regarding intangible assets (such as those of Starbucks or Google), noting that if a ‘true’ arm’s length policy were adopted, most of the profit would be due in the US. In the case of Google, she was of the view that the UK decision was based on confusion over profits.

Ms Gravelle further noted that there are eight US states that could be considered as tax havens (but a federal level taxation remains). She highlighted the difference from, for example, Bermuda, where the problem is non-taxation, and went on to explain that the factors that make a country a successful tax haven include: low or non-existent tax rates applicable to foreigners; strict banking and financial secrecy laws; and a highly developed financial, legal and communications infrastructure. She argued that at the heart of the tax haven issue is the discrepancy between real economic activity and economic activity that is only apparent. She further stressed that the US is widely recognised as a leading source of offshore money: it emerged from the Union Bank of Switzerland tax evasion scandal that, at that bank alone, US clients had almost 20 000 Swiss-based accounts.

Ms Gravelle also explained that current law allows taxes to be deferred on income earned abroad until that income is repatriated to the US. Along with deferral, another basic feature of the US system is the foreign tax credit. The US taxes worldwide income on either a current or deferred basis, but it also allows credits for foreign taxes paid on a dollar-for-dollar basis against US taxes otherwise owed. Under the current US system, taxes on corporate profits at the individual level (dividends and capital gains) tend to be collected (thanks to tax treaties) on a residence basis. Deferral benefits US corporations because delayed taxes are reduced due to the time value of money. In the extreme, deferral could allow an American corporation to completely avoid US taxation on foreign source income if it never repatriates its overseas income, either because the income is being held abroad in financial assets or because it has been permanently reinvested (for example in plant and equipment). The income earned by foreign branches of US corporations, however, cannot be deferred. The credit is generally limited to the amount of taxes a corporation would pay in the credit’s absence, which is effectively just the US corporate tax rate multiplied by the amount of income earned abroad. In other words, a US corporation may claim foreign tax credit up to the point that reduces its US tax on foreign-earned income to zero, but no further. Concerning beneficial ownership, Ms Gravelle noted that eight US states do not require beneficial ownership information.

Finally, Ms Gravelle stated that it is unlikely that any major overhaul would happen before the US elections, but that reform needs to be budget-neutral, as the same level of revenue needs to be raised somehow. The principle of tax neutrality – that a tax system should neither encourage nor discourage specific economic decisions – prevails across the political spectrum. However, regardless of whether the US reforms its international tax system by following the territorial trend or by strengthening its worldwide system, all parties need to recognise more fully the importance of the high corporate tax rate, as tax reform proposals that do not reduce it will not substantially improve the position of US-based firms.

11.45 - 12.15   Meeting with Orrin Grant Hatch, Chairman of the Senate Committee on Finance, President Pro Tempore of the Senate

Orrin Grant Hatch, the most senior Republican member of the US Senate, was first elected to the Senate in 1976 and was most recently re-elected in 2012. He became the President Pro Tempore of the Senate on 6 January, 2015, and is also the longest-tenured Republican on the Senate Judiciary Committee. In the US Senate 2015-2016, Senator Hatch is a member of the Joint Committee on Taxation.

In his introductory remarks, Mr Hatch referred to the ongoing work of five separate bipartisan Finance Committee Tax Working Groups aimed at spurring comprehensive congressional tax reform efforts in the 114th Congress.

Mr Hatch was of the opinion that both Europeans and the US face the same situation, i.e. corporate taxation rules are outdated worldwide. An exchange of views with Mr Hatch, amongst others, was held on the OECD’s Base Erosion and Profit Shifting (BEPS) process, and included country-by-country reporting, the increased importance of transparency with a view to ensuring that profits are taxed where they are created, and ‘tax havens’ (also with reference to some US states).

Moreover, Mr Hatch had some concerns over the European Commission’s recent efforts on enforcement of state aid rules, stating that there was a general view in the US that all investigations were, in fact, focused on US firms. He further stated that of the five cases, 4.5 concerned US companies (the remaining 0.5 being Chrysler’s share in the Fiat case).

Mr Hatch was interested in the discussions related to TTIP and the possibility of including certain references to good governance on taxation (the chapter on investment protection was indicated by Members in this context as a possible way forward). In this context, the debate on the Trade Promotion Authority (TPA), which aims to ensure partnership between Congress and the administration in terms of bringing greater transparency to the negotiating process and ensuring that the US secures the most effective trade agreements possible.

Mr Hatch welcomed a proposal to engage in exchanges of views on these matters with MEPs on a regular basis.

12.45 - 14.15   Working lunch (finger food) with stakeholders co-organised with the Atlantic Council

Source: http://www.atlanticcouncil.org/:

The Atlantic Council promotes constructive leadership and engagement in international affairs, based on the Atlantic Community's central role in meeting global challenges. The Council provides an essential forum for navigating the dramatic economic and political changes defining the twenty-first century, by informing and galvanising its uniquely influential network of global leaders. The Council has administered programmes to examine political, economic as well as security issues to cover Asia, the Americas and other regions in addition to Europe. All its programmes are, however, based on the conviction that a healthy transatlantic relationship is fundamental to progress in organising a strong international system.

Participants invited by the Atlantic Council:

  Anders Aslund, Resident Senior Fellow, Dinu Patriciu Eurasia Center, Atlantic Council

  Gianni Di Giovanni, Chairman of Eni USA R&M, Eni

  The Hon. Boyden Gray, Founding Partner, Boyden Gray& Associates

  Jillian Fitzpatrick, Director, Government Affairs and Public Policy, S&P Global

  Marie Kasparek, Assistant Director, Global Business and Economics Program, Atlantic Council

  Benjamin Knudsen, Intern, Global Business and Economics Program, Atlantic Council

  Jennifer McCloskey, Director, Government Affairs, Information Technology Industry Council

  Susan Molinari, Vice President, Public Policy and Government Affairs, Google

  Andrea Montanino, Director, Global Business and Economics Program, Atlantic Council

  Álvaro Morales Salto-Weis, Intern, Global Business and Economics Program, Atlantic Council

  The Hon. Earl Anthony Wayne, Non-resident Fellow, Atlantic Council

  Alexander Privitera, Senior Fellow, Johns Hopkins University

  Bill Rys, Director, Federal Government Affairs, Citigroup

  Pete Scheschuk, Senior Vice President, Taxes, S&P Global

  Garret Workman, Director, European Affairs, US Chamber of Commerce

During the working lunch, delegation members shortly presented the work and the objectives of TAXE2 Special Committee, as well as the European Parliament’s initiatives vis-à-vis the fight against corporate tax avoidance.

16.00 - 17.00   Meeting with Sander Levin, Congressman, Ranking Member of the House Committee on Ways and Means, Richard Neal, Ranking Member of the Subcommittee on Tax Policy, Earl Blumenauer, Member of the House Committee on Ways and Means, and Lloyd Doggett, Member of the House Committee on Ways and Means, Ranking Member of the Subcommittee on Human Resources, Xavier Becerra, Congressman, Chairman of the House Democratic Conference, and Ron Kind, Congressman, Member of the House Committee on Ways and Means

Mr Levin said that the US has made progress in some areas of tax reform, but just like the Europeans, the US lags behind the international community in the fight to ensure transparent corporate ownership. He acknowledged that there is a need for more discussion among the partners, as there is no way Europe or the US can solve this issue on their own. In this context, he referred to tax competition and stressed that some corporate income is not taxed anywhere. However, he was of the view that singling out US companies would certainly not increase appetites for closer cooperation. He stated that several US companies were leaders in tax evasion, and considered the OECD recommendations to be very modest. However, he insisted that if tax competition to have the lowest tax rates and wages continues, both the EU and the US would be losers in this game. He recognised that the EU has been somewhat more flexible over the past years, as it is not a territorial issue as such. In this context, he referred to beneficial ownership, and stated that a recently announced US banking regulation requires US banks to obtain the identity of the beneficial owner of any legal entity holding an account.

There is also a need for overall international tax reform in the face of rising income inequality, Mr Levin said, referring to the opinion of the citizens, as US multinationals are estimated to hold USD 2.4 trillion offshore, deferring payment of taxes totalling USD 700 billion. He went on to stress that no country can keep cutting taxes and still provide the infrastructure and the government services its citizens need.

During the exchange of views, the discussion touched upon the bilateral tax treaties between the US and the EU (Member States), the investment chapter of the TITP negotiations (with a view to adding text on corporate taxation), the ‘Panama papers’, and the possibility of facilitating cooperation between the parties.

International tax reform poses a number of difficult questions about how profits should be allocated among subsidiaries of multinational corporations that manufacture and sell goods in a number of jurisdictions: Mr Levin stressed that at all events those profits should be taxed somewhere. He cited the case of Apple as an example of tax planning abuse which he had witnessed during his time in the Senate. Mr Levin gave the example of a 2013 investigation by the US Senate Permanent Subcommittee that discovered that Apple had three subsidiaries in Ireland, each of which claimed it had no tax residency anywhere. Having no tax residency anywhere is the holy grail of tax dodging. Moreover, he referred to the need to work together against manipulation of currencies, signalling out China in this context.

He concluded that if combating tax avoidance cannot be done through international cooperation, countries such as the US should take unilateral action to address the problem. Regarding the G7/G20 and the OECD, Mr Levin agreed that it is time to implement what has been agreed within the G20 framework. Hence, he suggested that both sides should continue to be in touch on a regular basis on these issues.

Mr Becerra referred to Hollywood (his congressional district is in Los Angeles), and specified the need to collect public revenues from MNCs that are 'stateless corporations' and do not contribute to the US economy. These companies’ corporate income is not taxed anywhere, and such tax advantages limited to certain big companies harm business in general, as they do not operate in a level playing field. Mr Kind referred to the perceptions of citizens in both the EU and the US regarding MNCs using tax havens and creating unfair tax competition.

17.30 - 18.30   Meeting with Caroline D. Ciraolo, Acting Assistant Attorney General in charge of the Tax Division, Thomas Sawyer, Senior Litigation Counsel For International Tax Matters, and Todd Kostyshak, Counsel to the Deputy Assistant Attorney-General for Criminal Tax Matters, Department of Justice (DoJ)

Ms Ciraolo introduced the Tax Division, which represents the US in virtually all litigation - civil and criminal, trial and appellate - arising under the internal revenue laws, in all states and federal courts except the United States Tax Court. It authorises, and either conducts or supervises, almost all prosecutions arising under the federal tax laws. It assists the Internal Revenue Service (IRS) in effectively enforcing the tax laws, as well as its investigations (the IRS is the investigative agency). The Tax Division also prosecutes criminal violations of the revenue laws. In this context, Ms Ciraolo mentioned the Memo of September 2015(4), which guides attorneys on corporate settlements and includes eligibility criteria for any credit when it comes to cooperation relating to a case of corporate misconduct. In settlement negotiations, companies will not be able to obtain credit for cooperating with the government unless they identify employees and turn over evidence against them, ‘regardless of their position, status or seniority’.

By law, the IRS cannot disclose IRS audit results, but, despite this, according to the speaker, the Tax Division’s tax litigation receives wide media coverage, leading to a significant multiplier effect on voluntary compliance.

Ms Ciraolo argued that the Tax Division has a role in improving legislation by submitting to Congress proposals for legislative amendments to ensure that the government’s litigating positions are consistent with applicable law and policy. The measures that are currently taken include prosecutions of taxpayers who seek to conceal foreign accounts and money- laundering prosecutions. On the issue of beneficial ownership, she referred to the recent Treasury’s Customer Due Diligence (CDD) Final Rule for financial institutions. The US Treasury has announced measures to address critical vulnerabilities in the US financial system, following actions taken by other countries in response to the ‘Panama papers’ disclosures. Moreover, she indicated that, in parallel, the Administration has announced that it will propose legislation that would require beneficial ownership information to be reported to FinCEN,(5), effectively creating a registry of such information, which would enhance AML and anti-corruption enforcement.

With respect to the question whether certain US states share information with the IRS, Mr Sawyer referred to information-sharing programmes in place between the IRS and federal, state and municipal governmental agencies that are aimed at enhancing voluntary compliance with tax laws. In this context, Mr Kostyshak referred to the need to ensure the protection of taxpayer confidentiality (privacy) rights.

In reply to Members’ questions on the ‘Panama papers’ leak, Mr Kostyshak noted that the US Department of Justice has launched a criminal investigation into international tax avoidance schemes uncovered by this leak.

The Tax Division continues to play a lead role in investigations and prosecutions involving the use of foreign tax havens. In this context, Ms Ciraolo referred to, for example, UBS AG, Switzerland’s largest bank, which was providing banking services to US customers with undeclared accounts. A prosecution agreement amounting to USD 780 million in fines, penalties, interest and restitution was reached with this economic operator. The Tax Division continues to prosecute UBS clients, using information obtained through the deferred prosecution agreement. She also explained that the Voluntary Disclosure Initiative, concerning unreported offshore accounts, resulted in an unprecedented number of taxpayers, almost 15 000, attempting to ‘return to the fold’ and paying back taxes, interest and penalties due, probably totalling at least some hundreds of millions of dollars.

Ms Ciraolo clarified that the Treasury/IRS (or anyone else) may draft regulations, but the introduction of new legislation is ultimately a matter for Congress. Regarding tax law, the Treasury/IRS can issue a regulation (which has the force of law). Recently the Treasury and the IRS proposed regulations to further reduce the benefits and limit the number of corporate tax inversions, including by addressing earnings stripping.

With respect to a question on Delaware, Ms Ciraolo replied that both the Tax Division and the IRS seek whatever information is available, but there is not much at the state level, as many states do not generally have/collect much information of this kind. Some states are very cooperative, others less. With regard to Nevada, she considered that it was ‘an active jurisdiction for a lot of investigations’.

Ms Ciraolo explained that the IRS Whistleblower Office pays money to people who blow the whistle on persons who fail to pay the tax that they owe. If the IRS uses information provided by the whistleblower, it can award the latter up to 30 % of the additional tax, penalty and other amounts it collects. Given that proceedings may take years - this includes appeal rights, which are prerequisites for the payout of a whistleblower award - there is now a proposal that the IRS Whistleblower Office should send annual letters to whistleblowers to notify them that the IRS still has their claim under consideration. She also noted that such a programme is expensive and requires many resources, given that the IRS office receives thousands of claims each year, many of which are not actionable because the information is not specific or credible or is already known by the IRS. However, she also highlighted the successes of the programme in tax collection, noting that since 2007 it has enabled the IRS to collect over USD 3 billion in tax revenue. As the IRS is preparing a new study on the tax gap(6) (the last study, in 2006, estimated the average annual tax gap for 2008-2010 to be USD 458 billion), Ms Ciraolo wondered whether it will show any evolution, and if so of what kind.

Thursday 19 May 2016

9.30 - 10.45   Meeting with the US Department of the Treasury

Mark J. Mazur, Assistant Secretary (Tax Policy)

Robert Stack, Deputy Assistant Secretary (International Tax Affairs)

Mr Stack started the meeting by acknowledging that the work done by the EP was excellent and that he was working in close cooperation with the European Commission (EC). He also stated that within the OECD/G20 BEPS process, the EC and the US have an agreement on the main lines, but also have some differences. The US is committed to complying with the four minimum standards, notably on 'country-by-country reporting' (CbCR), 'Treaty shopping', 'patent boxes’ and 'hybrid mismatch arrangements'.

As regards the Deductibility of Interest, which certain MNCs use for tax avoidance by lending within the group more than their entities earn, Mr Stack noted that the US has proposed 10 % (although, the OECD/BEPS allow countries to fix their cap in a ‘corridor’ between 10 % and 30 % of the earnings before interest, taxes, depreciation and amortisation (EBITDA)).

As regards country-by-country Reporting, the Obama Administration was currently implementing BEPS Action 13. All multinationals will be required to file their CbCR. He insisted that the US Administration was also working with the EU and the OECD to match the timelines (January 2016 data would be made available).

Regarding effective anti-abuse provisions in all tax treaties, he indicated that the US is following the new OECD model in bilateral treaties, but inclusion of such provisions from the existing treaties in the proposed Multilateral Convention (MC) would require approval by the Senate. He insisted that the US has the strongest anti-treaty shopping provisions and that the US cannot be used as a way to treaty-shop. According to him, a strong and effective CbCR programme would provide the IRS with an important tool to identify situations involving not only potential transfer pricing issues, but also the potential application of judicial concepts, such as determining whether income is effectively connected with business activities conducted in the US. The CbCR would be provided with the Foreign Account Tax Compliance Act (FATCA) partners.

Mr Stack was of the view that the EU does not have effective CFC rules, because of the ECJ Cadbury Schweppes Ruling,(7) and that developing countries were in some way 'victims' of it.

Furthermore, in reply to Members, Mr Stack explained the difference between regulation and bills etc., saying that the holes in legislation are filled by rules, which build up around legislation, and added that tax laws (due revenue impact) have to go through both Houses.

Mr Mazur stated that the President's proposals may be part of the Budget proposal (which may cover several legislative proposals that have an impact on, for example, budget appropriations) or a single, stand-alone proposal for tax legislation. Generally, such legislative proposals cannot be made retroactively, as they are part of the budget proposal, which is annual or otherwise timelined.

In answer to questions from Members, Mr Stack indicated that big MNCs are 'permanently investing' their profits, so they do not need to declare them as taxable earnings in the US tax declaration. According to him, this treatment gives them an incentive to keep money 'offshore', and not to repatriate profit to the US. The US system is 'quasi territorial', as the system is based in part on a residence principle, applying US taxes on a worldwide basis to US firms while granting foreign tax credits to alleviate double taxation. The system, however, also permits US firms to defer foreign-source income indefinitely—a feature that approaches a territorial tax jurisdiction.

Mr Stack indicated that the problem of tax havens such as Bermuda was 'solved' by exchange of information, and continued that there was an enormous variety of tax rates, referring to certain EU Member States, such as Ireland, Luxembourg and the Netherlands.

Regarding disclosure of country-by-country reporting to the public, Mr Stack underlined that within the OECD framework, the information was meant for the tax administrations only. Hence, the EU's proposal would create a disadvantage and remove all incentives for the US to cooperate. He also emphasised that the problem is future cooperation with other OECD members, and that this would give them an excuse to do whatever they wished, not necessarily going beyond BEPS, but certainly harming comprehensive implementation. He was 'laughing' about the EU proposal to include tax havens in the proposal, as exchange of information would not help. He stated that the US is drafting rules to prohibit keeping earned income in those tax havens. Mr Stack also questioned whether a policy change only two days after the Panama Papers leak was the right thing, since it did not follow the line of the US Administration.

Mr Stack emphasised that the US was not against public reporting, but that business criticised it without making a strong case against it, and that the US could block it in the OECD – but that the EU's proposal harmed the 'consensus' method as, even if a 'consensus was achieved, the EU later on decided to go its own way'. The information is meant for the tax administrations as a risk assessment tool and should be kept confidential (referring to China and some other countries that would be using it for their own purposes).

Mr Stack, in reply to a question related to Delaware, explained that state law regulates Limited Liability Companies (LLCs) and determines whether single-member LLCs are allowed, and that depending on choices made by the LLC and the number of members, the IRS will treat an LLC as either a corporation, a partnership, or part of the owner's tax return (a ‘disregarded entity’). Specifically, if a single-member LLC does not choose to be treated as a corporation, the LLC is a ‘disregarded entity,’ and the LLC's activities should be reflected in its owner's federal tax return. Moreover, Mr Stack noted that ‘trusts are different for federal tax purposes, for reasons not quite understood by the Treasury’.

Mr Mazur, on the subject of inversion – the practice of re-incorporation in low-tax countries – hinted at various MNCs trying to break up business entities such as Pfizer. The new rules, the government’s third wave of administrative action against inversions, would, according to him, make it harder for companies to move their tax addresses out of the US and then shift profits to low-tax countries using a manoeuvre known as 'earnings stripping'. Moreover, Mr Mazur added that the misuse of companies to hide beneficial ownership is a significant weakness in the US anti-money laundering/counter financing of terrorism regime that could only be resolved by legislative action, and that a proposal is now under the consideration of Congress.

Last but not least, Mr Mazur complained that the state aid investigations carried out recently by the European Commission were focused on US companies, stating that even the FIAT case was largely American (Chrysler part).

11.30 - 12.30  Meeting with the Tax Foundation

Scott A. Hodge, President of the Tax Foundation

Gavin Ekins, Research Economist

Stephen J. Entin, Senior Fellow

Scott Greenberg, Analyst

Mr Hodge introduced the Tax Foundation, stating that it was oldest NGO in the US working on tax policy advocacy both at the federal and state levels. Corporate taxation is a highly competitive tool, when MNCs are seeking opportunities to reduce taxes; however, he indicated that more tax competition is needed between countries. He explained the differences as regards the effective tax rate and the statutory tax rates in the US. He was of the view that Congress was not focused enough to create a US tax system for the 21st century, as over the years the federal tax code has expanded dramatically in size and scope and tax complexity creates big costs for American households and businesses. He stated that the TAXE Committee’s work is valuable, as it brings more transparency and public debate.

Mr Entin explained that it is now well known that the US has the highest corporate income tax among the leading industrialised nations – economists have determined that the US has the third highest corporate income tax among the 165 nations surveyed. Only Chad and the United Arab Emirates levy a higher corporate tax rate than the US. He stated that the US taxes foreign-source income at a much lower effective rate than it taxes domestic source income of US multinationals. Regarding tax rates, Mr Hodge referred to the OECD study and compared US effective tax rates with those of France and Germany, demonstrating that US tax rates were much higher.

Regarding the question on Delaware, he indicated that there are many companies but they are not only there for tax purposes. Moreover, Delaware is not the only US state offering easy access to those looking to create an anonymous corporate entity, with Wyoming, Nevada, California and others also being implicated in such practices. Mr Ekins explained that the US tax code treats corporations differently from other forms of business. Specifically, corporate income is subject to two levels of taxation: once at the entity level, through corporate income tax, and once at the individual level, through individual income tax. However, income earned by pass-through businesses, such as partnerships, is not subject to any entity-level taxes, and is only taxed through individual income tax. He clarified further that, for example, 'S-corporations' are taxed in a different way from corporations. He also pointed to the problem of it being difficult to define where corporate income is generated if production is in one country, but components are made in several other countries and the final product could be consumed in other counties.

With reference to the presidential election process, some of ideas of the candidates were criticised by the Tax Foundation, in that it would bring in revenue, but not necessarily economic growth. Mr Entin referred also to the recent proposal from Senator Hatch regarding a move from corporate tax to the shareholder. However, he added that the US has a highly progressive income taxation system in comparison with other OECD countries. According to him, deferral creates an additional problem, however, because it encourages US multinationals to retain foreign profits overseas instead of repatriating them to the US parent company. The result is that US multinationals in recent years have accrued an estimate of over USD 2 trillion in overseas assets.

Mr Entin explained inversion used by MNCs by acquiring a very small foreign company, then moving the joint headquarters abroad. He indicated that the Treasury is changing the interpretation of the so-called 80/20 rule and is discouraging inversions by tightening the rules governing intra-company loans to prevent what is known as ‘earning stripping’.

Mr Hodge summed up and stated that a corporate tax reform that reduces the corporate tax rate and moves toward a competitive territorial tax system would not only discourage inversions, but also would encourage investment and create jobs. He was also of the view that definitions should be harmonised and that the 'Arm’s length' principle on transfer pricing was not a correct measure.

12.30 - 13.30   Working lunch (finger food) with academics/think tanks

John C. Fortier, Director of the Democracy Project, Bipartisan Policy Center

Shai Akabas Associate Director of Bipartisan Policy Center Economic Policy Project

Eric Toder, Co-director, Urban-Brookings Tax Policy Center

Source: http://bipartisanpolicy.org/about/who-we-are/ :

The Bipartisan Policy Center is a non-profit organisation that combines the best ideas from both parties to promote health, security and opportunity for all Americans. BPC drives principled and politically viable policy solutions through the power of rigorous analysis, painstaking negotiation and aggressive advocacy.

Source: http://www.taxpolicycenter.org/ :

The Tax Policy Center is a joint venture of the Urban Institute and Brookings Institution. The centre is made up of nationally recognised experts in tax, budget, and social policy who have served at the highest levels of government. TPC provides timely, accessible analysis and facts about tax policy to policymakers, journalists, citizens and researchers.

During the discussion, Members learned about the views of the invited experts on the ongoing elections and on how the US corporate tax system may be reshaped on the basis of the proposals of the candidates.

14.00 - 15.00   Meeting with OXFAM America

Gawain Kripke, Director of Policy and Research

Didier Jacobs, Senior Economist

Nick Galass, leads on the Oxfam's economic inequality research

Robbie Silverman, Senior Advisor

Mr Silverman introduced Oxfam America actions regarding corporate taxation, notably stating that it is examining why and how approaching tax responsibility beyond legal compliance benefits companies and the developing countries in which they operate. He referred to their research study that concluded that the 50 biggest US businesses have USD 1.4 trillion held offshore, while overall the use of tax havens allowed US firms to reduce their effective tax rate on profits from the US headline rate of 35 % to an average of 26.5 % between 2008 and 2014. He stated that for every USD 1 spent on lobbying, these 50 companies collectively received USD 130 in tax breaks, although noting that it was difficult to obtain facts on federal lobbying. Moreover, he stated that Oxfam estimates that tax avoidance by US corporations costs the economy some USD 111 billion a year, but it was also fuelling the global wealth divide by draining USD 100 billion from the poorest countries.

Mr Silverman explained the dysfunction of the corporate taxation system with multiple levels, referring to two sets of rules for MNCs and others for SMEs. He stated that almost no company pays the US headline rate of 35 % but on average only 26.5 %. He called therefore for increased transparency and mentioned country-by-country reporting. He was of the view that the EU's threshold of a turnover above EUR 750 million was too high. He noted that 'beneficial ownership' was a key priority and explained that the Obama Administration has proposed legislation in this regard with some shortcomings, for example, concerning the control test.

Mr Jacobs also singled out some African countries and loopholes in corporate taxation systems worldwide that allow US firms to seek to reduce their tax bill by ‘profit-shifting’. He was also of the view that, regarding 'beneficial ownership', there should be a test to check who is the person responsible for controlling the money, and the proposal of the Obama Administration does not include trusts. Moreover, he stated that US companies report to the US Treasury, and the US Treasury provides information to those countries that have signed up to the FATCA. However, a problem arises regarding the exchanged information, as there is no (full) reciprocity from the US side.

Mr Silverman called for the EU to push forward and eventually get the US on board. He therefore agreed that it is important to have a joint agenda between the US and the EU. Regarding the Panama Papers, he indicated that it was difficult to determine what was legitimate and what was not, hence transparency would be a key priority also for legitimate uses of tax havens, referring to Delaware, which offers certain benefits to businesses. He emphasised the need for further efforts to engage developing countries in the OECD framework.

15.00 - 16.00   Meeting with the International Monetary Fund (IMF)

Vicki Perry, Assistant Director in the Fiscal Affairs Department and Division Chief of the Tax Policy Division

Ruud De Mooij, Deputy Division Chief in the Tax Policy Division

According to Ms Perry, changes and behaviours mirror those of other countries and hence it is likely that the US will make a shift to direct tax on investments. She mentioned the tax incentives, such as tax holidays for foreign direct investments, that need to be examined at both ends. Regarding tax evasion and tax planning, Ms Perry indicated that they require skills. Taxes should be paid where value is created, and there should be a balance between the right of sovereign states to decide on corporate taxation and tax competition between countries.

Mr De Mooij explained that the BEPS process is relevant to developing countries and that there is a platform for elaborating a 'tax toolkit' for BEPS implementation in developing countries in compliance with the OECD framework. International organisations are collaborating on a full range of issues and providing technical assistance to developing countries. As for developing economies, strengthening domestic tax systems is urgent owing to declining development assistance. While public revenues would need to be recovered from domestic sources, strengthening tax compliance is necessary with due consideration to countries’ differing circumstances. He explained that some of the strategies that multinationals use to reduce their tax liabilities – notably base erosion and profit shifting –would be likely to have a big impact if they could, somehow, be quantified. He added that Google, Starbucks and other household names have famously managed to pay very little corporate tax. This issue is not just a concern for advanced economies, however, and it is likely to represent an even greater concern for developing countries.

Ms Perry indicated that the OECD has set the standards, but it is not clear how they will be implemented, as they are very technical. She condemned the fact that the negotiations at the OECD were among the developed countries. She noted differences in corporate taxation policies and tax competition, in whether taxation is at the corporate level or based on income from capital. Rates of corporate income taxation, however, have been reduced more often than increased. She noted that taxation is rarely far from the news, but it has seldom been so central to public debate, in so many countries, as it is now.

16.00 - 17.00  Meeting with the International Consortium of Investigative Journalists

  Hamish Boland-Rudder, ICIJ’s online editor

Mr Boland-Rudder explained the investigations carried out by the International Consortium of Investigative Journalists (ICIJ), referring to the 'LuxLeaks' case and to the Panama Papers, a case in which the German-based newspaper Süddeutsche Zeitung oversaw the probe. The Panama Papers investigation has had a massive global impact as, for example, it led to the resignation of Iceland’s prime minister, official investigations were opened worldwide and an immediate censorship drive was instituted in China. He mentioned also that the OECD had started a tax investigation in France. Following the Panama Papers, OECD countries seem to have strengthened their collaboration, and some governments are now even meeting bilaterally.

Mr Boland-Rudder explained the difference between the ICIJ’s work and WikiLeaks, notably mentioning that the ICIJ does not publish anything of a private nature. The ICIJ is looking after public interests and exercising 'group' pressure. Tax investigations would be carried out using all sources of information, both public and non-public, or through better cooperation with tax jurisdictions or tax administrations in the country concerned.

Regarding the 'LuxLeaks' case, Luxembourg prosecutors are now seeking jail time for whistleblowers. He therefore underlined the need to protect whistleblowers, as some countries/jurisdictions already do, as they are individuals who are acting in the public interest.

Mr Boland-Rudder noted the importance of follow-up, with certain whistleblowers becoming victims even though they are serving the general public. He praised the TAXE Committee for having helped to keep the public debate alive since 'LuxLeaks' in 2014. He indicated that there is a lot of work to be done, as the Panama Papers leak includes more than 11.5 million financial and legal records and since it exposes a system that enables crime, corruption and wrongdoing, hidden by secretive offshore companies. There is no doubt that there is a problem of global tax avoidance generally. According to him, the ICIJ will, as a next step, be focusing on Africa, since the continent is faced with a major problem of illicit financial flows.

17.30 - 18.30  Meeting with the World Bank

Jim Brumby, Director, Public Service and Performance, Governance Global Practice

Marijn Verhoeven, Economist in the Global Practice on Governance

Rajul Awasthi, Senior Public Sector Specialist in the Governance Global Practice (leads the tax policy and revenue administration workstream, primarily in the ECA region)

Guggi Laryea, European Civil Society and European Parliament Relations Lead

Mr Brumby explained that the Bank is strengthening cooperation with other international organisations through a platform with the OECD, the IMF and the UN, as there are enormous expectations globally on corporate taxation. In this context, he referred to offshore financial centres, to the Panama Papers, and to illicit financial flows. He explained that the Bank has changed its policy regarding funding to private sector support by the International Finance Corporation (IFC)(8), a member of the World Bank Group. This was due to the fact that 75 % of investments went to firms using offshore financial centres, according to research undertaken by Oxfam. He noted that loan operations are development-policy friendly, notably based on budget support, for example a reform of fiscal systems on both sides, public spending and revenue collection/taxation, as was the case with a project in Indonesia. He added that the Bank would not engage with countries that do not apply certain standards, such as the internationally recognised tax governance criteria, and that the IFC lending policy has been reviewed accordingly.

In response to questions, Mr Brumby explained that the Bank has a reasonably strong role to play, while admitting that the OECD/G20 process has stronger legitimacy. The Bank covers 165 countries – a large number (maybe most) of which are developing countries. The Bank has country offices that have an ‘insight' into developing countries, and in this context, he explained that Pakistan, for example, might turn to them to reform their tax system/policy. He also indicated that technical assistance is provided through projects, for example on better definitions as regards tax law, such as on 'beneficial ownership'.

As for the questions related to the Panama Papers, Mr Brumby noted that the capacity of a tax system is a choice and that many of them have certain peculiar aspects that were likely created on purpose. He added that addressing key aspects of base erosion and profit shifting is an important exercise – and a difficult one, both technically and politically. He pointed out that the BEPS process brings new challenges to developing countries, which is why the platform of the international organisations is creating a toolkit for international taxation issues. Moreover, he noted that transfer pricing rules and transferring assets were complex issues and that there were many different ways of conducting them. For example, he indicated that the pricing of commodities was a straightforward way for tax administrations to value transactions. However, the OECD’s arm’s length principle on transfer pricing would leave other means to value transactions and would be difficult to accept, as 'one model' would not fit all countries. According to Mr Brumby, it would not be the best way for certain transactions and certain countries, and such rules would require an effective dispute resolution procedure.

Mr Verhoeven explained that a threshold of a turnover in excess of EUR 750 million is so high that many developing countries do not need to comply with the transparency requirements. Regarding the public disclosure of the country-by-country reports, he indicated that such information is intended for tax authorities. However, if it were disclosed (by everyone), it might change the way in which it would be conducted, as it would leave a ‘footprint’ of the operations. He gave the example of the Bahamas, which would report no operations or 0 %, whereas India would report all company operations but probably report no (profit) taxes.

Mr Brumby emphasised that the OECD Global Forum was very successful, for example for the exchange of information, but the process was not perfect. He noted, for example, that country-by-country reporting was not a global solution for developing countries, as there might not necessarily be a lot of confidentiality and the information sharing with developed countries would not be on an equal footing. He further praised the OECD Peer Review process, mentioning the recent report on Cyprus.

(1)

The Permanent Subcommittee on Investigations was originally authorised by Senate Resolution 189 of 28 January 1948. Website: https://www.hsgac.senate.gov/subcommittees/investigations/media/permanent-subcommittee-on-investigations-historical-background

(2)

Reporting by U.S. Taxpayers Holding Foreign Financial Assets : https://www.irs.gov/businesses/corporations/summary-of-fatca-reporting-for-u-s-taxpayers

(3)

http://www.cbsnews.com/news/anonymous-inc-60-minutes-steve-kroft-investigation/

(4)

https://www.justice.gov/dag/file/769036/download

(5)

A United States person that has a financial interest in or signature authority over foreign financial accounts must file an FBAR (Report of Foreign Bank and Financial Acccounts) if the aggregate value of the foreign financial accounts exceeds USD 10 000 at any time during the calendar year.

(6)

https://www.irs.gov/uac/the-tax-gap

(7)

http://curia.europa.eu/juris/liste.jsf?language=en&num=C-196/04

Judgment - 12/09/2006 - Cadbury Schweppes and Cadbury Schweppes Overseas

Case C-196/04

https://www.uclouvain.be/cps/ucl/doc/centre-jrenauld/documents/WP_4_Study_Impact_of_ECJ_Rulings_Direct_Taxation.pdf

(8)

https://www.oxfam.org/en/research/ifc-and-tax-havens


MIŠLJENJE MANJINE

podneseno u skladu s člankom 56. stavkom 3. Poslovnika

Paloma López Bermejo

Multinacionalna poduzeća upotrebljavaju pravne instrumente koji im omogućavaju da izbjegnu plaćanje odgovarajućeg poreza te na taj način izbjegavaju svoje porezne obveze prema društvu. Sustavi smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti pokrenuti su kapitalističkom globalizacijom, a unutar EU-a slobodnim kretanjem kapitala.

Nedavni skandali istaknuli su neuspjeh trenutačnog ekonomskog sustava i njegovu nesposobnost rješavanja problema.

Pozdravljamo mnoge preporuke odbora TAX2, a posebno povlačenje bankovnih dozvola financijskih institucija koje pomažu provođenju poreznih prijevara i poziv na globalni registar bogatstva. Međutim odbor TAX2 nije se u potpunosti pozabavio problemom. Na koncu, izvješće se zaključuje oslobađanjem od odgovornosti pravih odgovornih za ovu situaciju i pravih uzroka situacije te zanemarivanjem rješenja koja uistinu mogu pomoći u suprotstavljanju tom problemu.

Stoga ističemo da su potrebne sljedeće mjere:

– javna kontrola bankovnog i financijskog sustava

– ograničenja kretanju kapitala

– sastanak na vrhu na razini Ujedinjenih naroda u cilju utvrđivanja plana rada i zajedničkog akcijskog plana kako bi se stalo na kraj poreznim oazama.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

21.6.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

6

9

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Hugues Bayet, Fabio De Masi, Frank Engel, Markus Ferber, Ashley Fox, Ildikó Gáll-Pelcz, Sven Giegold, Neena Gill, Danuta Maria Hübner, Ramón Jáuregui Atondo, Othmar Karas, Jeppe Kofod, Zdzisław Krasnodębski, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Philippe Lamberts, Fulvio Martusciello, Marisa Matias, Emmanuel Maurel, Bernard Monot, Evelyn Regner, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Paul Tang, Michael Theurer, Cora van Nieuwenhuizen, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pervenche Berès, David Casa, Ana Gomes, Cătălin Sorin Ivan, Danuta Jazłowiecka, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Paloma López Bermejo, Olle Ludvigsson, Thomas Mann, Pirkko Ruohonen-Lerner, Nils Torvalds

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Laura Ferrara


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

25

+

ALDE

Michael Theurer, Nils Torvalds

ECR

Ruohonen-Lerner

ENF

Bernard Monot

GUE

Fabio De Masi, Marisa Matias

PPE

Ildikó Gáll-Pelcz, Danuta Maria Hübner, Alain Lamassoure, Fulvio Martusciello, Theodor Dumitru Stolojan

S&D

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Neena Gill, Ana Gomes, Cătălin Sorin Ivan, Ramón Jáuregui Atondo, Jeppe Kofod, Olle Ludvigsson, Emmanuel Maurel, Evelyn Regner, Peter Simon, Paul Tang

VERTS/ALE

Sven Giegold, Philippe Lamberts

6

-

ALDE

Cora van Nieuwenhuizen,

PPE

David Casa, Markus Ferber, Danuta Jazłowiecka, Krišjānis Kariņš, Georgios Kyrtsos

9

0

ECR

Ashley Fox, Zdzisław Krasnodębski

EFDD

Laura Ferrara, Marco Zanni

ENF

Barbara Kappel

GUE/NGL

Paloma López Bermejo

PPE

Frank Engel, Othmar Karas, Thomas Mann

Značenje simbola:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  uzdržani

Pravna napomena