Postupak : 2015/2347(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0282/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0282/2016

Rasprave :

PV 24/10/2016 - 21
CRE 24/10/2016 - 21

Glasovanja :

PV 25/10/2016 - 7.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0408

IZVJEŠĆE     
PDF 685kWORD 67k
6.10.2016
PE 578.757v02-00 A8-0282/2016

o poboljšanju povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi

(2015/2347(INI))

Odbor za promet i turizam

Izvjestitelj: Tomasz Piotr Poreba

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE oDBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o poboljšanju povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi

(2015/2347(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o provedbi Bijele knjige o prometu iz 2011.: razmatranje aktualnog stanja i put naprijed prema održivoj mobilnosti(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. prosinca 2015. o održivoj gradskoj mobilnosti(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2012. o budućnosti regionalnih zračnih luka i zračnih usluga u EU-u(3),

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, posebno njegov članak 170.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013(5),

–  uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Sigurnost na cestama u Europskoj uniji” koje je Komisija objavila u ožujku 2015.(6),

–  uzimajući u obzir zaključke sastanka ministara zemlja podunavske regije od 3. prosinca 2014. o učinkovitoj obnovi i održavanju infrastrukture plovnih putova na Dunavu i njegovim pritocima(7),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Łańcuta od 3. ožujka 2016. o jačanju suradnje u području prometa u Karpatima i nastavku izgradnje prometnog pravca Via Carpathia(8),

  uzimajući u obzir Berlinski proces i sastanak na vrhu zemalja zapadnog Balkana održan 2014., sastanak na vrhu u Beču održan 2015. i Parišku konferenciju održanu 2016.,

–  uzimajući u obzir akcijski plan za Strategiju Europske unije za regiju Podunavlja (SEC(2010)1489),

–  uzimajući u obzir akcijski plan za Strategiju Europske unije za regiju Baltičkog mora (SWD(2015)0177),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za regionalni razvoj (A8-0282/2016),

A.  budući da povezanost i dostupnost prometne infrastrukture ima veliki utjecaj na gospodarski rast, gospodarsku konkurentnost, zapošljavanje i teritorijalnu koheziju EU-a i njegovih regija; budući da su srednja i istočna Europa važan dio europskog jedinstvenog tržišta koji može privući ulaganja i doprinijeti gospodarskom rastu u cijelom EU-u te budući da bi se svim načinima prijevoza bez iznimke trebalo doprinijeti povećanju konkurentnosti, intermodalnosti i ekološkoj tranziciji kako bi se bolje potaknuo razvoj jedinstvenog tržišta;

B.  budući da se poboljšanjem povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi postižu ciljevi kohezijske politike, naročito u pogledu ostvarivanja željenog gospodarskog razvoja pograničnih područja;

C.  budući da je prometna infrastruktura u većini regija srednjih i istočnih dijelova EU-a i dalje nedovoljno razvijena u usporedbi s onom iz drugih europskih regija te budući da se, usporedno sa slabo razvijenom prometnom infrastrukturom u srednjoj i istočnoj Europi, u središtu Europe nalazi jedna od najgušćih i najrazvijenijih mreža na svijetu; budući da građani očekuju da države članice uz potporu EU-a zajedno rade na njezinu poboljšanju;

D.  budući da su europski strukturni i investicijski fondovi (fondovi ESI) glavni izvor ulaganja u javni promet u srednjoj i istočnoj Europi te da je Instrument za povezivanje Europe važan instrument financiranja daljnjeg razvoja prometne infrastrukture u regiji kao dio koridora osnovne mreže TEN-T; budući da nedostatak administrativnih kapaciteta u nacionalnim, regionalnim i lokalnim upravama može dovesti do niske razine apsorpcije sredstava iz fondova EU-a te stoga države članice u srednjoj i istočnoj Europi, kao i u drugim dijelovima EU-a, iz raznih razloga, među kojima su nedovoljna priprema i učinkovitost, nisu uvijek maksimalno iskoristile financiranje iz fondova EU-a; budući da je potrebno potaknuti izgradnju kapaciteta i pružanje tehničke pomoći kako bi se potaknulo pokretanje većeg broja dobrih projekata i pružila potpora javnim upravama pri upravljanju sredstvima EU-a;

E.  budući da bi se intenzivnijim radom na važnim projektima kao što su prometni pravac Via Carpathia i pruga Rail Baltica kao i razvojem koridora osnovne mreže Bliski istok – Istočni Mediteran i Baltik – Jadran te jadransko-jonskog koridora i koridora TRACECA, pružio snažan poticaj za poboljšanje povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u tom dijelu EU-a; budući da će se pružanjem podrške tješnjoj suradnji susjednih trećih zemalja i država članica EU-a iz srednje i istočne Europe, među ostalim i u području željezničkog prometa i infrastrukture, doprinijeti poboljšanju željezničkih veza između Europske unije, susjednih zemalja i regija te Azije;

F.  budući da su dobro razvijene prekogranične prometne veze ključne za regionalnu konkurentnost i snažnije širenje malih i srednjih poduzeća u pograničnim područjima, posebno u pogledu javnog prijevoza, te za podupiranje socijalne inkluzije ekonomski ugroženog stanovništva; budući da u mnogim državama članicama srednje i istočne Europe još uvijek nedostaju dobre prekogranične prometne veze, posebno željezničke veze; budući da neučinkovite veze između različitih načina prijevoza i nedostatak mrežnih sustava između osnovnog i općeg prijevoza znače da nema dostatne interoperabilnosti među različitim načinima prijevoza, a dobrom interoperabilnošću ne samo da bi se smanjila cijena za putnike i cijena prijevoza tereta i poboljšala fleksibilnost usluga prijevoza, nego bi se i doprinijelo rješavanju ekoloških i socijalnih pitanja;

G.  budući da neka zemljopisna područja u dijelu duž brennerske autoceste koja su obuhvaćena strategijom EU-a za alpsku regiju imaju velike socioekonomske probleme zbog svog marginalnog položaja u odnosu na Skandinavsko-mediteranski koridor;

H.  budući da usklađeno poboljšanje prometne infrastrukture može imati pozitivan utjecaj na okoliš i na energetsku učinkovitost prometa;

Horizontalni aspekti

1.  naglašava da je potrebno poboljšati povezanost i dostupnost infrastrukture za promet prema srednjem i istočnom dijelu EU-a, iz i unutar tih dijelova, te pritom u obzir uzeti potrebe gospodarstva i načela održivog razvoja; ponavlja da su ciljevi mreže TEN-T uspostava veza koje nedostaju, uklanjanje uskih grla i jamčenje besprijekornih veza za prijevoz putnika i tereta na velike udaljenosti i njihov regionalni prijevoz, posebno u prekograničnim regijama; smatra da upotreba sredstava EU-a treba odražavati stvarne potrebe za ulaganjima kako bi se do 2030. u regiji dovršila osnovna mreža TEN-T; napominje da osim izgradnje nove infrastrukture EU treba ulagati u modernizaciju i dovršavanje postojeće prometne infrastrukture;

2.  naglašava da za ponovnu uspostavu ravnoteže u području konkurentnosti europskog sektora prometa prioritet treba biti izgradnja novog europskog koridora koji bi izravno povezivao venecijansko lučko čvorište sa sjeveroistočnom Europom tako što će se ojačati postojeća mreža TEN-T;

3.  naglašava važnost usklađenog projektnog planiranja država članica, uzimajući u obzir u najvećoj mogućoj mjeri glavne nacionalne planove za promet i usklađenost sa zemljama kandidatkinjama, uz provedbu stvarne procjene prometnih potreba, u skladu s Bijelom knjigom EU-a o prometu, uključujući analizu troškova i koristi te savjetovanja s dionicima; napominje da je ex ante uvjet izrade glavnih planova za promet pomogao državama članicama da odrede prioritete u pogledu svojih ulaganja u promet; smatra da nadležne službe Komisije trebaju ocijeniti glavne planove i omogućiti daljnje postupanje u vezi s njima kako bi se zajamčilo da su oni u skladu s ciljevima i prioritetima EU-a;

4.  snažno preporučuje bolje iskorištavanje postojećih politika i instrumenata za regionalnu suradnju kao što su europska teritorijalna suradnja (ETS), Interreg, a posebno europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) kako bi se poboljšao prekogranični promet među regijama i uklonila uska grla;

5.  smatra da makroregionalne strategije EU-a, na primjer one koje su već donesene za baltičku regiju, Podunavlje i jadransko-jonsku regiju te moguća buduća strategija za karpatsku i crnomorsku regiju, nude inovativan upravljački okvir za suočavanje s izazovima u području prometne politike koje države članice ne mogu riješiti same kako bi se zajamčili bolji prometni uvjeti;

6.  pozdravlja završetak prvih planova rada za koridore osnovne mreže TEN-T za 2015. i usvajanje novih planova za daljnje proširenje mreže TEN-T na države zapadnog Balkana; naglašava da bi se provedbom osnovne mreže trebao također poticati razvoj sveobuhvatne mreže, a naročito razvoj veza koje imaju prekograničnu važnost i utječu na konsolidaciju koridora; ističe važnost gradskih čvorišta i njihovu ulogu u povećanju protoka prometa, i u prijevozu putnika i u prijevozu tereta;

7.  ističe da se razlike u razvoju infrastrukture i njezine kvalitete između regije srednje i istočne Europe i ostatka Europe mogu smanjiti jasnom, konkretnom i integriranom strategijom na razini EU-a;

8.  podsjeća Komisiju na njezinu obvezu u skladu s Bijelom knjigom o prometu iz 2011. do 2020. u okviru koje je usvojila plan provedbe 40 konkretnih mjera za razvoj konkurentnog i resursno učinkovitog europskog prometnog sustava; podsjeća na to da je jedan od njezinih dugoročnih ciljeva preusmjeravanje 30 % cestovnog prometa preko 300 km na željeznički ili vodni prijevoz do 2030., a više od 50 % do 2050., čime će se znatno smanjiti promet u srednjoj i istočnoj Europi;

9.  smatra da je razvoj prometnih čvorišta ključan element za međusobnu povezanost prijevoza na velike udaljenosti, regionalnog i gradskog prijevoza, čime se promiče efikasnost, intermodalnost i razvoj poduzetništva u regiji, imajući na umu i da digitalizacija može pružiti znatne prilike za poboljšanje rezultata cijelog logističkog lanca, uključujući pružanje podataka svim dionicima (dijeljenje podataka) za razvoj novih usluga i praksi;

10.  naglašava da se pri izgradnji i modernizaciji cestovne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi, ako je to primjereno, u obzir trebaju uzeti potrebe biciklista; naglašava važnost razvijanja kružne infrastrukture u zemljama srednje i istočne Europe, čime će se povećati sigurnost, smanjiti broj žrtava u prometnim nesrećama i poboljšati kvaliteta života i zdravlja ljudi u EU-u; ističe da se biciklističkom mrežom EuroVelo, a posebno rutom br. 13 (Ruta Željezne zavjese), Istočnoeuropskom rutom i rutom od Atlantika do Crnog mora, u kombinaciji sa željezničkim vezama, nude zanimljive mogućnosti za mala i srednja turistička poduzeća u makroregijama srednje i istočne Europe te da ih je stoga potrebno poticati;

11.  ističe da su za usklađeniji ekonomski razvoj država članica u zapadnim, srednjim i istočnim dijelovima EU-a potrebna velika ulaganja; naglašava da je potrebna bolja koordinacija među europskim i nacionalnim tijelima, posebno u pogledu realizacije osnovnog dijela mreže TEN-T; međutim, podsjeća na to da se pri usklađivanju potrebnom na europskoj razini u obzir moraju uzeti konkretni izazovi u državama članicama kao i razlike u njihovim gospodarstvima te sustavima socijalne skrbi i kvaliteti infrastrukture, te demografske promjene; naglašava potencijal za zapošljavanje u željezničkom sektoru koji bolje funkcionira; poziva na uklanjanje svih proizvoljnih prepreka slobodnom kretanju robe i usluga te ustraje u tome da se zemlje trebaju suzdržati od njihova uvođenja;

12.  poziva države članice i Komisiju da zajamče sinergije i međusobnu komplementarnost u financiranju iz Instrumenta za povezivanje Europe, europskih strukturnih i investicijskih fondova, Instrumenta pretpristupne pomoći te instrumenata Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj pri provedbi projekata prometne infrastrukture u srednjem i istočnom dijelu EU-a kako bi se znatno poboljšalo njihovo korištenje i diversifikacija; ističe potrebu za razmjenom i širenjem iskustva i znanja u pogledu pripreme i primjene projekata kad se financiraju iz različitih instrumenata (tzv. „miješanje fondovaˮ); podsjeća na to da je važno pravovremeno se koristiti sredstvima iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) kako bi se unaprijedili komercijalno održivi projekti utemeljeni na tržištu; potiče Komisiju, Europsku investicijsku banku i Europski savjetodavni centar za ulaganja da pojačaju svoju suradnju s nositeljima projekta u srednjoj i istočnoj Europi kako bi se zajamčilo da se EFSU koristi za kvalitetne projekte u području inovativnih i održivih načina prijevoza; naglašava važnost EFSU-a u razvoju projekata prometne infrastrukture svih vrsta; ističe da se zasad većina infrastrukturnih projekata predviđenih za financiranje iz EFSU-a nalazi u zapadnoj Europi; stoga u vezi s EFSU-om poziva Komisiju da potiče ulagače da podrže projektne platforme usmjerene na projekte prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi; naglašava važnost financiranja kohezijske politike za razvoj prometne infrastrukture u zemljama srednje i istočne Europe, čija kvaliteta često dosta zaostaje za prometnim mrežama zapadne Europe, i imajući to na umu poziva da se potrebni resursi i razina financiranja zajamče u sklopu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira;

13.  podsjeća na to da je iz Kohezijskog fonda u Instrument za povezivanje Europe prebačen iznos od 11 305 500 000 EUR koji se treba upotrijebiti u prometnom sektoru u državama članicama koje imaju pravo na potporu iz Kohezijskog fonda; naglašava da bi korištenje svih tih odmah dostupnih sredstava trebalo biti prioritet, posebno u kontekstu aktualne stope apsorpcije, u odnosu na sudjelovanje trećih strana u ulaganjima u slučajevima kad je ono potaknuto političkim razlozima, a ne poslovnim interesima;

14.  poziva države članice u srednjoj i istočnoj Europi da zajamče visoku razinu transparentnosti i kontrole pri upotrebi tih sredstava EU-a te da što prije javno objave podatke o njihovoj dodjeli;

15.  skreće pozornost na mogućnosti koje nude hibridni projekti javno-privatnog partnerstva s obzirom na to da međusobno povezuju izvore financiranja infrastrukturnih ulaganja s bespovratnim sredstvima EU-a (do 85 % ukupnih prihvatljivih troškova), javnim sredstvima u obliku sufinanciranja koje treba osigurati korisnik i sredstvima privatnih poduzeća; istodobno naglašava da su sredstva EU-a i proračunska sredstva i faktor kojim se povećava pouzdanost ulaganja jer ona smanjuju rizik za privatni sektor; ističe da privatni sektor ujedno ima koristi od stabilnih dugoročnih ugovora koji ne ovise o gospodarskim, političkim i proračunskim fluktuacijama u zemljama; stoga potiče države članice da po potrebi iskoriste javno-privatna partnerstva koja mogu biti povoljan način ulaganja u infrastrukturu, naročito u slučaju provedbe složenih infrastrukturnih projekata za koje su, s jedne strane, potrebni veliki iznosi, a koji generiraju maleni povrat uloženih sredstava i, s druge strane, pri kojima postoji želja da se zajamči učinkovito pružanje visokokvalitetne javne usluge; u tom kontekstu poziva Komisiju da državama članicama u regiji srednje i istočne Europe pruži tehničku pomoć u svjetlu činjenice da neke od tih država imaju malo iskustva u radu s financijskim instrumentima i uključivanju privatnog sektora u velike projekte; traži od Komisije i da u suradnji s nacionalnim, regionalnim i lokalnim upravama redovito predstavlja opći pregled prometnih projekata koji se financiraju iz različitih fondova EU-a, zajedno s njihovim troškovima;

16.  poziva Komisiju i države članice da usklade i pojednostave postupke javne nabave, izdaju smjernice za javno-privatna partnerstva, zajamče primjeren okvir državne potpore te pojednostave postupke izdavanja dozvola kako bi se olakšala provedba prometnih projekata, a posebno prekograničnih projekata;

17.  ističe da se europski strukturni i investicijski fondovi mogu koristiti za razvoj veza koje nedostaju u pograničnim područjima srednje i istočne Europe te konsolidaciju postojeće infrastrukture kako bi se zajamčio potpuni pristup jedinstvenom tržištu i dodatno poticao gospodarski rast; u tom pogledu naglašava da je odgovarajuće i dostatno financiranje lokalne infrastrukture osnovni i neizbježni preduvjet za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju s obzirom na to da je promet od ključne važnosti za regionalni razvoj;

18.  podsjeća na to da bi se europski strukturni i investicijski fondovi mogli koristiti i za povećanje administrativnih kapaciteta posredničkih tijela i korisnika jer bi inače potpora EU-a za ulaganja u promet u regiji mogla biti ugrožena; napominje da se mehanizam za pomoć JASPERS dosad u tome pokazao od osobite pomoći i stoga bi se, osim običnog nastavka njegove provedbe, mogao razmotriti i u formi stalnijeg institucionalnog okvira; ističe da bi tehnička pomoć koja se nudi preko Europskog savjetodavnog centra za ulaganja trebala pomoći javnim i privatnim promotorima projekta da stvore stabilni portfelj zrelih i dobro strukturiranih projekata kako bi financijski instrumenti bili od dugoročne koristi; podsjeća na to da europski koordinatori za koridore osnovne mreže imaju politički mandat, ali nemaju dovoljno administrativnih kapaciteta; poziva Komisiju i države članice da poduzmu korake za pojednostavljenje javnog upravljanja tim resursima kako bi se izbjegla nepotrebna birokracija;

19.  poziva Komisiju i EIB da bolje surađuju i usklade svoje napore kako bi se zajamčilo opsežno savjetovanje sa svim dionicima o financiranju prometne infrastrukture, razmjeni najboljih praksi, promicanju financijskih instrumenata i ranoj organizaciji potencijalnih projekata te da o tome redovito informiraju Parlament; naglašava da bi sve mjere koji se odnose na projekte s ciljem poboljšanja povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture trebale biti poduzete u što hitnijem roku;

20.  potiče regije i države članice da usvoje mjere ili ih nastave provoditi kako bi se prešlo na ekološki prihvatljivije mogućnosti prijevoza; potiče upotrebu europskih strukturnih i investicijskih fondova za projekte usmjerene na stvaranje potražnje za javnim i održivijim mogućnostima prijevoza, primjerice, pojednostavljenjem izdavanja prekograničnih karata i ulaganjem u sustave punionica za električna vozila;

21.  naglašava da je u okviru europske mreže TEN-T potrebno posvetiti jednaku pozornost prometnom koridoru u pravcu istok-zapad kao i koridoru u pravcu sjever-jug, što može doprinijeti gospodarskom razvoju zemalja koje sudjeluju stvaranjem novih mogućnosti za zapošljavanje u malim i srednjim poduzećima te novoosnovanim poduzećima, trgovinsku razmjenu, znanost, istraživanje i tehnologije, te poboljšanju sigurnosti na cestama i smanjenju troškova prijevoza; ističe važnost multimodalnosti i inovacija u području prometa za razvoj trgovine i turizma kao i za zaštitu okoliša te podržava integraciju unutarnjih plovnih putova u multimodalni logistički lanac s obzirom na to da bi se ostvarivanjem veze između svih načina prijevoza zajamčio gospodarski razvoj područja te smanjila pojava uskih grla u prometnom sustavu;

22.  smatra da je za socioekonomski razvoj istočnog dijela EUSALP-a od prioritetne važnosti završiti talijansku autocestu A27 s izlazom za Austriju te odgovarajućim dodatnim radovima poboljšati prohodnost talijanske i austrijske cestovne mreže u tom zemljopisnom području;

23.  pozdravlja proširenje mreže TEN-T na države zapadnog Balkana; poziva Komisiju da zajamči integraciju zemalja pristupnica zapadnog Balkana u mrežu TEN-T i suradnju u području prometnih veza s Ukrajinom, Moldovom i drugim susjednim zemljama, uključujući one koje su dio koridora TRACECA; naglašava važnost prilagodbe financijskih kriterija kako bi zemlje pristupnice i zemlje kandidatkinje u većoj mjeri iskoristile financijske instrumente, naročito za prekogranične projekte; ističe da bi ulaganja, posebno u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći i Okvirnog sporazuma o ulaganju za zapadni Balkan, i mjere za optimizaciju prometa trebalo koordinirati na regionalnoj razini kako bi se doprinijelo širenju osnovne mreže u regiji;

24.  smatra da su poboljšanja prometne infrastrukture i povezanosti u srednjem i istočnom dijelu EU-a važno sredstvo za jačanje stabilnosti, gospodarskog razvoja, regionalne suradnje i sigurnosti istočnih granica Unije i zapadnog Balkana te za povećanje uzlazne konvergencije prometnih uvjeta na unutarnjem tržištu; u tom pogledu ističe važnost koridora Bliski istok – Istočni Mediteran;

25.  naglašava apsolutnu nužnost očuvanja schengenskog područja za efikasan i isplativ prometni sustav u EU-u utemeljen na slobodnom kretanju robe, usluga i ljudi preko otvorenih unutarnjih granica; podsjeća na to da je Komisija već u lipnju 2011. potaknula sve države članice da donesu odluku o proširenju schengenskog područja na Bugarsku i Rumunjsku;

26.   ističe da je potrebno poboljšati povezanost i pristupačnost prometne infrastrukture kako bi se poticao razvoj turističkog sektora u EU-u; naglašava da je važan faktor za turistički sektor proširena i efikasna europska prometna mreža koja pomaže učiniti regije privlačnijima za turiste; smatra da zemlje srednje i istočne Europe imaju ogroman potencijal za razvoj svojih turističkih sektora koji bi se daljnjim razvojem prometne infrastrukture mogli bolje iskoristiti;

27.  ističe povoljne ekološke i gospodarske aspekte sinergija koje se stvaraju međusobnim povezivanjem različitih načina prijevoza kako bi se na bolji način iskoristile prednosti koje su svojstvene svakom od njih;

28.  ističe da je za razvoj kombiniranog prijevoza u srednjoj i istočnoj Europi potrebno poboljšati karakteristike željezničkih teretnih koridora i poduprijeti izgradnju javno dostupnih intermodalnih terminala;

29.  vidi ogroman potencijal u međunarodnim infrastrukturnim projektima poput Novog puta svile koji doprinose boljem iskorištavanju potencijala globalnog gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi; smatra da zahvaljujući svom povoljnom zemljopisnom položaju srednja i istočna Europa može postati važno logističko središte i komunikacijsko čvorište između Europe i Azije;

30.  naglašava da bi se povećanjem prometne dostupnosti u srednjoj i istočnoj Europi i investicijama koje su za to potrebne trebao potaknuti razvoj lokalnih društava i poduzeća; naglašava da natječajni postupci i provedba projekata trebaju biti pristupačni za mala i srednja poduzeća; poziva Komisiju da više pozornosti posveti problemu velikih izvođača i podizvođača uključenih u projekte, koji sklapaju nepoštene oblike suradnje, a čije su žrtve vrlo često najmanje kvalificirani radnici;

31.  smatra da postoji potreba da se prilikom osmišljavanja infrastrukturnih rješenja u srednjoj i istočnoj Europi u obzir uzmu potrebe onih koji žive u slabo naseljenim i teško pristupačnim regijama, poput planinskih područja; smatra da nedostatak prometnog pristupa može dovesti do socijalne isključenosti i poziva Komisiju da u obzir uzme potrebe onih koji koriste lokalne prometne rute; naglašava da profitabilnost prometnih linija ne može biti jedini kriterij za ocjenu njihove korisnosti;

Cestovni promet

32.  podsjeća na to da je razvoj prekograničnih cesta ključan za olakšanje suradnje među stanovništvom i poduzećima u pograničnim regijama; poziva države članice da nastave modernizirati ceste i razvijati veze koje nedostaju, da izgrade sigurna i pristupačna parkirališta i jačaju regionalnu i lokalnu povezanost s mrežom TEN-T jer je priključivanje TEN-T-u važna osnova za gospodarski rast regionalnih centara;

33.  ističe da je potrebno zajamčiti pošten sustav naplate cestarine u EU-u; ističe da bi pri uspostavi takvih sustava države članice zbog svojih posebnosti trebale zadržati određenu fleksibilnost, uz istodobno očuvanje prikladne razine tehničke interoperabilnosti; smatra da bi ti sustavi trebali biti osmišljeni u suradnji s poslovnom zajednicom i komercijalnim korisnicima cesta i da potonji ne bi trebali biti obvezni platiti bilo kakve dodatne ili nerazmjerne troškove koji bi njihove poslovne aktivnosti učinili manje profitabilnima;

34.  poziva Komisiju i države članice da hitno poboljšaju mrežu cestovne infrastrukture duž istočne granice EU-a, počevši od Estonije, preko Latvije, Litve, Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske, pa sve do Grčke; smatra da bi se ta nastojanja trebala temeljiti na dugoročnom planiranju koje je već provedeno u okviru projekta Via Carpathia, u vezi s kojim su 3. ožujka 2016. u Varšavi predstavnici predmetnih zemalja već potpisali izjavu o daljnjoj suradnji i razvoju koridora te modernizaciji rute; smatra da će izgradnjom trase Via Carpathia rubne regije EU-a imati priliku za ubrzani razvoj i da će moći brže dostići razvijenija područja EU-a; ističe da će se izgradnjom rute također potaknuti ulaganja i poslovni rast te poboljšati sigurnost EU-a u cijelosti, naročito u kontekstu oružanog sukoba u Ukrajini; smatra da bi trebalo ispitati mogućnost otvaranja koridora Rajna – Dunav prema sjeveru EU-a preko prometnog pravca Via Carpathia te da se za prometni pravac Via Carpathia trebaju dodijeliti prikladna proračunska sredstva; stoga poziva da se projekt Via Carpathia uključi u osnovnu mrežu TEN-T kako bi se osigurala odgovarajuće financiranje EU-a; potiče i države članice da se pobrinu za financiranje tog projekta koristeći se svim mogućim financijskim instrumentima, npr. Instrumentom za pozivanje Europe i Europskim fondom za strateška ulaganja;

35.  naglašava da kvaliteta cestovne infrastrukture izravno utječe na cestovnu sigurnost; stoga smatra da bi pri izgradnji cestovne infrastrukture trebalo ocjenjivati i cestovnu sigurnost; zabrinut je zbog toga što je u mnogim državama članicama iz srednje i istočne Europe broj poginulih i teško ozlijeđenih u prometu i dalje relativno visok; naglašava da bi na razini država članica i razini EU-a trebalo dodatno promicati mjere za poboljšanje cestovne sigurnosti; smatra da je potrebno osigurati prikladno financiranje projekata za obnovu infrastrukture u državama članicama iz srednje i istočne Europe;

36.  ističe da su sigurnost i održivost prometnog sektora ključni prioriteti pri razvoju infrastrukture; stoga poziva Komisiju i države članice da nastave poticati digitalizaciju i automatizaciju u svim načinima prijevoza; poziva na to da se u projekte ulaganja u infrastrukturu uključe i transportna rješenja kojima se smanjuje rizik od smrti ili teških ozljeda u cestovnim prometnim nesrećama te da se u obzir uzmu potrebe osoba koje stanuju u blizini vrlo prometnih cesta;

Željeznički promet

37.  naglašava da prednost treba imati izgradnja, modernizacija i održavanje željezničkih linija za usklađen i održiv rast željezničkog prometa te koheziju u srednjim i istočnim dijelovima EU-a; ističe da željeznice imaju važnu ulogu u smanjenju utjecaja na klimu, zagađenja zraka i cestovnih nesreća te očekuje da će ti napori pozitivno utjecati na industrijski razvoj, logistiku teretnog prijevoza, kvalitetu javnih usluga i pouzdanu mobilnost putnika; poziva države članice da uklone prekogranična i nacionalna uska grla te da prošire operativne kapacitete radi postizanja ciljeva prelaska na druge načine prijevoza do 2030. i 2050. koji su utvrđeni u Bijeloj knjizi o prometu iz 2011.;

38.  naglašava da u nekim regijama srednje i istočne Europe postoji važna željeznička mreža čiju je infrastrukturu ipak hitno potrebno modernizirati kako bi se spriječilo daljnje propadanje koje bi moglo dovesti do toga da se ona prestane koristiti; kritizira nedovoljno ulaganje u prekogranične željezničke linije te nisku razinu usluga za putnike u željezničkom prijevozu u mnogim pograničnim područjima; poziva države članice da (ponovno) uspostave veze koje nedostaju i uklone postojeća uska grla; predlaže da se preispita željeznička mreža s pomoću metodologije planiranja za sveobuhvatnu i osnovnu mrežu TEN-T kako bi se utvrdile daljnje moguće veze koje nedostaju, posebno prekogranične, među državama članicama EU-a te između njih i susjednih trećih zemalja; potiče države članice da uspostave blisku i konstruktivnu suradnju kako bi se takvi nedostaci ispravili te poboljšala teritorijalna integracija i kohezija; traži od Komisije da pruži učinkovitu financijsku potporu za sve takve napore;

39.  ponovno naglašava svoju potporu Europskom sustavu za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) na svim koridorima osnovne mreže TEN-T; smatra da potpuna i hitna provedba sustava ERTMS mora biti apsolutni prioritet EU-a kako bi se stvorio u potpunosti interoperabilan, funkcionirajući, efikasan i privlačan jedinstveni europski željeznički prostor koji može konkurirati drugim načinima prijevoza;

40.  poziva države članice da usvoje jasne dugoročne strategije razvoja željezničkog prometa i da uklone prepreke za provedbu željezničkih projekata financiranih sredstvima EU-a;

41.  naglašava da je potrebno povećati ulaganja u poboljšanje kvalitete željeznica kako bi ona postala pristupačnija i privlačnija za prijevoz putnika i tereta te da je potrebno povećati njezin udio u raspodjeli načina prijevoza, u skladu s ciljem br. 3 o prijelazu na druge načine prijevoza kako je naveden u Bijeloj knjizi EU-a o prometu;

42.  napominje da nedostaju cestovne i željezničke veze od i do luka; napominje da se većina zračnih luka u istočnoj Europi nalazi u blizini željezničke infrastrukture i da je integracija još uvijek tehnički moguća; poziva Komisiju da u potpunosti podrži daljnju integraciju multimodalnih prometnih veza (cesta – željeznica – zračna luka) u srednjoj i istočnoj Europi;

43.  poziva Komisiju da nastavi poticati ulaganja u željeznička vozila u zemljama srednje i istočne Europe jer bi se time omogućila obnova potencijala željeznica u sustavima javnog prijevoza tih zemalja;

44.  ističe da održivi razvoj europske željezničke infrastrukture ne smije stati na pukoj izgradnji mreže nego njime trebaju biti obuhvaćene mjere održavanja radi dugoročne isplativosti; smatra da bi zbog važnosti održavanja za te mjere trebalo dodijeliti znatan udio financijskih sredstava;

45.  ističe zajedničke prednosti veze Rail Baltica kao jednog od prioritetnih projekata koridora Sjeverno more – Baltik, kao i njezinu stratešku važnost za sve uključene države članice i za cijelu regiju, počevši od Finske (s obzirom na moguće „proširenje do Botničkog mora”), preko Estonije, Latvije, Litve i Poljske, pa dalje prema Njemačkoj, Nizozemskoj i južnoj Europi; pozdravlja napredak postignut u izgradnji i pripremi projekta Rail Baltica i ističe da je dobra suradnja zainteresiranih i uključenih država ključna za napredovanje u ostvarenju projekta bez daljnjih kašnjenja i odgoda te bez rizika da financijska sredstava za taj projekt neće biti dodijeljena; ističe da će sufinanciranje EU-a od otprilike 85 % biti izgubljeno ako se ne budu poštovala pravila Europske komisije, a budući uvjeti za financiranje nikada neće biti povoljni kao što su sada; potiče uključene države da prepoznaju i ojačaju ulogu zajedničkog pothvata „RB Rail” kao najoptimalnijeg tijela za upravljanje prekograničnim projektom tolikog značaja, da podnesu zajednički zahtjev za financiranje sredstvima EU-a, da provedu zajedničke i nacionalne natječaje javne nabave, da usklade radove na projektu i, naposljetku, da pokažu da mogu surađivati;

46.   u pogledu stagnirajućeg udjela željeznica na europskim tržištima prijevoza tereta i putnika, ističe važnost inicijative Shift2Rail za povećanje konkurentnosti i efikasnosti, posebno u području teretnog prijevoza; smatra da bi također trebalo ulagati u poboljšanje kvalitete željeznica u području teretnog prijevoza; pozdravlja zajedničke međunarodne inicijative koje su pokrenule države članice u regiji u cilju razvoja i modernizacije željezničke infrastrukture, kao što je primjerice uspostava novog željezničkog teretnog koridora br. 11 (takozvanog koridora Amber) koji povezuje trgovačka i industrijska središta u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji, i to zajedničkom raspodjelom prometnih kapaciteta za međunarodne teretne vlakove; ističe da se takvim projektima promiču željeznice kao način međunarodnog teretnog prijevoza, jača konkurentnost željezničkog prometa i osigurava bolje iskorištavanje postojećih kapaciteta međunarodnog teretnog prometa;

47.  napominje da željezničkom sektoru na raspolaganju stoje mnogi izvori financiranja iz raznih programa EU-a; smatra da su apsorpcija i učinkovito korištenje tih izvora financiranja ključni jer je zbog financijskih ograničenja iznos javnih sredstava koji nacionalne vlade mogu uložiti u željeznice vrlo ograničen;

48.  skreće pozornost na uobičajene doplate u prekograničnom regionalnom željezničkom prijevozu putnika u srednjoj i istočnoj Europi, a koje često nameću željeznička poduzeća kao dio cijene međunarodnih željezničkih karata, što smanjuje privlačnost korištenja prekograničnih željezničkih veza;

49.   ističe da je potrebno zajamčiti povezanost zemalja srednje i istočne Europe s mrežom pruga za brze vlakove u zapadnoj Europi kako bi se povećala konkurentnost u sektoru željezničkog prometa i potpomogao gospodarski rast u toj regiji; poziva Komisiju i države članice da potiču prekogranične projekte za uspostavu brzih željezničkih veza na koridorima mreže TEN-T;

50.  naglašava potrebu da se podrže zajednički projekti i ulaganja sa zemljama koje nisu članice EU-a, čime bi se utro put zajedničkom iskorištavanju potencijala koridora željezničkog prometa koji su modernizirani sredstvima EU-a, kao što su veze između EU-a i azijskih država;

Unutarnji plovni putovi

51.  naglašava važnost prometa unutarnjim plovnim putovima kao isplativog i održivog sredstva za multimodalni prijevoz i logistiku diljem EU-a; stoga smatra da je potrebna modernizacija infrastrukture unutarnjih plovnih putova za prijevoz putnika ili robe te poboljšanje interoperabilnosti s ostalim oblicima prijevoza;

52.  napominje da srednja i istočna Europa ima veliki razvojni potencijal u unutarnjim plovnim putovima te riječnim i morskim lukama; smatra da se taj potencijal može iskoristiti jedino uz dužno poštovanje pravne stečevine Unije u pogledu zaštite okoliša, biološke raznolikosti i voda te da bi se stavljanjem većeg naglaska na korištenje luka i željeznice moglo doprinijeti ostvarivanju cilja boljeg multimodalnog prijevoza u regiji;

53.  pozdravlja stvaranje programa NAIADES, kao i produženje programa NAIADES II do 2020., te ističe važnost europske strategije i akcijskog plana za unutarnje plovne putove;

54.  smatra da je iskorištavanje multimodalnosti u lukama unutarnjih plovnih putova ključno za njihov gospodarski potencijal; naglašava ulogu odgovarajućeg pristupa u zadnjem dijelu puta te željezničkih veza s međusobno povezanom željezničkom infrastrukturom u lukama unutarnjih plovnih putova, kao i s prometnim čvorištima u području opsluživanja za privlačenje korisnika;

55.  naglašava ulogu Dunava koji je ključni prometni plovni put u podunavskoj makroregiji; napominje da je potrebno dodatno iskoristiti potencijal regije za promet unutarnjim plovnim putovima te stoga podsjeća na potrebu država članica da održe operabilnost unutarnjih plovnih putova za koje su odgovorne; poziva obalne države da zajamče kontinuiranu plovnost Dunava i provedu svoje glavne planove za obnovu i održavanje plovnog puta, koje su prihvatile 2014. te u obzir uzmu ekološke aspekte i posebnu pozornost posvete očuvanju prirodnih staništa, okoliša, biološke raznolikosti i voda, čime se štite i promiču mala i srednja poduzeća u području održive poljoprivrede, ribarstva i turizma; naglašava da bi se povezivanjem Odre, Labe i Dunava mogli povećati kapaciteti prometa i komunikacije u cijeloj regiji na osi sjever-jug, što bi dovelo do otvaranja novih radnih mjesta i razvoja malih i srednjih poduzeća;

56.  poziva države članice da pojačaju svoje napore kako bi se poboljšala i postigla IV. klasa plovnosti drugih infrastruktura unutarnjih plovnih putova, a posebno dijelova rijeke u okviru osnovne mreže TEN-T; ističe da je potrebno znatno poboljšanje rijeke Labe kako bi se omogućila puna plovnost, koja je od ključne važnosti za koridor Bliski istok – Istočni Mediteran; naglašava da je potrebno poboljšati plovnost rijeke Odre dok ne ostvari IV. klasu plovnosti; naglašava važnost međunarodnih vodnih putova E40 i E70 u pogledu poboljšanja integracije država srednje i istočne Europe u paneuropske unutarnje prometne rute; naglašava da bi uspostavljanje dobrih multimodalnih veza između tih vodnih putova i baltičko-jadranskog koridora osnovne mreže TEN-T bio važan poticaj potencijalu za ulaganja istočnih regija EU-a;

Morske luke i zračne luke

57.  ističe potencijal za daljnji razvoj privlačnog pristupa lukama u Baltičkom, Crnom i Jadranskom moru u kontekstu koncepta „pomorskih autocesta”; naglašava važnost proširenja kapaciteta u energetskom sektoru, uključujući održiva goriva za prijevoz tereta, i osiguranja učinkovitih željezničkih veza sa zaleđem luka;

58.  ističe da druga podvodna infrastruktura u Baltičkom, Jadranskom i Crnom moru ne smije sprečavati održiv razvoj luka; zabrinut je zbog činjenice da bi se provedbom projekata poput plinovoda Sjeverni tok mogla ugroziti i blokirati ulaganja u regiju, naročito u baltičku regiju; ustraje u tome da podvodni plinovodi moraju biti u skladu s uvjetima za gaz na ulazima u luke;

59.  smatra da morske i zračne luke najviše doprinose gospodarskom razvoju srednjeg i istočnog dijela EU-a ako su one čvorišta u integriranom multimodalnom prometnom sustavu koji je međusobno povezan s učinkovitom željezničkom infrastrukturom;

60.  smatra da luke na sjevernom Jadranu moraju ojačati svoju suradnju regionalnom koordinacijom za zajedničko promicanje prometnih tokova za pomorsku trgovinu na sjevernom Jadranu i za potpunu integraciju talijanskih luka sa slovenskom lukom Kopar i hrvatskom lukom Rijeka; u tom pogledu poziva Komisiju da uvrsti riječku luku u koridor Baltik – Jadran kako bi se omogućilo puno prometno povezivanje morskih luka sjevernog Jadrana prema srednjoj Europi i Baltičkom moru;

61.  podsjeća na to da je Komisija u nedavno izrađenoj Strategiji zrakoplovstva za Europu utvrdila da postoji problem nedostataka u povezanosti; no napominje da predložena rješenja imaju ograničeni potencijal te potiče Komisiju da prati zračnu povezanost u EU-u, posebno u regiji srednje i istočne Europe, te da izradi daljnje prijedloge za smanjenje nedostataka u pristupu uslugama zračnog prijevoza; smatra da se unutar tog dijela EU-a dodatno trebaju razviti zračne veze jer je povezanost u 13 država članica EU-a 7,5 puta niža od povezanosti u EU15(9); zabrinut je zbog toga što je velika većina novih zračnih ruta orijentirana samo prema zapadu, a istodobno se infrastruktura zračnih luka u regiji konstantno modernizira; poziva Komisiju da analizira prikladnost relevantnog zakonodavstva za njihovu navedenu svrhu te da po potrebi predloži nove inicijative kako bi se zajamčila dostatna povezanost između perifernih područja i središnje Europe;

62.  ističe da regija srednje i istočne Europe ima mali broj i slabu kvalitetu zračnih veza u usporedbi sa zapadnim dijelom EU-a; naglašava da su ti nedostaci u povezanosti utvrđeni neovisnom analizom koja je provedena na zahtjev Komisije;

63.  poziva Komisiju da ispita zračnu povezanost u i među državama članicama te da donese mjere za poboljšanje kvalitete usluga zračnog prijevoza za potrošače;

64.  napominje da male i srednje zračne luke imaju golem potencijal u pogledu prometne dostupnosti u srednjoj i istočnoj Europi, posebno za osobe koje putuju poslovno i turiste; ponavlja da je posljednjih godina velik broj regionalnih zračnih luka izgrađen i moderniziran, ali da se njihov potencijal ne iskorištava u dovoljnoj mjeri jer te zračne luke nisu dobro povezane s glavnim prometnim pravcima; naglašava da se te zračne luke trebaju učinkovitije iskoristiti izgradnjom novih cesta i željezničkih veza;

65.  priznaje različite uloge regionalnih i lokalnih zračnih luka u razvoju regija u srednjem i istočnom dijelu EU-a te u olakšavanju gospodarskog rasta, trgovine, konkurentnosti, uključive mobilnosti i turizma te pristupa bez prepreka za osobe s invaliditetom, kao i za osobe smanjene pokretljivosti; naglašava da regionalne zračne luke doprinose privlačnosti regija u kojima se nalaze; smatra da se za svaki novi objekt mora propisno ocijeniti prometna potražnja i potencijal, a upotreba fondova EU-a strogo ograničiti na ekonomski isplative i održive projekte; smatra da bi se u skladu s tim trebala dodijeliti financijska potpora za razvoj postojećih kapaciteta; smatra da će uloga regionalnih zračnih luka postajati sve veća ako se izgradi suvremena infrastruktura i mreža prometnih veza (prije svega željezničkih veza) s regijom i državom, čime bi se omogućilo da se do njih može brzo stići iz različitih dijelova obližnjih gradova ili mjesta; ističe važnost razvoja postojećih i novih regionalnih i lokalnih zračnih luka koje poboljšanjem pristupačnosti i povezanosti doprinose gospodarskom rastu slabo razvijenih i izoliranih regija, među ostalim u sektoru turizma, čime te regije postaju privlačnije za ulaganja i konkurentnije, a time se ubrzava socioekonomski razvoj; predlaže Komisiji da razmotri razvijanje mreže zračnih luka na regionalnoj razini kako bi se zajamčila bolja povezanost unutar država članica i među njima;

°

°  °

66.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Odboru regija.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0310.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0423.

(3)

SL C 261E, 10.9.2013., str. 1.

(4)

SL L 348, 20.12.2013., str. 1.

(5)

SL L 348, 20.12.2013., str. 129.

(6)

http://ec.europa.eu/transport/road_safety/pdf/vademecum_2015.pdf

(7)

http://ec.europa.eu/transport/modes/inland/news/2014-12-04-danube-ministrial-meeting/conclusions.pdf

(8)

http://mib.gov.pl/files/0/1796967/deklaracjalancucka.pdf

(9)

  SWD(2015)261 Radni dokument službi Komisije priložen komunikaciji Komisije naslovljen „Strategija zrakoplovstva za Europu”.


OBRAZLOŽENJE

Visokokvalitetne prometne veze od temeljne su važnosti za gospodarske aktivnosti u Europi i kvalitetu života njezinih građana. Lako pristupačne i dobro povezane prometne mreže koje obuhvaćaju lokalnu, regionalnu, nacionalnu i prekograničnu dimenziju prijevoza putnika i tereta srž su promicanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u državama članicama EU-a i među njima.

Na razini EU-a, cilj transeuropske prometne mreže (TEN-T) razvoj je integrirane multimodalne prometne mreže diljem EU-a, čime će se promicati međusobna povezanost i interoperabilnost nacionalnih mreža te pristup toj mreži. Smjernice TEN-T-a i Instrument za povezivanje Europe uspostavljen 2013. glavni su i dobro utemeljeni stupovi za provedbu politike EU-a u području prometne infrastrukture za razdoblje sve do sredine 20-ih godina ovog stoljeća. Države članice i EU morat će objediniti svoje resurse i usko surađivati pri uspostavi i provedbi projekata za završetak osnovne strateške mreže do 2030. i sveobuhvatne mreže do 2050.

Svrha – Izvjestitelj smatra da je pravo vrijeme da Europski parlament vodi računa o tom novom postupku u okviru mreže TEN-T i dodatno se suoči s otvorenim izazovima koji se odnose na dostupnost i povezanost prometne infrastrukture u državama članicama u srednjem i istočnom dijelu EU-a i poveže Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku, Češku Republiku, Slovačku, Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku.

Kontekst – Prometna infrastruktura u državama članicama tog dijela EU-a sigurno je u velikoj mjeri modernizirana i poboljšana, uz konstantnu pomoć EU-a, i to od pretpristupnog razdoblja do danas. Zbog povijesnih i zemljopisnih razloga naglasak je stavljen na projekte kojima će se obnoviti veze prema zapadnim zemljama EU-a i iz njih. To je smisao orijentacije uglavnom u pravcu istok-zapad u okviru pet koridora osnovne mreže TEN-T koji prolaze kroz države članice u srednjoj i istočnoj Europi, a to su koridori Sjeverno more – Baltik, Baltik – Jadran, Mediteranski koridor, koridor Rajna – Dunav i koridor Orijent – istočni Mediteran.

Unatoč tom napretku i dalje postoje ozbiljni nedostaci u dostupnosti i povezanosti prometne infrastrukture diljem srednjeg i istočnog dijela EU-a. Ti se nedostaci trebaju riješiti kako bi se što je više moguće potaknuo gospodarski rast i mogućnosti zapošljavanja za građane i poduzeća. Potrebno je to pitanje riješiti što brže, posebno u ruralnim područjima i pograničnim regijama (na istoku) koje će u suprotnom i dalje bilježiti pad broja stanovnika. Povrh toga, očuvanje održivih prometnih veza trebalo bi se smatrati i sve važnijim faktorom u jačanju stabilnosti i sigurnosti istočnih granica EU-a i zapadnog Balkana.

Mjere politike – U tom je kontekstu jasno da bi države članice i Komisija naglasak trebale staviti prije svega na uspostavu veza koje nedostaju, uklanjanje uskih grla i jamčenje besprijekornih veza za prijevoz putnika i tereta, i tako ostvariti ciljeve TEN-T-a. No tim bi se naporima za završetak osnovnih koridora trebao potaknuti i razvoj sveobuhvatne mreže povezane sa susjednim regijama, a posebno u pograničnim regijama te tako postići konsolidacija mrežnih koridora.

Potreban je dodatni poticaj za poboljšanje prekogranične povezanosti duž pravca sjever-jug među državama članicama u srednjoj i istočnoj Europi te i za poboljšanje dostupnosti velikih područja u njihovim istočnim regijama. Tim bi se razvojem predmetnim regijama pomoglo da se povežu s mrežom TEN-T i stvore novi izgledi za zapošljavanje i poduzeća u navedenim regijama. Ta je potreba već prepoznata u okviru projekta Rail Baltica, i to u dijelu sjever-jug koridora Sjeverno more – Baltik. Na temelju dugotrajnog rada u okviru projekta Via Carpathia Komisija i države članice trebale bi se dodatno baviti tom potrebom i istražiti mogućnost otvaranja koridora Rajna – Dunav prema sjeveru EU-a.

Suradnja i investicijski resursi – Budući da su za poboljšanje prometne infrastrukture i dalje potrebna velika ulaganja, od ključne je važnosti da države članice u srednjoj i istočnoj Europi i Komisija dodatno ojačaju koordinaciju u svim fazama prometne politike i projektnog planiranja. Od ključne je važnosti i iskoristiti sve sinergije financiranja među europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESIF), Instrumentom za povezivanje Europe i resursa Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). To se odnosi i na pravodobno iskorištavanje sredstava Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) predviđena za bližu budućnost.

Suradnjom u okviru makroregionalnih strategija EU-a, uz upotrebu inovativnog mehanizma upravljanja, moglo bi se pomoći u rješavanju pitanja iz područja prometne politike koja države članice pojedinačno ne mogu riješiti. U moguću buduću strategiju za Karpatsku regiju mogla bi se posebno uvrstiti i iskustva iz strategija za Baltik, Podunavlje i Jadransko-jonsku regiju.


MIŠLJENJE oDBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ (Posebna pitanja – Izvješćem se može pružiti i poticaj za rješavanje posebnih pitanja u razvoju različitih načina kopnenog, vodnog i zračnog prijevoza u srednjem i istočnom dijelu EU-a, uključujući, među ostalim, poticanje intermodalnosti preko čvorišta i u lukama te potrebu za preispitivanjem prekograničnih željezničkih veza za prijevoz putnika. Trebalo bi se priznati da bi se trebao bolje iskoristiti potencijal regije za prijevoz unutarnjim vodnim putovima, posebno duž Dunava, te da države članice trebaju pojačati napore kako bi se u tu svrhu zajamčila kontinuirana plovnost. Postoji i velik potencijal za daljnji razvoj pristupa morskim lukama u Baltičkom i Crnom moru, te u energetskom sektoru. Tu bi se trebalo pripaziti da nijedna instalacija podvodne infrastrukture ne sprečava razvoj luka i da su te instalacije u skladu s uvjetima za gaz na ulazima u luke. Potrebno je zajamčiti stvarni razvoj regionalnih i lokalnih zračnih luka, koje mogu znatno olakšati trgovinsku razmjenu, mobilnost i turizam.21.4.2016)

upućeno Odboru za promet i turizam

o poboljšanju povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi

(2015/2347(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Joachim Zeller

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  smatra da uvođenje tematskih ciljeva ima pozitivnu ulogu u poticanju država članica da svoje politike ulaganja usmjere u razvoj prometne infrastrukture; smatra da je prethodni uvjet izrade glavnih planova za promet pomogao državama članicama da odrede prioritete u svojim ulaganjima u promet; potiče Komisiju i države članice da pri odobravanju odnosno planiranju prometne infrastrukture u potpunosti zajamče usklađenost glavnih planova za promet i ulaganja iz ESIF-a u prometni sektor s europskom Bijelom knjigom o prometu u pogledu ključnih ciljeva; smatra da bi nadležne službe Komisije trebale ocijeniti glavne planove i omogućiti daljnje postupanje u pogledu tih planova, posebno kako bi se zajamčilo da su oni dio sveobuhvatne strategije za održivu mobilnost i smanjenje emisija u prometnom sektoru;

2.  potiče države članice u srednjoj i istočnoj Europi da osiguraju koordinaciju i sinergiju postojećih europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), Obzora 2020., Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) te sredstava EIB-a i EBRD-a pri provedbi projekata čiji je cilj bolja povezanost i dostupnost prometne infrastrukture u regiji; podsjeća na to da je iz Kohezijskog fonda u Instrument za povezivanje Europe prebačen iznos od 11 305 500 000 EUR koji se treba upotrijebiti u prometnom sektoru u državama članicama koje imaju pravo na potporu iz Kohezijskog fonda; naglašava da bi korištenje svih tih odmah dostupnih sredstava trebalo biti prioritet, posebno u kontekstu aktualne stope povlačenja sredstava, u odnosu na sudjelovanje trećih strana u ulaganjima u slučajevima kad je ono potaknuto političkim razlozima, a ne poslovnim interesima; potiče iskorištavanje potencijala europskih privatnih ulaganja u željeznički sektor, čime bi se moglo doprinijeti povećanju stope povlačenja sredstava i poboljšanju kvalitete usluga u prometu;

3.  poziva Komisiju i države članice da se usmjere prema učinkovitijoj upotrebi bespovratnih sredstava u kombinaciji s financijskim instrumentima za velike projekte u okviru ESIF-a kojima se ostvaruju prihodi;

4.  poziva države članice u srednjoj i istočnoj Europi da zajamče visoku razinu transparentnosti i kontrole pri upotrebi tih sredstava te da što prije javno objave podatke o njihovoj dodjeli;

5.  ističe da se europski strukturni i investicijski fondovi mogu koristiti u razvoju dijelova u infrastrukturi koji nedostaju u pograničnim područjima srednje i istočne Europe te u konsolidaciji postojeće infrastrukture kako bi se zajamčio potpuni pristup jedinstvenom tržištu i dodatno poticao gospodarski rast; u tom pogledu naglašava da je odgovarajuće i dostatno financiranje lokalne infrastrukture osnovni i neizbježni preduvjet za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju s obzirom na to da je promet ključan za regionalni razvoj; podsjeća da bi prednost trebalo dati prekograničnim projektima koji se odnose ne samo na osnovne transeuropske mreže (TEN) u regiji već i na dijelove koji nedostaju kako bi se uklonila postojeća uska grla te ulaganju u učinkovitije povezivanje različitih načina prijevoza; u tom kontekstu poziva na poduzimanje trajnih napora u pogledu uvođenja zajedničkih standarda u infrastrukturi, posebno kada je riječ o željeznici, kako bi se ubrzalo ostvarivanje ciljeva učinkovite interoperabilnosti širom Europe te naglašava da je potrebna šira upotreba kombiniranih načina prijevoza i njihova međusobna povezanost, a to se posebno odnosi na cestovni i željeznički prijevoz tereta;

6.  poziva Komisiju i države članice da usklade i pojednostave postupke javne nabave, izdaju smjernice za javno-privatna partnerstva, zajamče primjeren okvir državne potpore te pojednostave postupke izdavanja dozvola kako bi se olakšala provedba projekata u području prometa, a posebno prekograničnih projekata;

7.  ističe da je potrebno potaknuti razvoj prometnog koridora sjever-jug poput prometnog pravca Via Carpathia, među ostalim u cilju povezivanja sjeverne i jugoistočne Europe, te da će se time spriječiti širenje regionalnih razlika; pozdravlja napore Europske komisije u pogledu proširenja koridora TEN-T na zemlje kandidatkinje zapadnog Balkana, čime se smanjuju nedostaci u njihovoj infrastrukturi i uklanjaju prekogranična uska grla s državama članicama, kao i druge prepreke povezane s potencijalnim proširenjem schengenskog područja; potiče Komisiju da razmotri primjenu tog uspješnog modela i na zemlje Istočnog partnerstva; posebno naglašava važnost modernizacije i opremanja željezničke infrastrukture i mreže kako bi se prevladale sve takve moguće prepreke u korist cijele središnje i istočne Europe; napominje da svi navedeni napori mogu doprinijeti gospodarskom razvoju uključenih zemalja stvaranjem novih poslovnih mogućnosti i mogućnosti za zapošljavanje u malim i srednjim poduzećima, poticanjem trgovinske razmjene te podupiranjem znanosti, istraživanja i inovativnih tehnologija;

8.  potiče regije i države članice da usvoje mjere ili ih nastave provoditi u cilju kretanja prema ekološki prihvatljivijim mogućnostima prijevoza; potiče upotrebu europskih strukturnih i investicijskih fondova za projekte usmjerene na stvaranje potražnje za javnim i održivijim mogućnostima prijevoza, primjerice, pojednostavljenjem izdavanja prekograničnih karata i ulaganjem u sustave punionica za električna vozila;

9.  naglašava da je potrebno povećati ulaganja u poboljšanje kvalitete željeznica kako bi ona postala privlačnija i za putnike i za prijevoz tereta te da je potrebno povećati njezinu upotrebu;

10.  napominje da srednja i istočna Europa imaju veliki razvojni potencijal u pogledu njihovih unutarnjih plovnih putova te riječnih i morskih luka; smatra da se taj potencijal može iskoristiti jedino uz dužno poštovanje pravne stečevine Unije u pogledu zaštite okoliša, biološke raznolikosti i voda te da bi se stavljanjem većeg naglaska na upotrebu luka i željeznice moglo doprinijeti ostvarivanju cilja boljeg multimodalnog prijevoza u regiji; u tom kontekstu naglašava da je važno i potrebno iskoristiti potencijal koridora Rajna – Dunav za prijevoz unutarnjim vodnim putovima te povezati željezničku mrežu s koridorom Sjeverno more – Baltik s obzirom na to da je to glavni pravac koji povezuje istočnu i zapadnu Europu, kao i pravce između vodnih koridora Odre, Labe i Dunava, čime se može povećati kapacitet prometa i komunikacije u cijeloj regiji na osi sjever-jug;;

11.  napominje da se poboljšanjem povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi postižu ciljevi kohezijske politike, osobito cilj ostvarenja željenog gospodarskog razvoja pograničnih područja;

12.  podsjeća Komisiju na njezinu obvezu u skladu s Bijelom knjigom iz 2011. o prometu do 2020. u okviru koje je usvojila plan provedbe 40 konkretnih mjera za razvoj konkurentnog i resursno učinkovitog europskog prometnog sustava; podsjeća na to da je jedan od njezinih dugoročnih ciljeva preusmjeravanje 30 % cestovnog prometa preko 300 km na željeznički ili vodni prijevoz do 2030., a više od 50 % do 2050., čime će se znatno smanjiti promet u srednjoj i istočnoj Europi;

13.  snažno preporučuje bolje iskorištavanje postojećih politika i instrumenata za regionalnu suradnju, kao što su europska teritorijalna suradnja (ETS), Interreg i posebno Europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS), kako bi se izradili i proveli zajednički projekti osmišljeni za poboljšanje prekograničnog prometa među regijama i uklanjanje uskih grla; potiče države članice da podupiru takva rješenja na lokalnoj i regionalnoj razini, ubrzaju dovršetak izgradnje dijelova željezničke mreže u pograničnim regijama, zajamče da je korištenje fondova EU-a u skladu s općim ciljevima, među ostalim i s ciljem poboljšanja željezničkog sektora, interkonektivnosti i interoperabilnosti, te da uključe lokalne i druge dionike kao dio transparentnog procesa; zagovara primjenu makroregionalnih strategija, kao što su strategije za Podunavlje, Baltičko more te za jadransku, jonsku i alpsku regiju, za poticanje transnacionalnih infrastrukturnih projekata i pripremu potencijalnih novih makroregionalnih strategija na području srednje i istočne Europe, kao što je strategija za karpatsku regiju;

14.  podsjeća da bi se europski strukturni i investicijski fondovi mogli koristiti i za povećanje administrativnih kapaciteta posredničkih tijela i korisnika jer bi inače potpora EU-a ulaganjima u promet u regiji mogla biti ugrožena; napominje da se mehanizam za pomoć JASPERS dosad u tome pokazao od osobite pomoći i stoga bi se, uz nastavak njegove provedbe, mogao razmotriti i u formi stalnijeg institucionalnog okvira; ističe da bi tehnička pomoć koja se nudi preko Europskog savjetodavnog centra za ulaganja trebala pomoći javnim i privatnim promotorima projekta da stvore stabilni portfelj zrelih i dobro strukturiranih projekata kako bi financijski instrumenti bili od dugoročne koristi; podsjeća na to da europski koordinatori za osnovne prometne mreže imaju politički mandat, ali nemaju dovoljno administrativnih kapaciteta; poziva Komisiju i države članice da provedu mjere za pojednostavljenje javnog upravljanja tim resursima kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje;

15.  poziva Komisiju i EIB da bolje surađuju i usklade svoje napore kako bi se zajamčilo opsežno savjetovanje sa svim dionicima o financiranju prometne infrastrukture, razmjeni najboljih praksi, promicanju financijskih instrumenata i ranoj organizaciji potencijalnih projekata te da o tome redovito informiraju Europski parlament; naglašava da bi sve mjere koji se odnose na projekte s ciljem poboljšanja povezanosti i dostupnosti prometnih infrastruktura trebale biti poduzete u što hitnijem roku;

16.  napominje da bi napore u području prometa u srednjoj i istočnoj Europi trebalo nastaviti na način usmjeren na uspješnost i rezultate te na način kojim se nastoje pronaći isplativa rješenja kojima se u obzir uzima okoliš i čuva postojeća infrastruktura jer ta regija može ostvariti veliku korist ispravnom koordinacijom spomenutog financiranja, među ostalim i u smislu zaštite strateških interesa EU-a;

17.  naglašava važnost razvijanja redovnijeg sustava zračnog prometa koji bolje funkcionira i kojim bi se povezale manje države članice smještene na granicama EU-a i veliki središnji gradovi; ističe da aktualni sustav letova ne funkcionira dobro jer veze nisu česte i oduzimaju puno vremena.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

19.4.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Bill Etheridge, Michela Giuffrida, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Iskra Mihaylova, Jens Nilsson, Andrey Novakov, Konstantinos Papadakis, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Julia Reid, Monika Smolková, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniel Buda, Salvatore Cicu, Viorica Dăncilă, Andor Deli, Ivana Maletić, Maurice Ponga, Davor Škrlec


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

26.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

4

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Marie-Christine Arnautu, Georges Bach, Deirdre Clune, Michael Cramer, Andor Deli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Peter Lundgren, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Claudia Țapardel, Pavel Telička, Peter van Dalen, Wim van de Camp

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniel Dalton, Werner Kuhn, Davor Škrlec, Patricija Šulin, Matthijs van Miltenburg, Henna Virkkunen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Paul Rübig

Pravna napomena