Postupak : 2016/0184(NLE)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0280/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0280/2016

Rasprave :

Glasovanja :

PV 04/10/2016 - 7.1
CRE 04/10/2016 - 7.1
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0363

PREPORUKA     ***
PDF 448kWORD 55k
3.10.2016
PE 585.745v02-00 A8-0280/2016

o nacrtu odluke Vijeća  o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama

(12256/2016 – C8-0401/2016 – 2016/0184(NLE))

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

Izvjestitelj: Giovanni La Via

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 KRATKO OBRAZLOŽENJE
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama

(12256/2016 – C8-0401/2016 – 2016/0184(NLE))

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (12256/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 192. stavkom 1. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0401/2016),

–   uzimajući u obzir Pariški sporazum donesen na dvadeset i prvom zasjedanju Konferencije ugovornih stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), održanom u prosincu 2015. u Parizu, Francuska,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod nazivom „Razdoblje nakon Pariza: procjena implikacija Pariškog sporazuma i prilog Prijedlogu odluke Vijeća o potpisivanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COM(2016)0110),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 23. i 24. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir predviđene i na nacionalnoj razini određene doprinose (INDC) EU-a i država članica koje su Latvija i Europska komisija podnijele UNFCCC-u 6. ožujka 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1. prvi i treći podstavak, članak 99. stavak 2. i članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0280/2016),

1.  daje suglasnost za sklapanje Pariškog sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Ujedinjenim narodima.


KRATKO OBRAZLOŽENJE

o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama

Kontekst

Pariški sporazum prekretnica je od povijesne važnosti u borbi protiv klimatskih promjena te postizanju multilateralnosti. Riječ je o ambicioznom, uravnoteženom, ujednačenom i pravno obvezujućem sporazumu. Činjenica da je 187 stranaka donijelo sporazum i zajednički objavilo predviđene i na nacionalnoj razini određene doprinose (INDC) do završetka konferencije COP21 označila je odlučan zaokret na putu prema sveobuhvatnom i zajedničkom globalnom djelovanju koji će nakon provedbe trajno i nepovratno ubrzati prijelaz na klimatski neutralno svjetsko gospodarstvo otporno na klimatske promjene. Cilj tog globalnog djelovanja pronaći je put kojim će svijet krenuti kako bi se izbjegle opasne klimatske promjene. U Sporazumu se navodi da bi trebalo što prije zaustaviti daljnji rast emisija stakleničkih plinova te da bi klimatska neutralnost trebala biti ostvarena u drugoj polovici ovog stoljeća. Pariškim sporazumom obuhvaćene su sljedeće ključne točke:

– postavljanje dugoročnog cilja prema kojem bi svijet krenuo putem ograničenja porasta prosječne globalne temperature na znatno manje od 2 °C u odnosu na predindustrijske razine te nastavio s naporima oko ograničavanja porasta temperature na 1,5 °C Okvirni cilj od 1,5 °C dogovoren je kako bi se potaknuli ambiciozniji napori i istaknula zabrinutost najugroženijih zemalja koje već osjećaju učinak klimatskih promjena.

– slanje jasne poruke svim dionicima, ulagateljima, poduzećima, civilnom društvu i tvorcima politika da je globalni prijelaz na čistu energiju postao stvarnost te da se fosilna goriva moraju zamijeniti drugim resursima; budući da 189 nacionalnih planova obuhvaća 98 % svih emisija, nastojanja usmjerena protiv klimatskih promjena istinski su podignuta na svjetsku razinu Nakon Pariškog sporazuma prelazi se s djelovanja nekolicine na djelovanje svih dionika.

– uspostavljanje dinamičnog mehanizma za ocjenjivanje već postignutog napretka i, kako vrijeme bude prolazilo, jačanje ambicija Nakon 2023. stranke će se sastajati svakih pet godina radi „pregleda globalnog stanja” kako bi ocijenile napredak postignut u smanjenju emisija, prilagodbi te danoj i dobivenoj podršci u cilju ostvarenja dugoročnih ciljeva Sporazuma.

– stranke su pravno obvezne poduzimati domaće mjere za ublažavanje klimatskih promjena radi ostvarenja ciljeva svojih doprinosa

– uspostavljanje okvira veće transparentnosti i odgovornosti, uključujući obvezu za sve stranke da svake dvije godine podnose popise stakleničkih plinova i sve informacije potrebne za praćenje njihovog napretka, i uvođenje stručne tehničke revizije te pospješujućeg i multilateralnog razmatranja napretka koji su stranke postigle, kao i mehanizma za olakšavanje provedbe i promicanja ispunjavanja preuzetih obveza

– pružanje ambicioznog paketa solidarnosti s adekvatnim odredbama o sredstvima za borbu protiv klimatskih promjena te ispunjavanje potreba vezanih uz prilagodbu te gubitak i štetu povezanu s negativnim učincima klimatskih promjena. U cilju promicanja pojedinačnog i zajedničkog rada na prilagodbi Pariškim sporazumom prvi se put uvodi globalni cilj kojim se želi poboljšati kapacitete i otpornost na klimatske promjene te smanjiti osjetljivost na njih. Na međunarodnom planu Sporazumom se potiče bolja suradnja između stranaka u području dijeljenja znanstvenih spoznaja o prilagođavanju te informacija o praksama i politikama.

Stajalište izvjestitelja

Izvjestitelj pozdravlja Komisijin nacrt Prijedloga odluke Vijeća o sklapanju Pariškog sporazuma i vjeruje da se njime stvaraju temelji potrebni za sklapanje Pariškog sporazuma u ime EU-a i njegovih država članica. EU i njegove države članice izrazili su namjeru da u ispunjavanju odredbi Pariškog sporazuma djeluju zajednički u skladu s člankom 4. stavkom 18. Pariškog sporazuma. Unija i njezine države članice stoga su zajednički odgovorne za pripremanje, priopćavanje i održavanje uzastopnih na nacionalnoj razini određenih doprinosa koje namjeravaju poštovati te za poduzimanje domaćih mjera za ublažavanje. Kao prvi korak na tom putu, Komisija i Vijeće su, u ime Europske unije i svih 28 država članica, potpisali Pariški sporazum na svečanosti potpisivanja na visokoj razini koja se održala u New Yorku 22. travnja 2016.

Pariški sporazum stupit će na snagu tridesetog dana od datuma na koji najmanje 55 stranaka Konvencije na koje otpada najmanje 55 % procijenjenih ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova deponira pri UN-u svoje instrumente ratifikacije, prihvaćanja, odobravanja ili pristupanja. Na dan 29. lipnja 2016. ukupno 178 država potpisalo je Pariški sporazum i 19 njih deponiralo je instrumente ratifikacije, što predstavlja ukupno 0,18 % svih globalnih emisija stakleničkih plinova. Na međunarodnoj razini ubrzava se dinamika koja otvara put stupanju Pariškog sporazuma na snagu 2016. godine. Primjer toga Deklaracija je čelnika donesena na sastanku na vrhu skupine G7 održanom 26. i 27. svibnja 2016. u Ise-Shimi, Japan, u kojoj se sve stranke poziva da ulože napore kako bi Pariški sporazum stupio na snagu 2016. godine.

Izvjestitelj vjeruje da je nemoguće da će Pariški sporazum stupiti na snagu, a da ga EU ne potpiše, ako se uzme u obzir vodeća uloga EU-a u borbi protiv klimatskih promjena, njegova uloga u provedbi Kyotskog protokola te njegovi neprestani napori za postizanje naknadnog univerzalnog sporazuma. Iz tog razloga poziva Vijeće i pojedinačne države članice da prije kraja 2016. poduzmu korake potrebne za dovršavanje svojih nacionalnih postupaka ratifikacije te postupka ratifikacije EU-a.

EU i njegove države članice bili su prva velika gospodarstva koja su predstavila svoje predviđene i na nacionalnoj razini određene doprinose 6. ožujka 2015., što je odraz okvira klimatske i energetske politike za 2030. koji je u listopadu 2014. postavilo Europsko vijeće. EU je za razdoblje do 2030. postavio ambiciozan cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova na svom području za barem 40 %. Otad su se EU i njegove države članice već posvetili postizanju tog cilja, koji se odnosi na smanjenje emisija za razdoblje 2020. – 2030. Izvjestitelj stoga vjeruje da se postupak ratifikacije u ime EU-a mora odvojiti od trenutačnih i budućih zakonodavnih inicijativa kako bi se proveo cilj od barem 40 % smanjenja stakleničkih plinova.

Zaključak

Izvjestitelj smatra da će se donošenjem odluke o sklapanju Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama poslati snažna poruka i istaknuti vodstvo EU-a i njegovih država članica te njihovo kontinuirano ulaganje napora u rješavanju pitanja klimatskih promjena na međunarodnoj razini. Nadalje, provedba Pariškog sporazuma dat će ključan doprinos globalnim naporima koji se ulažu u hvatanje u koštac s klimatskim promjenama. S obzirom na navedeno, izvjestitelj formalno stupanje na snagu Pariškog sporazuma smatra važnim prioritetom za Europsku uniju. Izvjestitelj stoga poziva Vijeće da što prije poduzme sve korake potrebne za finaliziranje svog stajališta o ratifikaciji Pariškog sporazuma, zajedno s paralelnim nacionalnim postupcima ratifikacije u državama članicama, kako bi se postupak ratifikacije u ime EU-a priveo kraju i instrumenti ratifikacije deponirali pri UN-u prije završetka 2016. godine.

S obzirom na gore navedeno, izvjestitelj predlaže da nadležni odbor i Europski parlament odobre Komisijin nacrt Prijedloga odluke Vijeća bez nepotrebnih odgađanja.


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Prijedlog odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama

Referentni dokumenti

12256/2016 – C8-0401/2016 – COM(2016)03952016/0184(NLE)

Datum savjetovanja / zahtjeva za odobrenje

30.9.2016

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ENVI

 

 

 

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Giovanni La Via

15.6.2016

 

 

 

Razmatranje u odboru

1.9.2016

 

 

 

Datum usvajanja

3.10.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

54

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Jørn Dohrmann, Stefan Eck, Eleonora Evi, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Sylvie Goddyn, Matthias Groote, Françoise Grossetête, György Hölvényi, Jean-François Jalkh, Karin Kadenbach, Giovanni La Via, Norbert Lins, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Frédérique Ries, Annie Schreijer-Pierik, Estefanía Torres Martínez, Nils Torvalds, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Mark Demesmaeker, Linnéa Engström, Fredrick Federley, Eleonora Forenza, Elena Gentile, Esther Herranz García, Jan Huitema, Merja Kyllönen, Joëlle Mélin, Sirpa Pietikäinen, Gabriele Preuß, Christel Schaldemose, Jasenko Selimovic, Bart Staes, Tom Vandenkendelaere

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Tiziana Beghin, José Bové, Jude Kirton-Darling, Olle Ludvigsson, Igor Šoltes

Datum podnošenja

3.10.2016

Pravna napomena