Postupak : 2015/2326(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0262/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0262/2016

Rasprave :

Glasovanja :

PV 06/10/2016 - 5.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0385

IZVJEŠĆE     
PDF 614kWORD 66k
9.9.2016
PE 578.513v02-00 A8-0262/2016

o praćenju primjene zakonodavstva Unije: godišnje izvješće za 2014.

(2015/2326(INI))

Odbor za pravna pitanja

Izvjestiteljica: Heidi Hautala

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU
 MIŠLJENJE oDBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA
 MIŠLJENJE oDBORA ZA PREDSTAVKE
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o praćenju primjene zakonodavstva Unije: godišnje izvješće za 2014.

(2015/2326(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir 32. godišnje izvješće o praćenju primjene zakonodavstva Unije (2014.) (COM(2015)0329),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Izvješće o ocjeni projekta EU Pilot” (COM(2010)0070),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Drugo izvješće o ocjeni projekta EU Pilot” (COM(2011)0930),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. ožujka 2002. o odnosu prema podnositelju prigovora o povredi prava Zajednice (COM(2002)0141),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. travnja 2012. naslovljenu „Ažuriranje načina upravljanja odnosima s podnositeljem zahtjeva u pogledu primjene prava Unije”(COM(2012)0154),

–  uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije,

–   uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o 30. i 31. godišnjem izvješću o praćenju primjene prava EU-a(1),

–  uzimajući u obzir članak 52. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za predstavke (A8-0262/2013),

A.  budući da se člankom 17. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) definira temeljna uloga Komisije kao „čuvarice Ugovora”;

B.  budući da u skladu s člankom 6. stavkom 1. UEU-a Povelja o temeljnim pravima Europske unije ima jednaku pravnu vrijednost kao Ugovori te se odnosi na institucije, tijela, urede i agencije Unije i na države članice kada primjenjuju pravo Unije (članak 51. stavak 1. Povelje o temeljnim pravima Europske unije);

C.  budući da Komisija, u skladu s člankom 258. stavcima 1. i 2. UFEU-a, državi članici daje obrazloženo mišljenje ako smatra da ta država članica nije ispunila neku obvezu na temelju Ugovorâ i može taj predmet uputiti Sudu Europske unije ako dotična država ne postupi u skladu s mišljenjem u roku koji odredi Komisija;

D.  budući da se Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije predviđa razmjena informacija o svim postupcima povrede na temelju službenih opomena, no njime nije obuhvaćen neslužbeni postupak EU Pilot koji prethodi pokretanju službenog postupka zbog povrede prava;

E.  budući da se Komisija poziva na članak 4. stavak 3. UEU-a i načelo lojalne suradnje između Unije i država članica kako bi provela svoju obvezu o primjeni diskrecije u odnosu na države članice tijekom postupaka EU Pilot;

F.  budući da je cilj postupaka EU Pilota suradnju između Komisije i država članica učiniti bližom kako bi se u ranoj fazi ispravila kršenja zakonodavstva EU-a i na taj način, gdje je to moguće, izbjegla potreba za pokretanjem službenog postupka zbog povrede prava;

G.  budući da je Europska komisija 2014. godine zaprimila 3715 pritužbi o mogućim povredama prava EU-a, pri čemu su Španjolska (553), Italija (475) i Njemačka (276) države članice protiv kojih je podneseno najviše pritužbi;

H.  budući da je Komisija 2014. godine pokrenula 893 nova postupka radi utvrđivanja povrede, pri čemu su Grčka (89), Italija (89) i Španjolska (86) države članice s najvećim brojem otvorenih predmeta;

I.  budući da se člankom 41. Povelje o temeljnim pravima Europske unije definira pravo na dobru upravu kao pravo svakoga na to da institucije njegove predmete obrađuju nepristrano, pravično i u razumnom roku i da se člankom 298. UFEU-a predviđa da u obavljanju svojih zadaća, institucije, tijela, uredi i agencije Unije imaju potporu otvorene, učinkovite i neovisne europske administracije;

1.  podsjeća da je Komisija, u skladu s člankom 17. UEU-a, odgovorna za osiguranje primjene prava Unije, uključujući Povelju o temeljnim pravima Europske unije (članak 6. stavak 1. UEU-a), čije se odredbe odnose na institucije, tijela, urede i agencije Unije i na države članice kada primjenjuju pravo Unije;

2.  priznaje da glavnu odgovornost za ispravnu provedbu i primjenu prava EU-a imaju države članice, ali ističe da to ne lišava institucije EU-a njihove dužnosti poštovanja primarnog prava EU-a pri izradi sekundarnog prava EU-a;

3.  ističe ključnu ulogu Komisije u nadzoru primjene zakonodavstva EU-a i podnošenju godišnjeg izvješća Parlamentu i Vijeću; poziva Komisiju da i dalje ima aktivnu ulogu u osmišljavanju raznih sredstava za poboljšanje provedbe, izvršenja i poštovanja zakonodavstva EU-a u državama članicama te da u svom godišnjem izvješću uz podatke o provedbi direktiva EU-a dostavi i podatke o provedbi uredbi EU-a;

4.   svjestan je da države članice imaju primarnu odgovornost za ispravnu provedbu i primjenu prava EU-a te ističe da pri provedbi prava EU-a države članice moraju u potpunosti poštovati i temeljne vrijednosti i prava upisane u ugovore i Povelju Europske unije o temeljnim pravima; podsjeća da je Komisija odgovorna za nadzor i ocjenu provedbe prava EU-a; u tom cilju poziva države članice da sustavno koriste korelacijske tablice, ali ističe da to ne lišava institucije EU-a njihove dužnosti poštovanja primarnog prava EU-a pri izradi sekundarnog prava EU-a; prima na znanje potrebu za korištenjem svojih provedbenih izvješća u vezi sa sektorskim zakonodavstvom;

5.  priznaje da Parlament u tom pogledu također ima ključnu ulogu zahvaljujući političkom nadzoru mjera Komisije za izvršenje zakonodavstva, analizi godišnjih izvješća o praćenju provedbe zakonodavstva EU-a i usvajanju relevantnih parlamentarnih rezolucija; preporučuje da Parlament da dodatni doprinos pravovremenom i točnom prenošenju zakonodavstva EU-a tako što će svoje stručno znanje o zakonodavnom procesu donošenja odluka zahvaljujući prethodno uspostavljenim vezama podijeliti s nacionalnim parlamentima;

6.  napominje da bi pravovremeno i ispravno prenošenje prava EU-a u nacionalna zakonodavstva i jasan nacionalni zakonodavni okvir trebali biti prioritet državama članicama kako bi se izbjegla kršenja prava EU-a, a poduzećima i pojedincima omogućilo korištenje njihovih prava koje proizlazi iz učinkovite i djelotvorne primjena prava EU-a;

7.  ističe važnu ulogu socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i drugih dionika u stvaranju zakonodavstva te praćenju i bilježenju nedostataka u prenošenju i primjeni prava EU-a u državama članicama; primjećuje da je Komisija prepoznala ulogu dionika kada je 2014. pokrenula nove alate kojima će se olakšati taj postupak; potiče dionike da u budućnosti i dalje prate taj postupak;

8.  priznaje utjecaj djelotvorne primjene zakonodavstva EU-a na jačanje vjerodostojnosti institucija Europske unije; cijeni važnost koju je Komisija u svojim godišnjim izvješćima dala predstavkama građana, poduzeća i organizacija civilnog društva kao temeljnom pravu upisanom u Ugovor iz Lisabona i važnom elementu europskog građanstva te važnom sekundarnom sredstvu za praćenje primjene zakonodavstva EU-a i utvrđivanje mogućih rupa u zakonima kroz izravno izražavanje stajališta građana o vlastitim pogledima i iskustvima, uz izbore i referendume koji ostaju primarni načini njihova demokratskog načina izražavanja:

9.  smatra da nerealni rokovi za provedbu zakonodavstva mogu rezultirati nemogućnošću država članica da ih ispune, čime se prešutno odobrava odgoda primjene; poziva europske institucije da se dogovore oko realnijih rokova za primjenu uredbi i direktiva, uzimajući pritom u obzir vremenska razdoblja potrebna za nadzor i savjetovanje; smatra da bi Komisija trebala dostavljati izvješća, preglede i revizije zakonodavstva na datume koje su odobrili suzakonodavci te kako je utvrđeno u mjerodavnom zakonodavstvu;

10.   pozdravlja činjenicu da Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva sadrži odredbe kojima se nastoji poboljšati provedba i primjena zakonodavstva EU-a te u tom pogledu potaknuti strukturiranija suradnja; podržava poziv formuliran u Sporazumu na bolje utvrđivanje nacionalnih mjera koje nisu usko povezane sa zakonodavstvom Unije (tzv. prekomjerna regulacija); naglašava da je važno poboljšati prijenos zakonodavstva i da bi države članice trebale obavijestiti o nacionalnim mjerama koje dopunjuju europske direktive te ih jasno naznačiti; ističe da bi države članice prilikom primjene zakonodavstva EU-a trebale izbjegavati dodatno opterećivanje tog zakonodavstva jer to vodi do krive predodžbe o zakonodavnoj aktivnosti EU-a i utječe na porast bezrazložnog euroskepticizma među građanima; ističe, međutim, da to ni na koji način ne utječe na isključivo pravo država članica da na nacionalnoj razini usvajaju više socijalne i ekološke standarde od onih koji su dogovoreni na razini EU-a;

11.  ističe da bi Parlament trebao imati veću ulogu u analizi načina na koji se države pristupnice i one koje su sklopile sporazume o pridruživanju s Europskom unijom pridržavaju prava EU-a; u tom pogledu predlaže da tim državama pruži odgovarajuću podršku u obliku stalne suradnje s njihovim nacionalnim parlamentima u području tumačenja i primjene zakonodavstva EU-a;

12.  predlaže da Parlament u odgovoru na godišnja izvješća o napretku koja sastavlja Komisija i sam sastavi izvješća, a ne samo rezolucije, o svim državama kandidatkinjama kako bi svim predmetnim odborima omogućio da iznesu relevantna mišljenja; smatra da bi Komisija trebala nastaviti objavljivati izvješće o napretku za sve zemlje u europskom susjedstvu koje su potpisale sporazume o pridruživanju kako bi Parlament mogao nastaviti s ozbiljnom i sustavnom procjenom napretka koji su te zemlje postigle u provedbi pravne stečevine EU-a u odnosu na program pridruživanja;

13.  pozdravlja 32. godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU-a koje je objavila Komisija te napominje da je većina slučajeva povrede prava iz 2013. u područjima politike okoliša, prometa te unutarnjeg tržišta i usluga ostala otvorena i tijekom 2014.; prima na znanje i činjenicu da su 2014. područja politike u kojima je ponovno zabilježen najveći broj novopokrenutih postupka zbog povrede prava bili okoliš, zdravlje, zaštita potrošača, mobilnost i promet; potiče Komisiju da u cilju osiguravanja međuinstitucijske transparentnosti Parlamentu osigura bolji pristup slučajevima povrede zakonodavstva EU-a;

14.  prima na znanje da se prema godišnjem izvješću broj službenih postupaka zbog povrede smanjio u posljednjih pet godina i da je to, prema mišljenju Komisije, odraz učinkovitosti strukturiranog dijaloga s državama članicama pokrenutog u okviru postupka EU Pilot; smatra, međutim, da je najveći razlog pada zabilježenog proteklih godina i pada koji se očekuje u nadolazećim godinama kontinuirano manji broj novih zakonodavnih prijedloga Komisije; ističe da Komisija ne provodi postupke EU Pilot kada se direktive kasno prenesu;

15.   međutim, podsjeća da ta naknadna evaluacija ne lišava Komisiju njezine dužnosti da pravovremeno i efektivno nadzire primjenu i provedbu prava EU-a te napominje da bi Parlament mogao pomoći pri reviziji provedbe zakonodavstva provodeći nadzor nad Komisijom;

16.  prima na znanje da povećanje broja novih spisa u okviru postupka EU Pilot tijekom razdoblja ispitivanja i smanjenje broja otvorenih slučajeva povrede prava pokazuju da je, u skladu s godišnjim izvješćem, sustav EU Pilot dokazao svoju korisnost te da je imao pozitivan učinak na promicanje učinkovitijeg izvršavanja zakonodavstva EU-a; smatra međutim da izvršavanje zakonodavstva EU-a nije ni dovoljno transparentno niti podliježe bilo kakvoj stvarnoj kontroli podnositelja prigovora i zainteresiranih strana te žali zbog činjenice da, unatoč opetovanim zahtjevima, Parlament i dalje nema odgovarajući pristup informacijama o postupku EU Pilot i neriješenim predmetima; poziva Komisiju da u tom pogledu osigura veću transparentnost u vezi s informacijama o postupku EU Pilot i neriješenim predmetima;

17.  smatra da bi novčane kazne zbog nepoštovanja zakona EU-a trebale biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće te da bi se pri njihovu određivanju trebalo uzimati u obzir ponovljeno nepoštovanje zakona i poštovati zakonska prava država članica;

18.  ističe da u Europskoj uniji koja se temelji na vladavini prava, pravnoj sigurnosti i predvidivosti zakona mora postojati pravna obveza da građani Europske unije prvi budu na jasan, dostupan, transparentan način (putem interneta i drugim sredstvima) i pravodobno obaviješteni o tome koje su nacionalne pravne norme usvojene u okviru prenošenja zakonodavstva EU-a i koja su nacionalna tijela nadležna za njihovu pravilnu primjenu;

19.  poziva Komisiju da međusobno poveže sve različite portale, pristupne točke i informativne internetske stranice u jedinstveni portal kojim će se građanima omogućiti jednostavan pristup obrascima za podnošenje pritužbe na internetu i lako razumljivim informacijama o postupcima za utvrđivanje povrede; nadalje, poziva Komisija da u iduće izvješće o praćenju uvrsti detaljnije informacije o korištenju tih portala;

20.  ističe da Komisija i Parlament imaju obvezu istinski surađivati; stoga poziva na reviziju Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije kako bi se omogućilo da se informacije o postupcima EU Pilot parlamentarnom odboru nadležnom za tumačenje i primjenu prava EU-a dostave u obliku (povjerljivog) dokumenta;

21.  podsjeća da je u svojoj Rezoluciji od 15. siječnja 2013. Parlament pozvao na donošenje uredbe EU-a o europskom zakonu o upravnom postupku u skladu s člankom 298. UFEU-a, ali da, unatoč činjenici da je Rezolucija usvojena s velikom većinom glasova (572 za, 16 protiv i 12 uzdržanih), Komisija na taj zahtjev Parlamenta nije odgovorila prijedlogom uredbe; poziva Komisiju da ponovno razmotri rezoluciju Parlamenta kako bi donijela prijedlog zakonodavnog akta u pogledu zakona o upravnom postupku;

22.  žali, konkretnije, zbog toga što nakon njegova poziva nisu poduzeti daljnji koraci za uspostavu obvezujućih pravila sadržanih u uredbi kojom se utvrđuju razni aspekti postupka zbog povrede prava i predsudskog postupka zbog povrede prava – uključujući postupak notifikacije, obvezujuće rokove, pravo na saslušanje, obvezu obrazlaganja i pravo svake osobe da pristupi svojem spisu – sve u cilju ojačavanja prava građana i jamčenja transparentnosti;

23.  podsjeća, u tom kontekstu, da je Odbor za pravna pitanja uspostavio radnu skupinu za upravno pravo koja je odlučila sastaviti pravi nacrt uredbe o upravnom postupku administracije Unije kojim bi se Komisija mogla inspirirati, i to ne kako bi se dovelo u pitanje pravo Komisije na inicijativu, već kako bi se pokazalo da bi takva uredba bila korisna i da ju je moguće donijeti;

24.  smatra da svrha tog nacrta uredbe nije zamijeniti postojeće zakonodavstvo EU-a već ga nadopuniti tamo gdje su utvrđene pravne praznine ili gdje dođe do problema u pogledu tumačenja, kao i tumačenje postojećih odredbi učiniti pristupačnijim, jasnijim i koherentnijim na korist građana i poduzeća, te uprave i njezinih službenika;

25.  stoga, još jednom, poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog o europskom zakonu o upravnom postupku, uzimajući u obzir korake koje je Parlament dosad poduzeo u tom području;

26.   podsjeća da su institucije EU-a, čak i kada djeluju u svojstvu članica skupina međunarodnih zajmodavaca („trojki”), obvezane Ugovorima i Poveljom o temeljnim pravima Europske unije;

27.  poziva Komisiju da usklađivanje s pravom EU-a učini istinskim političkim prioritetom koji treba provoditi kroz usku suradnju s Parlamentom, čija je obaveza (a) smatrati Komisiju politički odgovornom i (b) osigurati da je kao suzakonodavac u cijelosti obaviješten kako bi stalno poboljšavao svoj zakonodavni rad;

28.  podržava da se u okviru Parlamenta uspostavi postupak za praćenje primjene zakonodavstva EU-a u državama članicama kojim bi se nepoštivanje zakona analiziralo na specifičan način za pojedinačne zemlje i pritom uzelo u obzir da mjerodavni stalni odbori Europskog parlamenta prate primjenu zakonodavstva EU-a u okviru svojih područja nadležnosti;

29.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Odboru regija, Gospodarskom i socijalnom odboru te nacionalnim parlamentima.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0322.


OBRAZLOŽENJE

32. godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU-a koje je objavila Komisija i ovaj puta sadrži zanimljive podatke o stvarnoj provedbi i praktičnoj primjeni zakonodavstva EU-a. Iz izvješća možemo zaključiti da je tijekom 2014. u područjima politike okoliša, prometa te unutarnjeg tržišta i usluga većina slučajeva povrede prava bila otvorena. U izvješću je također istaknuto da se broj službenih postupaka zbog povrede pokrenutih u posljednjih pet godina smanjio. Komisija smatra da je to odraz dijaloga između država članica u kontekstu postupka EU Pilota. Međutim, imajući na umu da Parlament još uvijek ima prilično ograničen pristup informacijama o postupku EU Pilot i neriješenim predmetima, teško je procijeniti do koje je mjere smanjenje službenih postupaka zbog povrede prava zapravo rezultat boljeg pridržavanja prava EU-a u državama članicama, a do koje rezultat kompromisnih rješenja između Komisije i država članica na koje se ti slučajevi povrede prava odnose. Zaključak koji se može izvući iz izvješća je, prema tome, da postupak provedbe prava EU-a još uvijek nije dovoljno transparentan. U tom kontekstu izvjestitelj smatra da su prijedlozi koje je iznijela nova radna skupina za upravno pravo, a koju je uspostavio Odbor za pravna pitanja, dobar poticaj za Komisiju jer pokazuju da bi uredba o upravnom postupku same administracije Unije bila korisna i da ju je moguće donijeti. Izvjestitelj također smatra da bi Parlament mogao i trebao imati strukturiraniju ulogu u analizi načina na koji se države pristupnice i one koje su sklopile sporazume o pridruživanju s Europskom unijom pridržavaju prava EU-a te, u tom smislu, u razvijanju odgovarajuće podrške tim državama.


MIŠLJENJE ODBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU (28.4.2016)

upućeno Odboru za pravna pitanja

o praćenju primjene zakonodavstva Unije: godišnje izvješće za 2014.

(2015/2326(INI))

Izvjestitelj: Ramon Tremosa i Balcells

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je Europska komisija 2014. godine zaprimila 3715 pritužbi o mogućim povredama prava EU-a, pri čemu su Španjolska (553), Italija (475) i Njemačka (276) države članice protiv kojih je podneseno najviše pritužbi;

B.  budući da je Komisija 2014. godine pokrenula 893 nova postupka zbog povrede, pri čemu su Grčka (89), Italija (89) i Španjolska (86) države članice s najvećim brojem otvorenih predmeta;

C.  budući da je između 2010. i 2014. godine 3550 slučajeva povrede prava otvoreno zbog kašnjenja prenošenja 439 direktiva u državama članicama, pri čemu u prosjeku 8 država članica krši svaku direktivu koja je tijekom tog razdoblja odobrena; najviše takvih slučajeva bilo je u Belgiji (36), Rumunjskoj (34) i Sloveniji (26)(1);

1.  smatra da države članice sustavno ugrožavaju učinkovitost zakonodavstva EU-a time što ga ne provode na zadovoljavajući način, a Komisija time što tu provedbu ne prati na odgovarajući način; napominje da nezadovoljavajuća primjena i provedba igraju važnu ulogu u nizu europskih kriza te stvaraju nejednake uvjete na jedinstvenom tržištu i naglašava da se poboljšanjem provedbe zakonodavstva EU-a može povećati povjerenje i pouzdanje građana Europske unije u njezine ciljeve;

2.  smatra da nerealni rokovi za provedbu zakonodavstva mogu dovesti do nemogućnosti država članica da je ostvare, čime se prešutno odobrava odgoda primjene; poziva europske institucije da se dogovore oko odgovarajućih rokova za primjenu uredbi i direktiva, uzimajući pritom u obzir vremenska razdoblja potrebna za nadzor i savjetovanje; smatra da bi Komisija trebala dostavljati izvješća, preglede i revizije zakonodavstva na datume koje su odobrili suzakonodavci te kako je utvrđeno u mjerodavnom zakonodavstvu;

3.  poziva Komisiju da za svaku glavnu upravu predvidi internetsku stranicu koja će obuhvaćati popis država članica koje nisu prenijele direktive ili koje ne poštuju odluke i uredbe; smatra da bi taj popis trebalo ažurirati svaki mjesec te da bi u njemu trebalo detaljno navesti koje se direktive nisu prenijele i/ili koje se odluke i uredbe nisu poštovale;

4.  smatra da bi se Komisija trebala aktivnije baviti slučajevima neodgovarajućeg prijenosa direktiva kako bi se obuhvatili slučajevi i hotimičnih i nehotičnih radnji država članica;

5.  smatra da je dužnost Komisije suprotstavljati se dvama zakonodavnim tijelima postupka donošenja odluka na europskoj razini te da bi o ključnim elementima trebalo odlučivati delegiranim aktima/provedbenim aktima tijekom postupka suodlučivanja, zbog pravnih nesigurnosti te mogućih rizika, opasnosti i komplikacija koje bi iz njega mogle proizaći;

6.  sa zabrinutošću napominje da jedna ili više država članica nisu prenijele 11 direktiva u području zakonodavstva o bankarstvu i financijama, pri čemu je Njemačka jedina država koja je prenijela sve postojeće zakone u tom području, a Austrija jedina od preostalih država članica koja mora prenijeti manje od triju direktiva(2);

7.  ističe da se Direktiva o borbi protiv kašnjenja u plaćanju još ne provodi na odgovarajući način u 11 država članica te da je stanje najgore u Italiji, Cipru, Španjolskoj, Portugalu i Grčkoj, u kojima je kašnjenje u plaćanju B2B(3) znatno iznad prosjeka(4), što stvara dodatne probleme za srednja i mala poduzeća;

8.  naglašava da ni Direktiva o pristupu djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, ni Direktiva o zahtjevima za proračunske okvire država članica, kao ni Direktiva o pravima potrošača još uvijek nisu prenesene(5); poziva Komisiju da pomnije prati slučajeve državne pomoći povezane s porezom i carinama jer je to jedno od četiri područja politike u kojima je 2014. otvoreno najviše slučajeva povrede prava;

9.  podsjeća na to da su nepoštovanje kriterija iz Maastrichta te slaba i diskrecijska provedba pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu od strane Komisije i Vijeća pridonijeli pojavi europske dužničke krize koja je uslijedila nakon svjetske financijske krize; zabrinut je zbog trajne neusklađenosti i nedosljednog provođenja pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu te napominje da se važeća pravila moraju primjenjivati upotrebom njegovih postojećih klauzula o fleksibilnosti; traži od Komisije i Vijeća da zauzmu proaktivniji stav u pogledu provedbe postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže, a posebno kada je riječ o učinkovitom sprječavanju ozbiljnih makroekonomskih i financijskih neravnoteža;

10.  ističe da je 2014. godine samo u pogledu 10 od 157 glavnih preporuka za države članice donesenih u okviru Europskog semestra došlo do cjelovite provedbe ili je zabilježen znatan napredak(6); u tom kontekstu poziva da se slijede preporuke u pogledu Europskog semestra iznesene u Izvješću petorice predsjednika o produbljivanju ekonomske i monetarne unije, odnosno: da se izrade konkretnije i ambiciozne preporuke po državama članicama i da se više usmjeri na utvrđene prioritete ostavljajući istovremeno dovoljno manevarskog prostora državama članicama u provedbi tih preporuka te da se sustavnije podnose izvješća, provode stručne ocjene i upotrebljava pristup „poštuj ili objasni” kako bi se zajamčile ispravna provedba te šira javna rasprava koja bi dovela do veće nacionalne odgovornosti;

11.  naglašava da je za države članice europodručja ili one koje sudjeluju u bankovnoj uniji, prijenos Direktive o oporavku i sanaciji banaka neophodan kako bi jedinstveni sanacijski mehanizam funkcionirao, s obzirom na to da je u mnogim slučajevima odluke Jedinstvenog odbora za sanaciju potrebno provesti na temelju prenošenja Direktive o oporavku i sanaciji banaka u nacionalna zakonodavstva(7);

12.  napominje da je 22. listopada 2015. Komisija pokrenula tužbu protiv šest država članica(8) na Sudu EU-a zbog toga što nisu prenijele Direktivu o oporavku i sanaciji banaka;

13.  izražava veliku zabrinutost zbog činjenice da Direktivu o sustavima osiguranja depozita još nije provelo deset država članica(9) te poziva Komisiju da zajamči njezinu provedbu; poziva na pravodobnu provedbu postojećeg zakonodavstva u vezi s bankovnom unijom te poboljšanje dijaloga sa stručnjacima iz sektora kako bi se procijenili učinak i djelotvornost usvojenog zakonodavstva;

14.  pozdravlja prve prijedloge Komisije u području unije tržišta kapitala te naglašava važnost poticanja dodatnih ulaganja u realno gospodarstvo;

15.  vjeruje da je nedostatak odgovarajuće razmjene informacija na temelju Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja doveo do nedopuštenih radnji koje su bile uzrokom slučaja LuxLeaks i drugih nezakonitih postupaka u vezi s porezom u drugim državama članicama.

16.  poziva Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo da procjeni da li se bankarski sustavi država članica koje ne poštuju Direktivu o oporavku i sanaciji banaka ni Direktivu o sustavima osiguranja depozita nalaze u nepovoljnom položaju u pogledu konkurentnosti;

17.  s razočaranjem primjećuje da je, zbog nemogućnosti Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i Komisije da unutar utvrđenog vremenskog roka izrade i donesu potrebne mjere 2. razine, Komisija smatrala potrebnim predložiti odgodu stupanja na snagu za jednu godinu Direktive o tržištima financijskih instrumenata (MiFID II) i popratne Uredbe o tržištima financijskih instrumenata (MIFIR) te odgoditi isto tako provedbu nekih odredbi u okviru Uredbe o zlouporabi tržišta i Uredbe o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira;

18.  poziva Komisiju da pokrene postupke zbog nepoštovanja protiv država članica koje su otvoreno odbile provesti obveze koje proizlaze iz Odluke Vijeća (EU) 1601/2015 i Odluke Vijeća (EU) 1523/2015 od 14. i 22. rujna 2015. kojima se uvodi sustav obveznih kvota za prihvat izbjeglica;

19.  smatra da bi Komisija trebala, kad je to prikladno i moguće, preporučiti donošenje više uredbi, a manje direktiva kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve države članice u pogledu zakonodavstva; posebno u slučaju prava EU-a povezanog s jedinstvenim tržištem, uzimajući pritom u obzir da se oblik pravnih tekstova mora slagati s ciljevima prijedloga;

20.  smatra da bi novčane kazne zbog nepoštovanja zakona EU-a trebale biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće te da bi se pri njihovu određivanju trebalo uzimati u obzir ponovljeno nepoštovanje zakona i poštovati zakonska prava država članica;

21.  smatra da se broj službenih postupaka zbog povrede smanjio i zbog učinkovitosti strukturiranog dijaloga s državama članicama pokrenutog u okviru platforme EU Pilot;

22.  pozdravlja napore koje Komisija ulaže ne bi li poboljšala pristup informacijama o primjeni prava Unije. potiče daljnje napore za jačanje transparentnosti;

23.  podržava stvaranje standardnog strukturiranog procesa u okviru Parlamenta za praćenje primjene zakonodavstva EU-a u državama članicama kojim bi se nepoštivanje zakona analiziralo na specifičan način za pojedinačne zemlje i pritom uzelo u obzir da mjerodavni stalni odbori Europskog parlamenta prate primjenu zakonodavstva EU-a u okviru svojih područja nadležnosti.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

26.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

24

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Elisa Ferreira, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Philippe Lamberts, Werner Langen, Sander Loones, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Fulvio Martusciello, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Cora van Nieuwenhuizen, Jakob von Weizsäcker, Pablo Zalba Bidegain, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Matt Carthy, Philippe De Backer, Mady Delvaux, Marian Harkin, Ian Hudghton, Sophia in ‘t Veld, Syed Kamall, Krišjānis Kariņš, Paloma López Bermejo, Emmanuel Maurel, Siôn Simon, Romana Tomc

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Daniela Aiuto, Virginie Rozière

(1)

Podaci iz uvodnih izjava A, B i C proizlaze iz izvješća Komisije „Praćenje primjene prava Unije: godišnje izvješće za 2014.” (9.7.2015.).

(2)

Posebno zabrinjavaju povrede prava u Poljskoj (10 slučajeva), Luksemburgu (9) te Sloveniji, Španjolskoj i Estoniji (svaka po 8);

(3)

Između poslovnih subjekata.

(4)

Vidi dokument „Prijenos i provedba Direktive o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama”, Služba Europskog parlamenta za istraživanja.

(5)

Europska komisija – Praćenje primjene zakonodavstva Unije: Godišnje izvješće za 2014., str. 19-20 – http://ec.europa.eu/atwork/applying-eu-law/docs/annual_report_32/com_2015_329_hr.pdf

(6)

Stopa uspješnosti od oko 6,5 %: Zsolt Darvas i Alvaro Leandro, „Ograničenja koordinacije politike u europodručju u okviru Europskog semestra”, Bruegel, studeni 2015.

(7)

Priopćenje za medije Komisije od 22. listopada 2015. o pokretanja tužbe protiv šest država na Sudu EU-a zbog toga što nisu prenijele Direktivu o oporavku i sanaciji banaka.

(8)

Češka, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Rumunjska i Švedska.

(9)

Belgija, Cipar, Estonija, Grčka, Italija, Luksemburg, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Švedska: Priopćenje za medije Komisije od 10. prosinca 2015.


MIŠLJENJE oDBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA (18.2.2016)

upućeno Odboru za pravna pitanja

o praćenju primjene prava Unije: godišnje izvješće za 2014.

(2015/2326(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Agnieszka Kozłowska-Rajewicz

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe činjenicu da Komisija ima ovlast i dužnost nadzirati primjenu prava EU-a i pokretati postupke zbog povrede protiv onih država članica koje ne ispune obveze iz Ugovora; ipak poziva Komisiju da prije pokretanja službenih postupaka zbog povrede prednost dade inicijativi EU Pilot i pokrene postupak dijaloga s državama članicama; podsjeća države članice da je pravo EU-a sastavni dio njihova nacionalnog prava te da su odgovorne za njegovu pravilnu primjenu;

2.  napominje da bi pravovremeno i ispravno prenošenje prava EU-a u nacionalna zakonodavstva i jasan nacionalni zakonodavni okvir trebali biti prioritet državama članicama kako bi se izbjegla kršenja prava EU-a, a poduzećima i pojedincima omogućilo korištenje njihovih prava koje proizlazi iz učinkovite i djelotvorne primjena prava EU-a;

3.  ističe važnu ulogu socijalnih partnera, organizacija civilnog društva i drugih dionika u stvaranju zakonodavstva te praćenju i bilježenju nedostataka u prenošenju i primjeni prava EU-a u državama članicama; primjećuje da je Komisija prepoznala ulogu dionika pokretanjem novih alata 2014. kojim će se olakšati taj postupak; potiče dionike da u budućnosti i dalje prate taj postupak;

4.  ističe činjenicu da je 2014. registrirano 3 715 novih žalbi, s time da je Komisija primila najveći broj novih žalbi (666) iz područja zapošljavanja, socijalnih pitanja i uključenosti od 2011. godine(1); podsjeća da nedostatak provedbe te nepravilna primjena ili neprimjenjivanje zakonodavstva EU-a u državama članicama zakonodavstvo čine neučinkovitim, znatno smanjuju socijalna prava i prava u vezi sa zapošljavanjem te mogu iziskivati daljnje djelovanje na razini EU-a uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti;

5.  naglašava činjenicu da 2014. nisu zabilježene važnije presude Suda EU-a iz područja zapošljavanja, socijalnih pitanja i uključenosti;

6.  ističe da se od 2 341 žalbe koje je europska mreža Solvit rješavala 2014. njih 1 458 odnosilo na pristup pravima socijalne zaštite u okviru Uredbe (EZ) br. 883/2004 i na njihovo korištenje, a najveći broj zabilježenih žalbi odnosio se na slučajeve u vezi s dječjim doplatcima, mirovinama i naknadama za nezaposlenost;

7.  poziva Komisiju da čim prije predstavi odavno potrebnu reviziju Uredbe (EZ) br. 883/2004 i njezine provedbene uredbe kako bi se svima zajamčilo da u potpunosti koriste svoja prava iz područja socijalne zaštite; podsjeća države članice da su obvezne usko surađivati po tom pitanju kako bi se zajamčilo da građanima EU-a koji koriste svoje pravo na mobilnost nisu uskraćena njihova prava; poziva Administrativnu komisija za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti da na godišnjoj razini ocijeni koji se problemi najčešće pojavljuju, iznese konkretne prijedloge za poboljšanje stanja te objavi nalaze svoje procjene i prijedloge;

8.  naglašava da je 2014. broj novih slučajeva kasnog prenošenja (17) u području zapošljavanja u usporedbi s prethodnom godinom bio u blagom porastu (13), te da su svi slučajevi bili povezani s radnim pravom(2); podsjeća na to da je zakašnjelo prenošenje radnog prava trajni problem u nekim državama članicama što sprečava građane u tome da koriste svoja prava i prednosti koje pruža pravo Unije; ističe da zakašnjelo i nepravilno prenošenje direktiva EU-a ima negativan učinak na cjelokupnu pravnu sigurnost i na jednake uvjete na jedinstvenom tržištu; poziva države članice na djelovanje, uključujući i pravno djelovanje ako je potrebno, kako bi se zajamčilo praktično i učinkovito prenošenje direktiva EU-a u sve nacionalne pravne sustave;

9.  naglašava da je zakašnjelo prenošenje prepreka pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te da šteti interesima građana i poduzeća jer im uskraćuje neka od njihovih prava; s tim u vezi poziva države članice da čim prije prenesu Direktivu 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi kako bi se svim Europljanima zajamčio pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi u drugoj državi članici;

10.  ističe da su krajem 2014. otvorena 1 347 slučaja povreda, uključujući 72 povezana sa zapošljavanjem(3);

11.  pozdravlja činjenicu da Komisija, u okviru svojeg programa za prikladnost i učinkovitost propisa, obraća pozornost na pitanje provedbe i primjene zakonodavstva EU-a u cilju sprečavanja i ograničavanja broja slučajeva zakašnjelog prenošenja u državama članicama;

12.  primjećuje da se razlozi zakašnjelog prenošenja razlikuju od države do države; traži od Komisije da provede detaljnu analizu u državama članicama kako bi dobila sveobuhvatnu sliku o tome te da se u budućnosti bori protiv zakašnjelog prenošenja rješenjima koja su kompatibilna s pravnim posebnostima određene zemlje;

13.  pozdravlja činjenicu da je Komisija uložila napore kako bi smanjila broj službenih postupaka povrede u posljednjih pet godina učinkovitim i strukturiranim dijalogom s državama članicama koji je pokrenut preko inicijative EU Pilot prije nego što se pokrene službeni postupak protiv povreda;

14.  poziva Komisiju da pri izradi i procjeni zakonodavstva vodi računa o mogućim prednostima i opterećenju koje bi ono moglo nametnuti između ostalog i malim i srednjim poduzećima, koja su predstavljaju 99 % europskih poduzeća i zaslužna su za otvaranje 85 % novih radnih mjesta; u tom smislu ističe da je potrebno primijeniti načelo „počnimo od malih”; naglašava da je potrebno ocijeniti ne samo kratkoročne učinke, već i dugoročnu vrijednost zakonodavstva; ipak ističe da svi zaposleni imaju pravo uživati najvišu moguću razinu zaštite u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu, bez obzira na veličinu poduzeća u kojem rade;

15.  poziva na donošenje dodatnih mjera kojima bi se zajamčili učinkovito praćenje i provedba zakonodavstva, uključujući pravovremeno prenošenje i poštovanje ciljeva tog zakonodavstva te riješile štetne rupe u zakonu tamo gdje se pojave; ističe da je nužno da zakonodavstvo bude jasno sročeno kako bi se njegove odredbe lakše mogle poštovati;

16.  ipak ističe da zakonodavstvo EU-a postavlja tek minimalne standarde koje države članice mogu poboljšati u svojem nacionalnom zakonodavstvu;

17.  smatra da procjene učinka trebaju uključivati mala i srednja poduzeća i testove konkurentnosti kako bi se zajamčilo da poduzeća, a posebno mala i srednja poduzeća, nisu preopterećena novim zakonodavstvom;

18.  pozdravlja napore Komisije posljednjih godina i prima na znanje niz mjera, kao što su korelacijske tablice, godišnji pregledi stanja i smjernice, uvedenih kako bi se pomoglo državama članicama u provedbi prava Unije; pozdravlja činjenicu da Komisija pruža planove provedbe kako bi olakšala učinkovitu primjenu prava Unije i to bez odgađanja; ističe da je važno da Komisija nadzire korištenje planova provedbe u državama članicama;

19.  primjećuje Komisijinu aktualnu reviziju postojećeg zakonodavstva preko programa bolje regulative čiji je cilj jamčenje visoke kvalitete zakonodavstva EU-a u pogledu transparentnosti, javnog savjetovanja, provedbe i poštovanja načela supsidijarnosti; stoga poziva Komisiju da uskladi svoje napore s naporima država članica i Europskog parlamenta u ranijoj fazi zakonodavnog postupka kako bi se zajamčila učinkovitija provedba budućeg prava EU-a jer deregulacija, pretjerano donošenje propisa ili nedonošenje propisa mogu nanijeti veliku štetu poduzećima i zapošljavanju; ipak ističe da takva koordinacija ne smije dovoditi u pitanje ovlasti zakonodavaca te da mora u potpunosti poštovati redovni zakonodavni postupak i demokratski legitimitet država članica;

20.  ističe da su načelo jednakog postupanja i nediskriminacije ustaljeni u pravu EU-a te da ih stoga treba uzeti u obzir i poštovati ih tijekom izrade zakonodavstva EU-a;

21.  poziva Komisiju da ojača suradnju s državama članicama kako bi ubrzala ispravak kršenja prava EU-a tamo gdje je to potrebno; ističe da ta suradnja mora biti transparenta i otvorena za nadzor Parlamenta;

22.  poziva Komisiju da revidira okvir unutar kojeg država članice pružaju dodatne informacije u vezi s njihovim prenošenjem direktiva u nacionalno zakonodavstvo;

23.  poziva Komisiju da državama članicama pruži veću podršku u provedbi i pravilnoj primjeni prava EU-a tako što će im na raspolaganje staviti prilagođene alate kao što su detaljni planovi provedbe i dokumenti sa smjernicama kao rezultat poboljšane i zajedničke suradnje između Komisije i država članica od rane faze zakonodavnog postupka; smatra da je redoviti dijalog sa socijalnim partnerima također glavni način na koji države članice mogu zajamčiti učinkovitu provedbu zakona o radu EU-a:

24.  ističe da je jačanje inspekcija rada u državama članicama bitno kako bi se zajamčila učinkovita provedba zakona o radu EU-a u državama članicama;

25.  pozdravlja alate kao što su se Your European Portal, Solvit i CHAP, koje je Komisija izradila kako bi pružila potporu dionicima, ali izražava žaljenje zbog toga što ti alati nisu dovoljno poznati niti se dovoljno koriste;

26.  poziva države članice da Komisiji pruže jasnije i detaljnije informacije o prenošenju direktiva kako bi se omogućila bolja revizija.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

17.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

44

10

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Jane Collins, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Marian Harkin, Czesław Hoc, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Marek Plura, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Amjad Bashir, Tania González Peñas, Miapetra Kumpula-Natri, António Marinho e Pinto, Tamás Meszerics, Neoklis Sylikiotis, Ivo Vajgl

(1)

„Praćenje primjene prava Unije”: godišnje izvješće za 2014” (COM(2015)0329), str. 8.

(2)

Radni dokument službi Komisije naslovljen „Dio I – područja politika ”(priložen dokumentu „Praćenje primjene prava Unije: godišnje izvješće za 2014.”), str. 40.

(3)

„Praćenje primjene prava Unije”: godišnje izvješće za 2014” (COM(2015)0329), str. 15.


MIŠLJENJE oDBORA ZA PREDSTAVKE (22.4.2016)

upućeno Odboru za pravna pitanja

o praćenju primjene zakonodavstva Unije: godišnje izvješće za 2014.

(2015/2326(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Cecilia Wikström

PRIJEDLOZI

Odbor za predstavke poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ponavlja da su problemi s provedbom i izvršenjem zakonodavstva EU-a dugotrajni i podupire djelotvornu primjenu zajedničkih pravila EU-a u državama članicama, što je od ključne važnosti za jačanje vjerodostojnosti Unije i za ispunjavanje očekivanja građana u pogledu koristi koje oni od EU-a mogu imati;

2.  ističe ključnu ulogu Komisije u nadzoru primjene zakonodavstva EU-a i podnošenju godišnjeg izvješća Parlamentu i Vijeću; poziva Komisiju da i dalje ima aktivnu ulogu u osmišljavanju raznih sredstava za poboljšanje provedbe, izvršenja i poštovanja zakonodavstva EU-a u državama članicama te da u svom godišnjem izvješću uz podatke o provedbi direktiva EU-a dostavi i podatke o provedbi uredbi EU-a;

3.  priznaje da Parlament isto tako ima ključnu ulogu zahvaljujući političkom nadzoru mjera Komisije za izvršenje zakonodavstva, analizi godišnjih izvješća o praćenju provedbe zakonodavstva EU-a i usvajanju relevantnih parlamentarnih rezolucija; preporučuje da Parlament da dodatni doprinos pravovremenom i točnom prenošenju zakonodavstva EU-a tako što će svoje stručno znanje o zakonodavnom procesu donošenja odluka zahvaljujući prethodno uspostavljenim vezama podijeliti s nacionalnim parlamentima;

4.  podsjeća na važnost predstavki i pitanja koje Parlament prima na osnovi članka 227. UFEU-a, a zbog kojih Komisija protiv pojedine države članice često pokreće postupak za utvrđivanje povrede; ističe da su pojedinačne pritužbe građana jedan od glavnih izvora za utvrđivanje problema i otkrivanje nedostataka i povreda zakonodavstva EU-a u državama članicama te izvor informacija za Komisiju; napominje da su i 2014. javnost, poduzeća, nevladine organizacije i ostale organizacije bili vrlo aktivni u izvješćivanju o mogućim povredama zakonodavstva EU-a pa je 2014. ukupan broj pritužbi porastao za oko 5,7 %, a u okviru programa EU Pilot otvoreno je oko 1 208 novih predmeta; u isto vrijeme prima na znanje broj obrađenih pritužbi i predmeta iz programa EU Pilot 2014. godine i smatra da je stopa obrade predmeta iz programa EU Pilot u visini od 75 % brz i djelotvoran način rješavanja problema;

5.  priznaje utjecaj djelotvorne primjene zakonodavstva EU-a na jačanje vjerodostojnosti institucija Europske unije; cijeni važnost koju je Komisija u svojim godišnjim izvješćima dala predstavkama građana, poduzeća i organizacija civilnog društva kao važnom sekundarnom sredstvu za praćenje primjene zakonodavstva EU-a i utvrđivanje mogućih rupa u zakonima kroz izravno izražavanje stajališta građana o vlastitim pogledima i iskustvima, uz primarne načine demokratskog načina izražavanja: izbore i referendume, temeljno pravo upisano u Ugovor iz Lisabona i važan dio europskog građanstva;

6.  ističe da razlike u provedbi i prijenosu zakonodavstva EU-a u državama članicama predstavljaju trajne prepreke za poduzeća i građane, posebno one koji žele iskoristiti prednosti unutarnjeg tržišta i živjeti, raditi, poslovati ili studirati u drugoj državi članici; ističe da kašnjenje u prijenosu negativno utječe i na pravnu sigurnost; ponavlja svoj stav da bi Komisija od pridržavanja zakonodavstva EU-a trebala napraviti istinski politički prioritet kroz djelotvornu suradnju s institucijama, osobito s Vijećem, posebno s pomoću sustavne upotrebe korelacijskih tablica, te s državama članicama i drugim zainteresiranim stranama; naglašava da je primarna odgovornost država članica ispravna provedba i primjena zakonodavstva Europske unije;

7.  prima na znanje administrativna jamstva koja su na raspolaganju podnositeljima pritužbi, kao što su pravodobno pružanje informacija i obavijesti o njihovim pritužbama, što je zatražio i Odbor za predstavke u svojem mišljenju iz 2015. o navedenom izvješću; nasuprot tome, izražava žaljenje zbog kašnjenja odgovora Komisije o brojnim predstavkama kad se od nje traži da dostavi mišljenje te poziva Komisiju da poboljša postojeću praksu kako bi građane pravovremeno i na odgovarajući način obavještavala o mjerama i koracima poduzetima kao odgovor na obradu pritužbi; ističe da velik broj primljenih predstavki ni na koji način ne smije ugroziti kvalitetu obrade predstavki, koja se obavlja na pojedinačnoj osnovi;

8.  napominje pozitivan učinak projekta EU Pilot na razmjenu informacija između Komisije i država članica te na rješavanje problema povezanih s primjenom zakonodavstva EU-a na nacionalnoj razini te traži od Komisije da posebnu pozornost usmjeri na stvarno izvršenje i interno preispitivanje odluka donesenih tijekom postupka u okviru projekta EU Pilot; ističe da se time mogu pružiti dragocjene informacije za predstavke koje se još obrađuju i poziva Komisiju da podnositelje predstavki uključi u obradu predmeta iz programa EU Pilot koji su rezultat predstavki, između ostalog i kako bi se olakšao dijalog između podnositelja predstavki i relevantnih nacionalnih tijela; pozdravlja sve veće napore država članica u rješavanju postupaka za utvrđivanje povrede prije pokretanja sudskog postupka; napominje da prethodne odluke pomažu da se razjasne pitanja o primjeni zakonodavstva EU-a i da se njima mogu spriječiti postupci za utvrđivanje povrede;

9.  poziva Parlament, a posebno Odbor za predstavke, da potiče kampanje jačanja svijesti o sustavu pritužbi građana zbog povrede zakonodavstva Europske unije, projektu EU Pilot i postupcima za utvrđivanje povrede, te da u tom smislu potakne veće korištenje informacija i olakša im javni pristup na internetskim stranicama Parlamenta;

10.  pozdravlja predanost koju su službe Komisije pokazale u pogledu poboljšanja razmjene informacija s Odborom za predstavke i ponavlja svoj zahtjev za bolju međusobnu komunikaciju, posebno u pogledu načina na koji Komisija pokreće i vodi postupke za utvrđivanje povrede, uključujući postupak u okviru programa EU Pilot, te poduzimanja napora kako bi se Odboru za predstavke dostavljale informacije u razumnom vremenskom okviru, čime bi mu se omogućilo da učinkovitije odgovara na zahtjeve građana; podsjeća na svoje opetovane pozive Komisiji da u praćenju i zakonodavnom radu uzima u obzir izvješća i zaključke Odbora za predstavke;

11.  pozdravlja činjenicu da je Komisija poboljšala informiranje građana o njihovim pravima i prikladnim mehanizmima pravne zaštite uz pomoć internetskih stranica, baza podataka, jednostavnijih obrazaca za podnošenje pritužbi i sredstava za rješavanje problema na internetu, a kojima je svrha povećavanje transparentnosti; u tom smislu pozdravlja bolju dostupnost odluka u vezi s utvrđivanjem povrede na internetu i obnovljenu internetsku stranicu „Primjena prava EU-a” na portalu Europa i „Europa portal Your rights” („Portal Europa – Vaša prava”), kojima se građanima daju relevantne informacije o tome kako se zakonodavstvo EU-a primjenjuje u državama članicama i kako se podnose pritužbe; ističe da su potrebne dodatne mjere za osiguravanje boljeg pristupa informacijama o primjeni zakonodavstva EU-a i instrumentima za rješavanje problema te za bolje rješavanje pritužbi građana i poduzeća Europske unije o povredama zakonodavstva EU-a;

12.  poziva Komisiju da međusobno poveže sve portale, pristupne točke i informativne internetske stranice u jedinstveni portal kojim će se građanima omogućiti jednostavan pristup obrascima za podnošenje pritužbe na internetu i lako razumljivim informacijama o postupcima za utvrđivanje povrede; nadalje, poziva Komisija da u iduće izvješće o praćenju uvrsti detaljnije informacije o korištenju tih portala;

13.  žali zbog činjenice da predstavke građana EU-a i dalje ukazuju na povrede zakonodavstva EU-a; ističe da se predstavke uglavnom tiču navoda o kršenju zakonodavstva EU-a u području temeljenih prava, između ostalog i prava pripadnika manjina i osoba s invaliditetom, o diskriminaciji, što podrazumijeva i diskriminaciju zbog državljanstva, te o unutarnjem tržištu, slobodi kretanja, prijevozu, okolišu, obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi; smatra da su te predstavke dokaz da još uvijek postoje česti i rašireni slučajevi kasnog ili nepotpunog prenošenja ili krive primjene zakonodavstva EU-a te ističe da države članice trebaju učinkovito provoditi i izvršavati zakonodavstvo EU-a i donositi zakone uz puno poštovanje temeljnih vrijednosti i načela upisanih u ugovore i Povelju Europske unije o temeljnim pravima; poziva države članice na to da suštinski poboljšaju kvalitetu razmjene informacija s Odborom za predstavke i pojašnjenja koja dostavljaju; naglašava potrebu za uravnoteženim dijalogom s predstavnicima država članica na sjednicama Odbora za predstavke o predstavkama koje se razmatraju; predlaže djelotvornije uključivanje preventivnih mehanizama;

14.  podsjeća da fizičke osobe u svojim predstavkama često upućuju na područje policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (ranije poznato kao „treći stup”); primjećuje da se trajni nedostaci kao što su dugotrajni postupci na nacionalnim sudovima o pitanjima koja se tiču prava EU-a često utvrđuju kao problemi pri obradi raznih peticija; ističe da su presude Suda Europske unije koje se donose u prethodnom postupku korisne i prikladne smjernice za te slučajeve i žali zbog toga što nacionalni sudovi rijetko koriste to sredstvo; stoga pozdravlja širenje nadležnosti Komisije na policijsku i pravosudnu suradnju od 1. prosinca 2014.; podsjeća da su razmatranje i obrada predstavki neovisni i drugačije vrste od nacionalnih pravosudnih postupaka;

15.  naglašava da je važno da Komisija usvoji provedbene planove kako bi se državama članicama pružili potpora i savjeti u pogledu pravovremenog, jasnog i ispravnog prenošenja direktiva EU-a, što je neophodno za djelotvorno i održivo funkcioniranje EU-a; pozdravlja važnost koja se pridaje programu za bolju regulativu i prima na znanje praćenje primjerenosti propisa EU-a uz pomoć programa REFIT u godišnjem izvješću o praćenju primjene zakonodavstva EU-a; poziva Komisiju da aktivno uključi sve dionike, između ostalog i socijalne partnere, udruge potrošača, nevladine organizacije i poduzeća u procjenu utjecaja zakonodavstva EU-a, da obavi ex ante procjenu proporcionalnosti i supsidijarnosti, a da u fazi ex post prati provedbu; poziva Komisiju da u svoju ocjenu uključi mjerenje i smanjenje administrativnog opterećenja građana i da uzme u obzir širi gospodarski i socijalni utjecaj zakonodavstva EU-a te njegov utjecaj na okoliš, kao i da razmotri koristi i vrijednosti zakonodavstva EU-a; podsjeća Komisiju na to da primjenjuje načelo jednakog postupanja prema državama članicama i da bude nepristrana pri kontroli primjene zakonodavstva EU-a; pozdravlja poboljšanu kvalitetu zakonodavstva EU-a i nada se pozitivnom utjecaju na niz podnesenih predstavki;

16.  ističe da bi Komisija trebala imati odvažniji pristup pri razmatranju predstavki koje se tiču temeljnih prava, imajući pritom u vidu načelo supsidijarnosti.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

19.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

26

0

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Margrete Auken, Alberto Cirio, Pál Csáky, Miriam Dalli, Rosa Estaràs Ferragut, Eleonora Evi, Peter Jahr, Rikke Karlsson, Jude Kirton-Darling, Notis Marias, Edouard Martin, Roberta Metsola, Marlene Mizzi, Julia Pitera, Gabriele Preuß, Eleni Theocharous, Jarosław Wałęsa, Cecilia Wikström, Tatjana Ždanoka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Enrique Calvet Chambon, Kostadinka Kuneva, Miltiadis Kyrkos, Jérôme Lavrilleux, Julia Reda, Ángela Vallina, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

José Blanco López, Martina Dlabajová, Zbigniew Kuźmiuk


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

5.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Therese Comodini Cachia, Mady Delvaux, Mary Honeyball, Dietmar Köster, Gilles Lebreton, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, Axel Voss, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Durand, Heidi Hautala, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Stefano Maullu, Virginie Rozière, Cecilia Wikström

Pravna napomena