Postupak : 2015/2353(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0224/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0224/2016

Rasprave :

PV 05/07/2016 - 9
CRE 05/07/2016 - 9

Glasovanja :

PV 06/07/2016 - 6.9
CRE 06/07/2016 - 6.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0309

IZVJEŠĆE     
PDF 991kWORD 512k
30.6.2016
PE 580.444v02-00 A8-0224/2016

o pripremi poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.:

mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije

(2015/2353(INI))

Odbor za proračune

Suizvjestitelji: Jan Olbrycht, Isabelle Thomas

 PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA


PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o pripremi poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.:

mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije

(2015/2353(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 311., 312. i 323. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1), a posebno njezin članak 2.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 2015/623 od 21. travnja 2015. kojom se izmjenjuje Uredba (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020.(2),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2014. o pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru 2014. – 2020.: pouke koje treba izvući i smjernice za budućnost(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezolucija od 12. prosinca 2013. o odnosima Europskog parlamenta s institucijama koje predstavljaju nacionalne vlade(7),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 19. studenog 2013. o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. – 2020.(8) i Međuinstitucionalnom sporazumu o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2013. o političkom dogovoru o Višegodišnjem financijskom okviru 2014. – 2020.(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2013. o višegodišnjim financijskom okviru(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2012. s ciljem postizanja pozitivnog ishoda postupka odobrenja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020.(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2011. naslovljenu „Ulaganje u budućnost: novi višegodišnji financijski okvir (VFO) za konkurentnu, održivu i uključivu Europu”(13),

–  uzimajući u obzir međuinstitucijsku zajedničku izjavu o rodno osviještenoj politici priloženu VFO-u,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 15. lipnja 2016. o reviziji sredinom razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energiju, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0224/2016),

A.  budući da je trenutačni višegodišnji financijski okvir (VFO) prvi put usvojen na temelju novih odredbi Ugovora iz Lisabona, prema kojima Vijeće, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, jednoglasno donosi Uredbu o VFO-u uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta;

B.  budući da trenutačni VFO, o kojem je dogovor postignut 2013. godine, odražava prioritete Unije u vrijeme njegova usvajanja; budući da će se Unija u narednim godinama i dalje suočavati s izazovima koji nisu bili predviđeni kada je VFO odobren; budući da se broj financijskih prioriteta EU-a povećao, dok je VFO ostao nepromijenjen;

C.  budući da je Parlament zatražio klauzulu o postizbornoj reviziji kako bi se zajamčila demokratska legitimnost novog VFO-a te dala prilika novoj Komisiji i novoizabranom Parlamentu da odgovarajućim prilagođavanjem VFO-a ponovno potvrde i preispitaju političke i proračunske prioritete EU-a;

D.  budući da je sporazum o VFO-u za razdoblje 2014. – 2020. bio rezultat dugačkog i složenog postupka pregovora koji su se održavali u vrlo teškom društvenom, gospodarskom i financijskom kontekstu; budući da je slijedom toga ukupna razina VFO-a realno smanjena u usporedbi s prethodnim programskim razdobljem;

E.  budući da je Parlament, suočen s političkom nemogućnošću izmijene ukupnih iznosa VFO-a koje je utvrdilo Europsko vijeće, uspješno pregovarao o uključenju posebnog članka u Uredbu o VFO-u u pogledu obveznog i sveobuhvatnog preispitivanja/revizije VFO-a, utvrđivanju novih i poboljšanih odredbi o fleksibilnosti te uspostavljanju skupine na visokoj razini za vlastita sredstva;

Zakonski okvir i opseg preispitivanja/revizije u sredini razdoblja

1.  podsjeća da u skladu s člankom 2. Uredbe o VFO-u Komisija podnosi obvezno preispitivanje funkcioniranja VFO-a prije kraja 2016., vodeći pritom u cijelosti računa o gospodarskoj situaciji u tom trenutku i najnovijim makroekonomskim prognozama, te da je to preispitivanje po potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlogom za reviziju Uredbe o VFO-u;

2.  u tom pogledu smatra da, dok preispitivanje ima za cilj ocjenu i procjenu funkcioniranja VFO-a u pogledu njegove provedbe, novih gospodarskih uvjeta i ostalih novih zbivanja, te da kao takvo može održati zakonodavni status quo, revizija podrazumijeva izmjenu Uredbe o VFO-u koja, osim zakonodavnih odredbi, uključuje i gornje granice VFO-a s obzirom na propisno pridržavanje članka 312. UFEU-a i ograničenja opsega revizije VFO-a koja su propisana u posljednjoj rečenici članka 2. Uredbe o VFO-u; podsjeća da se tim člankom propisuje da se prethodno dodijeljeni nacionalni iznosi ne smanjuju revizijom; naglašava da nisu određena nikakva druga ograničenja za reviziju VFO-a, tako da je moguće povećanje gornjih granica VFO-a; u tom smislu naglašava da se člankom 323. UFEU-a zahtijeva da se osiguraju financijska sredstva kojima Unija ispunjava pravne obveze u odnosu na treće strane;

3.  podsjeća da prema članku 311. UFEU-a Unija sebi osigurava sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika; stoga smatra da bi povećanje gornjih granica, ako se nakon preispitivanja dođe do zaključka da su trenutačne gornje granice preniske, bio zahtjev koji proizlazi iz primarnog prava;

4.  naglašava da članak 17. Uredbe o VFO-u predviđa mogućnost revizije VFO-a u slučaju nepredviđenih okolnosti; ističe razmjer kriza koje su pogodile Europsku uniju od donošenja trenutačnog VFO-a 2013. godine;

5.  naglašava da će se ovim izvješćem obuhvatiti analiza isključivo proračunskih aspekata funkcioniranja VFO-a te da se neće baviti pravnim temeljima sektorskog zakonodavstva; međutim, napominje da se u mnogim politikama i programima EU-a predviđaju zahtjevi za njihovo preispitivanje/reviziju, koji se uglavnom trebaju provesti 2017.;

I. Preispitivanje VFO-a – ocjena njegovih prvih godina

6.  smatra da bi pri preispitivanju VFO-a u 2016. trebalo uzeti u obzir niz ozbiljnih kriza i novih političkih inicijativa, zajedno s njihovim posljedicama za proračun, koje nisu bile predviđene u vrijeme donošenja VFO-a; među ostalim navodi migracijsku i izbjegličku krizu, vanjske nepredviđene situacije, unutarnje sigurnosne probleme, poljoprivrednu krizu, financiranje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), krizu plaćanja u proračunu EU-a, stalnu visoku razinu nezaposlenosti, osobito među mladima, te siromaštvo i socijalnu isključenost; nadalje ističe nedavni sporazum o klimatskim promjenama i sve veći pritisak na razvojnu politiku; primjećuje da se, u svrhu financiranja dodatnih hitnih potreba, kao nikada do sada nije posezalo za VFO-ovim mehanizama fleksibilnosti i posebnim instrumentima jer su se gornje granice VFO-a pokazale preniskima u nekim naslovima; smatra da je tijekom posljednje dvije godine VFO u biti iskorišten do krajnjih granica;

7.  naglašava da proračun EU-a mora odražavati političke i strateške prioriteta EU-a i postići ravnotežu između dugoročnih prioriteta i novih izazova; u tom pogledu naglašava ključnu ulogu koju proračun EU-a mora imati u postizanju zajednički dogovorenih ciljeva strategije Europa 2020., koja je je njegov glavni orijentir i osnovni prioritet; stoga smatra da bi preispitivanje VFO-a trebalo obuhvatiti kvalitativnu analizu kojom će se utvrditi jesu li ciljevi iz te strategije ostvareni i u kojoj mjeri; ustraje u tome da se ta procjena provede zajedno s predviđanjem o tome hoće li financijska sredstva namijenjena za potporu toj strategiji do isteka trenutačnog VFO-a biti dovoljna za njezinu uspješnu provedbu;

A. Ključni događaji i izazovi

Migracijska i izbjeglička kriza

8.  naglašava da su sukobi u Siriji, na Bliskom istoku i u više afričkih regija imali dosad nezapamćene humanitarne i migracijske posljedice; podsjeća na to da su izravno utjecali na EU, s više od milijun izbjeglica koji su došli u Europu samo u 2015., a u nadolazećim godinama očekuje ih se još više; podsjeća da je EU na tu krizu odgovorio znatnim financijskim mjerama, što je imalo velik utjecaj na proračun EU-a, osobito na naslov 3. (Sigurnost i građanstvo) i 4. (Globalna Europa);

9.  podsjeća da su tijekom 2015. dodatne mjere odobrene u skladu s Europskim migracijskim programom imale izravan utjecaj na proračun, što se osobito odražava u izmjenama proračuna 5/2015 i 7/2015; nadalje, podsjeća na to da je upotreba dodatnih 1 506 milijuna EUR u proračunu EU-a za 2016. mobiliziranjem instrumenta fleksibilnosti odobrena kako bi se pružila dodatna sredstva za mjere povezane s migracijom/izbjeglicama iz naslova 3. (Sigurnost i građanstvo) kao što su dopuna financiranju Fonda za azil, migraciju i integraciju (FAMI) i Fonda za unutarnju sigurnost (FUS), kao i sredstva za tri agencije povezane s migracijom, to jest Frontex, Europski potporni ured za azil (EASO) i Europol;

10.  napominje da su navedene odluke o proračunu potpuno iscrpile raspoloživu razliku dostupnu u okviru tog naslova te da su one dovele do de facto revizije gornje granice naslova 3.; skreće nadalje pozornost na nove prijedloge Komisije za koje se očekuje da će utjecati na proračun EU-a, osobito prijedlog o preinaci Uredbe Dublin III, s ukupnim proračunskim učinkom od 1 829 milijuna EUR za ostatak razdoblja VFO-a, prijedlog o uspostavljanju Europske agencije za graničnu i obalnu stražu, s ukupnim proračunom od 1 212 milijuna EUR za ostatak razdoblja VFO-a te novi mehanizam za pružanje hitne potpore, s procijenjenim učinkom od najmanje 700 milijuna EUR u razdoblju od 2016. do 2018.; naglašava da je situacija toliko kritična da su dodatna sredstva odobrena za Fond za azil, migraciju i integraciju (FAMI) u studenom 2015. morala biti smanjena u ožujku 2016. kako bi se financirale još hitnije potrebe, kao što je pružanje humanitarne pomoći u EU-u, koje se financiralo iz navedenog novog mehanizma za pružanje hitne potpore;

11.  smatra da rješenje europske migracijske i izbjegličke krize zahtijeva europski pristup utemeljen na solidarnosti i pravednoj raspodjeli opterećenja; u tom kontekstu naglašava da bi se proračunom EU-a trebala pružiti potpora državama članicama u smanjivanju troškova povezanih s prihvatom izbjeglica s obzirom na to da će se tako smanjiti pritisak na proračune država članica suočenih s osobito velikim priljevom izbjeglica; ističe da će se tim pristupom stvoriti sinergije te da je, osim toga, učinkovit i isplativ za sve države članice;

12.  naglašava da su velika, ali još uvijek nedostatna proračunska sredstva raspoređena kako bi se uklonili temeljni uzroci izbjegličke i migracijske krize jačanjem određenih programa EU-a iz naslova 4.; podsjeća na poduzete mjere poput preraspodjele od 170 milijuna EUR u svrhu djelovanja povezanih s migracijom/izbjeglicama tijekom 2015., kao i na odobrenje dodatnih 130 milijuna EUR u 2016. na temelju naslova 4. za aktivnosti povezane s migracijom/izbjeglicama, zajedno s premještanjem 430 milijuna EUR u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju i Europskog instrumenta za susjedstvo; nadalje, podsjeća da je u svrhu rješavanja vanjske dimenzije migracijske i izbjegličke krize Komisija podnijela različite dodatne prijedloge koji utječu na proračun EU-a, kao što su prijedlozi za uspostavljanje uzajamnih fondova EU-a (uzajamni fond Madad i Krizni uzajamni fond za Afriku, s procijenjenim početnim utjecajem na proračun od 570 milijuna EUR, odnosno 405 milijuna EUR) te Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, za koje će se izdvojiti 1 milijarda EUR iz proračuna EU-a, ne računajući moguće dodatno financiranje; naglašava da će dodatno opterećenje proračuna Unije nastati zbog drugih planiranih mjera koje je najavila Komisija kao što je „London Pledge” ili događanja kao što je sastanak na vrhu između EU-a i Turske održanog 18. ožujka 2016.; ističe da bi se dodatnim proračunskim sredstvima koja će biti dostupna trebalo omogućiti i uključivanje najosjetljivijih migranata, a posebno žena, djece i osoba LGBTI; međutim, zabrinut je zbog toga što će s obzirom na veličinu problema s kojima se suočava EU biti potrebne dodatne mjere;

13.  zaključuje da se razmjer migrantske i izbjegličke krize te financijski učinak mjera koje je Komisija pokrenula radi rješavanja tog pitanja nisu mogli predvidjeti u vrijeme donošenja VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.; naglašava činjenicu da je EU zbog nedostatka sredstava morao na ad hoc osnovi uspostaviti „satelitske” instrumente, koje zajednički financiraju države članice, proračun EU-a i Europski razvojni fond, u prvom redu uzajamni fondovi EU-a (fond Madad i Krizni uzajamni fond EU-a za Afriku) te Instrument za izbjeglice u Turskoj; podsjeća na to da je nepostojanje sveobuhvatne proračunske strategije za rješavanje migrantske i izbjegličke krize dovelo do toga da je Parlament ostavljen po strani u odlukama o uporabi sredstava iz proračuna EU-a; naglašava da umnožavanje takvih instrumenata stvara problem odgovornosti i demokratskog nadzora u EU-u koji treba uzeti u obzir; nadalje, osuđuje činjenicu da države članice još uvijek nisu ispunile svoja obećanja u vezi s doprinosima uzajamnim fondovima, što potkopava uspješnost tih fondova; ponavlja svoj poziv državama članicama da smjesta ispune svoja obećanja i odgovornosti;

Niska razina ulaganja

14.  podsjeća na to da se EU suočava s niskim i nedostatnim razinama ulaganja od početka svjetske financijske i gospodarske krize; osobito napominje da su ukupna ulaganja 2014. bila 15 % ispod razine iz 2007., što odgovara padu ulaganja od 430 milijardi EUR; smatra da slaba ulaganja usporavaju gospodarski oporavak i imaju izravne posljedice na rast, radna mjesta i konkurentnost;

15.  naglašava da je nova Komisija 2014. u odgovoru na taj problem koji treba hitno riješiti predložila plan ulaganja za Europu i uspostavljanje EFSU-a, s ciljem mobiliziranja 315 milijardi EUR u novim ulaganjima u realno gospodarstvo; ponavlja svoju snažnu predanost EFSU-u, za koji se očekuje da će pružiti snažan i fokusiran poticaj gospodarskim sektorima u kojima se potiče rast i otvaranje radnih mjesta; prima na znanje da je već odobren niz projekata i da ih se trenutačno provodi; navodi da je jamstvo koje je Unija dala EFSU-u pokriveno Jamstvenim fondom od 8 milijardi EUR koji dolazi iz proračuna EU-a;

16.  podsjeća da su u svrhu osiguranja dodatnih sredstava dodijeljena sredstva za dva važna programa EU-a, Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe (CEF), smanjena za 2,2 milijarde EUR, odnosno 2,8 milijarde EUR, dok su preostale 3 milijarde EUR pokrivene neraspoređenim pričuvama VFO-a; naglašava obećanje Parlamenta iz pregovora o EFSU-u da će što je više moguće smanjiti nepovoljan utjecaj tih dvaju programa, čije su financijske omotnice, koje su utvrđene tek 2013., zahvaćene velikim rezovima u usporedbi s prijedlogom koji je Komisija iznijela još tijekom pregovora o VFO-u za razdoblje 2014. – 2020.;

17.  žali što je proračun namijenjen za istraživanje i inovacije često prvi kojeg zahvaćaju bilo kakvi rezovi u proračunu; napominje da istraživanje i programi inovacija stvaraju dodanu vrijednost EU-a i naglašava ključnu ulogu tih programa u podupiranju konkurentnosti te prema tome i budućeg rasta i dugoročnog prosperiteta Unije;

18.  u tom smislu naglašava da je u skladu s člankom 15. Uredbe o VFO-u provedeno pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja za razdoblje 2014. – 2015. za program Obzor 2020. (200 milijuna EUR za Europsko istraživačko vijeće i program Marie Curie) i Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (50 milijuna EUR) kako bi se djelomično nadoknadilo smanjenje odobrenih sredstava između 2013. i 2014.; napominje da to pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja ne mijenja ukupnu financijsku omotnicu programa, zbog čega se izdaje manje odobrenih sredstava u drugoj polovici VFO-a; ipak naglašava da je pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja za Obzor 2020. i COSME u potpunosti apsorbirano, što dokazuje odlične rezultate tih programa i njihov kapacitet za apsorpciju još više sredstava;

19.  također s velikom zabrinutošću navodi da je stopa uspjeha programa Obzor 2020. pala na razinu od 13 % s 20 – 22 % koju je imao njegov prethodnik (FP7) u prethodnom programskom razdoblju; izražava žaljenje zbog činjenice da stoga EU financira manje kvalitetnih projekata u području istraživanja i inovacija; isto tako navodi odbijanje mnogih visokokvalitetnih prijava povezanih s CEF-om zbog nedostatnih proračunskih sredstava;

Nezaposlenost mladih

20.  naglašava da je nezaposlenost mladih i dalje drastično visoka i predstavlja jedan od najhitnijih najozbiljnijih problema s kojim se EU trenutačno suočava; naglašava da je u veljači 2016. u Uniji bilo nezaposleno 4,4 milijuna osoba mlađih od 25 godina te da taj broj odgovara udjelu od preko 40 % u više država članica i više od 60 % u određenim regijama EU-a; naglašava da je stopa zaposlenosti u EU-u znatno ispod cilja strategije Europa 2020.; prema tome naglašava da je previše mladih u opasnosti od društvene isključenosti i da je potrebno poduzeti više konkretnih mjera za uključivanje mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (skupina NEET); ističe činjenicu da visokoobrazovani i dobro osposobljeni ljudski resursi imaju snažan utjecaj na konkurentnost Europe, inovacijski kapacitet i produktivnost te u tom pogledu ističe potrebu za ulaganjem u obrazovanje, obuku, mlade i kulturu; nadalje, prima na znanje važnost strategije EU-a za mlade 2010. – 2018.;

21.  naglašava da se proračunom EU-a bitno doprinosi borbi protiv nezaposlenosti, osobito putem Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih; upućuje na naznaku Komisije da je imenovanje provedbenih tijela bilo glavni izazov za financijske tokove programa; naglašava i to da unatoč prvotnom kašnjenju u imenovanju i provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih trenutačne vrijednosti pokazuju da je apsorpcijska sposobnost potpuna (zahvaljujući djelomično znatnom povećanju stope pretfinanciranja tog programa); navodi da će uskoro biti završena procjena te inicijative koju provodi Komisija te očekuje da će se uvesti potrebne prilagodbe kako bi se osigurala njezina uspješna provedba; smatra da bi u tom kontekstu predloženi program potpore strukturnim reformama mogao pružiti vrijedan doprinos poboljšanju administrativnog kapaciteta u državama članicama; naglašava važnost stalnog ocjenjivanja relevantnih dionika, ali i organizacija mladih, uspješnosti Inicijative za zapošljavanje mladih;

22.  posebno je zabrinut zbog nepostojanja novih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih od 2016., s obzirom na to da je za razdoblje 2014. – 2015. provedeno pojačano ulaganje na početku razdoblja ukupnih sredstava iz financijske omotnice (članak 15. Uredbe o VFO-u); naglašava da pojačanim ulaganjem sredstava na početku razdoblja Parlament nikada nije namjeravao prekinuti inicijativu nakon samo dvije godine financiranja te da su drugi mehanizmi VFO-a, kao što je ukupna razlika za obveze, uspostavljeni s ciljem da se osigura njezin nastavak; podsjeća, međutim, da je ukupna razlika za obveze već mobilizirana isključivo za financiranje EFSU-a; također prima na znanje, na temelju istog članka, pojačano ulaganje sredstava na početku razdoblja za Erasmus+ (150 milijuna EUR), što je još jedan program EU-a kojim se znatno pridonosi poboljšanju zapošljivosti mladih te koji je u potpunosti proveden u prve dvije godine tog razdoblja; podsjeća da bi prema navodima Međunarodne organizacije rada učinkovito Jamstvo za mlade na razini Europske unije stajalo oko 21 milijarde EUR godišnje za države europodručja;

Unutarnja sigurnost

23.  podsjeća na nedavne terorističke napade u Francuskoj i Belgiji te povećanu razinu prijetnje u ostalim državama članicama zbog kojih je potrebno koordiniranije i snažnije djelovanje te povećanje sredstava na razini EU-a; naglašava da Unija u tu svrhu raspolaže Fondom za unutarnju sigurnost te nekoliko agencija koje djeluju u tom području, a koje se suočavaju sa sve većim pritiskom; smatra da će u tom području biti potrebno više europskog djelovanja, a stoga i više financijskih sredstava, kako bi se na tu prijetnju odgovorilo na prikladan način; naglašava da sve veća suradnja u tom području iziskuje povećanje broja zaposlenika u mjerodavnim agencijama, što bi moglo stvoriti dodatni pritisak na proračun EU-a te podsjeća na ograničeno povećanje broja zaposlenika u Europskom centru za borbu protiv terorizma pri Europolu financirano prenamjenom sredstava iz Fonda za unutarnju sigurnost;

24.  naglašava da će, s obzirom na aktualno djelovanje i zakonodavne prijedloge usmjerene na povećanje pravosudne suradnje, sve više biti potrebno dodatnih financijskih i ljudskih resursa i za Eurojust, što će utjecati na proračun Unije;

Krize u poljoprivrednom sektoru

25.  ističe da iznimno niske gornje granice za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) do 2020. podrazumijevaju puno manje razlike do gornjih granica u odnosu na prethodne VFO-e, usprkos tome što je sektor suočen s više izazova; ističe da je ta politika ključna za prihode mnogih poljoprivrednika, posebno tijekom krize, te ističe visoku godišnju stope apsorpcije od gotovo 100 %; podsjeća na razne krize s kojima su se suočili europski poljoprivrednici od početka trenutačnog VFO-a, od kojih su najizraženije bile krize u sektorima mliječnih proizvoda, svinjskog mesa, goveđeg mesa te voća i povrća, te podsjeća na dugoročne negativne učinke zbog gubitaka prouzročenih ruskim embargom na poljoprivredne proizvode; prima na znanje ukidanje kvota za šećer predviđeno za 2017. te moguće posljedice za sektor šećera, posvećujući posebnu pozornost na potrebe najudaljenijih regija; ističe da su izvanredne mjere poduzete kao odgovor na te krize imale utjecaj na proračun, u vidu 500 milijuna EUR u proračunu za 2016. i 300 milijuna EUR za 2015., što je financirano iz razlika do gornje granice u naslovu 2.; naglašava da bi svako smanjenje u tom području prouzročilo brojne rizike i ugrozilo teritorijalnu koheziju, posebno u pogledu ruralnih područja; nadalje, protivi se svakom skretanju prema ponovnoj nacionalizaciji poljoprivredne politike, čime bi došlo do narušavanja tržišta i nepoštenog tržišnog natjecanja među poljoprivrednicima;

Ekološki izazovi

26.  zabrinut je zbog nepostizanja cilja da se najmanje 20 % proračuna EU-a (prema aktualnom VFO-u) utroši na mjere u području klimatskih promjena te napominje da je Komisija metodologijom uključivanja izračunala da je 12,7 % godišnjeg proračuna EU-a potrošeno u te svrhe; ističe da postoje znatne potrebe za financiranjem djelovanja u području klime, zaštite biološke raznolikosti i održive uporabe prirodnih resursa, na što će dodatno utjecati učinci aktualnog globalnog zatopljenja; posebno prima na znanje klimatski sporazum COP21 koji je postignut na nedavnoj konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama;

Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

27.  podsjeća da je kohezijska politika glavna investicijska politika Unije za smanjenje ekonomskih, socijalnih i teritorijalnih razlika među svim regijama EU-a, čime se poboljšava kvaliteta života europskih građana; ističe njezinu važnu ulogu pri provedbi strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast, naročito uz pomoć jasne namjene sredstava za borbu protiv klimatskih promjena i socijalne ciljeve, među kojima se posebno izdvajaju suzbijanje sve većeg siromaštva, pa i dječjeg siromaštva, nejednakosti i socijalne isključenosti, te poticanje zapošljavanja; poziva Komisiju da nadgleda da se spomenuti ciljevi u potpunosti provode; nadalje, smatra da strukturni fondovi, uz poštovanje prethodno dodijeljenih nacionalnih iznosa, mogu također znatno doprinijeti suočavanju s novonastalim izazovima, kao što su posljedice izbjegličke krize;

Rastući pritisak na razvoj i politike susjedstva

28.  prima na znanje da su zbog posljedica sukoba i ratova sve veće svjetske potrebe za humanitarnom pomoći te smanjenjem rizika od katastrofa; upućuje na Sporazum iz Addis Abebe u okviru kojeg su čelnici država i vlada potvrdili svoju snažnu političku predanost postizanju ciljeva održivog razvoja te uviđa da su za to potrebna odgovarajuća sredstva; podsjeća na to da se EU nedavno ponovno obvezao da će povećati svoju službenu razvojnu pomoć na 0,7 % svog BND-a, te da će najmanje 20 % svoje službene razvojne pomoći namijeniti osnovnim socijalnim uslugama, s naglaskom na obrazovanje i zdravlje; snažno se protivi tome da se razvojna pomoć koristi za nerazvojne ciljeve;

29.  podsjeća na to da je geopolitička situacija u istočnom susjedstvu također nestabilna; naglašava važnu ulogu proračuna EU-a u doprinošenju stabilizaciji situacije u južnom i istočnom susjedstvu EU-a te u rješavanju tih izazova pružanjem veće potpore zemljama koje trenutačno provode sporazume o pridruživanju kako bi se potaknule reforme i zajamčilo produbljenje odnosa između EU-a i dotičnih zemalja;

Rodno osviještena politika

30.  pozdravlja reviziju VFO-a u sredini razdoblja kao priliku da se ostvari velik napredak prema djelotvornijoj integraciji rodno osviještene politike u VFO i pri provedbi i praćenju zajedničke izjave priložene VFO-u s time u vezi;

Zaostaci plaćanja

31.  podsjeća na gomilanje zaostalih neplaćenih računa tijekom prethodnog VFO-a (2007. – 2013.) koji su od 5 milijardi EUR krajem 2010. narasli na nezabilježenih 11 milijardi EUR krajem 2011., 16 milijardi EUR krajem 2012. te 23,4 milijarde EUR krajem 2013.; upozorava na to da su ti zaostaci preneseni u trenutačni VFO (2014. – 2020.) te su dosegli još nezabilježenu razinu od 24,7 milijardi EUR krajem 2014.; naglašava da je, na temelju ustrajnog zahtjeva Parlamenta, dogovoren plan plaćanja s ciljem smanjenja zaostalih plaćanja dospjelih potraživanja povezanih s kohezijskom politikom za razdoblje 2007. – 2013. koja bi krajem 2016. iznosila „uobičajene” 2 milijarde EUR; ističe da su krajem 2015. utvrđene barem 8,2 milijarde EUR nepodmirenih računa za razdoblje 2007. – 2013. u području kohezijske politike te se očekuje da će taj broj krajem 2016. pasti ispod 2 milijarde EUR; napominje da to smanjenje pruža tek privremeno olakšanje jer je do njega došlo zbog toga što su dospjela potraživanja za programe u razdobljima od 2007. do 2013. i od 2014. do 2020. bila manja od najavljenih; izražava žaljenje zbog toga što nisu poduzete nikakve mjere kako bi se riješili „skriveni zaostaci” utvrđeni u ostalim naslovima; skreće pozornost na činjenicu da se očekuje ponavljanje situacije iz razdoblja od 2012. do 2014. na kraju aktualnoga VFO-a ne poduzmu li se konkretne mjere;

32.  izražava žaljenje zbog toga što su teške posljedice ove krize u plaćanjima utjecale na korisnike proračuna EU-a kao što su studenti, sveučilišta, mala i srednja poduzeća, istraživači, nevladine organizacije, lokalne i regionalne vlasti i relevantna tijela; osobito podsjeća na drastičan nedostatak plaćanja u području humanitarnih operacija tijekom 2014., što je negativno utjecalo na operacije spašavanja života pod okriljem EU-a; podsjeća da je Komisija morala poduzeti „mjere ublažavanja”, kao što su smanjenje postotka pretfinanciranja i odgađanje poziva na podnošenje prijedloga/ponuda i povezanog ugovaranja; podsjeća da se umjetno usporavanje provedbe novih programa iz razdoblja od 2014. do 2020. dogodilo zbog općeg izostanka plaćanja, kao što je na primjer umjetno odgađanje 2014. povezano s pozivima na podnošenje prijedloga u okviru Obzora 2020. vrijednima 1 milijardu EUR koje je imalo za cilj osigurati da će plaćanja dospjeti 2015. umjesto 2014.; nadalje, naglašava da su se kazne za kasna plaćanja zaračunale na teret proračuna EU-a te su dosegle 3 milijuna EUR za 2014. i 2015.;

B. Znatna primjena odredbi o fleksibilnosti VFO-a

33.  naglašava da je, u svrhu osiguravanja dodatnih odobrenih sredstava koja su potrebna kako bi se odgovorilo na krize ili financiralo nove političke prioritete od 2014., proračunsko tijelo odobrilo znatnu aktivaciju odredbi o fleksibilnosti i posebnih instrumenata iz Uredbe o VFO-u, nakon što su iscrpljena sva dodatna sredstva; podsjeća da je nekoliko tih odredbi izravno proizašlo iz prijedloga Europskog parlamenta, koji je u pregovorima o VFO-o u među svoje ključne zahtjeve uključio zahtjev za najvećom mogućom fleksibilnošću;

34.  osobito napominje da su posebni instrumenti mobilizirani kako bi se riješila izbjeglička i migracijska kriza (puni iznos instrumenta fleksibilnosti iscrpljen je 2016. – 1 530 milijuna EUR, pričuva za hitnu financijsku pomoć za 2016. – 150 milijuna EUR), problem s nedostatkom plaćanja (pričuva za nepredviđene izdatke aktivirana 2015. – 3,16 milijardi EUR) i financiranje Jamstvenog fonda EFSU-a (potpuna upotreba ukupne razlike za obveze 2014. – 543 milijuna EUR); podsjeća da je odluka da se mobilizira pričuva za nepredviđene izdatke za plaćanja povezana sa smanjenjem u gornjim granicama plaćanja za razdoblje od 2018. do 2020.;

35.  očekuje da bi bilo kakve daljnje potrebe koje proizlaze s obzirom na migracijsku i izbjegličku krizu tijekom 2016., uključujući tranšu od 200 milijuna EUR za novi instrument kojim se pruža hitna potpora unutar Unije, trebale dovesti do mobilizacije pričuve za nepredviđene izdatke čim bude potrebno; podsjeća da u okviru naslova 3. nisu više dostupne razlike do gornjih granica, a instrument fleksibilnosti već je potpuno iskorišten za ovu godinu; predlaže da se prouče daljnje mogućnosti za fleksibilnost u pogledu novonastalih izazova;

36.  podsjeća da se zakonodavnom fleksibilnosti, koja je utvrđena u točki 17. Međuinstitucionalnog sporazuma, omogućuje povećanje ukupne omotnice programa donesenih redovnim zakonodavnim postupkom do +/-10 % u razdoblju od sedam godina; napominje da „nove, objektivne, dugoročne okolnosti” omogućuju proračunskom tijelu da još više poveća originalnu omotnicu; pozdravlja činjenicu da se ta odredba već primijenila kako bi se Uniji omogućilo da odgovori na nepredviđene događaje znatnim povećanjem originalnih godišnjih izdvajanja za programe kao što je FAMI;

II. Revizija VFO-a u sredini razdoblja – apsolutna nužnost

37.  uvjeren je da se, na osnovi gore navedene analize, na temelju preispitivanja funkcioniranja trenutačnog VFO-a može zaključiti da je prava revizija VFO-a u sredini razdoblja, koja je predviđena Uredbom o VFO-u, apsolutno neophodna kako bi se Unija mogla učinkovito suočiti s brojnim izazovima te istodobno ispuniti svoje političke ciljeve; podsjeća da će ostvarenje strategije Europa 2020. i dalje biti glavni prioritet koji će se financirati iz proračuna EU-a; naglašava potrebu da proračun EU-a raspolaže dostatnim sredstvima kako bi se njime na djelotvoran način zajamčila ulaganja kojima se potiče rast i otvaranje radnih mjesta, ostvaruje gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija te promiče solidarnost;

38.  poziva Komisiju da tijekom pripremanja svojeg zakonodavnog prijedloga uzme u obzir sljedeće zahtjeve Parlamenta u pogledu izmjena Uredbe o VFO-u, uzimajući u obzir brojke i nekoliko odredbi koje se odnose na funkcioniranje VFO-a koje se već mogu primijeniti na trenutačni VFO;

39.  ističe da se u jesen 2016. očekuju dva zakonodavna prijedloga koja će imati znatan utjecaj na proračun, a to su produljenje EFSU-a i donošenje plana vanjskih ulaganja; očekuje da će se sve informacije u vezi s financiranjem ta dva prijedloga staviti na raspolaganje što je ranije moguće kako bi se mogle uzeti u obzir tijekom pregovora o reviziji VFO-a u sredini razdoblja; podsjeća na svoje načelno stajalište da se nove političke inicijative ne bi trebale financirati nauštrb postojećih programa i politika EU-a;

40.  naglašava da bi se izmjene dogovorene tijekom revizije VFO-a u sredini razdoblja trebale provesti bez odgađanja i uvrstiti u proračun za 2017.; stoga poziva Komisiju da čim prije predstavi zakonodavni prijedlog o reviziji Uredbe o VFO-u kako bi se pregovori o reviziji VFO-a i proračunu EU-a za 2017. mogli voditi paralelno, a sporazum u vezi s time donijeti na vrijeme;

41.  prima na znanje ishod referenduma održanog 23. lipnja 2016. u Ujedinjenoj Kraljevini; u tom pogledu poziva Komisiju da proračunskom tijelu podnese sve potrebne informacije o mogućem utjecaju tog referenduma na proračun, ne dovodeći u pitanje ishode nadolazećih pregovora između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije;

A. Zahtjevi Parlamenta za drugu polovicu VFO-a

Iznosi VFO-a (obveze)

42.  uvjeren je da se, iako u potpunosti potvrđuje ideju široke političke i financijske potpore EFSU-u, proračunom EU-a ne bi trebalo financirati nove inicijative na štetu postojećih programa i politika Unije; namjerava ispuniti svoju obvezu da se u potpunosti kompenziraju rezovi povezani s EFSU-om koji utječu na Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe (CEF), kako bi im se omogućilo da ostvare svoje ciljeve, kao što je dogovoreno prije samo dvije godine i kako bi se omogućilo Uniji da ostvari svoje ciljeve u pogledu istraživanja i inovacije; u tom kontekstu naglašava da se tom nadoknadom neće utjecati na razinu financiranja drugih programa u podnaslovu 1.a (Konkurentnost za rast i zapošljavanje) s obzirom na to da se njima neupitno snažno doprinosi rastu, zapošljavanju i konkurentnosti; smatra da su razlike do gornjih granica u podnaslovu 1.a nedovoljne da se njima odgovori na te potrebe te stoga poziva na povećanje gornje granice u tom podnaslovu;

43.  snažno podupire nastavak Inicijative za zapošljavanje mladih kao sredstva pružanja hitnog odgovora u borbi protiv nezaposlenosti mladih, nakon što se uvedu potrebne prilagodbe na temelju procjene koja se trenutačno provodi; smatra da se to može postići samo ako se do kraja aktualnog razdoblja VFO-a najmanje pruži razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih koja je istovjetna razini sredstava koja se godišnje dodjeljuju programu tijekom prve dvije godine tog razdoblja (unaprijed uplaćenih 6 milijardi EUR 2014. i 2015), što će ovisiti o ishodu ocjene te inicijative koju će Komisija izvršiti u skoroj budućnosti; napominje da bi to trebalo uključivati povećanje gornje granice u podnaslovu 1.b (Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija) s obzirom na to da u njemu nema dostupnih dodatnih sredstava;

44.  uvjeren je da ukupna proračunska sredstva i prethodno dodijeljeni nacionalni iznosi za zajedničku poljoprivrednu politiku, uključujući odobrena sredstva za izravna plaćanja, moraju ostati nepromijenjeni tijekom revizije VFO-a; štoviše naglašava važnost toga da se zajamči da se sredstva za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo ne smanjuju kako bi se omogućilo ispunjenje ciljeva nedavne reforme zajedničke ribarstvene politike;

45.  smatra da razmjeri migracijske i izbjegličke krize, čiji su uzrok sukobi i klimatske promjene, pokazuju da se može očekivati da će u nadolazećim godinama nastati dodatne potrebe za tu svrhu u okviru naslova 3. (Sigurnost i građanstvo), a koje će imati znatne posljedice za proračun; štoviše, naglašava da će u istom naslovu biti potrebno dodatno financiranje kako bi se poduprla pojačana djelovanja na razini EU-a u pogledu unutarnje sigurnosti EU-a i borbe protiv terorizma; traži od Komisije da u najkraćem roku napravi ažuriranu procjenu potrebnih proračunskih sredstava do kraja trenutačnog VFO-a radi odgovora na sve izazove u tim područjima;

46.  stoga je čvrsto uvjeren da, čak i uz mobilizaciju ograničene raspoložive razlike do gornjih granica dostupnih u okviru naslova 3. i postojećih odredbi o fleksibilnosti, dostupna sredstva neće biti dovoljna kako bi se uhvatilo u koštac s povećanim potrebama u tom naslovu; stoga poziva na znatno povećanje sredstava za Fond za azil, migraciju i integraciju te Fond za unutarnju sigurnost, kao i za agencije Unije (Frontex, Europski potporni ured za azil, Europol, Eurojust i Agencija Europske unije za temeljna prava) koje su preuzele nove operativne zadaće u području, te za nove inicijative koje se mogu pokrenuti; smatra da je potrebno povećanje gornjih granica u okviru naslova 3.;

47.  očekuje da će se usklađeno djelovanje u cilju učinkovitog odgovora na vanjsku dimenziju migracijske i izbjegličke krize, osobito politička stabilizacija europskog susjedstva i supsaharske Afrike te bavljenje humanitarnim i ekonomskim uzrocima migracije, tijekom sljedećih godina znatno osnažiti, a bit će popraćeno povećanim zahtjevima za financiranje u okviru naslova 4. (Globalna Europa); naglašava da takvi zahtjevi za dodatno financiranje ne bi trebali biti odobreni na štetu postojećeg vanjskog djelovanja EU-a, uključujući njegovu razvojnu politiku; stoga poziva na povećanje gornjih granica u okviru naslova 4.;

Iznosi VFO-a (plaćanja)

48.  smatra da je prioritet djelovati kako bi se spriječila nova kriza u plaćanjima pri kraju trenutačnog VFO-a; čvrsto vjeruje da je potrebno uložiti sve napore kako bi se izbjeglo gomilanje zaostalih nepodmirenih računa poput onog koje je utvrđeno u prethodnom razdoblju; ipak ističe da se već u isto vrijeme kad bi potrebe za plaćanjima trebale dosegnuti svoj uobičajeni vrhunac može očekivati znatan pritisak na plaćanja u drugoj polovici VFO-a; smatra da osjetan pritisak među ostalim proizlazi iz prebijanja ionako niskih gornjih granica plaćanja mobilizacijom pričuve za nepredviđene izdatke za razdoblje od 2018. do 2020., znatnog kašnjenja u pokretanju novih programa pod podijeljenim upravljanjem, uključujući Inicijativu za zapošljavanje mladih, platnog profila EFSU-a i dodatnih plaćanja koja odgovaraju nedavnim povećanjima u obvezama u pogledu migracijske i izbjegličke krize;

49.  podsjeća da su odobrena sredstva za plaćanja logična posljedica obveza iz prošlosti; stoga očekuje da će nova povećanja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza biti popraćena odgovarajućim povećanjem odobrenih sredstava za plaćanja, uključujući povećanje gornje granice plaćanja, štoviše, smatra da preispitivanje/revizija VFO-a u sredini razdoblja pruža izvrsnu priliku da se dobije uvid u provedbu plaćanja i ažurirana predviđanja očekivanih promjena plaćanja do kraja trenutačnog VFO-a; vjeruje da bi se trebao izraditi obvezujući zajednički plan plaćanja za razdoblje od 2016. do 2020. te da bi se o njemu trebale dogovoriti sve tri institucije; inzistira na tome da bi se takav novi plan trebao temeljiti na dobrom financijskom upravljanju i uključivati jasnu strategiju zadovoljavanja svih obveza za plaćanja u svim naslovima do kraja trenutačnog VFO-a i izbjegavanja „skrivenih zaostataka” koji nastaju zbog umjetnog usporavanja provedbe određenih višegodišnjih programa i drugih mjera ublažavanja kao što je smanjenje stopa pretfinanciranja;

50.  odlučan je u nastojanju da se na nedvosmislen način riješe problemi s izradom plana plaćanja za posebne instrumente VFO-a; podsjeća na neriješeni sukob u tumačenju između, s jedne strane, Komisije i Parlamenta i, s druge strane, Vijeća, koji je bio u prvom planu tijekom pregovora o proračunu posljednjih nekoliko godina; ponovno navodi svoje dugogodišnje stajalište da bi odobrena sredstva za plaćanja koja proizlaze iz mobilizacije posebnih instrumenata u okviru odobrenih sredstava za preuzimanje obveza također trebalo računati iznad godišnjih gornjih granica plaćanja VFO-a;

Postavljanje uvjeta da bi se zajamčila temeljna prava Europske unije

51.  ustraje na tome da bi sve zemlje trebale preuzeti punu odgovornost u kontekstu izbjegličke krize i odluke o pripadajućem mehanizmu preraspodjele; poziva Komisiju da uvede mehanizam financijskih bonusa i sankcija (bonus-malus) za države članice koje ispunjavaju odnosno ne ispunjavaju obveze u pogledu mjera koje je donio EU; smatra da bi se svaki financijski doprinos od sankcioniranja države članice koja ne poštuje te mjere trebao vratiti u proračun EU-a kao dodatni prihod;

Izvanredni prihodi

52.  čvrsto vjeruje da bi svaki višak koji proizlazi iz neizvršenja proračuna EU-a ili novčanih kazni poduzećima za povredu prava tržišnog natjecanja EU-a trebalo unijeti u proračun kao dodatan prihod, bez odgovarajuće prilagodbe doprinosa od BND-a; smatra da bi se tom mjerom znatno doprinijelo smanjenju problema plaćanja u proračunu EU-a; poziva Komisiju da u tom pogledu iznese odgovarajuće zakonodavne prijedloge;

53.  uvjeren je da bi se opozvana sredstva u svim naslovima, koja su rezultat potpunog ili djelomičnog neizvršenja mjera za koje su bila namijenjena, trebala ponovno učiniti dostupnima u proračunu Unije te bi ih proračunsko tijelo trebalo mobilizirati u okviru godišnjeg proračunskog postupka; čvrsto je uvjeren da bi se takva obveza, s obzirom na trenutačna ograničenja proračuna EU-a i dodatne potrebe financiranja s kojima se Unija suočava, trebala primjenjivati i na opozive sredstava koji su nastali provedbom programa u razdoblju 2007. – 2013., pa i zaključenjem programa kohezijske politike; poziva Komisiju da u tom pogledu iznese odgovarajuće zakonodavne prijedloge;

Odredbe o fleksibilnosti i posebni instrumenti

54.  naglašava da sama učestalost i razina mobilizacije posebnih instrumenata VFO-a tijekom posljednje dvije godine nedvojbeno dokazuje vrijednost odredbi o fleksibilnosti i mehanizama sadržanih u Uredbi o VFO-u; ističe dugogodišnje stajalište Parlamenta da bi fleksibilnost trebala omogućiti maksimalno korištenje ukupnih gornjih granica VFO-a za obveze i plaćanja;

55.  stoga vjeruje da bi se revizijom Uredbe o VFO-u na sredini razdoblja trebalo omogućiti ukidanje niza ograničenja koja je Vijeće propisalo za odredbe o fleksibilnosti u vrijeme donošenja VFO-a; osobito smatra da bi trebalo ukinuti bilo kakva ograničenja na prijenos neiskorištenih odobrenih sredstava i razlika postavljanjem godišnjih gornjih granica (ukupna razlika do gornje granice za plaćanje) ili propisivanjem vremenskih ograničenja (ukupna razlika za obveze); smatra da s obzirom na trenutačna proračunska ograničenja u više naslova ne bi trebalo odrediti točan opseg upotrebe sredstava u okviru ukupne razlike za obveze;

56.  osobito naglašava mobilizaciju maksimalnog iznosa instrumenta fleksibilnosti u 2016.; napominje da se tim instrumentom omogućuje financiranje jasno utvrđenih izdataka koji se ne mogu financirati unutar gornje granice jednog ili više naslova te nisu povezani s određenom politikom EU-a; stoga smatra da taj instrument pruža stvarnu fleksibilnost u proračunu EU-a, osobito u slučaju veće krize; u skladu s tim poziva na znatno povećanje njegove financijske omotnice do godišnjeg iznosa od 2 milijarde EUR, pri čemu ističe da se taj iznos raspoređuje samo u slučaju odluke proračunskog tijela o mobilizaciji tog instrumenta; podsjeća da instrument fleksibilnosti nije povezan s posebnim područjem politike i da ga se može mobilizirati u bilo kakve svrhe ako se to smatra potrebnim;

57.  ističe ulogu pričuve za hitnu financijsku pomoć u pružanju brzog odgovora na posebne zahtjeve za pomoć trećim zemljama i nepredviđene događaje te naglašava njegovu posebnu važnost u trenutačnim okolnostima; poziva na znatno povećanje njegove financijske omotnice do godišnjeg iznosa od 1 milijarde EUR;

58.  napominje da su na snazi različita pravila u pogledu vremenskog razdoblja za prijenos neiskorištenih odobrenih sredstava za posebne instrumente VFO-a, odnosno instrument fleksibilnosti, pričuvu za hitnu financijsku pomoć, Fond solidarnosti EU-a i Europski fond za prilagodbu globalizaciji; poziva na usklađivanje tih pravila kako bi se omogućilo da se opće pravilo N+3 primjenjuje na te instrumente;

59.  pridaje osobitu važnost pričuvi za nepredviđene izdatke, kao instrumentu za slučaj krajnje nužde koji omogućuje reakciju na nepredviđene okolnosti; naglašava da je, prema mišljenju Komisije, ovo jedini posebni instrument koji se može mobilizirati isključivo za odobrena sredstva za plaćanja, čime se može spriječiti kriza u proračunu EU-a povezana s isplatom sredstava, do koje je došlo 2014.; izražava žaljenje zbog činjenice da je, za razliku od prethodnog razdoblja, u Uredbi o VFO-u propisana obvezna kompenzacija tih odobrenih sredstava; čvrsto je uvjeren da se tim zahtjevom stvara neodrživa situacija zbog koje će se zapravo smanjiti godišnji iznosi u odnosu na gornje granice VFO-a u posljednjim godinama razdoblja i time stvoriti dodatno opterećenje za proračun EU-a; naglašava da je pričuva za nepredviđene izdatke u svakom slučaju instrument za slučaj krajnje nužde i o čijoj se mobilizaciji trebaju zajedno dogovoriti dvije grane proračunskog tijela; stoga poziva da se pravilo o obveznoj kompenzaciji ukine bez odlaganja i s retroaktivnim učinkom, te da se njezin maksimalan godišnji iznos poveća na 0,05 % BND-a Unije;

Popratne mjere uz međunarodne sporazume o promjenama u okolišu

60.  napominje da je sporazum postignut na konferenciji COP21 u Parizu univerzalan, dinamičan i diferenciran i cilj mu je premostiti izazov klimatskih promjena; ističe da u skladu s tim sporazumom određen iznos sredstava EU-a treba izdvojiti za podržavanje klimatskih mjera u zemljama u razvoju; naglašava da bilo kakva sredstva koja se izdvoje za mjere koje proizađu iz sporazuma COP21 treba dodati postojećim rashodima za klimatske mjere te poziva Komisiju da svoju provedbenu strategiju i prvu procjenu mogućeg utjecaja sporazuma COP21 na proračun EU-a predstavi na vrijeme za reviziju; ističe, štoviše, da je revizija VFO-a izvrsna prilika da se osigura ostvarenje cilja od 20 % potrošnje za klimatske mjere te da se, po mogućnosti, taj prag povisi u skladu s međunarodnim obvezama koje je EU preuzeo tijekom konferencije COP21; poziva Komisiju da se pobrine za to mehanizam uključenja klimatskih mjera u politike bude u potpunosti operativan te da se unaprijedi sadašnja metoda praćenja te potrošnje; podsjeća, nadalje, da je Unija pristala provesti i strateški plan Konvencije Ujedinjenih naroda za biološku raznolikost te ističe da valja izdvojiti sredstva dostatna za ispunjenje svojih obveza u tom pogledu;

Pojednostavljenje

61.  smatra da je preispitivanje/revizija sredinom razdoblja odlična prilika za prvu procjenu i evaluaciju funkcioniranja dotičnih politika i programa EU-a, kao i odredbi i posebnih instrumenata VFO-a za fleksibilnost, te očekuje da Komisija podnese analizu u kojoj se identificiraju nedostaci trenutačnog sustava provedbe; posebnu pozornost skreće na procjenu učinka postupka primjene novih elemenata uvedenih u trenutačnom programskom razdoblju poput ispunjavanja ex ante uvjeta u sklopu kohezijske politike; smatra da bi se u okviru preispitivanja/revizije u sredini razdoblja VFO-a trebala ocijeniti uspješnost dodijeljenih sredstava kako bi se utvrdilo jesu li njihovi ciljevi ostvareni; poziva Komisiju da ponudi konkretne prijedloge kako bi se uhvatilo u koštac s mogućim nedostacima, poboljšali i racionalizirali uvjeti provedbe za preostale godine sadašnjeg VFO-a te na najbolji način upotrijebila oskudna financijska sredstva i smanjilo administrativno opterećenje za korisnike;

62.  ističe da je važno pokazati dodanu vrijednost izvršavanja proračuna EU-a te podržava to da se potrošnja EU-a promatra kroz prizmu rezultata; ističe da bi procjena uspješnosti i rezultata u odgovarajućim slučajevima trebala postati temeljno načelo te naglašava da je takvo načelo osobito primjenjivo na programe usmjerene prema budućnosti; prima na znanje rad Komisije u pogledu inicijative „Proračun EU-a usmjeren na rezultate”, kojoj je potrebna dodatna razrada, te iščekuje rezultate rada međuinstitucijske stručne skupine za izradu proračuna temeljenu na uspješnosti; smatra da se tim pristupom može povećati uspješnost programa koji imaju lošije rezultate od očekivanih; naglašava, međutim, da tehnički ili programski nedostaci ne mogu dovesti do smanjenja proračuna EU-a ili napuštanja političkih prioriteta, te da se samo boljom potrošnjom neće riješiti problem nedostatka financijskih sredstava za rješavanje gorućih i sve većih potreba; podsjeća Komisiju da Parlament, kao jedna grana proračunskog tijela, mora biti uključen u izradu strategije Komisije u tom području;

Financijski instrumenti

63.  potvrđuje veću ulogu financijskih instrumenata u proračunu Unije kao komplementarnog načina financiranja u usporedbi sa subvencijama i bespovratnim sredstvima; uviđa potencijal tih instrumenata u pogledu povećanja financijskog, te time i političkog učinka proračuna Unije; međutim, ističe da prijelaz s tradicionalnog financiranja na inovativnije instrumente nije preporučljiv u svim područjima politika jer nisu sve politike potpuno usmjerene na tržište; ističe da financijski instrumenti pružaju alternativan i komplementaran način financiranja i ne bi se trebali koristiti za projekte koji mogu imati koristi samo od dodjele bespovratnih sredstava, osobito važnih za manje razvijene regije;

64.  poziva Komisiju da pri preispitivanju/reviziji na sredini razdoblja provede dubinsku analizu upotrebe financijskih instrumenata od početka trenutačnog programskog razdoblja; ističe da pri ocjenjivanju financijskog instrumenta aspekt financijske poluge ne može biti jedini kriterij ocjenjivanja; u tom kontekstu podsjeća na važnost kriterija „dodatnostiˮ i procjene doprinosa ostvarivanju političkih ciljeva EU-a;

65.  potiče Komisiju da utvrdi sva područja politika EU-a u kojima bi se bespovratna sredstva mogla kombinirati s financijskim instrumentima te da razmotri kako ih uravnotežiti; čvrsto je uvjeren da bi mogućnost kombiniranja različitih resursa EU-a prema usklađenim pravilima upravljanja doprinijela postizanju najbolje moguće sinergije među dostupnim izvorima financiranja na razini EU-a; naglašava da sve veća upotreba financijskih instrumenata ne bi trebala dovesti do smanjenja u proračunu Unije; podsjeća da je više puta pozivao na veću transparentnost i demokratski nadzor u pogledu provedbe financijskih instrumenata koji se financiraju iz proračuna Unije;

B. Razmatranja Parlamenta o VFO-u nakon 2020.

66.  podsjeća da prema članku 25. Uredbe o VFO-u Komisija treba iznijeti prijedlog o novom višegodišnjem financijskom okviru prije 1. siječnja 2018.; stoga naglašava da niz ključnih elemenata sljedećeg VFO-a treba raspraviti već u okviru nadolazećeg preispitivanja/revizije;

67.  smatra da treba razmotriti ključne prioritete kao što je prilagođavanje trajanja VFO-a, temeljita reforma sustava vlastitih sredstava, veći naglasak na jedinstvu proračuna i više proračunske fleksibilnosti; nadalje, uvjeren je da treba preispitati modalitete procesa odlučivanja kako bi se zajamčila demokratska legitimnost i poštovanje odredbi Ugovora;

68.  podsjeća na proračunska načela jedinstva, točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti koja treba poštovati pri donošenju i izvršavanju proračuna Unije;

69.  ističe da je osnova poteškoća u dogovaranju oko višegodišnjeg financijskog okvira među državama članicama to što u prvi plan stavljaju neto bilance; ponavlja svoj stav da proračun Unije nije igra u kojoj jedni dobivaju onoliko koliko drugi gube, nego prije svega važan zamašnjak konvergencije te izraz zajedničkih politika kojima se stvara zajednička dodana vrijednost; snažno potiče države članice da promijene svoju percepciju proračuna Unije, to jest, da dogovore proračun na temelju temeljite procjene financijskih potreba koje proistječu iz pravnih obveza Unije, političkih ciljeva navedenih u njezinim programima i politikama, te međunarodnih obveza, i pristup njemu kako bi se zajamčilo da ishod ne bude opet pat-pozicija koja će samo još više udaljiti Uniju od njezinih građana; u tom pogledu poziva Komisiju da izradi studiju o uštedama koje se ostvare na razini pojedinačnih država članica, a posljedica su politika koje se financiraju na razini Unije;

70.  ističe da je politički neophodno uspostaviti postupak donošenja odluka kojim se jamči dostupnost potrebnih financijskih sredstava, bilo na nacionalnoj razini bilo na razini EU-a, kako bi se osigurala potpuna provedba političkih odluka koje donosi Europsko vijeće;

Trajanje

71.  podsjeća da su se, prema uvodnoj izjavi 3. Uredbe o VFO-u, tri institucije složile da zajednički preispitaju optimalno trajanje u kontekstu preispitivanja/revizije; ponavlja svoje stajalište da trajanje VFO-a treba uskladiti s političkim ciklusom Parlamenta i Komisije, čime bi europski izbori postali forum za rasprave o budućim prioritetima potrošnje;

72.  međutim, naglašava važnost dugoročne predvidljivosti, posebno za programe pod podijeljenim upravljanjem u području kohezijske politike i ruralnog razvoja, s obzirom na vrijeme koje je potrebno da se postigne dogovor o sektorskom zakonodavstvu i operativnim programima na nacionalnoj i regionalnoj razini;

73.  smatra da bi se, s obzirom na političko okruženje koje se brzo mijenja te s ciljem jamčenja veće fleksibilnosti, o nekim elementima VFO-a trebala donijeti odluka za petogodišnje razdoblje, dok bi se odluka o nekim drugima, posebno onima povezanima s programima koji zahtijevaju dugoročnije planiranje i/ili politikama kojima se predviđaju kompleksne procedure za uvođenje sustava provedbe, kao što su kohezijska politika ili ruralni razvoj, trebala donijeti za razdoblje od 5+5 godina s obveznom revizijom na sredini razdoblja;

Reforma sustava vlastitih sredstava

74.  naglašava da je potrebna istinska reforma sustava vlastitih sredstava koja bi se vodila načelima jednostavnosti, poštenja i transparentnosti; stoga od skupine na visokoj razini za vlastita sredstva očekuje do kraja 2016. ambiciozno završno izvješće, a od Komisije do kraja 2017. jednako ambiciozan zakonodavni paket za vlastita sredstva s početkom primjene od 2021.;

75.  naglašava potrebu smanjenja udjela godišnjih doprinosa koji se temelje na BND-u kako bi se napustila politika „pravedne dobiti” država članica; naglašava da bi to smanjilo pritisak na državne blagajne i tako učinilo sredstva o kojima je riječ dostupnima za državne proračune država članica; podsjeća da je postojeći sustav vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u pretjerano složen i da je u biti riječ o drugom doprinosu na temelju BND-a te stoga poziva da se ta vlastita sredstva temeljito izmijene ili potpuno ukinu; međutim, smatra da je nužno da doprinosi koji se temelje na BND-u i dalje budu dio proračuna, s obzirom na njihovu ulogu u postizanju uravnoteženosti;

76.  poziva na uvođenje jedne ili nekoliko novih vrsta vlastitih sredstava, u idealnom slučaju onih s jasnom vezom s europskim politikama koje stvaraju dodanu vrijednost; napominje da je skupina na visokoj razini za vlastita sredstva već raspravljala o velikom broju mogućih vlastitih sredstava, među ostalim o izmjeni PDV-a, porezu na financijske transakcije, emisijskoj dobiti ESB-a, izmjeni sustava za trgovanje emisijama EU-a te porezu na ugljik, oporezivanju usluga prijevoza, oporezivanju trgovačkih društava, porezu na električnu energiju i digitalnom oporezivanju; s nestrpljenjem iščekuje preporuke skupine na visokoj razini kako bi prešao na sljedeći korak i pripremio stajalište Parlamenta o tome; s tim u vezi poziva na postupno ukidanje svih oblika rabata;

Jedinstvo proračuna

77.  naglašava važnost načela jedinstva proračuna i podsjeća da se prema članku 310. stavku 1. UFEU-a sve stavke prihoda i rashoda Unije prikazuju u proračunu; zabrinut je zbog nedavnog prijelaza s metode Zajednice na međuvladine postupke donošenja odluka kao što se od 2014. vidi u osnivanju fonda Bêkou za Srednjoafričku Republiku, regionalnog uzajamnog fonda Madad kao odgovora na krizu u Siriji i uzajamnog fonda EU-a za Afriku, kao i Instrumenta za izbjeglice u Turskoj; naglašava da taj oblik financiranja podrazumijeva preraspodjelu sredstava iz fondova postojećih višegodišnjih financijskih programa za koje je dogovor postignut između triju institucija; ističe da to dovodi u pitanje demokratsku odgovornost, s obzirom na to da je Parlament bio isključen iz uspostave tih fondova;

78.  naglašava da prema Ugovoru Parlament i Vijeće ravnopravno utvrđuju proračun kao dvije grane proračunskog tijela; štoviše, smatra da je potpuna kontrola Parlamenta nad svim rashodima ključan element potrošnje EU-a; poziva Komisiju da održi jedinstvo proračuna te da ga smatra vodećim načelom pri predlaganju novih političkih inicijativa;

79.  ponavlja svoj uvriježeni stav da bi Europski razvojni fond (ERF) trebalo od 2021. integrirati u proračun Unije te istovremeno zajamčiti financiranje Instrumenta mirovne pomoći za Afriku i operacija povezanih sa sigurnošću;

80.  naglašava da svako buduće uvrštenje ERF-a ili sličnih ad hoc instrumenata u proračun EU-a podrazumijeva da se njihove financijske omotnice dodaju povrh gornjih granica VFO-a, koje se trebaju u skladu s time izmijeniti, kako se ne bi ugrozilo financiranje ostalih politika i programa EU-a;

Povećana fleksibilnost

81.  naglašava da rigidna struktura proračuna Unije oduzima proračunskom tijelu mogućnost primjerenog reagiranja na promjenjive okolnosti; stoga poziva na veću fleksibilnost u idućem VFO-u, posebno među naslovima, u vidu fleksibilnijih nepotrošenih razlika do gornjih granica i između godina s ciljem potpunog iskorištavanja gornjih granica VFO-a;

82.  naglašava da je nužno da Unija, među ostalim zato da može fleksibilno reagirati na promjene okolnosti a da se time ne dovode u pitanje dogovoreni programi, bude sposobna i brzo reagirati na krize koje izbijaju, primjerice sadašnja migracijska kriza; stoga poziva da se, osim postojećih posebnih instrumenata VFO-a, uspostavi stalna krizna pričuva EU-a u okviru proračuna Unije kako bi se izbjegla ad hoc rješenja poput osnivanja uzajamnih fondova; naglašava da bi taj mehanizam, koji je namijenjen pružanju odgovora na krize te nepredviđene situacije, po prirodi trebao djelovati kao novi posebni instrument VFO-a te prelaziti gornje granice VFO-a;

Postupak donošenja odluka

83.  podsjeća na kritičan stav Parlamenta o načinu na koji je vođen postupak koji je doveo do donošenja Uredbe o VFO-u za razdoblje od 2014. do 2020.; podsjeća na to da donošenje uredbe zahtijeva suglasnost Parlamenta; stoga naglašava da Parlament od samog početka treba biti potpuno uključen u sve relevantne pregovore; smatra da bi institucije EU-a trebale formalizirati modalitete za postupak donošenja idućeg VFO-a u okviru dogovora koji bi se postigao u isto vrijeme kao i preispitivanje/revizija sredinom provedbenog razdoblja VFO-a, a koji bi trebao uzeti u obzir nedostatke prijašnjih pregovora i potpuno očuvati ulogu i ovlasti Parlamenta kako su navedeni u Ugovorima; smatra da bi ti modaliteti u konačnici trebali biti sadržani u Međuinstitucionalnom sporazumu, kao što je slučaj s godišnjim proračunskim postupkom;

84.  smatra da činjenica da se uredba o VFO-u mora donijeti jednoglasno predstavlja stvarnu prepreku u procesu; u tom pogledu poziva Europsko vijeće da aktivira klauzulu pasarela iz članka 312. stavka 2. UFEU-a kako bi se uredba o VFO-u mogla donijeti kvalificiranom većinom; nadalje, podsjeća da se općenita klauzula pasarela iz članka 48. stavka 7. UEU-a može također aktivirati kako bi se mogao primijeniti redovni zakonodavni postupak; ističe da bi prijelaz prema glasovanju kvalificiranom većinom za uredbu o VFO-u bio u skladu ne samo s postupkom donošenja odluka koji se upotrebljava za usvajanje gotovo svih višegodišnjih programa EU-a, nego i s godišnjim postupkom donošenja proračuna EU-a;

85.  podsjeća da se Ugovorom Europskom vijeću ne dodjeljuje pravo da obnaša zakonodavne funkcije; naglašava, u tom kontekstu, svoj snažan prigovor na uplitanje Europskog vijeća u zakonodavstvo tijekom posljednjih pregovora o VFO-u; zahtijeva od Europskog vijeća da se ograniči na svoje zadaće definirane Ugovorom i da se suzdrži od dovođenja u pitanje političkih promjena o kojima se treba donijeti odluka uobičajenim zakonodavnim postupkom, poštujući zakonodavne ovlasti Parlamenta na temelju suodlučivanja;

86.  inzistira na tome da bi se zakonodavni postupak za donošenje novog VFO-a trebao okončati do kraja 2018. nakon opsežnih pregovora između Parlamenta i Vijeća; naglašava da će se pravovremenim sporazumom o VFO-u omogućiti brzo usvajanje svih sektorskih uredbi, kao i početak novih programa bez kašnjenja 1. siječnja 2021.; ističe važnost boljeg informiranja nacionalnih parlamenata i europskih građana o izazovima predstojećeg VFO-a organizacijom, prema potrebi, međuinstitucijske i međuparlamentarne konferencije;

°

°  °

87.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te vladama i parlamentima država članica.

25.5.2016

MIŠLJENJE oDBORA ZA VANJSKE POSLOVE

upućeno Odboru za proračune

o pripremi poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije

(2015/2353(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Neena Gill

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da je EU suočen s neviđenim brojem kriza u svom susjedstvu i izvan njega, prije svega s izbjegličkom krizom, sigurnosnim prijetnjama i oružanim sukobima, koji prijete temeljnim vrijednostima te zahtijevaju solidarnost i pojačano zajedničko vanjsko djelovanje; podsjeća na potrebu za solidarnošću u pogledu sve češćih prirodnih katastrofa; naglašava činjenicu da te krize nije bilo moguće predvidjeti u trenutku zaključivanja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020.; podsjeća na to da je ukupni iznos za naslov 4. smanjen za oko 16 % u usporedbi s izvornim prijedlogom Komisije, čime se umnogome smanjuje sposobnost EU-a da odgovori na sve te nove izazove i ispuni svoje političke obveze; poziva Komisiju da podnese prijedlog revizije kojom će se podići gornje granice odobrenih sredstava za preuzimanje obveza pod tim naslovom kako bi se omogućilo dodatno financiranje; poziva Komisiju da usvoji pristup proračunu temeljen na uspješnosti, pritom imajući na umu specifičnost vanjskih djelovanja;

2.  ističe da je rješavanje problema migracijske i izbjegličke krize ključni prioritet, ali naglašava da se zbog toga ne bi smjele dovesti u pitanje politike u drugim područjima, među ostalim politike ključne za pristupanje rješavanju dugoročnih izazova i temeljnih uzroka trenutačne krize; uvjeren je da odgovori na humanitarne krize moraju ići ukorak s razvojnim procesima, postizanjem ciljeva održivog razvoja, podupiranjem stabilnih i sigurnih okružja u kojima je razvoj moguć te promicanjem ljudskih prava i svih drugih vanjskopolitičkih prioriteta EU-a;

3.  smatra da trenutačni mehanizmi fleksibilnosti nisu dovoljno opsežni ni fleksibilni da bi ponudili prikladne odgovore na promijenjenu situaciju; podsjeća na to da je Komisija uspostavila, uglavnom zbog nedostatka sredstava, niz ad hoc instrumenata, kao što su uzajamni fondovi za Siriju, Afriku i Srednjoafričku Republiku te Instrument za izbjeglice u Turskoj; priznaje njihov potencijal za povećanje financijskog odgovora EU-a, ali naglašava da je potrebna transparentnost, odgovornost i demokratska kontrola u upravljanju tim financijskim instrumentima, te je konsterniran zbog neuspjeha država članica da uplate obećana financijska sredstva; odlučno poziva na to da Europski parlament nadzire upravljanje uzajamnim fondovima;

4.  poziva Komisiju da predloži reformu mehanizama fleksibilnosti u okviru VFO-a koja će obuhvatiti uspostavu stalne krizne rezerve EU-a kojom će se po potrebi osigurati mobilizacija dodatnih sredstava fleksibilnim procedurama koje omogućuju brze odgovore na hitne i nestabilne situacije; ističe da bi sva financijska sredstva za hitne slučajeve namijenjena reagiranju na krize i nepredviđene situacije sama po sebi trebala biti pokrivena posebnim instrumentima i izuzeta iz gornjih granica VFO-a; smatra da bi mogućnost prijenosa nedodijeljenih sredstava između naslova povećala sposobnost reagiranja na izazove koji se neprestano mijenjaju te omogućila iskorištavanje gornjih granica VFO-a u najvećoj mogućoj mjeri; napominje da bi se trenutačna sredstva trebala iskoristiti na najučinkovitiji mogući način; naglašava važnost pričuva za pomoć u nuždi i osiguravanja dostatnih sredstava za tu namjenu;

5.  ističe kako je potrebno da revidirani VFO može odgovoriti na potrebe instrumenata za vanjsko financiranje nakon njihova preispitivanja na sredini provedbenog razdoblja 2017. te poziva na veću buduću usklađenost i koordinaciju obaju postupaka preispitivanja;

6.  potiče Komisiju da uskladi sljedeći VFO s političkim ciklusima Komisije i Parlamenta kako bi se poboljšala demokratska odgovornost i transparentnost višegodišnjeg proračuna.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

23.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

36

7

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Bas Belder, Goffredo Maria Bettini, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Lorenzo Cesa, Javier Couso Permuy, Mark Demesmaeker, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Afzal Khan, Janusz Korwin-Mikke, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Vincent Peillon, Alojz Peterle, Tonino Picula, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Jaromír Štětina, Charles Tannock, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Luis de Grandes Pascual, Marek Jurek, Bodil Valero

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Ricardo Serrão Santos, Renate Weber

30.5.2016

MIŠLJENJE oDBORA ZA RAZVOJ

upućeno Odboru za proračune

o pripremi poslijeizborne revizije VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije

(2015/2353(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Paul Rübig

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da su prve godine novog VFO-a bile obilježene znatnim zaostacima u proračunskim plaćanjima, što je negativno utjecalo na provedbu programa u okviru vanjskog djelovanja; poziva na određivanje adekvatne razine plaćanja u okviru naslova 4. kako bi se taj problem spriječio u budućnosti;

2.  napominje da na svjetskoj razini postoji ogromna potreba za humanitarnom pomoći, smanjenjem rizika od katastrofa, pripravnošću te jačanje otpornosti na katastrofe i epidemije u zemljama u razvoju; napominje, osim toga, da su te potrebe još veće zbog sukoba i ratova, kršenja ljudskih prava, lošeg upravljanja i korupcije, nedostatnog pružanja osnovnih socijalnih usluga, uključujući slabe zdravstvene sustave, nepostojanje univerzalnog zdravstvenog osiguranja i nedostatak ulaganja u inovacije u zdravstvu, sve većih gospodarskih i socijalnih nejednakosti, kao i klimatskih promjena i konkurencije za oskudne resurse; smatra nužnim, kad je riječ o sredstvima za razvojnu i humanitarnu pomoć, povećati transparentnost i odgovornost, poboljšati izvještavanje i povisiti iznos sredstava, uz što brže odobrenje proračunskog tijela, u slučaju potrebe, osobito imajući u vidu novi Program održivog razvoja do 2030., i to u cilju poštovanja načela usklađenosti politike u interesu razvoja; uvjeren je da je to i u interesu EU-a jer će se tako spriječiti budući migracijski pritisci;

3.  napominje da rashodi za troškove izbjeglica u donatorskim zemljama, premda djelomično obuhvaćeni definicijom službene razvojne pomoći Odbora OECD-a za razvojnu pomoć, ne doprinose održivom razvoju u zemljama u razvoju i borbi protiv temeljnih uzroka migracija; napominje da se u nekim donatorskim državama članicama rashodi za izbjegličke troškove sve više prikazuju kao službena razvojna pomoć; ponavlja da cilj učinkovitih humanitarnih i razvojnih programa treba biti borba protiv temeljnih uzroka migracija u zemljama u razvoju te da se oni ne bi smjeli provoditi nauštrb razvojnog financiranja EU-a i politika u drugim područjima;

4.  podsjeća da je migrantska i izbjeglička kriza snažno utjecala na proračun EU-a te da će i u narednim godinama zahtijevati dinamičnu reakciju; podržava korištenje svih raspoloživih sredstava u okviru naslova 3. i 4. proračuna EU-a 2014. – 2016.; poziva, u tom smislu, na primjereno povećanje gornjih granica radi odgovarajućeg rješavanja migracijske i izbjegličke krize;

5.  uviđa da su rashodi potrebni kako bi se ostvarili svi aspekti 16. cilja održivog razvoja; smatra da su promicanje mira, vladavine prava, ljudskih prava, dobrog upravljanja i obrazovanja u zemljama u razvoju ključni za postizanje mira i sigurnosti, smanjenje siromaštva i nejednakosti te, dugoročno, iskorjenjivanje siromaštva; protivi se korištenju razvojne pomoći za ostvarenje ciljeva koji nisu razvojni, što je jasno utvrđeno u članku 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; naglašava da dotično financiranje, koje ne spada u službenu razvojnu pomoć, ne smije doći iz Instrumenta za razvojnu suradnju ili Europskog razvojnog fonda, ili bilo kojih drugih mehanizama koji se financiraju isključivo preko tih instrumenata, primjerice Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku;

6.  s obzirom na pojavu novih epidemija, naglašava da je potrebno jamčiti dostatna sredstva u području zdravstva; podsjeća da je nužno osigurati učinkovite i sveobuhvatne zdravstvene sustave s lijekovima po prihvatljivoj cijeni kako bi se ostvario treći cilj održivog razvoja; poziva da se svi programi VFO-a, primjerice program Obzor 2020., Instrument za razvojnu suradnju, Europski razvojni fond ili program Zdravlje za rast, bolje iskoriste u svrhu rješavanja globalnih zdravstvenih izazova koji mogu vrlo lako utjecati na samu Europu;

7.  naglašava da su uzajamni fondovi osnovani jer proračunu EU-a manjkaju sredstva i fleksibilnost potrebni za brz i sveobuhvatan odgovor na velike krize; poziva na postizanje održivog rješenja kojim će se proračunskom tijelu omogućiti cjelovit nadzor u cilju poboljšanja jedinstva proračuna i poštovanja načela demokratskog vlasništva;

8.  podsjeća na čvrste obveze EU-a u pogledu učinkovitosti pomoći, posebno kad je riječ o korisnicima pomoći i načelu demokratskog vlasništva nad razvojnim programima i usklađivanju pomoći EU-a s prioritetima zemalja u razvoju; napominje da se tijekom odgovora EU-a na migracije to načelo mora poštovati, primjerice pri osnivanju Uzajamnog fonda EU-a za Afriku, koji je osnovan upravo zato da se zaobiđu dugotrajni postupci u okviru europske razvojne pomoći kojima se poštuju načela učinkovitosti pomoći; poziva Komisiju da podnese prijedlog za financiranje Instrumenta mirovne pomoći za Afriku drugim sredstvima;

9.  nadalje, napominje da pozitivna kretanja kao ona u Mjanmaru/Burmi i Kolumbiji iziskuju od EU-a primjerene odgovore i financiranje;

10.  ističe potrebu za primjerenim financiranjem ciljeva održivog razvoja, uzimajući u obzir da ukupan iznos službene razvojne pomoći EU-a čini 0,47 % BND-a EU-a u 2015.; izražava žaljenje zbog činjenice da EU nije ispunio obvezu izdvajanja 0,7 % BND-a za službenu razvojnu pomoć za 2015.; podsjeća da je EU nedavno ponovno istaknuo zajedničku obvezu povećanja službene razvojne pomoći na 0,7 % svog BND-a; ističe da to zahtijeva znatan porast i naglašava da to treba uzeti u obzir pri reviziji višegodišnjeg financijskog okvira; poziva države članice da donesu jasan plan o ispunjenju obveze doprinosa 0,7 % svog BND-a službenoj razvojnoj pomoći;

11.  podsjeća da je najlakše podržati pravovremeno i predvidljivo financiranje humanitarne pomoći kada nema razlike između plaćanja i obveza te traži od Komisije da izradi prijedlog prema kojemu plaćanja u području humanitarnog djelovanja sustavno trebaju biti jednaka obvezama;

12.  poziva EU i države članice da prestanu napuhavati iznos pomoći te da u njega ne uvrštavaju napuhane stavke iz službene razvojne pomoći (npr. troškovi za izbjeglice, imputirani studentski troškovi, povezana razvojna pomoć, kamate na zajmove i otpis dugova);

13.  podupire financiranje EU-a za djelovanje u području klime u zemljama u razvoju te inzistira na poštovanju obveze razvijenih zemalja da zbog toga ne smanje službenu razvojnu pomoć koja nije povezana s klimom; ustraje na izdvajanju dodatnih sredstava za dodatne potrebe;

14.  poziva na evaluaciju programa VFO-a na sredini razdoblja na temelju njihove uspješnosti u pogledu dogovorenih ciljeva i meta, apsorpcijske sposobnosti i dodane vrijednosti EU-a, uzimajući u obzir kašnjenja u provedbi sadašnjeg okvira i u međuvremenu preuzete obveze kao što su ciljevi održivog razvoja; preporučuje da se za nedovoljno provedene obveze stave na raspolaganje odgovarajuća proračunska sredstva, ako to bude potrebno;

15.  podsjeća na obvezu EU-a da najmanje 20 % svoje službene razvojne pomoći namijeni osnovnim socijalnim uslugama, s naglaskom na obrazovanje i zdravlje; vjeruje da je uživanje najviše moguće razine zdravlja temeljno ljudsko pravo i da su univerzalan pristup zdravstvu i univerzalno zdravstveno osiguranje, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava, snažni pokretači razvoja ključni za promicanje rodne jednakosti, poboljšanje prehrane i ishoda obrazovanja; stoga naglašava potrebu za rashodima za zdravstvo s obzirom na brzo širenje novih epidemija i na potrebu za sveobuhvatnim ulaganjima kako bi se stvorili otporni zdravstveni sustavi i pružio pristup osnovnim lijekovima po prihvatljivoj cijeni u mnogim državama s niskim i srednjim dohotkom radi postizanja Programa održivog razvoja do 2030.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Nirj Deva, Doru-Claudian Frunzulică, Maria Heubuch, György Hölvényi, Linda McAvan, Norbert Neuser, Maurice Ponga, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Davor Ivo Stier, Bogdan Brunon Wenta, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Carolina Punset, Paul Rübig, Adam Szejnfeld, Patrizia Toia, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Stuart Agnew

25.5.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU

upućeno Odboru za proračune

o pripremi poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije

(2015/2353(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Reimer Böge

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da se trgovinskom politikom EU-a, kojom se promiču otvorena tržišta u duhu uzajamnosti radi poticanja gospodarskog rasta, zapošljavanja i razvoja, doprinosi stabilnosti i blagostanju i EU-a i trećih zemalja; poziva na dodjelu dostatnih sredstava kojima bi se Komisiji omogućilo da provede svoj ambiciozan plan iz strategije pod nazivom„Trgovina za sve”;

2.  napominje da sklapanje svakog novog sporazuma o slobodnoj trgovini znači znatan gubitak prihoda za proračun vlastitih sredstava Unije; poziva Komisiju da točno navede očekivane gubitke prihoda zbog svakog sporazuma o slobodnoj trgovini o kojem se trenutno pregovara te da jasno odredi kojim bi se preraspodjelama u proračunu ti gubici trebali nadoknaditi; poziva Komisiju da iznese prijedloge o tome koji bi doprinos međunarodna trgovina u budućnosti trebala dati u odnosu na restrukturiranje proračuna i vlastitih sredstava Unije;

3.  smatra da je migrantska i izbjeglička kriza skrenula pozornost na znatne propuste u dosljednosti djelovanja EU-a u istočnom i južnom susjedstvu te u supsaharskoj Africi; poziva Komisiju da iskoristi priliku da tijekom revizije VFO-a započne dubinsku reformu političke strategije usmjerene na partnere EU-a kako bi se povećala usklađenost politika u interesu razvoja i djelotvorno pristupilo rješavanju uzroka migracija; naglašava da se financiranje programa za ublažavanje izbjegličke krize ne bi trebalo odbiti od sredstava za službenu razvojnu pomoć;

4.  naglašava da bi se ključna uloga malih i srednjih poduzeća u gospodarstvu EU-a trebala odražavati u sveobuhvatnoj i dosljednoj strategiji kojom se europskim malim i srednjim poduzećima omogućuje okruženje koje pogoduje poslovanju te podupiru njihove mogućnosti za međunarodnu trgovinu i ulaganja; u tom kontekstu poziva Komisiju da pripremi konkretne i jasne vodiče za mala i srednja poduzeća o mogućnostima i prednostima svakog trgovinskog sporazuma koji EU sklopi; ponovno poziva Komisiju da unaprijedi razne inicijative u okviru Instrumenta za partnerstvo kojima se podupire internacionalizacija malih i srednjih poduzeća te da ocijeni njihovu uspješnost i učinkovitost u odnosu na privatne inicijative i inicijative država članica kao i ostale financijske instrumente EU-a za poticanje malih i srednjih poduzeća kao što je COSME, kako bi se zajamčila komplementarnost i europska dodana vrijednost;

5.  prima na znanje da se sve češće pribjegava korištenju jamstvima i financijskim instrumentima izvan proračuna EU-a u svrhu reagiranja na brojne krize unatoč proračunskim ograničenjima; žali zbog brojnih rezova u naslovu 4. radi pružanja financiranja za novoosnovane uzajamne fondove za Siriju i Afriku te Instrument za Tursku; inzistira na tome da takvi instrumenti financiranja budu u skladu s utvrđenim kriterijima za učinkovitost pomoći, kao što su oni koji se odnose na odgovornost i usklađivanje, da i dalje budu iznimka te da ih se s vremenom uvrsti u proračun, čime bi se zajamčila demokratska odgovornost;

6.  podsjeća na to da je razina nepodmirenih obveza u okviru naslova IV. nakon kontinuiranog rasta od 2010. dosegla nezabilježenu razinu u 2015.; naglašava da dostatna razina plaćanja u odnosu na obveze mora biti dostupna u okviru naslova IV. kako bi se spriječila ponovna pojava neodržive razine nepodmirenih obveza u budućnosti; poziva Vijeće da poveća gornju granicu plaćanja kako bi se spriječila nova kriza plaćanja na kraju razdoblja trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira; naglašava da bi se svaki gubitak dostupnih sredstava za preuzimanje obveza trebao spriječiti na djelotvoran način s obzirom na to da su gornje granice VFO-a vrlo ograničene; stoga traži da se sredstva za preuzimanje obveza koja su ukinuta zbog svoje djelomične ili nepostojeće primjene ponovno odobre u proračunu EU-a za potrebe o kojima odlučuju Parlament i Vijeće u okviru proračunskog postupka;

7.  smatra da je europski jamstveni fond za vanjska djelovanja učinkovit i djelotvoran mehanizam za zaštitu od rizika povezanih s operacijama kreditiranja koje EU provodi u trećim zemljama; potiče na to da se na raspolaganje stavi više kredita za potporu malim i srednjim poduzećima te razvoju socijalne i gospodarske infrastrukture u regijama koje su najviše pogođene migrantskom i izbjegličkom krizom kako bi se pomoglo u rješavanju problema migracija; posebno poziva na to da se tom pristupu doprinese iskustvima iz područja pravedne trgovine te da se na održivi način ojačaju odgovarajuće strukture i načela;

8.  naglašava da se dragocjena potpora koja se preko mehanizma makrofinancijske pomoći EU-a pruža partnerskim zemljama suočenima s ozbiljnim gospodarskim teškoćama mora odražavati u proračunu EU-a;

9.  poziva na to da se u naslovu 5. namijene dostatna sredstva za prethodnu, srednjoročnu i naknadnu procjenu trgovinskih sporazuma te poboljšanje njihove kvalitete i djelotvornosti preispitivanjem upotrijebljene metodologije, kao i da se zajamči da se obveze EU-a i njegovih trgovinskih partnera u potpunosti ispunjavaju i poštuju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

1

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Tiziana Beghin, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Marielle de Sarnez, Santiago Fisas Ayxelà, Karoline Graswander-Hainz, Ska Keller, Jude Kirton-Darling, Alexander Graf Lambsdorff, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Artis Pabriks, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula, Iuliu Winkler, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Reimer Böge, Edouard Ferrand, Sander Loones, Georg Mayer, Lola Sánchez Caldentey, Judith Sargentini, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Dominique Bilde

31.5.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA

upućeno Odboru za proračune

o pripremi poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije

(2015/2353(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Georgi Pirinski

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da je poslijeizborna revizija višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) od ključne važnosti i da se njome mora ponuditi odgovor na postojeće i nove političke izazove i prioritete s kojima se suočavaju EU i države članice, kao što su visoka razina siromaštva, socijalna isključenost, nezaposlenost, nejednakost i problem izbjeglica, kako bi se zajamčilo da će EU ispuniti svoje ciljeve u okviru strategije Europa 2020.; ističe da preraspodjela sredstava za hitne slučajeve nije održivo rješenje; inzistira na potrebi održavanja postojećih obveza u pogledu sredstava za ispunjenje strateških ciljeva Unije i ostvarenje veće gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije; traži da se posebne gornje granice VFO-a u vezi sa zapošljavanjem i socijalnom politikom promijene naviše i da se proširi fleksibilnost VFO-a kako bi se moglo odgovoriti na nepredviđene okolnosti;

2.  napominje da su gornje granice postojećeg VFO-a prekoračene, što ugrožava njegovu održivost u drugoj polovini njegova ciklusa; stoga poziva Komisiju da na sredini razdoblja provede istinsku reviziju gornjih granica VFO-a i odredbi Uredbe o VFO-u te da na odgovarajući način uzme u obzir zaključke revizije kako bi se EU-u pružio održiv proračunski okvir koji će mu omogućiti ostvarenje njegovih primarnih ciljeva i uspješno zaključenje njegovih glavnih projekata;

3.  ističe da stopa nezaposlenosti u EU-u trenutačno iznosi 69,2 %, što je znatno ispod cilja strategije Europa 2020., da je nezaposlenost i dalje posebno izražena među ženama, mladima, starijim radnicima i skupinama u nepovoljnom položaju te da je više od 12 milijuna ljudi u Europi dugotrajno nezaposleno, što odgovara udjelu od 5 % aktivnog stanovništva EU-a; u tom kontekstu podsjeća na nedavno usvojenu preporuku Vijeća od 15. veljače 2016. o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada(14), što je još jednom pokazalo potrebu za jakim politikama Unije i potpuno prilagođenim sredstvima; poziva na veća javna i privatna ulaganja u Europi u vještine i u otvaranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta, uključujući zelena radna mjesta i radna mjesta u sektoru socijalne ekonomije i sektoru socijalne i zdravstvene zaštite, što bi trebalo ostvariti namjenskom uporabom i jačanjem Europskog socijalnog fonda (ESF);

4.  napominje da su ukupna sredstva iz financijske omotnice namijenjene Inicijativi za zapošljavanje mladih isplaćena na početku razdoblja 2014. i 2015. te da u ovom trenutku dostupne brojke ukazuju na njihovu potpunu apsorpciju; inzistira na nastavku Inicijative za zapošljavanje mladih čiji bi se uspjeh trebao analizirati i ocijeniti kao što je zatraženo Zajedničkom izjavom u okviru sporazuma o proračunu iz 2016. te uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda koje bi trebalo biti dovršeno na početku 2017.; inzistira na tome da se provedu potrebni ispravci u vezi s poboljšanjem provedbe Inicijative za zapošljavanje mladih kako bi se zajamčilo da su učinkovitost i djelotvornost tih ulaganja dovoljne kako bi se ostvarili ciljevi programa; poziva da se sredstva za tu inicijativu osiguraju barem do 2020.;

5.  ističe da je borba protiv nezaposlenosti mladih glavni prioritet i poziva države članice da promiču poduzetništvo i kvalitetno naukovanje među mladima kao mehanizme poticanja otvaranja radnih mjesta i neposrednog pristupa zapošljavanju, posebice uz jamstvo zaštite radnih mjesta i odgovarajućeg socijalnog osiguranja; tvrdi da bi potrebna odobrena sredstva trebala biti usmjerena na poticanje mobilnosti među naučnicima koji bi trebali imati pravo iskoristiti sredstva Erasmusa na isti način kao i studenti;

6.  napominje da će se novo zakonodavstvo o EURES-u i europskoj platformi za suzbijanje neprijavljenog rada koristiti sredstvima Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) te inzistira na tome da se u proračunu EU-a namijene dostatna sredstva za taj program, a da se pritom ne ugroze uloge dodijeljene potprogramima EaSI-ja o napretku i mikrofinanciranju odnosno socijalnom poduzetništvu; poziva na to da se zadrži trenutačna dodjela od 61 % potprogramu o napretku, to jest za projekte i potporu mrežama na razini Unije kojima se promiču socijalna uključenost i borba protiv siromaštva;

7.  naglašava da sredstva ESF-a i Fonda europske pomoći za najpotrebitije nisu dovoljna da bi se stalo na kraj rastu nejednakosti i siromaštvu, najgorim posljedicama ekonomske krize za tržište rada u pogledu isključivanja mladih i dugotrajno nezaposlenih s tog tržišta, kao i neviđenom priljevu izbjeglica; poziva Komisiju da poveća sredstva za socijalnu politiku te da na taj način ojača kohezijsku politiku kako bi se pomoglo izbjeglicama pri integraciji u društvo i ulasku na tržište rada, uz praćenje ciljeva EU-a u pogledu poticanja zapošljavanja i socijalne uključenosti; stoga poziva Komisiju da prema potrebi u okviru revizije VFO-a predloži povećanje dodjele sredstava iz ESF-a u proračunu kohezijske politike; inzistira na tome da ne bude smanjenja u nacionalnim omotnicama za mjere Europskog socijalnog fonda i da godišnje osigura dovoljan novčani tok za plaćanja iz proračuna EU-a;

8.  ističe da je EU još uvijek daleko od ostvarivanja cilja o smanjenju siromaštva iz strategije Europa 2020., što upućuje na to da su političke mjere u tom području neuspješne, posebno za osobe koje se nalaze u iznimno nepovoljnim situacijama; poziva na to da se provedu procjene učinka i analize isplativosti kako bi se utvrdili razlozi za taj neuspjeh; skreće pozornost na činjenicu da 24,4 % ljudi u EU-u prijeti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti te da je njihov broj od 2008. porastao za pet milijuna; stoga poziva na povećanje financijske pomoći za mjere socijalne politike kojima se promiče socijalno ulaganje, uključujući i ulaganje u kvalitetne socijalne usluge i socijalnu ekonomiju; poziva Komisiju da razmotri uvođenje minimalnog udjela od 25 % ESF-a za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te da pomno prati da se izdvojeni udio učinkovito rabi u tu svrhu;

9.  skreće pozornost na golem problem dječjeg siromaštva u Europi kojim je pogođeno više od 20 milijuna djece (27,8 % u 28 država članica EU-a i gotovo 50 % u određenim državama članicama) koja žive u obiteljima koje se dnevno suočavaju s nedostatkom prihoda i osnovnih usluga kao što su opskrba hranom, stanovanje, obrazovanje i zdravstvena skrb; ponavlja svoj poziv Komisiji i državama članicama da uvedu jamstva za djecu, čime bi se djecu postavilo u središte postojećih politika za smanjenje siromaštva i zajamčila potrebna sredstva za punu provedbu tih politika te pomoglo roditeljima da izađu iz situacije socijalne isključenosti i nezaposlenosti s pomoću ciljanih intervencija, primjerice osposobljavanja i razvoja vještina;

10.  smatra da bi maksimalan godišnji iznos koji se izdvaja za mobilizaciju s pomoću Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji trebao i dalje iznositi najmanje 150 milijuna EUR (u cijenama iz 2011.) s obzirom na to da taj instrument, unatoč činjenici da ga se do sada premalo koristilo, ima golem potencijal za davanje potpore radnicima pogođenima velikim ekonomskim strukturnim promjenama;

11.  ističe da sinergije i koordinacija među svih pet europskih strukturnih i investicijskih fondova, posebno između ESF-a i Europskog fonda za regionalni razvoj te drugih instrumenata EU-a nose potencijal za jačanje učinkovitosti tih instrumenata te će se dodatno razvijati;

12.  podsjeća na to da je proračun EU-a djelomično proračun za ulaganje sa snažnim učinkom poluge te može predstavljati jak instrument za povećanje strateških ulaganja s europskom dodanom vrijednošću koji je u skladu s pristupom usmjerenim na stvaranje održivog i uključivog rasta i kvalitetnih radnih mjesta te uzlazne socijalne konvergencije; predlaže da bi se u okviru revizije VFO-a trebao razmotriti učinak Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u pogledu postojećih programa EU-a, imajući na umu važnost tih programa posebno za gospodarski razvoj i otvaranje radnih mjesta te uzimajući u obzir važnu ulogu koju EFSU treba odigrati u revitalizaciji ulaganja u Europi;

13.  tvrdi da su ulaganja u istraživanje i razvoj od ključne važnosti za konkurentnost europskog gospodarstva i otvaranje radnih mjesta; međutim, napominje da ulaganja u istraživanje i razvoj prema najnovijim podacima Eurostata čine tek 2,03 % BDP-a EU-a, što je znatno ispod cilja strategije Europa 2020.; stoga apelira na Komisiju da pronađe način potpunog kompenziranja rezova s pomoću kojih se financirao EFSU na štetu proračuna Obzora 2020.;

14.  tvrdi da zajednička poljoprivredna politika (ZPP) znatno doprinosi rastu i zaposlenosti, posebno u ruralnim područjima te ističe da jedno radno mjesto u poljoprivrednom sektoru generira sedam radnih mjesta negdje drugo; poziva na to da iznosi u naslovu 2. VFO-a ostanu nepromijenjeni, imajući na umu da je ZPP od ključne važnosti za zaposlenost; ističe da se ZPP-om ne doprinosi samo smanjenju nestabilnosti prihoda u poljoprivredi, posebno u vremenima krize, nego se pomaže i poljoprivrednicima, a među njima i mladim ljudima, da se etabliraju u poljoprivredi i razviju svoja poljoprivredna gospodarstva tako da postanu isplativa, napredna i da budu izvor izravne i neizravne zaposlenosti;

15.  budući da je 13,1 % BDP-a koji je ostvarilo 27 država članica EU-a potrošeno na spašavanje banaka, dok je proračun EU-a i dalje na manje od 1 %, poziva države članice da zajamče pružanje svih potrebnih sredstava za uspješno rješavanje ekstremnih problema s kojima se trenutačno suočava Europska unija.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

37

10

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Brando Benifei, Mara Bizzotto, David Casa, Ole Christensen, Lampros Fountoulis, Arne Gericke, Czesław Hoc, Danuta Jazłowiecka, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Elisabeth Morin-Chartier, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Rosa D’Amato, Rosa Estaràs Ferragut, Tania González Peñas, Richard Howitt, Dieter-Lebrecht Koch, Edouard Martin, Tamás Meszerics, Evelyn Regner, Joachim Schuster, Michaela Šojdrová, Helga Stevens, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Xabier Benito Ziluaga, Jens Geier, Sylvie Goddyn, Andrej Plenković, Jasenko Selimovic

27.4.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

upućeno Odboru za proračune

o pripremi poslijeizborne revizije VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije

(2015/2353(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Francesc Gambús

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  traži reviziju višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) kako bi se osiguralo da Europska unija postigne svoje ciljeve klimatske i energetske politike za razdoblje do 2030. te je na pravom putu da na najučinkovitiji način postigne ciljeve koji su zadani na konferenciji COP21 u Parizu i klimatske ciljeve EU-a za 2030. i 2050.; naglašava da će preobrazba europskog gospodarstva u niskougljično gospodarstvo biti jedan od glavnih izazova s kojima će se Europska unija suočiti u narednim godinama; također napominje je da u skladu sa Sporazumom iz Pariza potrebno dodijeliti sredstva EU-a za potporu mjerama u području klimatskih promjena u zemljama u razvoju; traži od Komisije da to pitanje razmotri prilikom preispitivanja/revizije VFO-a;

2.  napominje da bi barem 20 % VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. trebalo biti namijenjeno mjerama u području klimatskih promjena te napominje da je Komisija metodologijom uključivanja izračunala da je 12,7 % proračuna za 2014. bilo namijenjeno klimatskim promjenama, dok je u nacrtu proračuna za 2015. za to područje bilo dodijeljeno 12,5 % proračuna; potiče Komisiju da objavi konačne brojke izvršenog proračuna za 2015. i predviđene rashode za mjere u području klimatskih promjena koji su potrebni do kraja trenutačnog VFO-a kako bi se postigao cilj od 20 % potreban za osiguranje ostvarenja ciljeva iz Sporazuma iz Pariza; poziva Komisiju da zajamči potpunu operativnost mehanizma uključivanja klimatskih aktivnosti u politike; ističe da bi se povećanje trenutačne stope od 20 % moglo smatrati proračunski neutralnim instrumentom koji bi pomogao prelasku Europe na održivo niskougljično gospodarstvo;

3.  poziva Komisiju da zajamči da financijska sredstva Unije ne sadrže subvencije koje su štetne za klimu, koje učvršćuju infrastrukturu fosilnih goriva ili podupiru aktivnosti koje štete ekosustavu i bioraznolikosti niti subvencije za fosilna goriva; također poziva Komisiju da uvede učinkovit način za praćenje rashoda za bioraznolikost u proračunu Unije;

4.  ističe da države članice ne bi trebale iskoristiti reviziju VFO-a kako bi na proračun EU-a prebacile svoje odgovornosti sadržane u zajedničkom cilju iz Sporazuma iz Pariza koji se odnosi na prikupljanje 100 milijardi USD godišnje za pomoć zemljama u razvoju;

5.  napominje da je provedbenom uredbom programa Obzor 2020. postavljen viši cilj koji se odnosi na klimatske aktivnosti od onog iz općeg proračuna EU-a; smatra da kako bi rashodi povezani s klimom premašili 35 % ukupnog proračuna za program Obzor 2020. potrebno je preciznije i potpunije pratiti klimatske aktivnosti u okviru Obzora 2020. te se više usmjeriti na njegove dijelove koji su potencijalno relevantni za klimu, ali koji dosad nisu rezultirali značajnim mjerama u tom području;

6.  s obzirom na to da se mora osigurati dodana vrijednost ekosustava i bioraznolikosti europskog okoliša, smatra da ta vrijednost mora biti prepoznata i u okviru VFO-a te da se budućim proračunima mora dodijeliti dovoljno sredstava za očuvanje te bioraznolikosti, posebno, ali ne isključivo u ruralnim područjima;

7.  naglašava da s obzirom na trenutačne obveze EU-a u pogledu zaustavljanja gubitka bioraznolikosti i pogoršanja usluga ekosustava u Europi do 2020., moramo zajamčiti da ukupni rashodi EU-a nemaju negativan učinak na bioraznolikost i da se njima podržava postignuće naših ciljeva u pogledu bioraznolikosti;

8.  smatra da bi se u okviru VFO-a trebao osigurati odgovarajući proračun i dovoljno sredstava za mrežu Natura 2000., posebno kroz program LIFE čija je svrha promicati provedbu ciljeva u području okoliša, energije i klime i njihovo uvođenje u ostale politike i prakse država članica; sa zabrinutošću primjećuje smanjenje odobrenih sredstava za plaćanja u proračunu za 2015. za program LIFE, posebno zbog odgađanja nekih projekata uslijed gospodarske situacije i kašnjenja u isplatama za financijski instrument za financiranje prirodnog kapitala;

9.  poziva Komisiju da čim prije započne provjeru prikladnosti ZPP-a na temelju pet pitanja za provjeru prikladnosti: dodana vrijednost EU-a, relevantnost, djelotvornost, učinkovitost i dosljednost politika;

10.  smatra da bi financiranje ZPP-a trebalo uskladiti tako da doprinosi političkim ciljevima Unije u području okoliša, među ostalim ciljevima u pogledu kvalitete zraka, vode, bioraznolikosti i klimatske politike;

11.  smatra da je program Zdravlje za rast za razdoblje 2014. – 2020. ključan instrument i u tom smislu naglašava da je važno i dalje osigurati njegova proračunska sredstva;

12.  poziva Komisiju da procijeni da li se nakon preraspodjele sredstava Europskom fondu za strateška ulaganja ispunjavaju ciljevi programa Obzor 2020. te da barem vrati početni iznos proračunske omotnice programa;

13.  napominje da će prijelaz na gospodarstvo koje je u većoj mjeri kružno potaknuti učinkovito korištenje energijom i resursima te doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova te stoga poziva na prikladnu financijsku podršku provedbi paketa za kružno gospodarstvo;

14.  smatra da bi se u reviziji VFO-a trebalo voditi računa o činjenici da će, s obzirom na sve veći pritisak na resurse i povećanje epidemijskih bolesti biljaka u EU-u, pitanja sigurnosti hrane i sigurnosti opskrbe hranom u narednim godinama predstavljati izazov; takva bi se odredba mogla iskoristiti za suzbijanje trenda pothranjenosti koji se javlja u državama članicama kao i za poboljšanje kvalitete i sigurnosti hrane i to poboljšanjem djelotvornosti, učinkovitosti i pouzdanosti službenih kontrola kao ključnog instrumenta za održavanje visoke razine zaštite za ljude, životinje i bilje duž lanca opskrbe hranom, osiguravajući pritom visoku razinu zaštite okoliša;

15.  smatra da bi se u reviziji VFO-a trebalo uzeti u obzir povećanje broja i težine prirodnih katastrofa i katastrofa koje je izazvao čovjek tako da se instrumentu civilne zaštite dodijele veća sredstva koja se mogu upotrebljavati na fleksibilniji način.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

26.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

56

10

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Alberto Cirio, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Seb Dance, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Ian Duncan, Stefan Eck, Bas Eickhout, Eleonora Evi, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Renate Sommer, Daciana Octavia Sârbu, Davor Škrlec, Estefanía Torres Martínez, Nils Torvalds, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Eugenia Aguilera García, Nicola Caputo, Fredrick Federley, Giorgos Grammatikakis, Merja Kyllönen, Gesine Meissner, Marijana Petir, Gabriele Preuß, Jasenko Selimovic, Kay Swinburne, Keith Taylor, Mihai Ţurcanu, Tom Vandenkendelaere

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Marie-Christine Boutonnet

24.5.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA INDUSTRIJU, ISTRAŽIVANJE I ENERGETIKU

upućeno Odboru za proračune

on preparation of the post-electoral revision of the MFF 2014-2020: Parliament’s input ahead of the Commission’s proposal

(2015/2353(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Janusz Lewandowski

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  smatra da Komisija treba na sveobuhvatan način preispitati funkcioniranje aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), a potom provesti i zakonodavnu reviziju;

2.  naglašava da prema Ugovoru Parlament i Vijeće čine dvije grane proračunskog tijela; stoga poziva na uključenje Parlamenta u postupak preispitivanja i revizije Uredbe o VFO-u na sredini razdoblja;

3.  ističe da su se, usprkos tome što je Uredba o VFO-u u velikoj mjeri ostala nepromijenjena otkad je donesena, promijenili okvirni uvjeti za njezinu provedbu; naglašava činjenicu da bi nakon istinske revizije zakonodavni prijedlog trebao odgovoriti na te probleme; s tim u vezi ističe da bi nove instrumente, poput EFSU-a, koji su uspostavljeni nakon donošenja Uredbe o VFO-u, trebalo na prikladan način uključiti u proračun EU-a bez negativnih financijskih posljedica na dogovorene programe;

4.  prima na znanje znatan dugoročan učinak EFSU-a na proračun EU-a; smatra da EFSU ulaže u projekte koje Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe ne obuhvaćaju, čime ne kompenzira u potpunosti proračunske linije povezane s Obzorom 2020. i Instrumentom za povezivanje Europe; stoga ističe da je potrebno vratiti jednoglasno određene razine financiranja tih programa prilikom revizije VFO-a, kao i održati ravnotežu između bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata, kako bi EU mogao ispuniti svoje ciljeve u području istraživanja i inovacija; s tim u vezi podsjeća da je Instrument za povezivanje Europe u područjima energetike i telekomunikacija ključan za uspostavljanje energetske i digitalne unije; imajući to u vidu, naglašava važnost izdvajanja sredstava za Instrument za povezivanje Europe dovoljnih za ostvarenje cilja od najmanje 10 % elektroenergetskih interkonekcija;

5.  ističe da je provedba programa Obzor 2020. i COSME dovela do iznimno visokih stopa povlačenja sredstava, što je pak prouzročilo iznimno nisku stopu uspješnosti Obzora 2020., što odvraća potencijalne sudionike od predstavljanja svojih projekata;

6.  ponovno ističe da je važno jamčiti sredstva za projekt ITER kako bi porasla percepcija fuzije kao pouzdanog i održivog izvora energije te budućeg dijela energetske opskrbe, te kako bi se još više privukli industrija, mala i srednja poduzeća te istraživački centri;

7.  smatra da se novi politički prioriteti ne smiju predlagati na štetu već dogovorenih programa u sadašnjem VFO-u, posebice Obzora 2020., Instrumenta za povezivanje Europe, programa COSME, Galileo i Copernicus te na štetu prethodno dodijeljenih nacionalnih omotnica; ističe da se u preostalom razdoblju sadašnjeg VFO-a novi prioriteti trebaju podržati novim izdvojenim sredstvima;

8.  poziva Komisiju da zaštiti sredstva koja su u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. već dodijeljena za brz i cjelovit dovršetak i funkcioniranje infrastrukture programa Galileo, EGNOS i Copernicus, kao i za potporu radu na aplikacijama koje se temelje na GNSS-u, neovisno o njihovoj razvojnoj fazi, te aktivnostima promatranja Zemlje; ponavlja da Obzor 2020. može imati važnu ulogu u smanjenju ovisnosti EU-a kad je riječ o ključnim svemirskim tehnologijama; s tim u vezi, podsjeća da je svemirski aspekt Obzora 2020. dio prioriteta „industrijsko vodstvo”, odnosno konkretnog cilja „vodstvo u razvojnim i industrijskim tehnologijama”;

9.  poziva na daljnje poboljšanje koordinacije među EFSU-om, europskim strukturnim i investicijskim fondovima, Obzorom 2020., programom COSME i Instrumentom za povezivanje Europe, te na poticanje što veće sinergije među njima;

10.  poziva proračunska tijela da uvedu maksimalnu moguću fleksibilnost kad je riječ o usmjeravanju neiskorištenih godišnjih odobrenih sredstava za programe u okviru naslova 1.a, primjerice programa Obzor 2020., COSME i Instrumenta za povezivanje Europe;

11.  napominje da su programi Unije doprinijeli jamčenju pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća u EU-u, a osobito za ona koja posluju u državama članicama u kojima vlada duboka i dugotrajna financijska kriza; poziva na dodjeljivanje dodatnih sredstava za taj program, povećanje broja malih i srednjih poduzeća i adekvatnije zadovoljenje različitih potreba malih i srednjih poduzeća; posebno poziva na znatno proširenje instrumenta za mala i srednja poduzeća u okviru Obzora 2020. kako bi se ostvario barem minimalan iznos za koji postoji pravna obveza u okviru Uredbe o Obzoru 2020.; naglašava da je pristup financiranju i dalje prepreka za mnoga mala i srednja poduzeća, osobito u pogledu rizičnog financiranja; poziva Komisiju da zajamči veću transparentnost kad je riječ o financiranju malih i srednjih poduzeća, među ostalim i jasniji proračunski nadzor i kontrolu, kao i da zajamči pristup odozdo prema gore u pogledu njegove provedbe;

12.  podsjeća na jedinstvenu sposobnost Unije za pokretanje međunarodne suradnje i korištenje javnih financija za prekogranična pitanja; naglašava da se sredstvima Unije mogu pokrenuti i ubrzati mjere koje države članice nisu u stanju same provesti, te postići sinergija i komplementarnost s aktivnostima država članica;

13.  smatra da ambiciozni ciljevi u području politike održive energije, energetske učinkovitosti i učinkovite uporabe resursa mogu biti ekonomični i koristiti europskoj industriji i ekonomiji u cjelini; poziva na izdvajanje javnih i privatnih sredstava EU-a i država članica za ulaganja u navedene prioritetne sektore; smatra da treba poticati daljnju sinergiju između Obzora 2020. i inicijativa za pametnu specijalizaciju kako bi se jamčilo bolje iskorištavanje istraživanja i razvoja te podržala regionalna gospodarska konvergencija;

14.  poziva na evaluaciju programa VFO-a na sredini razdoblja na temelju njihove uspješnosti u pogledu dogovorenih ciljeva i meta, apsorpcijske sposobnosti i dodane vrijednosti EU-a, kao i novih političkih prioriteta kao ključno pitanje u upravljanju potrošnjom EU-a, uzimajući u obzir i dalje aktualne zaostatke u plaćanjima i kašnjenja u provedbi trenutačnog okvira; također ističe da je postizborna revizija prilika za poboljšanje VFO-a, i to reformama u korištenju i upravljanju sredstvima, nadzoru nad njima i izvještavanju; na temelju procjene uspješnosti koja se, među ostalim, usredotočuje na dobro financijsko upravljanje, poziva na to da se odobrena sredstva izdvojena za programe koji nisu provedeni na odgovarajući način preraspodjele uspješnim programima;

15.  smatra da sve proračunske instrumente EU-a kojima se pruža potpora ulaganjima i inovacijama treba održati i dodatno razviti te da nema potrebe prednost davati jednom ili više njih nauštrb drugih instrumenata; konstatira ključnu ulogu proračuna EU-a u poticanju buduće potrošnje, pružanju podrške koheziji i učinkovitoj provedbi politika u EU-u.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

45

5

10

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Zigmantas Balčytis, Nicolas Bay, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, David Borrelli, Jerzy Buzek, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, Theresa Griffin, Hans-Olaf Henkel, Eva Kaili, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Jaromír Kohlíček, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Ernest Maragall, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Csaba Molnár, Dan Nica, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Carolina Punset, Michel Reimon, Herbert Reul, Paul Rübig, Algirdas Saudargas, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Adina-Ioana Vălean, Henna Virkkunen, Martina Werner, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Anna Záborská, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Amjad Bashir, Jens Geier, Constanze Krehl, Olle Ludvigsson, Vladimír Maňka, Marian-Jean Marinescu, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Anne Sander, Maria Spyraki, Indrek Tarand, Pavel Telička, Anneleen Van Bossuyt

27.5.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM

upućeno Odboru za proračune

o pripremi poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije

(2015/2353(INI))

Izvjestitelj za mišljenje : Marian-Jean Marinescu

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da bi potpuni povrat sredstava koja su iz Instrumenta za povezivanje Europe prenamijenjena za Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) trebao biti među ključnim prioritetima revizije sredinom razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020.; inzistira da se ubuduće poštuju odabrani prioriteti i dodjela financijskih sredstava i da do 2020. ne bude dodatnih smanjenja proračuna Instrumenta za povezivanje Europe ili drugih instrumenata za projekte u području prometa;

2.  poziva Komisiju da Parlamentu što prije podnese ocjenu projekata u području prometa i turizma koji su financirani sredstvima iz EFSU-a;

3.  smatra da bi Komisija, kako bi donijela što bolju odluku o reviziji VFO-a, trebala čim prije podnijeti izvješće o stupnju provedbe i apsorpcije strukturnih i kohezijskih fondova u projektima u području turizma, prometa i infrastrukture, precizirajući pritom koji projekti doprinose razvoju osnovne mreže, koridora i cjelokupne mreže;

4.  u vezi s tim naglašava da je iznimno važno da EU izdvoji dostatna sredstva za projekte predviđene planovima rada za koridore osnovne mreže TEN-T; ističe da to zahtijeva i bolju pokrivenost područja povezanih s prometnom politikom poput multimodalnosti i učinkovite logistike, unapređivanja i održavanja postojeće prometne infrastrukture, interoperabilnosti, sigurnosti cestovnog prometa i pristupa cestama, inteligentnih prometnih sustava, sinergije s drugim sektorima, smanjenja emisija, gradske mobilnosti i opreme za čista goriva radi održivog razvoja i bolje integracije gradskih čvorišta;

5.  ističe da se na prijašnje pozive na podnošenje prijedloga u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, objavljene 2014. i 2015., javilo trostruko više kandidata od predviđenog broja potpora, što jasno pokazuje da je u pripremi znatan broj projekata s velikom dodanom vrijednošću za EU za koje bi se mogla povući dodatna sredstva (i to više od samog iznosa vraćenih prenamijenjenih sredstava); izražava zabrinutost zbog činjenice da više gotovo uopće nema raspoloživih sredstava za nove projekte za četiri preostale godine VFO-a; podsjeća na izvornu dodjelu sredstava u okviru Instrumenta za povezivanje Europe prije konačne odluke o VFO-u poziva Komisiju da ocijeni mogućnost povećanja ukupnih financijskih sredstava Instrumenta za povezivanje Europe, pa i povećanje kohezijske omotnice tog instrumenta;

6.  skreće pozornost na vrijedan doprinos EFSU-a u financiranju projekata u sklopu mreže TEN-T, ali i na to da se njime ne mogu zamijeniti nepovratna sredstva, koja su i dalje ključan i nužan izvor financiranja; posebno ističe da se nepovratna sredstva mogu kombinirati s inovativnim financijskim instrumentima i EFSU-om kako bi se potpomogla provedba dodatnih projekata, a osobito velikih infrastrukturnih projekata koji mogu doprinijeti smanjenju ekonomskih razlika među regijama i potaknuti financiranje iz privatnog sektora (tzv. kombinirano financiranje); u tom smislu poziva Komisiju da sastavi katalog koji bi sadržavao uspješne projekte radi boljeg razumijevanja među nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima;

7.  naglašava da je prometna infrastruktura okosnica jedinstvenog tržišta i ima presudnu važnost za slobodu kretanja osoba, robe i usluga; ističe važnost boljeg usklađivanja Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj ne bi li se zajamčila djelotvornija provedba pravila jedinstvenog digitalnog tržišta u prometnom sektoru; ističe da bi se dostatna proračunska sredstva za transeuropske prometne mreže trebala dodijeliti i u okviru VFO-a za razdoblje nakon 2020. kako bi se ispunio cilj da do 2030. bude dovršena osnovna mreža, a do 2050. sveobuhvatna mreža TEN-T;

8.  skreće pozornost na znatan i dugotrajan manjak ulaganja u Europi, posebice u ključnu prometnu infrastrukturu, i ističe da bi to moglo ugroziti konkurentnost Unije u cjelini; napominje da je nužno ulagati ne samo u izgradnju nove infrastrukture već i u održavanje i modernizaciju već postojeće;

9.   također naglašava da je izdvajanje dostatnih financijskih sredstava EU-a za prometnu infrastrukturu ključan preduvjet za ostvarivanje teritorijalne, ekonomske i socijalne kohezije; prepoznaje važnost Kohezijskog fonda u unapređivanju infrastrukture i povezanosti u Europi radi dokidanja infrastrukturnih razlika među regijama; stoga ustraje na tome da se u aktualnom programskom razdoblju, kao i nakon 2020., izdvoje dostatna sredstva za taj fond;

10.  potiče Komisiju i države članice da poboljšaju koordinaciju nacionalnih prometnih strategija ne bi li Komisija lakše odobrila velike infrastrukturne projekte; također poziva na bolju koordinaciju svih instrumenata EU-a povezanih s prometom kako bi se zajamčilo da što je više moguće glavnih projekata u sklopu mreže TEN-T bude dovršeno na vrijeme te da se eventualne uštede na odgovarajući način upotrijebe za financiranje uznapredovalih projekata spremnih za realizaciju; stoga poziva Komisiju da se snažno angažira oko poboljšanja transparentnosti programa financiranja u smislu točnosti procjena troškova, ostvarivanja ekološke održivosti, uključenosti civilnog društva u donošenje odluka te odgovarajućeg i stalnog praćenja programa financiranja EU-a;

11.  potiče Komisiju i države članice da više ulažu u proračunski manje zahtjevne projekte koji kratkoročno gledajući donose velike prednosti, kao što su nadomještanje karika koje nedostaju u napuštenim ili prekinutim prekograničnim željezničkim vezama te unapređenje i održavanje postojeće prometne infrastrukture;

12.  smatra da se mora dopustiti prenošenje viška sredstava i neiskorištenih sredstava za preuzimanje obveza iz jedne u drugu godinu te poziva Komisiju da sastavi odgovarajuće prijedloge u pogledu toga i preraspodijeli sredstva u korist najprihvatljivijih uznapredovalih i ekonomski i ekološki održivih projekata; ističe da bi trebalo omogućiti maksimalnu fleksibilnost kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristila sredstva VFO-a za koja su preuzete obveze;

13.  poziva Komisiju da pri dodjeli sredstava EU-a za prometnu infrastrukturu uzme o obzir nedavno odobreni 4. željeznički paket i da učini sve što je u njezinoj moći kako bi se olakšala njegova brza primjena u područjima poput interoperabilnosti, sigurnosti, poboljšavanju socijalnih uvjeta i slobodi kretanja; poziva Komisiju da vodi računa i o tekućim raspravama o paketima mjera za zrakoplovstvo i luke te o budućem paketu za cestovni promet;

14.  primjećuje da je proračun EU-a u raznim oblicima financijske potpore (nepovratna sredstva, financijski instrumenti) imao presudnu ulogu u pokretanju ili obnavljanju brojnih projekata u prometnom sektoru; smatra da bi taj sektor od sada morao biti prioritet svake revizije VFO-a;

15.  ističe stratešku važnost jedinstvenog europskog neba, glavnog instrumenta za jamčenje sigurnosti, ekološke učinkovitosti, konkurentnosti i zaštite prava građana; poziva Komisiju da se pobrine da se potrebni i planirani iznosi dodijele za provedbu istraživanja o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR);

16.  također podržava potpuni povrat sredstava prenamijenjenih iz programa Obzor 2020. u Europski fond za strateška ulaganja; poziva Komisiju da ispita mogućnost povećanja iznosa sredstava dodijeljenih zajedničkim poduzećima SESAR i Clean Sky, uzimajući u obzir dobre rezultate tih poduzeća i njihov doprinos politikama EU-a u području prometa i klimatskih promjena;

17.  ističe da su točne i pouzdane informacije o položaju i vremenu koje pružaju vodeći programi europske satelitske navigacije Galileo i EGNOS iznimno važne za povećanje sigurnosti i učinkovito korištenje zračnim, cestovnim, željezničkim i pomorskim prometom, a posebno za inteligentne sustave upravljanja prijevozom i prometom kao što su ATM, ERTMS, e-poziv, povezana/autonomna vozila te inteligentno upravljanje voznim parkom i teretom; poziva Komisiju da zaštiti sredstva koja su već dodijeljena u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. za brz i cjelovit dovršetak i funkcioniranje infrastrukture programa Galileo i EGNOS, kao i za potporu aplikacijama neovisno o njihovoj razvojnoj fazi u okviru proračuna za programe u sklopu europskog GNSS-a i Obzor 2020.; u tom kontekstu ponavlja da je Komisija obećala da će zajamčiti kontinuiranost usluga GNSS-a, pojačati otpornost europskog gospodarstva i ostvariti najveće moguće društveno-ekonomske koristi poticanjem razvoja aplikacija;

18.  podsjeća Komisiju i države članice na velik potencijal horizontalnih projekata i sinergije između transeuropske prometne, energetske i telekomunikacijske mreže;

19.  ističe da je potrebno razvijati i promicati ekološki prihvatljivije vrste prijevoza poput željeznica; stoga poziva na pojačanu potporu inicijativama poput one za prelazak na željeznicu (Shift to Rail);

20.  snažno potiče Komisiju da zajamči odgovarajuću (prekograničnu) koordinaciju i poboljša upravljanje makroregionalnim strategijama EU-a (Podunavlje, Baltičko more, Crno more, jadranska i jonska regija) ne bi li ojačala teritorijalnu, ekonomsku i socijalnu koheziju te pomogla i pružila potporu državama članicama u određivanju prioritetnih infrastrukturnih projekata koji stvaraju dodanu vrijednost za regiju i EU;

21.  podsjeća na to da se od siječnja 2017. sve države članice korisnice Kohezijskog fonda mogu koristiti neiskorištenim dijelom sredstava prenesenih iz proračuna za kohezijsku politiku u Instrument za povezivanje Europe; poziva Komisiju da sastavi odgovarajuće prijedloge za produženje roka u kojem države članice korisnice Kohezijskog fonda mogu iskoristiti ta financijska sredstva do 31. prosinca 2017.; poziva Komisiju da neiskorištena sredstva do kraja 2017. dodijeli za projekte namijenjene prekograničnom povezivanju s regijama u razvoju ili među njima; poziva države članice da bolje iskoriste tehničku pomoć koju pruža Komisija;

22.  naglašava da je potrebno usvojiti širi i sveobuhvatniji pristup kriterijima prihvatljivosti projekata koji se prijavljuju za financiranje EU-a i olakšati pristup financiranju za projekte kojima se uvode nove prometne usluge i poboljšava korištenje podacima; posebno ističe potrebu za usmjeravanjem financijskih sredstava EU-a na uvođenje usluga digitalnog prometa i inteligentnih prometnih sustava koji doprinose prelasku na održiviji prometni sustav i najboljem mogućem iskorištavanju postojećih kapaciteta;

23.  podsjeća na važnost najviše razine zaštite, sigurnosti i interoperabilnosti u području prometa unutar Unije; naglašava da proračunska sredstva dodijeljena agencijama EU-a ne obuhvaćaju samo administrativne rashode već i doprinose ostvarivanju ciljeva EU-a i da se pritom teži uštedama na nacionalnoj razini te da bi agencije trebale imati dostatne i prikladne proračune za obavljanje svojih zadaća;

24.  ističe da je održivi turizam ključno područje potencijalnog rasta europskoga gospodarskog razvoja i da otvara brojna radna mjesta, posebno za mlade; drži da bi se dostatna, veća proračunska sredstva trebala izdvojiti za razvoj istinske europske politike turizma, s naglaskom na promicanju malih i srednjih poduzetnika i uz poštovanje prirodne, kulturne, povijesne i industrijske baštine; ističe nužnost bolje koordinacije između projekata u području turizma i infrastrukturnih projekata; poziva Komisiju da razmotri mogućnost uvođenja posebne stavke namijenjene tomu u budućem okvirnom programu;

25.  prepoznaje važnost ljudskog kapitala u razvoju turističkih usluga te ističe ulogu koju bi Europski socijalni fond mogao imati u tom području; naglašava izvrstan povrat ulaganja u turizam i njegov doprinos socijalnoj koheziji, posebno u ruralnim područjima;

26.  naglašava važnost izdvajanja dostatnih financijskih sredstava za integriranu pomorsku politiku, vodeću inicijativu Europske unije u međusektorskom i transnacionalnom upravljanju;

27.  smatra da sve proračunske instrumente EU-a kojima se pruža potpora ulaganjima i inovacijama treba održati i dodatno razviti te da nema potrebe davati prednost jednom od tih instrumenata nauštrb drugih; podsjeća na ključnu ulogu proračuna Europske unije u poticanju daljnje potrošnje, podupiranju kohezije i djelotvornoj provedbi politika u Uniji.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

41

4

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marie-Christine Arnautu, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Gabriele Preuß, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Knut Fleckenstein, Maria Grapini, Karoline Graswander-Hainz, Werner Kuhn, Curzio Maltese, Jozo Radoš, Ulrike Rodust, Davor Škrlec, Evžen Tošenovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Beatrix von Storch

25.5.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ

upućeno Odboru za proračune

o pripremi poslijeizborne revizije VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije

(2015/2353(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Constanze Krehl

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća na to da je jedan od glavnih ciljeva Europske unije promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i solidarnosti među državama članicama; ističe da je dugoročna kohezijska politika glavna investicijska politika Unije, instrument za smanjenje razlika među svim regijama EU-a i poboljšanje kvalitete života europskih građana, te da ima važnu ulogu u provođenju strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast; smatra da svaki instrument Unije mora dokazati svoj doprinos ciljevima i prioritetima EU-a; poziva na to da se poseban naglasak stavi na procjenu ishoda, rezultata, uspješnosti, sinergije i dodane vrijednosti;

2.  napominje da se pri preispitivanju/reviziji višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) moraju uzeti u obzir novi politički izazovi s kojima se EU suočava; naglašava potrebu za učinkovitošću kohezijske politike i njezinom usmjerenošću na rezultate te napominje da su u svjetlu toga neki poticajni mehanizmi, primjerice proračun na temelju uspješnosti, već uvedeni u okviru sadašnjeg VFO-a; podsjeća da su zbog kasnoga donošenja VFO-a, pa tako i kasnoga usvajanja zakonodavnog paketa o kohezijskoj politici (2014. – 2020.) i operativnih programa, 2016. godine europski strukturni i investicijski fondovi još u ranoj fazi provedbe te da su u vrijeme preispitivanja/revizije VFO-a dostupni samo ograničeni podaci o rezultatima; podsjeća, u tom kontekstu, na mogućnosti koje se nude u zajedničkom strateškom okviru priloga I. Uredbi o zajedničkim odredbama (EU) br. 1303/2013; poziva Komisiju da analizira trenutačno stanje u vezi s provedbom europskih strukturnih i investicijskih fondova, da o tome obavijesti Parlament, te da na učinkovitiji način promiče dostupnost preostalih sredstava za kohezijsku politiku; smatra da su potrebne rane pripremne aktivnosti za politike EU-a koje se financiraju iz VFO-a kako bi njihova provedba započela na samom početku sljedećega VFO-a;

3.  snažno potiče Komisiju i države članice da još više poboljšaju sinergiju i komplementarnost, zajamče bolju koordinaciju, dosljednost i kvalitetu pet europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih instrumenata i politika EU-a (uključujući Inicijativu za zapošljavanje mladih, Obzor 2020. i Europski fond za strateška ulaganja), što je važan faktor u osiguranju učinkovitosti proračuna EU-a; stoga poziva Komisiju te nacionalna, regionalna i lokalna tijela vlasti da na odgovarajući način iskoriste mogućnosti za sinergiju financiranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te Europskog fonda za strateška ulaganja kako bi se time povećao učinak poluge koji nose ulaganja i njihov pozitivni učinak na gospodarski rast, zapošljavanje i održivi razvoj; stoga ističe da je potrebno intenzivirati kohezijsku politiku i provesti ciljanu evaluaciju teritorijalnih učinaka instrumenata povezanih s njome kao što su Europski fond za strateška ulaganja i Obzor 2020.;

4.  podsjeća da se, u skladu s člankom 2. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji nacionalni okvir za razdoblje 2014. – 2020., preispitivanjem/revizijom VFO-a ne mogu smanjiti prethodno dodijeljeni nacionalni iznosi; poziva na pravovremeno zaključenje postupka preispitivanja/revizije VFO-a, i to najkasnije 2018., povećanje gornjih granica VFO-a i zakonodavnu reviziju spomenute Uredbe o VFO-u, ne dovodeći u pitanje prilagodbu proračuna za kohezijsku politiku, u skladu s člankom 7. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013;

5.  podsjeća da se u kontekstu preispitivanja/revizije VFO-a pojednostavljenje ističe kao ključno pitanje jer je administrativno opterećenje zajednički problem; ponavlja svoje čvrsto stajalište o važnosti jednostavnijeg pristupa europskim strukturnim i investicijskim fondovima; u tom smislu podržava rad skupine Komisije na visokoj razini za praćenje postupka pojednostavljenja za korisnike te poziva države članice i Komisiju da relevantne prijedloge za pojednostavljenje skupine na visokoj razini primijene već u aktualnom programskom razdoblju; u tom kontekstu poziva Komisiju da u potpunosti uključi Parlament u rad te skupine te upućuje na svoju rezoluciju o pojednostavljenoj kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020. usmjerenoj na učinak; nadalje, ističe potrebu za održavanje ravnoteže između pojednostavljivanja i kontrole;

6.  naglašava da su bespovratna sredstva učinkovit i prioritetan oblik pomoći u mnogim područjima javnih intervencija te za mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća; podsjeća da financijske instrumente treba upotrebljavati na komplementaran način, nakon odgovarajućih ex ante procjena, ako su učinkovitiji za postizanje ciljeva politika Unije; uviđa potencijal financijskih instrumenata kao fleksibilnih mehanizama koji se koriste uz bespovratna sredstva, kako bi se spriječilo fragmentiranje kohezijske politike i proračuna EU-a, imajući na umu da multiplikacijski učinak u pogledu utjecaja i učinka poluge može biti puno veći, s obzirom na to da postoji rizik da se dobre prilike izgube zbog loše oblikovanih financijskih instrumenata, što dovodi do slabe uporabe i slaba učinka; naglašava da je potrebno više dokaza za razumijevanje toga kako se takvi financijski instrumenti mogu djelotvorno primjenjivati u kohezijskoj politici; smatra potrebnim dodatno poboljšati odgovornost i transparentnost financijskih instrumenata te poziva na jednostavniju uporabu bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata u budućnosti, ističući da su jasna pravila o financijskim instrumentima za pojednostavljivanje postupka pripreme i provedbe za upravitelje fondova i korisnike ključna za povećanje njihove primjene;

7.  poziva Komisiju da uzme u obzir izniman trud država članica i regija u osiguranju primjerenih uvjeta prihvata i integriranju tražitelja azila i drugih migranata te da razmotri mogućnost, u skladu s gornjim granicama rashoda određenima VFO-om, pružanja dodatne pomoći i fleksibilnosti u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se pružila potpora tim državama članicama i regijama, uključujući one koje se nalaze na vanjskim granicama EU-a, tijekom preispitivanja funkcioniranja VFO-a, bez smanjivanja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza ili za plaćanja za naslov 1.b i ne dovodeći u pitanje prilagodbu proračuna za kohezijsku politiku, u skladu s člankom 7. Uredbe Vijeća (Euratom, EU) br. 1311/2013;

8.  napominje da se u sklopu VFO-a za 2014. – 2020. morao apsorbirati iznimno velik zaostatak u plaćanjima koji se akumulirao od 2011. te da provedba kohezijske politike kasni; napominje da je izbjegavanje budućeg zaostatka u plaćanjima presudno za osiguranje uspješne provedbe kohezijske politike EU-a i za sprečavanje negativnih posljedica za korisnike, s obzirom na to da sadašnji zaostaci u plaćanjima škode reputaciji EU-a; ističe da će uvođenje novih vlastitih sredstava u proračun EU-a pozitivno utjecati na problem zaostatka u plaćanjima; poziva na sveobuhvatnu raspravu o uvođenju novih vlastitih sredstava uz postupak preispitivanja/revizije VFO-a;

9.  ističe dokazanu vrijednost sedmogodišnjeg trajanja višegodišnjeg financijskog okvira te činjenicu da može biti koristan i pružati stabilan izvor financiranja, posebno za lokalna i regionalna tijela vlasti; napominje da tijekom postupka preispitivanja/revizije VFO-a tri institucije trebaju zajednički razmotriti koje je najprikladnije razdoblje trajanja sljedećeg financijskog okvira, posebice u slučaju programa u okviru podijeljenog upravljanja; ponovno potvrđuje važnost temeljite procjene trajanja programskog razdoblja, imajući pritom u vidu usklađenost s političkim ciklusom Parlamenta i Komisije; stoga apelira da se za kohezijsku politiku zajamči ili programsko razdoblje od najmanje sedam godina ili programsko razdoblje od 5 + 5 godina s jasnom revizijom politike na sredini razdoblja;

10.  ističe, u svjetlu pripreme postizborne revizije VFO-a za razdoblje 2014. – 2020., da se provedba sadašnjeg VFO-a u praksi pokazala izazovnom te da je proračunsko tijelo već moralo posegnuti za maksimalnim razinama fleksibilnosti; stoga poziva Komisiju da izvuče konkretne pouke o tome kako treba raspolagati proračunom EU-a; naglašava da će dobro financirana kohezijska politika za potporu regionalnom razvoju i solidarnosti u EU-u i dalje biti tražena; imajući to u vidu, ističe važnost očuvanja uloge kohezijske politike nakon godine 2020. kao glavne investicijske politike EU-a uz odgovarajuću razinu financiranja;

11.  poziva Komisiju da donese zaključke o ograničenjima aktualnoga ključa raspodjele za određivanje potpore iz fondova kohezijske politike samo na temelju BDP-a po glavi stanovnika;

12.  smatra da je preispitivanje/revizija VFO-a dobra prilika za razmatranje temeljne veze između kohezijske politike i sljedećeg koraka u provedbi ishoda i dogovora s konferencije COP 21; ističe da je potrebno ubrzati i poboljšati djelotvornost potrošnje u području klime, istodobno naglašavajući golemi potencijal kohezijske politike za doprinos naporima EU-a oko zaštite klime;

13.  ističe potrebu za poticanje boljeg financijskog upravljanja i, općenito, dobre uprave; ističe, u tom kontekstu, činjenicu da je administrativni kapacitet na nacionalnoj, ali i na regionalnoj/lokalnoj razini ključni preduvjet za pravovremenu i uspješnu provedbu kohezijske politike; također podsjeća da je pričuva za uspješnost neodvojivo povezana s kohezijskom politikom usmjerenom na rezultate; poziva Komisiju da sredstva iz pričuve za uspješnost sadašnjeg programskog razdoblja unaprijed isplati programima koji su ostvarili zadane ciljeve za 2018.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

37

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Steeve Briois, Rosa D’Amato, Iratxe García Pérez, Michela Giuffrida, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Jens Nilsson, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Stanislav Polčák, Julia Reid, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Ruža Tomašić, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ivana Maletić, Miroslav Mikolášik, Sophie Montel, Dimitrios Papadimoulis, Tonino Picula, Maurice Ponga, Branislav Škripek, Davor Škrlec, Hannu Takkula, Damiano Zoffoli, Milan Zver

8.6.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ

upućeno Odboru za proračune

o pripremi poslijeizborne revizije VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. – mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije

(2015/2353(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Peter Jahr

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  ističe da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP) već desetljećima područje politike EU-a koje je potpuno u nadležnosti Zajednice, što znači da rashodi za poljoprivredu predstavljaju znatan postotak ukupnog proračuna EU-a; ističe da su se u relativnom smislu rashodi za poljoprivredu znatno smanjili tijekom posljednja tri desetljeća, sa 75 % na trenutačnih 38 %, što je u skladu s revizijama ZPP-a usmjerenima na tržišta; stoga ističe da svaki građanin EU-a doprinosi samo 32 centa dnevno za ZPP i da ta politika ima nisku stopu pogrešaka u pogledu nepravilnosti u rashodima; ističe da će hrana, ali i voda, postati strateška roba te da će stoga Europi više nego ikad biti potreban ZPP i snažan proračun za poljoprivredu;

2.  ističe da ZPP prvim i drugim stupom pruža stalnu potporu dohotku poljoprivrednika, podržava programe povezane s poljoprivrednom proizvodnjom, okolišem i gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima te sprečava raseljavanje seoskog stanovništva; napominje da je nužno, u ovom kontekstu, da barem trenutni iznos proračuna zadrži strukturu od dva stupa ZPP-a kako bi se pružila nadoknada i podrška poljoprivrednicima u svim poljoprivrednim sektorima te ispunio važan cilj inovacije kao što je zaštita i otvaranje radnih mjesta i povećanje prihoda poljoprivrednicima; naglašava da je od presudne važnosti da ruralni razvoj ostane dio ZPP-a kako bi se postigla dosljedna i djelotvorna politika ruralnog razvoja te da bi mu trebalo omogućiti stabilno financiranje kako bi se zajamčila dugoročna održivost ruralnih područja;

3.  ističe da, u slučaju da se sve politike unutar Europske unije, bilo na nacionalnoj razini bilo na razini Unije, u potpunosti financiraju iz proračuna EU-a, udio ZPP-a bio bi tek 1 %, što je veoma razumno za politiku koja opskrbljuje hranom više od 500 milijuna građana, doprinosi održivosti okoliša i stvara radna mjesta; smatra da je ZPP najbolja i najjeftinija sigurnosna politika Unije jer se njome jamči dovoljna opskrba hranom, potiče teritorijalna kohezija i sprečava raseljavanje seoskog stanovništva;

4.  inzistira na činjenici da bi se ZPP, koji čini manje od 1 % cjelokupne javne potrošnje EU-a, trebao zadržati na aktualnoj razini u najmanju ruku do 2020. kako bi se zajamčio ekonomski održiv poljoprivredni sektor koji bi zadovoljio rastuću potražnju za hranom te promicao rast i zapošljavanje u ruralnim područjima EU-a;

5.  uviđa da dodjeljivanje naizgled velikog udjela proračuna EU-a poljoprivredi može dovesti do krive predodžbe javnosti o toj politici, dok u stvarnosti poljoprivredne subvencije predstavljaju zanemariv iznos u usporedbi s ukupnim BDP-om država članica, a imaju znatan učinak u smislu osiguranja kontinuiteta poljoprivredne djelatnosti i sigurnosti dohotka za poljoprivrednike te u smislu pridonošenja široj ruralnoj ekonomiji; ističe da provedbena pravila ZPP-a treba pojednostaviti kako bi se postigla bolja apsorpcija financijske potpore za poljoprivredu i ruralni razvoj;

6.  jasno ističe da su brojnim političkim reformama rashodi ZPP-a smanjeni te su postali usmjereniji, više orijentirani prema tržištu i okrenuti poboljšanju konkurentnosti poljoprivrede EU-a, pri čemu se istovremeno pruža odgovor na sve širi raspon izazova, među ostalim na probleme povezane s okolišem i klimatskim promjenama, uvođenje „zelenih mjera” i jamčenje gospodarske održivosti ruralnih područja; međutim napominje da treba provesti temeljitu analizu o tome kako postići ekonomsku održivost poljoprivrednog sektora zaštitom prihoda te se boriti protiv nestabilnosti cijena predlaganjem novih instrumenata;

7.  ističe da trenutačni iznos u naslovu 2. predviđen postojećim VFO-om mora barem ostati na istoj razini; s time u vezi upućuje na članak 2. Uredbe o VFO-u u kojem se jasno navodi da se nacionalni iznosi ne mogu smanjiti revizijom u sredini razdoblja; nadalje smatra da druge politike Unije moraju imati potrebna financijska sredstva kako bi se Uniji omogućilo da ispuni svoje pravne obveze u skladu s mjerodavnim sektorskim zakonodavstvom; smatra neprihvatljivim da se sredstva namijenjena za poljoprivrednu politiku preusmjeravaju kako bi se nadoknadio manjak sredstava za druge politike i programe; poziva Komisiju da u kontekstu migracijske krize ispita mogućnost jačanja sinergija između povlačenja poljoprivrednih proizvoda s tržišta i podjele pomoći u hrani najpotrebitijim građanima i izbjeglicama preko Fonda europske pomoći za najpotrebitije;

8.  također inzistira na tome da iznosi za izravna plaćanja u naslovu 2. trebaju ostati nepromijenjeni; ističe da je to ključno za prihode mnogih poljoprivrednika, posebno za vrijeme krize koja je zahvatila više poljoprivrednih grana, te da je godišnja stopa apsorpcije gotovo 100 %;

9.  napominje da liberalizacija sektora mliječnih proizvoda ugrožava proizvodnju mlijeka u planinskim područjima s visokim ulaznim troškovima; stoga od Komisije traži da razvije programe kojima se posebno podupire prerađivačka industrija u planinskim područjima kako bi prerađivači mogli takvo mlijeko preraditi u visokokvalitetne finalne proizvode te na taj način stvoriti dodanu vrijednost koja je mljekarima toliko potrebna;

10.  napominje da se nestabilnost cijena povezana sa sve lošijim tržišnim uvjetima u mnogim poljoprivrednim sektorima znatno povećala tijekom posljednjih godina, što je dovelo do velike nestabilnosti prihoda kojima treba upravljati organizirano i na učinkovit način, osobito kako troškovi proizvodnje rastu; ističe da se u okviru ZPP-a nisu osmislila odgovarajuća sredstva za suočavanje s nestabilnosti tržišta i prihoda od poljoprivrede; stoga ističe da je potrebno brzo mobilizirati tržišne i posebne krizne mjere koje su predviđene jedinstvenim ZOT-om, kao i odgovarajuća proračunska sredstva za suprotstavljanje tržišnim krizama, osobito onih koje pogađaju sektore mlijeka, svinjskog mesa, voća i povrća te sektore prerade; ističe da su jedan od temeljnih uzroka krize, ruski embargo, uzrokovale odluke donesene izvan industrijskog sektora; s time u vezi dodaje da su zbog rezova u proračunu ZPP-a tijekom zadnjih pregovora o VFO-u izravna plaćanja iz prvog stupa ZPP-a trenutačno nedovoljna za ublažavanje nestabilnosti prihoda s kojom su suočeni poljoprivrednici; smatra da je od ključne važnosti da je manevarski prostor uspostavljen proračunom za 2016. te da javne vlasti i poljoprivredni stručnjaci trebaju brzo i učinkovito razmotriti uvođenje nekoliko tržišnih mjera koje je 14. ožujka 2016. donijelo Vijeće na području poljoprivrede; ističe da bi sadašnja kriza trebala potaknuti Komisiju da revidira neke instrumente tržišnog upravljanja i upravljanja u kriznim situacijama jamčeći pritom odgovarajuću dostupnost proračunskih sredstava; ustraje na tome da se višegodišnjim financijskim okvirom preraspodijele sredstva za rješavanje kriza povezanih sa sigurnošću hrane i zdravljem životinja;

11.  Napominje da poljoprivrednici proizvode hranu potrebnu svima nama za život, a da su u većini država članica njihovi prihodi ispod razine prosječnih primanja što narušava životni standard njih i njihovih obitelji te umanjuje atraktivnost tog zanimanja za mlade; napominje da su poljoprivrednici (15)s jedne strane pritisnuti povećanjem ulaznih troškova, a s druge strane neisplativim prodajnim cijenama robe(16); stoga smatra da se pitanje ulaznih troškova i troškova proizvodnje treba riješiti u okviru ZPP-a poticanjem veće autonomije;

12.  ističe da utvrđene gornje granice za ZPP do 2020. podrazumijevaju puno manje razlike do gornjih granica u odnosu na prethodne VFO-e, usprkos tome što je sektor suočen s više izazova; u tom pogledu ističe da svaka uporaba tih razlika do gornjih granica mora poslužiti isključivo kao odgovor na potrebe poljoprivrednog sektora, s obzirom na to da su dugoročno planiranje i sigurnost ulaganja ključni za poljoprivrednike EU-a; ističe da je poljoprivredni sektor najviše pogođen ruskim embargom, s ozbiljnim neizravnim posljedicama na tržišta, kao i da ovaj sektor ne bi trebao biti jedini koji snosi teret političkih odluka, kao što je trenutačno slučaj; zahtijeva procjenu utjecaja ruskog embarga na poljoprivredni sektor u EU-u koja će dovesti do pregovora s Rusijom kako bi se on okončao;

13.  upozorava na to da bi se trenutačne razlike do gornjih granica u proračunu za poljoprivredu mogle pokazati nedovoljnima, s obzirom na to da je zbog nestabilnosti tržišta, veterinarskih i fitosanitarnih rizika te drugih neočekivanih događaja potrebno više sredstava iz proračuna, čak do te mjere da se očekuje da će se razlike do gornjih granica u potpunosti iskoristiti do kraja ovog programskog razdoblja; žali što su sredstva za fitosanitarne mjere obuhvaćena u naslovu 3. tekućeg VFO-a; ističe da bilo kakvi rezovi ili preraspoređivanja ove proračunske linije mogu ugroziti sigurnost i zdravlje hrane u EU-u;

14.  naglašava da trenutačna nestabilnost na poljoprivrednim tržištima i iznimna nestabilnost cijena ukazuju na potrebu da se zadrže poljoprivredne subvencije jer one omogućuju da se učinkovitije kontroliraju tržišni nedostaci i da se tim nedostacima upravlja; prepoznaje, u tom kontekstu, da se porast cijena hrane i prodaja proizvoda u posljednjih nekoliko godina nisu prenosili na poljoprivrednike; ustraje na tome da je konkretna potpora nužna za suočavanje s nedostacima pristupa kreditima za poljoprivrednike i s opadanjem prihoda poljoprivrednika; također podsjeća na to da europski potrošači za hranu nisu spremni platiti cijenu koja bi nedvojbeno bila viša kad poljoprivredni sektor ne bi primao javnu potporu; međutim, napominje da su izravna plaćanja nevezana za stvarnost poljoprivredne proizvodnje i postupno ukidanje mjera upravljanja ponudom pokazali svoja ograničenja;

15.  napominje da se sve nove prioritete poljoprivrednog sektora koji osvanu tijekom trenutačnog financijskog okvira može financirati samo novim sredstvima; stoga ističe povećanu potrebu da se zajamče potrebne razlike do gornjih granica u naslovu 2. kako bi bilo mjesta za prioritete Parlamenta;

16.  ističe da su Ugovorom iz Lisabona ciljevi ZPP-a, točnije povećanje poljoprivredne produktivnosti, osiguranje primjerenog životnog standarda za poljoprivrednu zajednicu, stabiliziranje tržišta, osiguranje dostupnosti opskrbe i osiguranje toga da roba dođe do potrošača po razumnim cijenama, ostali nepromijenjeni; međutim napominje da su sljedeće reforme ZPP-a poljoprivredi dodijelile nove zadaće u pogledu kvalitete proizvoda, zaštite okoliša, klimatskih promjena, zdravlja potrošača, pitanja povezanih s upotrebom zemljišta te oblika proizvodnje i produktivnosti, što je dovelo do velikog povećanja cijene koštanja za poljoprivrednike i vrtlare; stoga smatra da se učinak ZPP-a na sveobuhvatne strategije EU-a (EU 2020 i klimatski i energetski ciljevi EU-a) mora analizirati kako bi se mogli donijeti zaključci za razdoblje nakon 2020.; ističe da ciljeve koji su određeni kao dio strategije održivosti EU-a treba također uzeti u obzir u poljoprivrednoj politici EU-a;

17.  uvjeren je da je jak ZPP za EU, i u pogledu sadržaja i u pogledu financiranja, neophodan kako bi se postigli ti ciljevi i pritom jamčili jednaki uvjeti za sve i transparentni lanci opskrbe hranom na unutarnjem tržištu te održiva ruralna područja; nadalje smatra da bi prioritet trebalo dati povećanju otpornosti, zaposlenosti i kvalitete života u ruralnim područjima radi suprotstavljanja raseljavanju seoskog stanovništva i poboljšanja kvalitete života; smatra da će za drugi stup i nakon 2020. biti potrebni instrumenti kojima će se pružiti podrška modernizaciji, ulaganjima i inovacijama radi jačanja konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora i smanjivanja razlike među državama članica i regijama u pogledu razvijenosti poljoprivrede i ruralnih područja;

18.  ističe da poljoprivredna proizvodnja ima veliku dodanu vrijednost na području proizvodnje kvalitetne prehrane kao i nabave neprehrambenih roba i pružanja usluga jer također opskrbljuje sektor prerade, što je važno u održavanju konkurentnosti poljoprivrednog sektora EU-a doprinoseći stoga ekonomskoj i socijalnoj koheziji u regijama i ujednačenom regionalnom razvoju EU-a; ističe da je stoga nužno održati i, prema potrebi, ojačati potporu koju primaju poljoprivredni sektor i ruralna područja, pružiti poticaj za razvoj poljoprivredne proizvodnje te ispuniti potrebe društva za hranom, u cilju suzbijanja nestabilnosti i poticanja zaposlenosti u ovom sektoru, kao i za ispunjavanje nepoljoprivrednih ciljeva EU-a; naglašava da ZPP znatno doprinosi rastu i zapošljavanju u ruralnim područjima - dakle više od drugih politika EU-a - a tim stvaranjem novih radnih mjesta i poboljšanjem kvalitete života povećava se atraktivnost seoskog života u usporedbi s urbanim područjima; podsjeća na to da, statistički gledano, jedan poljoprivrednik omogućuje sedam dodatnih radnih mjesta u povezanim sektorima i na ruralnim područjima; ističe važnost toga da se fokus ZPP-a zadrži na podržavanju malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava jer su ona temelj poljoprivredne proizvodnje u EU-u i života u ruralnim područjima EU-a, kao i postizanja stvarnog napretka u okviru tog političkog cilja; ističe koliko je važno zadržati konkretne mjere u okviru ZPP-a namijenjene za područja pogođena teškim i trajnim prirodnim ograničenjima, ponajprije planinska područja i udaljene regije, kao i područja pogođena drugim specifičnim ograničenjima;

19.  ističe da uspjeh i prihvaćanje ZPP-a također ovise o dodatnom smanjenju nepotrebne birokracije i ograničenju regulatornih administrativnih troškova na prihvatljivu i izvedivu razinu; poziva na praktičnu provedbu ZPP-a, kao i ubrzanje pojednostavljenja ZPP-a, koje stoga treba imati prioritet, uključujući spremnost plaćanja od imenovanih nacionalnih tijela, dok se i dalje ostvaruju planirani ciljevi politike koje zahtijeva društvo;

20.  smatra da bi i nakon 2020. kohezijska politika trebala imati ključnu ulogu u potpori razvoja ruralnih područja u pogledu tehničke infrastrukture, tržišta rada, razvoja gospodarstava i osnovnih usluga, revitalizacije ruralnih područja i ulaganja povezanih s infrastrukturom za vodoopskrbu i odvodnju;

21.  snažno se protivi svakom pokušaju ponovne nacionalizacije poljoprivrednih politika; napominje da su nejednaka provedba ZPP-a te razlike na razini plaćanja u državama članicama dovele do narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za jednaku provedbu diljem Unije radi ostvarenja ciljeva zajedničke poljoprivredne politike kako što je stvaranje ušteda za europske porezne obveznike; zabrinut je zbog trenda ponovne nacionalizacije javnih odgovora na poljoprivrednu krizu, osobito zbog mobilizacije ciljanih plaćanja umjesto stvarnih europskih djelovanja; tvrdi da je drugi stup koji dobro funkcionira i dobro je financiran ključan za uspjeh ZPP-a i za gospodarsku dobrobit ruralnih područja Unije; napominje da među državama članicama postoje velike razlike u pogledu njihove potrebe za ruralnim razvojem i njegova financiranja;

22.  ističe da sve veći izazovi s kojima je suočen ZPP, kao što je borba protiv nestabilnosti cijena i sigurnost opskrbe hranom, zahtijevaju prilagodljivije financijske resurse; stoga poziva da se poljoprivrednicima stave na raspolaganje vitalni fleksibilni alati kako bi se odgovorilo na te probleme ako do njih dođe; također poziva na uvođenje odgovarajućih mjera naknade za nepredviđene slučajeve i slučajeve nefunkcioniranja tržišta koji su posljedica političkih odluka; ističe teško stanje na poljoprivrednim tržištima te nove i rastuće izazove s kojima je suočena poljoprivreda u Europi; upozorava na posljedice trenutačne krize na poljoprivredna tržišta i na sve lošiji položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom i u sadašnjim i budućim trgovinskim pregovorima; smatra nadalje da će donošenje preambicioznih ciljeva u pogledu smanjenja emisija u skladu s paketom za klimu i energiju te Direktivom o nacionalnim gornjim granicama emisija prouzročiti rast troškova poljoprivredne proizvodnje;

23.  za razdoblje nakon 2020. naglašava da u pogledu daljnjeg razvoja ZPP-a treba prvo definirati političke mjere i konkretne ciljeve, a tek potom se mogu dodijeliti potrebna proračunska sredstva; naglašava potrebu da se razmotri osnivanje Europskog fonda poljoprivrednog osiguranja koji može biti mobiliziran, na primjer, u vrijeme krize, kako bi se smanjila količina proizvodnje radi zajamčene stabilnosti cijena poljoprivrednicima za sirovine koje se proizvode u Europi.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

6.6.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

6

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Eugenia Aguilera García, Paul Brannen, Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Viorica Dăncilă, Albert Deß, Diane Dodds, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Edouard Ferrand, Luke Ming Flanagan, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Giulia Moi, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Marijana Petir, Laurenţiu Rebega, Jordi Sebastià, Jasenko Selimovic, Maria Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Marc Tarabella, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jean Arthuis, Bas Belder, Franc Bogovič, Angélique Delahaye, Jean-Paul Denanot, Michela Giuffrida, Manolis Kefalogiannis, Norbert Lins, Annie Schreijer-Pierik, Tibor Szanyi, Hannu Takkula

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Stanisław Ożóg

2.5.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE

upućeno Odboru za proračune

o pripremi poslijeizborne revizije VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije

(2015/2353(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Bogdan Andrzej Zdrojewski

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  uviđa da su nepodmirene obveze (RAL, reste à liquider) neizbježan nusproizvod višegodišnjeg planiranja i diferenciranih odobrenih sredstava te prekomjerne rigidnosti višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) kojom se onemogućuje preraspodjela sredstava između naslova te ostavlja ograničen manevarski prostor; prima na znanje da su nepodmirene obveze na kraju financijskog okvira za razdoblje 2007. – 2013. bile znatno veće od planiranih te ističe da će postojeći jaz između preuzetih obveza i plaćanja zasigurno dovesti do novih poteškoća za programe koji se trenutno provode te da se to mora riješiti na razini sustava bez da se svake godine iznova mora pribjegavati nacrtima izmjena proračuna;

2.  prima na znanje da je revizija VFO-a od ključne važnosti za upravljanje rashodima Unije jer će se zahvaljujući njoj očuvati učinkovitost investicijskih programa Unije; inzistira na temeljitom pojednostavnjenju kriterija i obrazaca za podnošenje zahtjeva u pogledu izvješćivanja i isplata naknada i u programu Erasmus+ i u programima Kreativna Europa i Europa za građane, a posebno kada je riječ o projektima manjeg opsega;

3.  napominje da bi se na preispitivanje sredinom razdoblja VFO-a i na izvješća o provedbi programa EU-a trebalo gledati kao na dva međusobno povezana dijela istog procesa; stoga poziva institucije da preispitaju funkcioniranje tog procesa te ustanove koji uvjeti predstavljaju konkretnu prepreku postizanju strateških i političkih ciljeva Unije, posebno iz perspektive decentralizacije pružanja sredstava u poglavlju programa Erasmus+ posvećenog mladima;

4.  poziva da se, nakon što se provede iscrpna procjena uspješnosti Inicijative za zapošljavanje mladih koju se Komisija obvezala predstaviti u prvoj polovici 2016., nastavi provedba te inicijative koju je kao reakciju na stalni problem visokog stupnja nezaposlenosti mladih predložilo Europsko vijeće na svojoj sjednici od 7. i 8. veljače 2013. te poziva na predlaganje dodatnih prilagodbi kako bi se do kraja aktualnog financijskog okvira premostile postojeće prepreke u provedbi;

5.  ponavlja svoju potporu uspostavi Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); naglašava da u okviru EFSU-a treba staviti veći naglasak na ulaganja u obrazovanje, osposobljavanje te kulturne i kreativne industrije; ističe da je potrebno svesti na najmanju moguću mjeru učinak rezova na programe Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe (CEF) kako bi se ciljevi tih programa mogli uspješno ostvariti i kako bi se mogao iskoristiti puni potencijal dodane vrijednosti i sinergijskog učinka među tim instrumentima, u cilju očuvanja održivog rasta u Europi koji se temelji na inovacijama i kvalitetnim radnim mjestima;

6.  izražava zabrinutost činjenicom da se novi programi u sklopu VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. pokreću sporije nego što je predviđeno zbog toga što su pravne osnove i operativni programi kasno odobreni, ali i zbog manjka u odobrenim sredstvima za plaćanja za 2014.; napominje da unatoč ubrzanju zabilježenom tijekom 2014. problem nedovršenih ugovora i neplaćenih računa i dalje postoji i sve više prožima čitav sustav; u tom pogledu ističe odgovornost država članica od kojih se traži da se pridržavaju odluka koje su same donijele u svojstvu proračunskog tijela zajedno s Europskim parlamentom, posebno u pogledu odobrenih sredstava za plaćanja; izražava zabrinutost u vezi s postizanjem optimalne razine provedbe važnih programa kojima se nastoji ulagati u obrazovanje i u ljudske vještine te kulturne i kreativne industrije EU-a, kao što su Erasmus+, Kreativna Europa i Europa za građane; pozdravlja pokretanje, doduše zakašnjelo, mehanizma zaštite programa Kreativna Europa, što je važan instrument za mala i srednja poduzeća i organizacije koje djeluju u kulturnim i kreativnim sektorima; ističe da bi se ta iskustva trebala razmotriti u sklopu novog VFO-a;

7.  smatra da Erasmus+ može postići optimalnu razinu provedbe samo ako se shvati da bi se većim brojem manjih projekata mogla povećati prisutnost programa u školama ili među mladima te doprinijeti većoj mobilnosti u strukovnom obrazovanju i stoga boljoj učinkovitosti u ostvarivanju obrazovnih, društvenih i humanitarnih ciljeva; stoga pozdravlja nastojanja Agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu i nacionalnih agencija da poboljšaju ne samo svoju financijsku transparentnost nego i da pojednostave postupke za voditelje projekata;

8.  zabrinut je zbog toga što gotovo nema dostupnih sredstava u naslovu 3. aktualnog VFO-a („Sigurnost i građanstvo”) te poziva da se na sljedećem sastanku dogovori izdvajanje potrebnih sredstava i omogući dovoljna fleksibilnost kako bi se moglo uhvatiti u koštac s bitnim izazovima s kojima se EU suočava u tom području;

9.  preporučuje Komisiji da obrati posebnu pozornost na provedbu instrumenta financijskog jamstva u okviru programa Kreativna Europa koja kasni više od nekoliko mjeseci; zabrinut je da se nevladine kulturne organizacije i male udruge neće moći prijaviti za taj instrument, s obzirom na to da je sudjelovanje jedino moguće za mala i srednja poduzeća koja djeluju u kulturnim i kreativnim sektorima; preporučuje da se provede temeljita analiza stečenih iskustava u čitavome procesu kako bi se utvrdila važnost i održivost instrumenta kao dodatka Programu EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME);

10.  apelira na Komisiju i Vijeće da preispitaju svoju stajalište o programu Europa za građane, jedinome programu u kojemu građani izravno sudjeluju te da mu dodijele dostatna sredstva kojima će se omogućiti bolja provedba ciljeva programa i izbjeći daljnje nezadovoljstvo među onima koji se odazivaju na pozive na podnošenje ponuda; žali da zbog nerazumnih rezova sredstava u programu može sudjelovati drastično nizak postotak projekata, što je neodrživo i neprihvatljivo u očima europskih građana, posebno u kontekstu aktualne društvene i humanitarne situacije u EU-u;

11.  ističe, u kontekstu migrantske krize s kojom je EU suočen, da se Pariškom deklaracijom koju je 28 ministara obrazovanja donijelo 17. ožujka 2015.(17) naglašava uloga međukulturnog dijaloga i zajedničkih nastojanja država članica u sprječavanju i zaustavljanju marginalizacije, nesnošljivosti, rasizma i radikalizacije, kao i u očuvanju okvira jednakih mogućnosti za sve; ističe da postojeće europske programe u području kulture, obrazovanja, mladih i sporta odlikuje njihova potencijalna dodana vrijednost i sinergijski učinak u pogledu integracijskih politika za migrante i izbjeglice, te stoga skreće pozornost institucija na potrebu da se na izbjegličku krizu odgovori pružanjem dodatnih resursa i preko programa kojima se izravno upravlja i preko strukturnih fondova, a ne samo namjenskim proračunskim linijama;

12.  naglašava da je izbjeglička kriza s kojom se EU suočava dugotrajne naravi i stoga iziskuje ciljana, adekvatna i dugoročna financijska sredstva kako bi se državama članicama pomoglo da ispune potrebe migranata, posebno u pogledu obrazovanja i kulturne integracije;

13.  napominje da postoje nepodudarnosti između sedmogodišnjeg programa višegodišnjeg financijskog okvira i desetogodišnjeg programa političkih i strateških prioriteta Unije te da bi to moglo nepovoljno utjecati na ujednačeno ocjenjivanje rezultata ostvarenih u okviru programa Unije; stoga poziva institucije da razmotre mogućnost promjene programskog razdoblja VFO-a kako bi se ono uskladilo sa zakonodavnim sazivom, no da se i dalje dopusti dugoročno programiranje;

14.  ističe razliku između postupka preispitivanja i postupka revizije VFO-a, s obzirom na to da tijekom revizije mora biti moguće znatno izmijeniti sredstava u naslovima kako bi se zajamčio demokratski legitimitet višegodišnjeg financijskog planiranja EU-a; stoga snažno podupire rad međuinstitucijske skupine na visokoj razini o vlastitim sredstvima kao strukturnog rješenja nekih problema koji su svojstveni višegodišnjem planiranju proračuna EU-a.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

26.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

2

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Therese Comodini Cachia, Mary Honeyball, Ilhan Kyuchyuk, Martina Michels

3.6.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE

upućeno Odboru za proračune

o pripremi poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije

(2015/2353(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Laura Agea

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da se pokazalo da su u svjetlu migracijske krize bez presedana i sve većih sigurnosnih zahtjeva trenutačne gornje granice višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. (osobito naslova 3.) nedostatne i da ne odražavaju primjereno jačanje područja slobode, sigurnosti i pravde prema Ugovoru iz Lisabona i sve veće zadaće i izazove u tom području, uključujući rješavanje strukturne pojave migracija i sigurnosnih zahtjeva; podsjeća na to da je Fond za azil, migracije i integraciju već gotovo iscrpljen; podsjeća na to da su dostupni mehanizmi fleksibilnosti u okviru VFO-a već u velikoj mjeri iskorišteni, čime je drastično smanjena financijska fleksibilnost na raspolaganju idućih financijskih godina;

2.  iako su dostupni mehanizmi fleksibilnosti u okviru VFO-a već uvelike iskorišteni, traži da se državama članicama koje su najviše pogođene omogući da u potpunosti iskoriste te mehanizme, posebno one iz „klauzule o izvanrednim okolnostima” predviđene Paktom o stabilnosti i rastu;

3.  smatra da su nužna znatna dodatna financijska sredstva na razini EU-a kako bi se odgovorilo na sve izazove povezane s migracijama (spašavanje, presretanje, prihvat, registracija, kontrola, smještaj, prijevoz, premještaj, vraćanje i integracija) i kako bi se riješili humanitarni problemi u EU-u i izvan njega, razvio i primijenio istinski zajednički europski sustav azila, poduprlo premještanje i preseljenje, upravljalo zajedničkim vanjskim granicama i unutarnjom sigurnošću schengenskog prostora te kako bi se potaknula integracija i spriječili diskriminacija (posebno žena), rasizam i ksenofobija;

4.  smatra da bi se proračunom EU-a trebala dati potpora mjerama usmjerenima na integraciju, a ne na sigurnost; traži da se u potpunosti iskoriste postojeći sigurnosni instrumenti i mogućnosti prije donošenja odluke o novoj dodjeli sredstava, posebno kad je riječ o razmjeni informacija među sigurnosnim i policijskim agencijama u državama članicama;

5.  pozdravlja stvaranje instrumenta za pružanje humanitarne pomoći u EU-u, posebno radi suočavanja s masovnim priljevom migranata i izbjeglica; međutim, dovodi u pitanje primjenu članka 122. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kao pravne osnove za stvaranje tog novog instrumenta s obzirom na nedostatak odgovarajućeg sudjelovanja Parlamenta; izražava zabrinutost zbog namjere Komisije da taj instrument financira iz naslova 3. VFO-a, a posebno iz Fonda za azil, migracije i integraciju, koji se već uvelike koristi, ali mu nisu dodijeljena dostatna sredstva; traži od Komisije da istraži druge izvore financiranja za taj instrument u okviru proračuna EU-a kako bi se izbjegao negativan utjecaj na mjere i programe koji se financiraju iz Fonda za azil, migracije i integraciju;

6.  pozdravlja stvaranje nove glave u okviru naslova 3. za hitnu pomoć unutar Unije; smatra da se revizijom VFO-a mora predvidjeti da će se buduće financiranje te „potpore” osigurati izvan gornjih granica, ali da se pritom zajamči potrebna fleksibilnost za prilagodbu dodjele sredstava ovisno o razvoju na terenu i promjenama političkih prioriteta;

7.  poziva na reviziju Fonda za azil, migracije i integraciju te na dodjelu više sredstava za taj fond; ističe da se proračun i broj zaposlenika europskih agencija koje se bore s migracijskim pritiskom, posebno Europski potporni ured za azil i Frontex, mora dodatno povećati kako bi im se omogućilo pružanje prave potpore državama članicama i zajamčeno ispunjenje zadanih ciljeva; smatra da bi trebalo pružiti odgovarajuća sredstva za operacije traganja i spašavanja te ističe da je trenutačno uvrštenje sredstava namijenjenih za traganje i spašavanje u Fond za unutarnju sigurnost pogreška;

8.  napominje da je Komisija nedavno sklopila sporazum s Turskom o Instrumentu za izbjeglice u Turskoj za koji je predviđeno 6 milijardi EUR; izražava zabrinutost zbog uspostavljanja financijskih instrumenata koji nisu obuhvaćeni proračunom EU-a jer se time ugrožava njegova jedinstvenost i zaobilazi proračunski postupak za koji je nužno sudjelovanje i nadzor Parlamenta; ističe da Parlament nije bio konzultiran ni u jednoj fazi postupka sklapanja sporazuma; zabrinut je zbog mogućega učinka toga sporazuma na proračun za 2017.; ističe da se iz tog fonda i drugih sličnih fondova ne bi smjele financirati represivne mjere kao ni kakva druga aktivnost koja bi mogla predstavljati kršenje temeljnih prava; poziva Komisiju da pomno prati korištenje tim fondovima i da redovito obavještava Europski parlament; ističe da bi se potpora EU-a i država članica izbjeglicama trebala pružati kao dodatak redovnoj razvojnoj pomoći, a ne kao zamjena za nju;

9.  smatra da ne postoji izravna veza između migracija i terorizma u Europi; traži nove izvore financiranja za borbu protiv radikalizacije mladih u Europskoj uniji; smatra da bi se to moglo postići poticanjem integracije i borbom protiv diskriminacije, rasizma i ksenofobije; traži da se sredstva za projekte čiji je cilj stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde ne smanjuju;

10.  smatra da bi se Fondu za unutarnju sigurnost trebala dodijeliti odgovarajuća financijska sredstva kako bi mu se omogućilo ispunjavanje zadanih ciljeva, posebno u području efektivne suradnje i razmjene informacija među policijskim agencijama država članica, ali naglašava da sve njegove aktivnosti moraju biti u potpunosti u skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima;

11.  poziva na povećanje proračuna Programa o pravima, jednakosti i građanstvu kojim se nastoje promicati i zaštititi temeljna prava i boriti se protiv rasizma, ksenofobije i svih oblika diskriminacije, posebno u kontekstu sve veće netolerancije u Europi;

12.  očekuje da će se migracijski tokovi nastaviti zbog trajne političke nestabilnosti i nastavka sukoba u mnogim regijama te zbog nedostatka pravnih sredstava za ulazak u EU i za tražitelje azila i za migrante; traži ažuriranu procjenu proračunskih sredstava potrebnih za suočavanje s izazovima koji se očekuju do kraja razdoblja obuhvaćenog VFO-om; traži da se u reviziji VFO-a tijekom 2017. omogući najveća moguća fleksibilnost VFO-a kako bi se prilagodio njegov kapacitet za reagiranje na situacije koje nisu bile predviđene u vrijeme njegova donošenja; poziva na reviziju naslova 3. i 4. u smislu odgovarajućega povećanja njihovih sredstava te na uključivanje Parlamenta u svim fazama odlučivanja i o proračunskim i zakonodavnim mjerama.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

41

4

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Martina Anderson, Malin Björk, Michał Boni, Caterina Chinnici, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Tanja Fajon, Laura Ferrara, Monika Flašíková Beňová, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Sophia in ‘t Veld, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Timothy Kirkhope, Cécile Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Claude Moraes, Péter Niedermüller, Soraya Post, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Csaba Sógor, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Beatrix von Storch, Josef Weidenholzer, Kristina Winberg

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Marina Albiol Guzmán, Hugues Bayet, Carlos Coelho, Pál Csáky, Ska Keller, Miltiadis Kyrkos, Artis Pabriks, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Salvatore Domenico Pogliese, Jaromír Štětina, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Axel Voss

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Edouard Ferrand, Peter Jahr, Othmar Karas, Ilhan Kyuchyuk, Keith Taylor, Lieve Wierinck

31.5.2016

MIŠLJENJE oDBORA ZA USTAVNA PITANJA

upućeno Odboru za proračune

o pripremi poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije

(2015/2353(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Pedro Silva Pereira

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  poziva na potpuno i stvarno uključivanje Europskog parlamenta u međuinstitucijsku raspravu o ulozi, strukturi, ciljevima, prioritetima i rezultatima višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) u skladu s njegovim mandatom usvojenim na plenarnoj sjednici;

2.  poziva na sveobuhvatnu, dalekosežnu i istinsku reviziju funkcioniranja VFO-a koja će zatim dovesti do obavezne zakonodavne revizije Uredbe o VFO-u u skladu s člankom 2. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 i pripadajućeg međuinstitucijskog sporazuma, kojom će biti obuhvaćena financijska sredstva stavljena na raspolaganje u trenutačnom okviru;

3.  primjećuje uvođenje posebnih alata i instrumenata fleksibilnosti kako bi se odgovorilo na iznimne i neočekivane okolnosti s kojima se Unija suočava; posebno skreće pozornost na migracijsku krizu i na poteškoće s kojima se suočavaju europski građani zbog ekonomske krize; stoga ističe da je pri reviziji VFO-a potrebno dodijeliti više sredstava relevantnim naslovima kako bi se EU-u omogućilo pružanje bolje strukturiranog odgovora na postojeće humanitarne i ekonomske krize; poziva na još veću fleksibilnost kako bi se na odgovarajući način moglo odgovoriti na te okolnosti; ipak ističe da EU pri rješavanju novih izazova ne smije dovesti u pitanje dodjelu sredstava u svrhu kohezije; ističe da svako povećanje fleksibilnosti treba pratiti jača parlamentarna kontrola;

4.  podsjeća da na osnovi prvog stavka članka 311. UFEU-a „Unija osigurava sebi sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika”; u tom kontekstu smatra da akumulacija neplaćenih računa iz prethodnih europskih proračuna te nedostatak sredstava za rješavanje kriza i izazova, ovih postojećih ili onih koje će tek doći, uključujući raseljavanje izbjeglica, migracijske tokove, koordiniranje borbe protiv terorizma, jačanje sigurnosti građana EU-a, potporu i koordiniranje sektora energetike i prometa te potporu mjerama za borbu protiv klimatskih promjena, pokazuju da su hitno potrebni europsko djelovanje i europska sredstva;

5.  smatra da je potrebno reformirati sustav financiranja VFO-a, posebno stvaranjem novih i pravih vlastitih sredstava za proračun EU-a, poput poreza na financijske transakcije i ostalih prihoda od oporezivanja na europskoj razini kako bi se napravio korak prema proračunu koji se „u cijelosti financira iz vlastitih izvora”, kao što je predviđeno člankom 311. UFEU-a, i stoga apelira na Vijeće da se obveže razmotriti to pitanje ne dovodeći u pitanje završno izvješće skupine na visokoj razini za vlastita sredstva; također apelira na Vijeće da razmotri uspostavu fiskalnog i proračunskog kapaciteta unutar europodručja; ističe da bi se svaki novi instrument trebao uvrstiti u proračun EU-a, ali iznad gornjih granica VFO-a, te da bi se trebao financirati stvarnim vlastitim sredstvima;

6.   naglašava potrebu za jedinstvom proračuna EU-a na temelju demokratske odgovornosti i transparentnosti;

7.  traži da se zajedno s Vijećem i Komisijom održi transparentna, utemeljena i uvjerljiva rasprava o najprikladnijem trajanju financijskih okvira u razdoblju nakon 2020., što će omogućiti usklađivanje trajanja VFO-a s političkim ciklusom Europskog parlamenta i Komisije, kao što je predviđeno člankom 312. stavkom 1. UFEU-a, prije svega vodeći računa o, s jedne strane, posljedicama okvira na cikluse pripreme programa i provedbu svake pojedine politike i, s druge strane, potrebnom stupnju fleksibilnosti i mehanizmima revizije, radi postizanja najbolje moguće ravnoteže između stabilnosti, predvidljivosti i fleksibilnosti;

8.  traži aktivaciju dostupnih klauzula „pasarele” u pogledu Uredbe o VFO-u, kako je utvrđeno člankom 312. stavkom 2. UFEU-a, te u pogledu postupka donošenja odluka o vlastitim sredstvima, kako je predviđeno člankom 48. stavkom 7. UEU-a, uključujući mogućnost prelaska s jednoglasnog odlučivanja na odlučivanje kvalificiranom većinom;

9.  smatra da bi se propisi za provedbu VFO-a i primjenu odgovarajućih fondova mogli dodatno racionalizirati i pojednostavniti u skladu s ciljevima iz Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

14

4

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mercedes Bresso, Richard Corbett, Pascal Durand, Danuta Maria Hübner, Ramón Jáuregui Atondo, Constance Le Grip, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, György Schöpflin, Pedro Silva Pereira, Barbara Spinelli, Kazimierz Michał Ujazdowski, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Gerolf Annemans, Helmut Scholz

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Rosa D’Amato, Rosa Estaràs Ferragut, Arne Lietz, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Jarosław Wałęsa

25.5.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA

upućeno Odboru za proračune

o pripremi poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije

(2015/2353(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Clare Moody

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je studija iz 2008. o procjeni izvedivosti i opcijama za uvođenje elemenata primjene načela jednakosti spolova pri izradi proračuna EU-a, koju je naručila Glavna uprava Europske komisije za proračun, potvrdila da je proračun EU-a, unatoč svojim jedinstvenim karakteristikama, prikladan za primjenu načela jednakosti spolova pri izradi proračuna te da se to načelo može primijeniti u svim fazama izrade proračuna, od planiranja i pripreme do revizije i evaluacije;

1.  uviđa da je jednakost spolova temeljna vrijednost EU-a koja je sadržana u Ugovorima i da treba biti uvrštena u sve politike EU-a za stvarno ostvarivanje jednakosti; naglašava da jednakost spolova mora postati cilj politika u proračunskim naslovima i da se, shodno tomu, rodno osviještena politika mora prepoznati kao provedbena metoda u proračunskim naslovima te da primjena načela jednakosti spolova pri izradi proračuna mora postati neizostavan dio proračunskog postupka u svim njegovim fazama i napominje da je u odnosu na sve politike napredak u tom pogledu bio slab; stoga očekuje od Komisije da izraditi metodologiju za primjenu načela jednakosti spolova pri izradi proračuna te je primijeni na proračun EU-a; naglašava da su potrebna odgovarajuća proračunska sredstva iz programa za učinkovito uvođenje rodno osviještene politike te kako bi se promicala jednakost spolova; pozdravlja reviziju VFO-a na sredini razdoblja kao priliku da se postigne znatan napredak u okviru inicijative „Proračun za rezultate” i da se ponude dodatni mjerljivi i realistični ciljevi, uključujući i analizu postignutih rezultata kako bi se do kraja aktualnog programskog razdoblja rodne perspektive zaista uvrstile u proračun EU-a;

2.  pozdravlja usmjerenost na plan „Proračun za rezultate” jer je to prilika da se trošenjem proračunskih sredstava sa svakim potrošenim eurom pružaju koristi povezane s integriranim načelom jednakosti spolova; također prima na znanje da se mjere pojednostavnjenja u okviru plana „Proračun za rezultate” ne smiju donositi nauštrb ulaganja koja mogu dovesti do pozitivnih promjena u cilju postizanja jednakosti spolova;

3.  skreće pozornost na postojeće ciljeve povezane s jednakosti spolova u okviru strategije Europa 2020., posebno na povećanje stope zaposlenosti žena na 75 %, postizanje jednakih plaća za žene i muškarce, jednakog omjera muškaraca i žena u nacionalnim parlamentima te jednakog broja žena u upravama velikih poduzeća, a sve su to ciljevi koji su daleko od ostvarenja; također skreće pozornost na povezane prioritete Europskog parlamenta u okviru programa Obzor 2020., među kojima se nalazi promicanje jednakosti spolova, posebno u području istraživanja i inovacija; naglašava da se revizijom VFO-a treba ocijeniti napredak prema tim ciljevima te da bi trebalo po potrebi preispitati mjere za njihovo postizanje;

4.  naglašava da, unatoč zajedničkoj izjavi o rodno osviještenoj politici priloženoj VFO-u, dosad nisu poduzete nikakve određene mjere; poziva na učinkovito praćenje provedbe te izjave u godišnjim proračunskim postupcima te na njezinu učinkovitiju integraciju unutar revizije VFO-a;

5.  podsjeća da su prema podacima UNHCR-a 55 % izbjeglica i tražitelja azila koji su od siječnja 2016. ušli u EU žene i djeca; budući da su žene i djevojke u nerazmjerno nepovoljnom položaju i da su u opasnosti tijekom kriza i sukoba, poziva na to da se revizijom VFO-a razmotri upotreba financijskih instrumenata usmjerenih na specifične potrebe žena i djevojaka u naslovima 3. (Sigurnost i građanstvo) i 4. (Globalna Europa), uključujući usluge za spolno i reproduktivno zdravlje te borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, za mjere specifično usmjerene na integraciju žena i djece među izbjeglicama i tražiteljima azila u zemlje domaćine, uključujući fleksibilno učenje jezika, obrazovanje i skrb za djecu te mjere kojima se hvata u koštac s temeljnim uzrocima njihova prvotnog raseljavanja;

6.  naglašava da će se ulaganjem javnih sredstava u sektor skrbi, što uključuje kvalitetnu i financijski pristupačnu skrb o djeci, usluge socijalne i dugoročne skrbi te skrbi o starijim osobama, otvoriti radna mjesta, potaknuti gospodarski rast i jednakost spolova te omogućiti većem broju žena da se vrate na posao s punim radnim vremenom ili da takav posao prihvate, s obzirom na to da žene potroše dva do deset puta više vremena na neplaćenu skrb od muškaraca; poziva na to da se revizija VFO-a iskoristi kako bi se ulagalo u takvu socijalnu infrastrukturu u Europi u okviru programa za zapošljavanje i rast i strategije Europa 2020. s posebnim naglaskom na poduzetničkom obrazovanju za žene; napominje da se takva vrsta rashoda rijetko smatra prikladnim oblikom ulaganja kada tvorci politika traže učinkovite načine otvaranja radnih mjesta u razdobljima recesije te da zapravo često svjedočimo suprotnom fenomenu s obzirom na to da se javni rashodi u području obrazovanja, zdravlja, usluga skrbi za djecu i socijalnih usluga u mnogim državama režu u okviru njihovih strategija za smanjenje deficita; žali zbog činjenice da takvo zanemarivanje socijalne infrastrukture ukazuje na rodnu pristranost u ekonomskom razmišljanju do koje možda dolazi zbog podjele rada između muškaraca i žena te rodne segregacije pri zapošljavanju, čime se dodatno doprinosi sve većim razlikama u plaćama žena i muškaraca u Europi; smatra da je revizija VFO-a prilika za poduzimanje mjera u tom pogledu;

7.  ponovno ističe da je program Daphne odigrao ključnu ulogu u suzbijanju nasilja nad djecom, mladima i ženama u EU-u, međutim, žali zbog činjenice da se program Daphne više ne smatra zasebnom stavkom rashoda; naglašava da je potrebno osigurati dostatnu financijsku potporu i pojasniti kako se radi na postizanju tog cilja u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu; ističe da je važno da sredstva stignu do lokalnih organizacija na terenu kako bi se osigurala učinkovita provedba.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

18

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Barbara Matera, Marijana Petir, Pina Picierno, Terry Reintke, Liliana Rodrigues, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Beatrix von Storch

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Arne Gericke, Clare Moody

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

David Coburn, Ulrike Rodust, Siôn Simon

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

29.6.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

29

5

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Reimer Böge, Jean-Paul Denanot, Gérard Deprez, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Ernest Maragall, Clare Moody, Siegfried Mureşan, Jan Olbrycht, Younous Omarjee, Urmas Paet, Paul Rübig, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Paul Tang, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Monika Vana, Daniele Viotti, Marco Zanni, Auke Zijlstra

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Xabier Benito Ziluaga, Mercedes Bresso, Ivan Štefanec, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Sylvia-Yvonne Kaufmann, Fernando Ruas, Bogdan Brunon Wenta

(1)

  SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(2)

  SL L 103, 22.4.2015., str. 1.

(3)

  SL L 168, 7.6.2014., str. 105.

(4)

  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(5)

  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(6)

  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0378.

(7)

  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0599.

(8)

  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0455.

(9)

  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0456.

(10)

  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0304.

(11)

  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0078.

(12)

  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0360.

(13)

  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0266.

(14)

SL C 67, 20.2.2016., str. 1.

(15)

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2012. o lancu opskrbe sredstvima za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva: struktura i posljedice (SL C 227E, 6.8.2013., str. 3.).

(16)

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. rujna 2010. o pravednim prihodima za poljoprivrednike: bolje funkcioniranje lanca opskrbe hranom u Europi, SL C 308E, 20.10.2011., str. 22.

(17)

Deklaracija o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja (Pariška deklaracija) koja je donesena na neformalnom sastanku ministara obrazovanja Europske unije 17. ožujka 2015.

Pravna napomena