IZVJEŠĆE o borbi protiv korupcije i daljnjem postupanju nakon rezolucije Odbora CRIM

7.10.2016 - (2015/2110(INI))

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
Izvjestiteljica: Laura Ferrara

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o borbi protiv korupcije i daljnjem postupanju nakon rezolucije Odbora CRIM

(2015/2110(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji, članak 67. i članke 82. – 89. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Povelju Europske unije o temeljnim pravima, posebno njezine članke 5., 6., 8., 17., 32., 38. i 41., članke 47. – 50. i članak 52.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 16. lipnja 2015. o obnovljenoj strategiji unutarnje sigurnosti Europske unije za razdoblje 2015. – 2020.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 25. i 26. lipnja 2015. na temu sigurnosti,

–  uzimajući u obzir konvencije Ujedinjenih naroda, posebno Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta i Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC),

–  uzimajući u obzir kaznenopravnu konvenciju i građanskopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji koje su otvorene za potpisivanje u Strasbourgu 27. siječnja 1999. odnosno 4. studenog 1999., te Rezolucije (98)7 i (99)5 o osnivanju skupine država protiv korupcije (GRECO) koje je usvojio Odbor ministara Vijeća Europe 5. svibnja 1998. odnosno 1. svibnja 1999.,

–  uzimajući u obzir Preporuku CM/Rec(2014) 7 o zaštiti zviždača koju je Odbor ministara Vijeća Europe usvojio 30. travnja 2014.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju OECD-a o borbi protiv podmićivanja stranih državnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, koja je otvorena za potpisivanje u Parizu 17. prosinca 1997., preporuke koje su u njoj sadržane i izvješća o praćenju po državama,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o napadima na informacijske sustave i o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2005/222/PUP,

–  uzimajući u obzir Direktivu br. 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Direktivu br. 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o Europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima,

–  uzimajući u obzir Direktivu br. 2014/62/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o kaznenopravnoj zaštiti eura i drugih valuta od krivotvorenja, kojom se zamjenjuje Okvirnu odluku Vijeća 2000/383/PUP,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) br. 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive 2006/70/EZ,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 513/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, Instrumenta za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminaliteta i upravljanja krizama i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/125/PUP,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/2219 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o Agenciji Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) i o zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2005/681/PUP,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2007/845/PUP od 6. prosinca 2007. o suradnji među uredima za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom,

–  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 29. studenog 2012. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 o financiranju europskih političkih stranaka (COM(2012)0712),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/343 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o jačanju određenih vidova pretpostavke nedužnosti i prava sudjelovati na raspravi u kaznenom postupku,

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o borbi protiv prijevara financijskih interesa Unije sredstvima kaznenog prava (COM(2012)0363),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (COM(2013)0534),

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-105/14 „Taricco i drugi” u kojoj je Sud naveo da je pojmom „prijevara”, kako je definiran u članku 1. Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica, obuhvaćen i prihod od PDV-a,

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) (COM(2013)0535),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2015. o prijedlogu uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja[1],

–  uzimajući u obzir prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP o suzbijanju terorizma,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 3. veljače 2014. pod nazivom „Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije” COM(2014)0038,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 28. travnja 2015. pod nazivom „Europski program sigurnosti” (COM(2015)0185),

–  uzimajući u obzir izvješće Europola o procjeni prijetnje teškog i organiziranog kriminaliteta (SOCTA) od ožujka 2013. i njegovo izvješće o procjeni prijetnje organiziranog kriminaliteta na internetu (IOCTA) od 30. rujna 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o Europskom programu sigurnosti[2],

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalitetu, korupciji i pranju novca: preporuke o radnjama i inicijativama koje treba poduzeti (završno izvješće)[3],

–  uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja o cijeni nedjelovanja EU-a u pogledu organiziranog kriminala i korupcije,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za proračunski nadzor (A8-0284/2016),

A.  budući da je organizirani kriminal globalna prijetnja i da kao takva zahtijeva zajednički i koordinirani odgovor EU-a i njegovih država članica;

B.  budući da danas još uvijek nema dovoljno saznanja o složenosti fenomena zločinačkih udruženja i o opasnosti koja proizlazi iz prodiranja zločinačkih udruženja u društvene, gospodarske, poslovne, političke i institucijske slojeve država članica;

C.  budući da su organizirane zločinačke skupine pokazale da često i s lakoćom diversificiraju svoje aktivnosti prilagodbom različitim geografskim područjima te gospodarskim i društvenim kontekstima, koristeći se njihovim slabostima i osjetljivim točkama, djelujući istovremeno na različitim tržištima i iskorištavajući različite zakonske okvire pojedinih država članica kako bi uspješno poslovale i povećale profit;

D.  budući da su organizirane zločinačke skupine izmijenile vlastiti modus operandi i da imaju potporu stručnjaka, banaka, javnih službenika i političara koji, iako nisu članovi organiziranih zločinačkih skupina, podupiru njihove aktivnosti na različitim razinama;

E.  budući da su organizirane zločinačke skupine pokazale visok stupanj prilagodbe, uključujući pri iskorištavanju novih tehnologija u vlastitu korist;

F.  budući da opasnost moći zastrašivanja koja proizlazi iz same pripadnosti zločinačkoj skupini nije prioritet u odnosu na tzv. kaznena djela čije je počinjenje cilj udruživanja te da je to dovelo do normativnih i operativnih nedostataka na europskoj razini, čime se olakšava međunarodno djelovanje organiziranih zločinačkih skupina;

G.  budući da, osim najočitijih opasnosti za javni red i sigurnost do kojih dolazi zbog nasilja uobičajenog za djelovanje zločinačkih skupina, organizirani kriminal stvara jednako ozbiljne probleme poput prodiranja u zakonito gospodarstvo i povezano korumpiranje javnih službenika kako bi ušli u institucije i javnu upravu;

H.  budući da se nezakonit dohodak od kaznenih djela koja su počinile zločinačke skupine uvelike prelijeva u zakonito europsko gospodarstvo; budući da takav kapital, nakon što ponovno dospije u zakonito gospodarstvo, predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi gospodarskog poduzetništva i tržišnom natjecanju zbog njegovih teških narušavajućih učinaka;

I.  budući da zločinačke skupine prodiru u politički i administrativni sloj društva kako bi imale pristup sredstvima iz javne uprave i uvjetovale njezine aktivnosti u dosluhu s političarima, službenicima i poduzetnicima; budući da se upravljanje radom političke i administrativne sfere najviše očituje u području javnih natječaja i radova za ostvarivanje javnih projekata, javnog financiranja, zbrinjavanja otpada te izravnih ugovora za nabavu dobara svih vrsta i upravljanje uslugama;

J.  budući da je glavni cilj organiziranog kriminala ostvarivanje profita; budući da tijela kaznenog progona trebaju biti sposobna djelovati protiv financiranja organiziranog kriminala, koje je često neraskidivo povezano s korupcijom, prijevarama, krivotvorenjem i krijumčarenjem;

K.  budući da zviždači imaju glavnu ulogu u borbi protiv korupcije jer mogu otkriti slučajeve prijevare koji bi inače ostali skriveni; budući da je djelovanje zviždača jedan od najučinkovitijih načina za zaustavljanje i sprečavanje prijestupa ili za njihovo otkrivanje ako su već počinjeni;

L.  budući da nijednu europsku zakonsku odredbu ne bi trebalo tumačiti kao ograničavanje djelovanja zviždača;

M.  budući da organizirani kriminal, korupcija i pranje novca predstavljaju ozbiljne prijetnje za gospodarstvo EU-a jer znatno smanjuju porezne prihode država članica i EU-a kao cjeline te za odgovornost javnih projekata financiranih sredstvima EU-a s obzirom na to da organizirane zločinačke skupine djeluju u raznim sektorima od kojih su mnogi pod državnim nadzorom;

N.  budući da je 2014. godine 1649 slučajeva nepravilnosti prijavljeno kao prijevara, čime je proračun EU-a oštećen za 538,2 milijuna EUR i u pogledu rashoda i u pogledu prihoda, međutim, nema službenih podataka o tome u kojem se postotku te prijevare mogu pripisati organiziranom kriminalu;

Uvod

1.  ponovno ističe sadržaj i preporuke iz svoje Rezolucije od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalitetu, korupciji i pranju novca; posebno ponavlja svoj poziva na usvajanje europskog akcijskog plana protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca kojemu se potrebna prikladna financijska sredstva i kvalificirano osoblje kako bi bio učinkovit;

2.  pozdravlja osamnaestomjesečni program Vijeća EU-a za nizozemsko, slovačko i malteško predsjedništvo u kojem je sveobuhvatan i integriran pristup organiziranom kriminalu visoko na popisu prioriteta; ističe da borba protiv prijevara, korupcije i pranja novca mora biti politički prioritet institucija EU-a i stoga je ključna suradnja između policije i pravosudnih tijela država članica;

3.  želi usmjeriti svoju pozornost na specifična područja u kojima je potrebno hitno djelovati u aktualnim okolnostima;

Jamčenje pravilnog prenošenja postojećih normi, praćenje njihove primjene i ocjenjivanje njihove učinkovitosti

4.  podsjeća da države članice trebaju u nacionalno zakonodavstvo prenijeti i primijeniti instrumente koji postoje na europskoj i međunarodnoj razini u pogledu borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca;

5.  poziva Komisiju da čim prije izvrši ocjenjivanje mjera za prenošenje takvih instrumenata, da u potpunosti izvijesti Parlament o rezultatima tog ocjenjivanja i da po potrebi pokrene postupke zbog povrede; posebno traži od Komisije da podnese izvješće o ocjenjivanju prenošenja Okvirne odluke Vijeća 2008/841/PUP o borbi protiv organiziranog kriminala i Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog  2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava;

6.  poziva države članice da prikladno prenesu u nacionalno zakonodavstvo Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o europskom istražnom nalogu u kaznenim stvarima, instrument koji ima ključnu ulogu u jačanju policijske i pravosudne suradnje u EU-u;

7.  potiče države članice da bez odlaganja prenesu Četvrtu direktivu o borbi protiv pranja novca;

8.  preporučuje EU-u da pristupi Skupini država protiv korupcije (GRECO) kao punopravni član; traži od EU-a da sudjeluje u Partnerstvu za otvorenu vlast, ispuni svoje obveze izvješćivanja u skladu s Konvencijom UN-a protiv korupcije, čiji je potpisnik, i podrži tehničku potporu koju pruža Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC) u okviru navedene Konvencije UN-a; potiče Komisiju da čim prije Parlamentu predstavi izvješće o napretku priprema za učlanjivanje EU-a u Skupinu država protiv korupcije (GRECO), uključujući istraživanje o pravnim izazovima i njihovim mogućim rješenjima;

9.  žali zbog toga što Komisija još nije objavila svoje drugo izvješće o suzbijanju korupcije koje je trebalo biti objavljeno početkom 2016.; poziva Komisiju da ga čim prije podnese; ponavlja da se izvješća o suzbijanju korupcije ne bi trebala biti ograničena na situaciju u državama članicama nego bi trebala uključivati i odjeljak o institucijama Europske unije; stoga poziva Komisiju da pronađe odgovarajući način za praćenje korupcije u institucijama, tijelima i agencijama Europske unije;

10.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost spajanja različitih mehanizama nadzora na razini Unije, uključujući Mehanizam suradnje i provjere, Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije, pregled stanja u području pravosuđa u EU-u, u cilju stvaranja šireg okvira za praćenje vladavine prava koji bi se mogao primjenjivati na sve države članice te na institucije, tijela i agencije Europske unije; u tom pogledu smatra da institucije Europske unije trebaju služiti kao primjer promicanjem najviših standarda transparentnosti te jamčenjem postojanja odvraćajućih i učinkovitih sankcija za prijestupnike; poziva Komisiju da regulira lobiranje i sankcionira sukobe interesa;

11.  ističe potrebu za multidisciplinarnim pristupom za učinkovito sprečavanje i suzbijanje organiziranog kriminala; u tom pogledu naglašava ulogu Europske mreže za sprečavanje kriminala i potrebu za pružanje financijske potpore toj mreži;

12.  preporučuje Komisiji da provede studiju o nacionalnim pravosudnim tijelima koja su najnaprednija u pogledu suzbijanja organiziranog kriminala i korupcije kako bi se razvilo učinkovito i vodeće europsko zakonodavstvo; poziva Komisiju da izradi studiju o istražnim praksama koje se koriste u državama članicama za suzbijanje organiziranog kriminala, s posebnim naglaskom na korištenje metoda kao što su prisluškivanje telefona, prisluškivanje prostorija, pretrage, produženi pritvor, produžena zapljena, tajne operacije i operacije kontrolirane isporuke;

13.  poziva države članice da više ulažu u kulturu zakonitosti, posebno s obzirom na to da je obrazovanje novih generacija građana EU-a prvi i najučinkovitiji način prevencije, osobito promicanjem konkretnih mjera u školama;

Prioriteti i operativna struktura u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije

14.  smatra da se u aktualnom političkom ciklusu EU-a za borbu protiv organiziranog kriminala naglasak treba staviti na suzbijanje kaznenih djela samog udruživanja, a ne samo kaznenih djela čije je počinjenje cilj udruživanja; smatra da je osobito potrebno osigurati kažnjivost zločinačkog udruživanja, neovisno o počinjenju kaznenih djela čije je počinjenje cilj udruživanja; ponavlja da je potrebno uvrstiti i suzbijanje pranja novca, korupcije i trgovine ljudima među prioritete tog političkog ciklusa u okviru istinske europske strategije za suzbijanje korupcije;

15.  poziva na utvrđivanje prioriteta koji su u skladu s politikama EU-a za sprečavanje kriminala, s gospodarskim i socijalnim politikama te s politikama u području zapošljavanja i obrazovanja, kao i na potpunu uključenost Parlamenta u tom procesu;

16.  zahtijeva da se uspostavi specijalizirani odjel Europola za suzbijanje organiziranih zločinačkih skupina koje istovremeno djeluju u različitim sektorima; smatra da bi države članice u trenutnom institucionalnom okviru trebale uspostaviti sigurne i učinkovite mehanizme kako bi osigurale dobru koordinaciju istražnih aktivnosti u području organiziranog kriminala i kako bi se poticalo međusobno povjerenje među tijelima kaznenog progona u državama članicama;

Snažniji zakonodavni okvir

17.  na temelju ocjenjivanja prenošenja i primjene postojećih normi poziva Komisiju da predloži zakonodavne mjere za rješavanje eventualnih nedostataka u pogledu suzbijanja organiziranog kriminala i korupcije te poboljšanje prekogranične pravosudne suradnje; posebno poziva Komisiju na:

(a)  revidiranje postojećeg zakonodavstva kako bi se uvele učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne te pojasnile zajedničke definicije kaznenih djela, uključujući definiciju članstva u organiziranoj zločinačkoj skupini ili udruženju, koje se može odrediti kao strukturirana skupina koja postoji određeno vrijeme, sastoji se od dvije ili više osoba koje djeluju u cilju postizanja izravne ili neizravne nezakonite financijske i/ili imovinske koristi te koja ozbiljno šteti gospodarskoj i socijalnoj koheziji EU-a i njegovih država članica;

(b)   podnošenje revidiranog zakonodavnog prijedloga za suzbijanje ekoloških kaznenih djela kako bi se osnažio odgovor kaznenog prava na nezakonito spaljivanje otpada te na obilježavanje nezakonitog zbrinjavanja „novih zagađivača” kao kaznenog djela koje se kažnjava kaznenim sankcijama, u skladu s Direktivom 2008/99/EZ;

18.  poziva Komisiju da utvrdi minimalne norme za definiranje kaznenih djela i sankcija; posebno poziva na:

(a)  horizontalnu primjenjivost općih definicija pojmova „javni službenik”, „kazneno djelo prijevare” i „kazneno djelo korupcije”; podsjeća da su definicije tih pojmova uvrštene u kontekstu pregovora o Direktivi PIF, ali samo u svrhu te direktive; napominje da su pregovori o toj direktivi trenutačno blokirani u Vijeću i traži da se čim prije ponovno pokrenu;

(b)  novi zakonodavni prijedlog o posebnoj vrsti organizirane zločinačke skupine čiji se članovi koriste moći zastrašivanja u kontekstu udruživanja te posljedičnim uvjetima podvrgavanja volji skupine i šutnje kako bi počinili kaznena djela, izravno ili neizravno upravljali ili na bilo koji način kontrolirali gospodarske aktivnosti, koncesije, odobrenja, javne ugovore ili javne usluge te ostvarili nezakonite prihode li koriste za sebe ili druge;

(c)  zakonodavni prijedlog kojim se utemeljuje europski program kojemu je cilj zaštita svjedoka i osoba koje surađuju u pravosudnom postupku prijavljivanjem organiziranih zločinačkih skupina i skupina opisanih u stavku (b);

(d)  zakonodavni prijedlog o definiranju i uspostavi zajedničkih normi za zaštitu zviždača; poziva na to da se takav prijedlog podnese prije kraja 2017.;

(e)  dodatne zakonodavne inicijative za jačanje prava osumnjičenih ili optuženih osoba u kaznenim postupcima, među ostalim u odnosu na istražni zatvor, kako bi se osiguralo pravo na pravično suđenje kako je predviđeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima;

(f)  posebno zakonodavstvo za suzbijanje izvoza radioaktivnih materijala i opasnog otpada te nezakonite trgovine florom i faunom s obzirom na to da, prema podacima udruga za očuvanje okoliša i nevladinih organizacija, kaznena djela koja obuhvaćaju divlje biljne i životinjske vrste te šume, kao i trgovina radioaktivnim materijalima i opasnim otpadom te njihov izvoz u treće zemlje imaju važnu ulogu u financiranju organiziranog kriminala;

Učinkovitija pravosudna i policijska suradnja na europskoj razini

19.  napominje da pojave kao što su organizirani kriminal, korupcija i pranje novca obično imaju prekograničnu odrednicu zbog koje su potrebni bliska suradnja između nadležnih nacionalnih tijela te između nacionalnih tijela i relevantnih agencija EU-a;

20.  smatra da je policijska i pravosudna suradnja s pomoću razmjene informacija među nacionalnim tijelima ključna za provedbu učinkovitih mjera za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala;

21.  poziva Komisiju da poduzme konkretne mjere za poboljšanje europske suradnje u području borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca te da podigne razinu osviještenosti o ljudskim žrtvama te društvenoj i ekonomskoj šteti do kojih te pojave dovode;

22.  žali zbog činjenice da je prekogranična policijska i pravosudna suradnja obilježena prekomjerno dugačkim postupcima i birokracijom koji smanjuju učinkovitost te suradnje i ugrožavaju djelotvornost suzbijanja organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca na europskoj razini; poziva države članice da povećaju i poboljšaju učinkovitost prekogranične policijske i pravosudne suradnje te razmjene informacija između njih i s pomoću mreža Europola i Eurojusta, da osiguraju prikladno osposobljavanje i tehničku potporu, uključujući s pomoću mreže CEPOL i Europske mreže za pravosudno osposobljavanje, da promiču uzajamno priznavanje dokaza među državama članicama te da zajamče češću uporabu zajedničkih istražnih skupina;

23.  poziva države članice da sustavno prikupljaju, upotrebljavaju i razmjenjuju sve potrebne i relevantne podatke iz postojećih europskih baza podataka o osobama koje su osuđene za kazneno djelo povezano s organiziranim kriminalom te da pozovu agencije EU-a Europol i Eurojust da olakšaju tu razmjenu podataka; u tom pogledu poziva na poboljšanje funkcioniranja infrastrukture za sigurnu komunikaciju i učinkovito korištenje svih postojećih alata Europola, uz puno poštovanje europskog zakonodavstva o zaštiti podataka;

24.  ističe da je hitno potrebna uspostava učinkovitijeg sustava za komunikaciju i razmjenu informacija među pravosudnim tijelima u EU-u, kojim bi se, po potrebi, zamijenilo tradicionalne instrumente uzajamne pravne pomoći u kaznenim stvarima; traži od Komisije da procijeni postoji li potreba za zakonodavnim djelovanjem u tom području te da uspostavi odgovarajući sustav na razini EU-a za razmjenu informacija među pravosudnim tijelima u EU-u;

25.  poziva države članice da sustavno razmjenjuju sve podatke iz PNR-a koji se smatraju potrebnima i relevantnim, a tiču se osoba povezanih s organiziranim kriminalom;

Oduzimanje imovine zločinačkih skupina i poticanje njezina ponovnog korištenja u socijalne svrhe

26.  smatra da bi zajednička metoda zapljene imovine organiziranih zločinačkih skupina u EU-u imala odvraćajući učinak za počinitelje kaznenih djela; poziva države članice da u svoje zakonodavstvo hitno prenesu Direktivu 2014/42/EU o oduzimanju imovine ostvarene kaznenim djelima; poziva Komisiju da čim prije predstavi zakonodavni prijedlog kojemu je cilj zajamčiti međusobno priznavanje naloga za oduzimanje i zapljenu imovine koji su povezani s nacionalnim mjerama za zaštitu imovine;

27.  poziva Komisiju i države članice da poboljšaju mjere EU-a u pogledu:

(a)  praćenja, zamrzavanja i zapljene imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima, među ostalim kriminaliziranjem prijenosa vlasništva kapitala ili imovine u cilju izbjegavanja mjera zamrzavanja ili zapljene te preuzimanja vlasništva ili dostupnosti tog kapitala, ili omogućavanjem zapljene do konačne presude;

(b)  promicanja upravljanja zamrznutom i oduzetom imovinom te njezina ponovnog korištenja u socijalne svrhe i u svrhu odštete za obitelji žrtava i poduzetnike koji su bili žrtve lihvarenja i reketarenja;

(c)  ostvarivanja administrativne, policijske i pravosudne suradnje kako bi se diljem Unije pratila, oduzela i zaplijenila imovina ostvarena kaznenim djelima te kako bi se poboljšao rad nacionalnih ureda za povrat imovine, kojima bi trebalo na raspolaganje staviti prikladne resurse;

28.  poziva države članice da u okviru postojećih platformi sastajanja, kao što su Savjetodavni odbor za koordinaciju sprečavanja prijevara (COCOLAF) i drugi, poboljšaju suradnju i podijele najbolje prakse u ovom području;

Sprečavanje infiltracije organiziranog kriminala i korupcije u zakonito gospodarstvo

29.  podsjeća da korupcija olakšava infiltraciju organiziranog kriminala u zakonito gospodarstvo, posebno u okviru postupaka javne nabave ili javno-privatnih partnerstava;

30.  zahtijeva da se diljem EU-a uvede sveobuhvatan sustav „e-javne nabave” kako bi se smanjila opasnost od korupcije u postupcima javne nabave;

31.  poziva države članice i europske institucije da uvedu mjere za praćenje postupaka javne nabave, da sastave crne liste svih poduzeća koja su dokazano povezana s organiziranim kriminalom i/ili korupcijom te da im se zabrane svih gospodarski odnosi s javnom upravom kao i pristup sredstvima iz fondova EU-a; poziva države članice da uspostave specijalizirane strukture na nacionalnoj razini za razotkrivanje organiziranih zločinačkih skupina te da subjekte upletene u korupciju ili pranje novca isključe iz javnih natječaja; ističe činjenicu da stavljanje na crnu listu može biti djelotvorno u odvraćanju poduzeća od upuštanja u korupcijske aktivnosti i pruža im dobar poticaj za poboljšanje i osnaživanje vlastitih unutarnjih postupaka integriteta; poziva države članice da uvedu potvrde za poduzeća da nisu povezana s organiziranim kriminalom te da se informacije u tom pogledu automatski razmjenjuju na europskoj razini;

32.  ističe da 21 država članica još uvijek nije prenijela u nacionalno zakonodavstvo paket direktiva o javnoj nabavi; smatra da su pravila o javnoj nabavi ključna za postizanje transparentnosti i odgovornosti u jednom od područja koje je najpodložnije korupciji;

33.  ističe da je potrebno zajamčiti transparentna pravila za računovodstvo podložna preispitivanju ne samo u okviru središnje vlade, nego i na lokalnoj i regionalnoj razini u svim državama članicama;

34.  zabrinut je zbog učestale prakse kriminalnih poduzeća upletenih u pranje novca da podnose ponude ispod cijene troškova u okviru postupaka javnog nadmetanja za velike projekte; poziva Komisiju da uvede ekonomske procjene prijedloga u pogledu poduzeća ugovaratelja i podugovaratelja;

35.  ističe da pranje novca kroz složene strukture poduzeća i njihova integracija u zakonitu gospodarsku aktivnost mogu predstavljati prijetnju javnom redu države; poziva države članice da uspostave mjere, bez nepotrebnog opterećivanja malih i srednjih poduzeća, za povećanje transparentnosti monetarnih transakcija i poboljšanje sljedivosti transakcija sve do fizičkih osoba kako bi se ušlo u trag financiranju kriminala i terorizma (načelo praćenja traga novca); poziva države članice da poduzmu mjere kojima se otežava stvaranje složenih i netransparentnih struktura međusobno povezanih poduzeća koja se zbog same činjenice da nastoje biti netransparentna mogu zlorabiti za financiranje kriminalnih ili terorističkih aktivnosti i drugih teških kaznenih djela;

36.  poziva Komisiju i države članice da od ugovaratelja zahtijevaju otkrivanje njihove potpune korporativne strukture i stvarnih vlasnika prije nego što se tim poduzećima dodijeli bilo kakav ugovor kako bi se spriječilo podupiranje poduzeća povezanih s praksama agresivnog poreznog planiranja, porezne prijevare i utaje poreza te korupcije;

37.  napominje da je kupovina nekretnina u državama članicama EU-a jedan od načina pranja novca stečenog na temelju kriminalnih aktivnosti, pri čemu počinitelji kaznenog djela prikrivaju svoje krajnje stvarno vlasništvo posredovanjem fiktivnih inozemnih poduzeća; poziva države članice da osiguraju da svako strano poduzeće koje namjerava biti vlasnik nekretnine na njihovu državnom teritoriju zadovoljava iste standarde transparentnosti koji se zahtijevaju i od poduzeća u njihovoj jurisdikciji;

38.  ističe da je financijska kriza stavila dodatni pritisak na europske vlade; poziva, u svjetlu aktualnih gospodarskih izazova, na bolje jamčenje integriteta i transparentnosti u području javne potrošnje;

39.  potiče države članice da poduzmu korake koji su potrebni za postizanje transparentnosti odluka o licenciranju i izdavanju dozvola za planiranje na regionalnoj i lokalnoj razini;

40.  napominje da države članice i Komisija imaju zakonsku dužnost boriti se protiv prijevare u skladu s člankom 325. UFEU-a te pozdravlja uključivanje klauzula o borbi protiv prijevara u zakonodavne prijedloge s financijskim učinkom;

41.  zabrinut je zbog povećanja broja slučajeva prijevare povezane s PDV-om, a posebno zbog tzv. kružnih prijevara; poziva sve države članice da sudjeluju u svim područjima aktivnosti EUROFISC-a radi olakšavanja razmjene informacija u cilju borbe protiv te vrste prijevara;

42.  poziva države članice da donesu posebno zakonodavstvo te poduzmu primjerene mjere za sprečavanje i suzbijanje aktivnosti stručnjaka, bankarskih institucija, javnih službenika i političara na svim razinama koji, iako nisu članovi zločinačkih skupina, podupiru njihove aktivnosti na različitim razinama; u tom pogledu:

(a)  preporučuje državama članicama i europskim institucijama da potaknu rotaciju javnih službenika kako bi se spriječili korupcija i prodiranje zločinačkih skupina

(b)  poziva na uspostavu obveznih normi prema kojima se osobe koje su osuđivane ili su sudjelovale u organiziranom kriminalu, pranju novca, korupciji ili drugim ozbiljnim kaznenim djelima, kaznenim djelima protiv javne uprave, kaznenim djelima udruživanja ili korupcije ne mogu kandidirati na izborima ili raditi u javnoj upravi ili za nju, uključujući rad u institucijama, tijelima i agencijama Europske unije;

(c)  poziva na kaznene sankcije za upravitelje i bankarske institucije u dokazanim slučajevima pranja velikih svota novca; poziva Komisiju da sastavi prijedlog kako bi se osigurala potpuna transparentnost bankovnih tokova ne samo za pojedince nego i za pravne subjekte i zaklade;

43.  smatra da je potrebno uvesti pravila na europskoj razini kojima se zahtijeva provjera i nadziranje svih izvora financiranja političkih stranaka kako bi se zajamčilo njihovo zakonito djelovanje;

44.  smatra da je ključno osnažiti zakonodavne odredbe kojima je cilj zajamčiti bolju transparentnost i sljedivost financijskih tokova, posebno upravljanja fondovima EU-a, uključujući provođenjem prethodnih ispitivanja i finalne provjere pravilnog korištenja tih fondova; poziva države članice da podnesu nacionalne izjave o svojim sustavima kontrole; poziva Komisiju:

(a)   da ispravi plaćanja u slučaju da u državama članicama dođe do nepravilnosti u korištenju europskim fondovima;

(b)  da institucijama i poduzećima koja su proglašena krivima za zloporabu sredstava EU-a privremeno zabrani pristup financiranju iz fondova EU-a;

(c)  da pomno prati korištenje sredstava iz fondova EU-a i redovito izvještava Europski parlament;

45.  smatra da bi Komisija u postupcima nabave za provedbu projekata koje se financira sredstvima EU-a trebala propisati kao potrebnu najvišu razinu integriteta; podsjeća na to da je praćenje rezultata projekata u suradnji s organizacijama civilnog društva i pozivanje na odgovornost lokalnih vlasti nužno za utvrđivanje rabe li se sredstva EU-a ispravno i rješava li se problem korupcije;

46.  ističe da je transparentnost najdjelotvorniji instrument borbe protiv zlouporabe i prijevare; poziva Komisiju da poboljša zakonodavstvo povezano s tim te da učini obveznom objavu podataka povezanih sa svim korisnicima sredstava EU-a, uključujući podatke o ugovorima s podugovarateljima;

47.  poziva Komisija da poduzme zakonodavne mjere za pojednostavnjenje birokratskih upravnih postupaka kako bi se zajamčila veća transparentnost i borba protiv korupcije;

48.  traži od Europske komisije da nadzire postotak korištenja izravne dodjele javnih ugovora u državama članicama kao i pravne okolnosti u kojima nacionalne uprave najviše dodjeljuju te ugovore i da u tom smislu izvještava Parlament;

49.  preporučuje da države članice nastoje osigurati postojanje učinkovitih mehanizama za transparentnost, nadzor i odgovornost u uporabi sredstava EU-a; s obzirom na to da pozitivan učinak sredstava EU-a ovisi o procesima na nacionalnoj razini i razini EU-a kojima se jamči transparentnost, učinkovit nadzor i odgovornost, potrebno je razmotriti kako procesi nadzora i evaluacije mogu postati trajni, umjesto da budu samo ex post; vjeruje da bi u tom bi pogledu trebalo ojačati ulogu Revizorskog suda;

50.  smatra da bi trebalo uspostaviti usporedive kvalitativne i kvantitativne pokazatelje kako bi se izmjerio učinak sredstava EU-a i ocijenilo jesu li ta sredstva ostvarila svoje ciljeve te da je potrebno sustavno prikupljati i objavljivati takve kvantificirane podatke;

Ured europskog javnog tužitelja

51.  smatra da bi Ured europskog javnog tužitelja trebao biti ključan element u borbi protiv korupcije u Europskoj uniji; ponavlja svoj poziv za uspostavljanje, čim je prije moguće i uz sudjelovanje što većeg broja država članica, učinkovitog Ureda europskog javnog tužitelja koji je neovisan od nacionalnih vlada i institucija EU-a te zaštićen od političkog utjecaja i pritiska;

52.  ponavlja da je u cilju sprečavanja sukoba nadležnosti važno imati jasno određene odgovornosti i ovlasti između nacionalnih javnih tužitelja i budućeg Ureda europskog javnog tužitelja, kao i Eurojusta i OLAF-a; poziva da se budućem Uredu europskog javnog tužitelja dodjele primjerena financijska sredstva i ljudski resursi koji odgovaraju njegovim zadaćama; smatra da bi Ured europskog javnog tužitelja trebao biti nadležan za kazneni progon svih kaznenih djela iz Direktive PIF, uključujući prijevare u vezi s PDV-om; u tom kontekstu poziva države članice da poštuju presudu Suda Europske unije u predmetu Taricco (C–105/14) i da čim prije deblokiraju pregovore u Vijeću o Direktivi PIF;

53. žali zbog toga što se aktualnim pregovorima u Vijeću ugrožava osnovna pretpostavka o neovisnom i učinkovitom Uredu europskog javnog tužitelja;

54. poziva Komisiju da ocijeni nužnost eventualne revizije mandata budućeg Ureda europskog javnog tužitelja kako bi se, kada se on uspostavi, borba protiv organiziranog kriminala uvrstila među njegove ovlasti;

Konkretna područja djelovanja

Krivotvorenje

55.  osuđuje sve rašireniju pojavu krivotvorenja robe, lijekova i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU-u; koja obuhvaća distribucijske mreže kojima upravljaju međunarodne organizirane zločinačke skupine; poziva Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne korake za sprečavanje i suzbijanje krivotvorenja robe, lijekova i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda; poziva Komisiju i države članice da sustavno prikupljaju podatke o slučajevima prijevara i krivotvorenja kako bi raspolagale informacijama o njihovim razmjerima i prisutnosti te da razmjenjuju primjere najbolje prakse u pogledu utvrđivanja i suzbijanja tih pojava;

56.  poziva Komisiju i države članice da razmotre druge metode za sprečavanje prijevara u vezi s hranom i odvraćanje od njih, poput javnog prozivanja u sklopu europskog registra poslovnih subjekata osuđenih za prijevaru u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji;

57.  poziva na proširenje postojećih sustava sljedivosti i na sustavnu provedbu osnovne Uredbe (EZ) br. 178/2002 kojom se predviđa kontinuirana sljedivost, a koja obuhvaća hranu i hranu za životinje, životinje koje se koriste za proizvodnju hrane i sve tvari koje se pritom upotrebljavaju ili za koje se može očekivati​da će biti upotrijebljene za proizvodnju hrane ili hrane za životinje;

Trgovina drogom

58.  podsjeća da se zločinačke skupine uvelike bave trgovinom drogom, protiv koje se treba boriti represivnim i preventivnim mjerama; poziva države članice i nadležne institucije da prekinu vezu između tržišta droga i drugih kriminalnih aktivnosti i njihova utjecaja na zakonito gospodarstvo i trgovinu, kako je navedeno u izvješću Europola i EMCDDA-e iz 2016. o tržištu droga;

59.  podsjeća Komisiju da treba ocijeniti napredak postignut u provedbi Akcijskog plana EU-a za borbu protiv droga (2013. – 2016.); poziva Komisiju da na toj osnovi predloži novi akcijski plan za razdoblje od 2017. do 2020.;

60.  napominje da je ocjena novih politika o lakim drogama prioritet i smatra da bi strategije dekriminalizacije/legalizacije trebalo razmotriti kao sredstvo djelotvorne borbe protiv organiziranih zločinačkih skupina; traži od Europske unije da to pitanje uvrsti u svoje unutarnje i vanjske politike tako da se u političku raspravu uključe sve relevantne agencije EU-a i međunarodne agencije te institucije svih uključenih zemalja;

Kockanje i namještanje utakmica

61.  podsjeća da se organizirane zločinačke skupine često koriste zakonitim i nezakonitim kockanjem te namještanjem utakmica u svrhu pranja novca; osuđuje kriminalne interese povezane s tim pojavama i potiče Komisiju i države članice da očuvaju ili uvedu zakonodavstvo za njihovo suzbijanje i sprečavanje kriminaliziranjem namještanja sportskih događanja; poziva države članice da surađuju sa sportskih organizacijama na transparentan i učinkovit način te da poboljšaju komunikaciju i suradnju s Eurojustom i Europolom kako bi se takve pojave suzbile;

Porezne oaze

62.  ističe da se svake godine zbog utaje i izbjegavanja plaćanja poreza u EU-u izgubi 1 bilijun EUR; ističe da bi se posebna pozornost trebala usmjeriti na porezne oaze i zemlje s netransparentnim ili štetnim poreznim praksama, što predstavlja velik problem koji utječe na svakog europskog građanina;

63.  pozdravlja međunarodni sporazum zemalja članica G20 o primjeni novog svjetskog standarda kojim bi se postigla veća porezna transparentnost usklađena s visokim standardima koji se već primjenjuju u EU-u; traži njegovu brzu provedbu i djelotvoran nadzor poreznih prijevara i utaja poreza na međunarodnoj razini; pozdravlja činjenicu da je u veljači 2016. Komisija potpisala sporazume o razmjeni poreznih informacija sa zemljama kao što su Andora i Monako, a 2015. je već potpisala sporazume sa Švicarskom, Lihtenštajnom i San Marinom;

64.  podsjeća da je odgovornost EU-a da se bori protiv poreznih pravila kojima se transnacionalnim korporacijama i pojedincima omogućava izbjegavanje plaćanja poreza te da trećim zemljama pomogne da vrate nezakonito stečena sredstva i kazneno progone počinitelje; naglašava da EU mora na svim relevantnim međunarodnim forumima kao prioritet promicati borbu protiv poreznih oaza, bankovne tajne i pranja novca, ukidanje prekomjerne obveze čuvanja profesionalne tajne, javno izvještavanje multinacionalnih kompanija za svaku zemlju pojedinačno i javne registre stvarnih vlasnika poduzeća; ističe da su porezne oaze idealna područja za stjecanje i pranje prihoda od kriminalnih aktivnosti te stoga u tom pogledu inzistira na koordiniranom pristupu na razini EU-a;

65.  poziva Komisiju da poveća razinu osviještenosti o ozbiljnim posljedicama omogućavanja korupcije, da razmotri mogućnost sveobuhvatnog plana za sprječavanje prijenosa imovine u treće zemlje koje čuvaju anonimnost korumpiranih pojedinaca i da preispita svoje gospodarske i diplomatske odnose s tim zemljama;

Kaznena djela protiv okoliša

66.  izražava zabrinutost zbog povećanja nezakonitih aktivnosti u području zaštite okoliša koje su povezane ili proizlaze iz organiziranih kriminalnih aktivnosti mafijaškog tipa kao što su nezakonita trgovina otpadom i njegovo nezakonito zbrinjavanje, uključujući zbrinjavanje toksičnog otpada, te uništavanje prirodne baštine; podsjeća na svoju preporuku za razvijanje zajedničkog akcijskog plana za sprječavanje i suzbijanje tih oblika kaznenih djela; ističe da je potrebno poboljšati postojeće propise o očuvanju prirode i zaštiti okoliša, uključujući provođenjem kriminalističkih inspekcija ugovaratelja i podugovaratelja koji su korisnici ugovora za velike infrastrukturne projekte koji se financiraju iz proračuna EU-a;

67.  poziva Komisiju da nadzire i procjenjuje provedbu Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava kako bi se zajamčilo da države članice učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim kaznenim sankcijama kazne svako nezakonito ponašanje koje ima negativan učinak na ljudsko zdravlje ili okoliš; poziva Mrežu Europske unije za primjenu i provedbu zakona o okolišu (IMPEL) da periodično izvješćuje Europski parlament o aktivnostima država članica u pogledu provedbe Direktive 2008/99/EZ;

68.  ističe da se organizirane zločinačke skupine u svrhu pranja novca te nezakonitog odlaganja toksičnih tvari koje zagađuju okoliš koriste uslugama građevinskih poduzeća specijaliziranih za zemljane radove; poziva Komisiju da provede kriminalističke inspekcije ugovaratelja i podugovaratelja koji su korisnici ugovora za velike infrastrukturne projekte koji se financiraju iz proračuna EU-a kako bi se spriječile takve prakse;

Računalni kriminal

69.  podsjeća na to da se računalni kriminal koristi u svrhe pranja novca i krivotvorenja; ističe da on predstavlja važan izvor prihoda za mnoge organizirane zločinačke skupine te da je potrebno osnažiti zakonodavstvo Unije i suradnju između država članica i agencija Unije u tom području; zabrinuto napominje da su organizirane zločinačke skupine uspjela povećati opseg svojeg nezakonitog krijumčarenja zahvaljujući zloupotrebi interneta u nezakonite svrhe kao što je promicanje trgovine drogom i ljudima;

Organizirani kriminal i terorizam

70.  podsjeća da rastuće zbližavanje i sve veća povezanost između organiziranog kriminala i terorizma, kao i veze između kriminalnih i terorističkih skupina ,predstavljaju sve ozbiljniju prijetnju Uniji; poziva države članice da zajamče da se financiranje i podržavanje terorizma u okviru organiziranog kriminala kazneno goni te da vlasti država članica koje su uključene u kaznene postupke podrobnije istražuju međusobnu povezanost organiziranog kriminala, terorističkih aktivnosti i financiranja terorista;

71.  ističe da mreže organiziranog kriminala nezakonito trguju vatrenim oružjem, naftom, drogama, divljim biljnim i životinjskim vrstama, cigaretama i krivotvorenom robom te umjetninama ili drugim kulturnim predmetima te da je to postao vrlo unosan način za financiranja terorističkih skupina; prima na znanje predstavljanje akcijskog plana Komisije za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem i eksplozivima te njihove uporabe; ustraje na tome da ga je potrebno hitno provesti; poziva države članice da poduzmu potrebne mjere, izbjegavajući pritom nepotrebno administrativno opterećenje za gospodarske subjekte, kako bi osigurale da terorističke organizacije i kriminalne mreže ne profitiraju od ikakve trgovine robom;

72.  ističe da sudjelovanje u kriminalnim aktivnostima može biti povezano s kaznenim djelima terorizma; podsjeća da su, prema podacima Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), krijumčarenje droga, kretanje nezakonitog vatrenog oružja, međunarodni organizirani kriminal te pranje novca postali sastavni dio terorizma; smatra da je za učinkovitu borbu protiv terorizma potrebno osnažiti zakonodavstvo EU-a u području borbe protiv organiziranog kriminala i pranja novca, uzimajući u obzir i postojeću vezu između terorističkih skupina i organiziranih zločinačkih skupina, koja se temelji na uzajamnoj koristi;

Organizirani kriminal te trgovanje ljudima i krijumčarenje

73.  zabrinut je zbog sve veće profesionalizacije trgovanja ljudima i s tim povezanog porasta prihoda mreža koje se bave krijumčarenjem i nezakonitom trgovinom, što je rezultat kontinuiranog priljeva izbjeglica u Europu; poziva Komisiju i države članice da zajamče napredak u pogledu međunarodne suradnje u području suzbijanja trgovanja ljudima kako bi se ono iskorijenilo te kako bi se oslabio utjecaj krijumčarskih mreža;

74.  podsjeća na to da u kontekstu trgovanja ljudima Europska unija ima poseban pravni i politički okvir čiji je cilj optimizacija suradnje i postavljanje trgovanja ljudima kao prioriteta u radu organizacija i agencija kao što su Europol i Eurojust; pozdravlja zaključke prvog izvješća o napretku postignutom u borbi protiv trgovanja ljudima; poziva Komisiju da na toj osnovi što prije osmisli strategiju za razdoblje nakon 2016.;

75.  osuđuje infiltraciju organiziranog kriminala u tijela odgovorna za upravljanje sredstvima za prihvat migranata te poziva na poduzimanje posebnih mjera usmjerenih na suzbijanje krijumčarenja i trgovanja ljudima, koje provode složene mreže kriminalnih skupina iz zemalja podrijetla, tranzita i odredišta žrtava;

76.  naglašava hitnu potrebu za rješavanjem teškog iskorištavanja radnika migranata u Uniji; priznaje da su nedovoljan broj zakonitih migracijskih putova i prepreke pristupu pravosuđu osnovni uzroci trgovanja ljudima; također napominje da Direktiva o sankcijama za poslodavce uključuje važne odredbe za rješavanje iskorištavanja radnika državljana trećih zemalja, međutim, te se odredbe oslanjaju na postojanje pravednih, učinkovitih i dostupnih mehanizama za podnošenje žalbi na nacionalnoj razini, a takva je provedba i dalje na minimalnoj razini;

Vanjska dimenzija

77.  poziva Europsku uniju na pružanje daljnje potpore konsolidaciji javne uprave i usvajanju odgovarajućih antikorupcijskih zakonodavnih okvira u svim zemljama, posebno u zemljama koje su izašle iz sukoba i tranzicijskim zemljama u kojima su državne institucije slabe; inzistira na tome da je potrebno ojačati regionalne i specijalizirane policijske i pravosudne mreže u zemljama u razvoju, i to uvijek u parametrima kojima se jamče odgovarajući standardi zaštite podataka i privatnosti, te razmjenjivati primjere najbolje prakse i širiti znanje Europola, Eurojusta i Europske pravosudne mreže; naglašava da je potrebno poboljšati regulativu i kazneni progon te promicati zaštitu zviždača kako bi počinitelji odgovarali za svoja nedjela, kao i uspostaviti prikladan sustav za zaštitu zviždača u EU-u i izvan njega; posebno naglašava da je potreban mehanizam neposrednog izvještavanja za građane iz zemalja koje primaju pomoć EU-a, a koji ukazuju na nepravilnosti u programima koji se financiraju iz fondova EU-a;

78.  sa zabrinutošću napominje da najrelevantnije međunarodne konvencije i inicijative za borbu protiv korupcije i nezakonitih financijskih tokova u svojoj fazi provedbe ne uspijevaju ostvariti konkretne rezultate; podsjeća da je razvijanje antikorupcijske strategije u okviru vanjske politike nužno za djelotvornu borbu protiv korupcije i financijskog kriminala; poziva EU da kao prioritet u svojoj vanjskoj politici promiče ispravan prijenos i provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta te svih drugih relevantnih međunarodnih instrumenata kojima je cilj suzbijanje korupcije i pranja novca;

79.  poziva Komisiju da stalnim praćenjem zajamči da sredstva potpore EU-a ni izravno ni neizravno ne doprinose korupciji; smatra da bi pomoć trebala biti usklađenija s apsorpcijskim kapacitetom zemlje domaćina te njezinim općim razvojnim potrebama kako bi se izbjeglo masovno rasipanje te korupcija u pogledu uporabe novčane pomoći; poziva EU da izravno rješava problem korupcije izradom programa i strateških dokumenata za pojedine zemlje te da proračunsku potporu poveže s jasnim antikorupcijskim ciljevima; naglašava da je u tu svrhu potrebna uspostava čvrstih mehanizama za praćenje provedbe; poziva Komisiju da izradi snažnu, cjelovitu i sveobuhvatnu strategiju za upravljanje rizikom od korupcije u zemljama u razvoju kako se razvojnom pomoći ne bi doprinosilo korupciji te da u potpunosti provede strategiju za borbu protiv prijevara iz 2013., posebno pri pružanju pomoći EU-a u svim njezinim oblicima, uključujući Europski razvojni fond i uzajamne fondove, te pri delegiranju razvojnih projekata trećim stranama; sa zabrinutošću napominje da pristup EU-a korupciji u zemljama AKP-a ne sadrži mnogo strateških smjernica u pogledu jačanja sustava tih zemalja za sprečavanje i nadziranje korupcije; smatra da je potrebna bolja koordinacija između Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj (DG DEVCO) u njihovu pristupu djelotvornom suzbijanju korupcije u zemljama u razvoju;

80.  podsjeća na važnost usklađenosti unutarnje i vanjske politike EU-a te ukazuje na to da je borbu protiv organiziranog kriminala potrebno integrirati u strategije razvoja i sigurnosti kao sredstvo za ponovnu uspostavu stabilnosti u zemljama u razvoju;

81.  ističe da je poštovanje prava pojedinaca i vlada da sami odlučuju o svojim gospodarskim, prehrambenim i poljoprivrednim sustavima rješenje za suzbijanje kriminalnih aktivnosti koje prouzrokuju glad i siromaštvo; potiče međunarodnu zajednicu da aktivno pristupi rješavanju financijskih spekulacija povezanih s hranom kao što su kupovina po niskim cijenama u velikim poljoprivrednim područjima i gomilanje obradivih zemljišta koje provode velika multinacionalna poljoprivredna poduzeća, uzimajući u obzir štetne posljedica za male proizvođače;

82.  poziva zemlje u razvoju da u okviru svojih antikorupcijskih programa povećaju transparentnost i odgovornost u ugovorima o resursima, financijskim izvještajima i revizijama poduzeća te pri prikupljanju i raspodjeli prihoda;

83.  poziva EU da pojača svoju potporu kako bi se zemljama koje su bogate resursima pomoglo da provedu načela Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) u pogledu veće transparentnosti i odgovornosti u sektorima nafte, plina i rudarstva; snažno potiče uspostavu djelotvornog pravnog okvira za pružanje podrške poduzećima koja su uključena u opskrbne lance u sektorima nafte, plina i rudarstva pri ispravnoj primjeni inicijative EITI;

84.  nalaže svom Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da prati preporuke iz svojih rezolucija koje se odnose na borbu protiv korupcije; poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da u roku od dvije godine ocijeni zakonodavne mjere koje u tom području poduzima Komisija, u kontekstu navedenih preporuka;

85.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

• [1]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0173.
• [2]  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0269.
• [3]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0444.

MIŠLJENJE Odbora za razvoj (25.4.2016)

upućeno Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

o borbi protiv korupcije i daljnjem postupanju nakon rezolucije Odbora CRIM
(2015/2110(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Ignazio Corrao

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje da organizirani kriminal ima transnacionalnu dimenziju te da obuhvaća niz raznih kriminalnih aktivnosti, uključujući trgovinu drogom, krijumčarenje migranata, pranje novca, trgovanje krivotvorenom robom, oružjem, divljim životinjskim vrstama i kulturnim dobrima; žali zbog činjenice da korupcija i pranje novca dosežu iznos od 5 % godišnjeg svjetskog BDP-a te da je u zemljama u razvoju gubitak sredstava zbog nezakonitih financijskih tokova, uključujući i korupciju, prema procjenama deset puta veći od iznosa službene razvojne pomoći dodijeljene tim zemljama; poziva EU da pomogne zemljama u razvoju ili osiromašenim zemljama da u sklopu svojih razvojnih programa daju prioritet mjerama za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala te da uspostave čvrste lokalne i nacionalne sustave i institucije za rješavanje problema korupcije, uspostavom nezavisnih i sposobnih regulatornih sustava i sustava kaznenog progona te poreznih tijela, ali i da pruži podršku nevladinim organizacijama, nezavisnim medijima i parlamentima; ističe da je potreban sveobuhvatan okvir koji zahtijeva aktivno sudjelovanje međunarodnih i regionalnih organizacija, državnih aktera, privatnog sektora i civilnog društva temeljeno na načelima transparentnosti i uzajamne odgovornosti;

2.  podsjeća da se u Programu za održivi razvoj do 2030. prepoznaje potreba za borbom protiv korupcije u svim njezinim oblicima te se pozivaju države članice na iskorjenjivanje nezakonitih financijskih tokova, podmićivanja i korupcije te izgradnju djelotvornih, odgovornih i transparentnih institucija; podsjeća na to da su nezakoniti financijski tokovi, koji prema procjenama iznose 1 bilijun američkih dolara godišnje, glavna prepreka mobilizaciji nacionalnih prihoda za razvoj te da se na taj način iscrpljuju resursi koji bi se trebali ulagati u zemlje u razvoju; podsjeća na to da korupcija i izravno i neizravno negativno utječe na postizanje ciljeva održivog razvoja s obzirom na to da prouzročuje povećanje troškova projekata i u privatnom i javnom sektoru; ipak napominje da se troškovi korupcije ne mogu računati samo u gospodarskom smislu te da su oni vrlo visoki, pogotovo u zemljama u razvoju, što umanjuje povjerenje javnosti u tijela javne vlasti i demokratske institucije kao što su pravosuđe i policija, povećava nejednakosti koje na nerazmjeran način utječu na najsiromašnije i najosjetljivije, pogoršava nasilje i nesigurnost, te smanjuje djelotvornost razvojne pomoći;

3.  potiče EU da u skladu s načelom usklađenosti politika u interesu razvoja kako je utvrđeno u članku 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije pokaže snažnu političku volju i odlučnost u borbi protiv izbjegavanja plaćanja i utaje poreza; podsjeća da je odgovornost EU-a da se bori protiv poreznih pravila kojima se transnacionalnim društvima i pojedincima omogućava izbjegavanje plaćanja poreza te da trećim zemljama pomogne da vrate nezakonito stečena sredstva i kazneno progone počinitelje; naglašava da bi transparentnost trebala biti temelj svih strategija za borbu protiv korupcije te da na svim relevantnim međunarodnim forumima EU mora kao prioritet promicati borbu protiv poreznih oaza, bankovne tajne i pranja novca, ukidanje pretjerane obveze čuvanja profesionalne tajne, javno izvještavanje multinacionalnih kompanija za svaku zemlju pojedinačno i javne registre stvarnih vlasnika poduzeća; također poziva EU da preuzme aktivniju ulogu u pružanju financijske i tehničke pomoći zemljama u razvoju pri postizanju tih ciljeva, uključujući automatsku razmjenu informacija o poreznim pitanjima i nošenje s novim globalnim standardima; potiče EU da ukine sve gospodarske i trgovinske sporazume s državama koje barem jedna država članica EU-a smatra poreznim oazama; ističe da je potrebno analizirati utjecaj poreznih sustava država članica EU-a na zemlje u razvoju kako bi se uspješno borilo protiv nezakonitih financijskih tokova; ističe da se sporazumima o dvostrukom oporezivanju mogu omogućiti nezakoniti financijski tokovi; potiče EU da pri pregovorima o poreznim i investicijskim ugovorima sa zemljama u razvoju zajamči pravednu raspodjelu prava oporezivanja; u tu svrhu poziva EU da o poreznim sporazumima sa zemljama u razvoju pregovara na temelju modela sporazuma UN-ova Odbora stručnjaka za međunarodnu suradnju u poreznim pitanjima u okviru kojega se veća prava dodjeljuju oporezivanju na izvoru;

4.  poziva Europsku uniju na pružanje daljnje potpore konsolidaciji javne uprave i usvajanju odgovarajućih antikorupcijskih zakonodavnih okvira u svim zemljama, posebno u zemljama koje su izašle iz sukoba i tranzicijskim zemljama u kojima su državne institucije slabe; inzistira na tome da je potrebno ojačati regionalne i specijalizirane policijske i pravosudne mreže u zemljama u razvoju, i to uvijek u parametrima kojima se jamče odgovarajući standardi zaštite podataka i privatnosti, te razmjenjivati najbolje prakse i širiti znanje Europola, Eurojusta i Europske pravosudne mreže; naglašava da je potrebno poboljšati regulativu i kazneni progon te promicati zaštitu zviždača kako bi počinitelji odgovarali za svoja nedjela, kao i uspostaviti sustav za zaštitu zviždača u EU-u i izvan njega; posebno naglašava da je potreban mehanizam neposrednog izvještavanja za građane iz zemalja koje primaju pomoć EU-a, a koji ukazuju na nepravilnosti u programima koji se financiraju iz fondova EU-a;

5.  sa zabrinutošću napominje da najrelevantnije međunarodne konvencije i inicijative za borbu protiv korupcije i nezakonitih financijskih tokova u svojoj fazi provedbe ne uspijevaju ostvariti konkretne rezultate; podsjeća da je razvoj antikorupcijske strategije u okviru vanjske politike nužan za djelotvornu borbu protiv korupcije i financijskog kriminala; poziva EU da kao prioritet u svojoj vanjskoj politici promiče ispravan prijenos i provedbu Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta te svih drugih relevantnih međunarodnih instrumenata kojima je cilj suzbijanje korupcije i pranja novca;

6.  poziva Komisiju da stalnim praćenjem zajamči da sredstva potpore EU-a ni izravno ni neizravno ne doprinose korupciji; smatra da bi pomoć trebala biti usklađenija s apsorpcijskim kapacitetom zemlje domaćina te njezinim općim razvojnim potrebama kako bi se izbjeglo masovno rasipanje te korupcija u pogledu uporabe novčane pomoći; poziva EU da prione na rješavanje problema korupcije izravno pri izradi programa te u strateškim dokumentima za pojedine zemlje te da proračunsku potporu poveže s jasnim antikorupcijskim ciljevima; naglašava da je u tu svrhu potrebna uspostava čvrstih mehanizama za praćenje provedbe; poziva Komisiju da izradi, čvrstu, cjelovitu i sveobuhvatnu strategiju za upravljanje rizikom od korupcije u zemljama u razvoju kako se razvojnom pomoći ne bi doprinosilo korupciji te da u potpunosti provede strategiju za borbu protiv prijevara iz 2013., posebno pri pružanju pomoći EU-a u svim njezinim oblicima, uključujući i Europski razvojni fond i uzajamne fondove, te delegiranju razvojnih projekata trećim stranama; sa zabrinutošću napominje da pristup EU-a korupciji u zemljama AKP-a ne sadrži mnogo strateških smjernica u pogledu jačanja sustava tih zemalja za sprečavanje i nadziranje korupcije; smatra da je potrebna bolja koordinacija između Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj (DG DEVCO) u njihovu pristupu djelotvornom suzbijanju korupcije u zemljama u razvoju;

7.  izražava zabrinutost u pogledu povezanosti određenih multinacionalnih društava i organiziranog kriminala u trećim zemljama koji uključuje kršenje ljudskih prava aktivista, socijalnih vođa, sindikalista i radnika; poziva EU da provede istrage o djelovanju multinacionalnih društava koja posluju europskim kapitalom te da pojačano nadzire i prati njihove aktivnosti; smatra da bi poduzeća, da bi mogla biti odabrana za projekte koji primaju sredstva EU-a, obvezno trebala imati uspostavljen antikorupcijski sustav upravljanja, uključujući odgovarajuće mehanizme upozoravanja u cijelom opskrbnom lancu;

8.  podsjeća na važnost usklađenosti unutarnje i vanjske politike EU-a te ukazuje na to da je borbu protiv organiziranog kriminala potrebno integrirati u strategije razvoja i sigurnosti kao sredstvo za ponovnu uspostavu stabilnosti u zemljama u razvoju;

9.  ističe da je poštovanje prava pojedinaca i vlada da sami odlučuju o svojim gospodarskim, prehrambenim i poljoprivrednim sustavima rješenje za suzbijanje kriminalnih aktivnosti koje prouzročuju glad i siromaštvo; potiče međunarodnu zajednicu da aktivno pristupi rješavanju financijskih spekulacija povezanih s hranom kao što su kupovina po niskim cijenama u velikim poljoprivrednim područjima i gomilanje obradivih zemljišta koje provode velika multinacionalna poljoprivredna poduzeća, uzimajući u obzir štetne posljedica za male proizvođače;

10.  ističe važnost načela univerzalne pravde u borbi protiv organiziranog kriminala; ne prihvaća ograničenja koja su u tom pogledu nametnule vlade država članica, na taj način ozbiljno ugrozivši sposobnost sudaca da provode istrage o zločinima počinjenima izvan teritorija njihove države članice; potiče EU da brani uvrštenje gospodarskih i financijskih kaznenih djela te kaznenih djela protiv okoliša pod opću nadležnost;

11.  napominje da je ocjena novih politika o lakim drogama prioritet i smatra da bi strategije dekriminalizacije/legalizacije trebalo razmotriti kao sredstvo djelotvorne borbe protiv zločinačkih organizacija; traži od Europske unije da to pitanje uvrsti u svoje unutarnje i vanjske politike tako da se u političku raspravu uključe sve relevantne agencije EU-a i međunarodne agencije te institucije svih uključenih zemalja.

12.  napominje da su ekstraktivne industrije, komunalne usluge i razvoj infrastrukture te sektori zdravstva i obrazovanja posebno izloženi riziku od korupcije; posebno podsjeća na to da netransparentna javna nabava i lanci opskrbe mogu otvoriti put nezakonitim financijskim tokovima povezanima s korupcijom; u skladu s tim smatra da bi cilj antikorupcijskih napora trebala biti i modernizacija postupaka javne nabave;

13.  poziva zemlje u razvoju da u okviru svojih antikorupcijskih programa povećaju transparentnost i odgovornost u ugovorima o resursima, financijskim izvještajima i revizijama poduzeća te pri prikupljanju i raspodjeli prihoda;

14.  poziva EU da pojača svoju potporu kako bi se zemljama bogatima resursima pomoglo da provedu načela Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) u pogledu veće transparentnosti i odgovornosti u sektorima nafte, plina i rudarstva; snažno potiče uspostavu djelotvornog pravnog okvira za pružanje podrške poduzećima koja su uključena u opskrbne lance u sektorima nafte, plina i rudarstva pri ispravnoj primjeni inicijative EITI;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	20.4.2016
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	25 0 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Nirj Deva, Doru-Claudian Frunzulică, Charles Goerens, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Linda McAvan, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Pedro Silva Pereira, Davor Ivo Stier, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Marina Albiol Guzmán, Brian Hayes, Paul Rübig, Patrizia Toia
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Amjad Bashir, Tiziana Beghin, Miroslav Poche

MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor (22.4.2016)

upućeno Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

o borbi protiv korupcije i daljnjem postupanju nakon rezolucije Odbora CRIM
(2015/2110(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Julia Pitera

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir preporuku sadržanu u svojoj Rezoluciji od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalitetu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti,

  uzimajući u obzir informacije iz izvješća Komisije od 3. veljače 2014. o suzbijanju korupcije u EU-u COM(2014)0038,

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o borbi protiv prijevara koje štete financijskim interesima Unije sredstvima kaznenog prava (COM(2012)0363),

A.  budući da su organizirani kriminal, korupcija i pranje novca u EU-u i ostatku svijeta sve češće pojave koje negativno utječu na sigurnost europskih građana i interese europskih poduzeća i koje bi mogle utjecati na povjerenje javnosti u demokraciju i institucije EU-a,

B.  budući da organizirani kriminal, korupcija i pranje novca predstavljaju ozbiljne prijetnje za gospodarstvo EU-a, znatno smanjujući porezne prihode država članica i EU-a kao cjeline, te za odgovornost javnih projekata financiranih sredstvima EU-a s obzirom na to da kriminalne organizacije djeluju u raznim sektorima od kojih su mnogi pod državnim nadzorom;

C.  budući da bi se zaštitom financijskih interesa EU-a trebalo jamčiti da se proračunskim prihodima i rashodima doprinosi ispunjavanju prioriteta i ciljeva EU-a i izgradnji većeg povjerenja građana time da ih se uvjeri da se njihov novac koristi u skladu s ciljevima i politikama EU-a;

D.  budući da je 2014. godine 1649 slučajeva nepravilnosti prijavljeno kao prijevara, čime je proračun EU-a oštećen za 538,2 milijuna EUR i u pogledu rashoda i u pogledu prihoda, no nema službenih podataka o tome u kojem se postotku te prijevare mogu pripisati organiziranom kriminalu;

E.  budući da je u cilju poboljšavanja postojećih mjera, kao što je Konvencija o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (Konvencija PIF), za borbu protiv prijevara, korupcije, pranja novca i ostalih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije, Komisija podnijela dva prijedloga za kaznenopravne instrumente, Direktivu o zaštiti financijskih interesa (Direktivu PIF) i Uredbu o uspostavi Ureda europskog javnog tužitelja (Uredbu EPPO), usmjerene na provedbu učinkovitije istrage i bolje zaštite novca poreznih obveznika unutar europskog područja slobode, sigurnosti i pravde;

F.  budući da prioritet političkog djelovanja institucija EU-a mora biti borba protiv prijevara, korupcije i pranja novca te vraćanje novca stečenog kriminalom u Uniji, suradnja između policije i pravosudnih tijela država članica je ključna;

G.  budući da kriminalnim organizacijama njihova sposobnost da svoje aktivnosti prilagode različitim teritorijalnim i socijalnim situacijama omogućava diversifikaciju aktivnosti čime realiziraju znatan profit od krijumčarenja droge, trgovine ljudima, trgovine otpadom i nezakonite imigracije te infiltriraju pravna tržišta oslanjajući se na „sivu zonu” tajne suradnje s akterima u gospodarstvu i korumpiranim javnim službenicima;

H.  budući da raznoliki pravni i administrativni sustavi u državama članicama predstavljaju izazovno okruženje za borbu protiv organiziranog kriminala i pranja novca;

1.  napominje da pojave kao što su organizirani kriminal, korupcija i pranje novca obično imaju prekograničnu odrednicu zbog čega su potrebni uska suradnja nadležnih nacionalnih tijela te tih nadležnih nacionalnih tijela i institucija EU-a, pomoć iz nacionalnih baza podataka, potpora iz instrumenata EU-a te europski akcijski plan za njihovo iskorijenjenje;

2.  poziva na usvajanje zajedničke definicije organiziranog kriminala na europskoj razini kao ključnog koraka za unapređenje borbe protiv te pojave;

3.  ističe da bi za europski akcijski plan za iskorjenjivanje organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca trebala biti izdvojena odgovarajuća financijska sredstva kako bi bio učinkovit, a da se pritom ne dovedu u pitanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

4.  uviđa da je Komisija predložila pregršt mjera za borbu protiv tih vrsta kriminala i da su već postignuti neki rezultati (primjerice, automatska razmjena informacija, direktiva o sprečavanju pranja novca); potiče države članice da u potpunosti iskoriste već pružene mjere te također nužnim smatra promicanje zajedničkih istražnih tehnika za usporedbu organiziranog kriminala te uspostavu posebnih nacionalnih struktura u tu svrhu, razvijajući tako operativnu mrežu za razmjenu informacija u suradnji s Europolom;

5.  zabrinut je zbog sve veće profesionalizacije krijumčara i s tim povezanog porasta profita krijumčarskih i kriminalnih mreža kao rezultata stalog priljeva izbjeglica u Europu; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za ostvarivanje napretka u pogledu međunarodne suradnje na planu borbe protiv trgovine ljudima kako bi se ona iskorijenila te kako bi se utjecaj mreža trgovine ljudima sveo na minimum;

6.  ističe da je Grčka 2015. za potrebe rješavanja izbjegličke krize primila gotovo 655 milijuna EUR iz nacionalnih programa te potpornog sustava za hitne slučajeve; poziva Komisiju da osigura da se ti fondovi iskoriste na ispravan način i da o tome redovito izvještava Europski parlament;

7.  napominje da države članice i Komisija imaju zakonsku dužnost boriti se protiv prijevare u skladu s člankom 325. UFEU-a te pozdravlja uključivanje klauzula o borbi protiv prijevara u zakonodavne prijedloge s financijskim učinkom;

8.  zabrinut je zbog povećanja broja slučajeva prijevare povezane s PDV-om, a posebno zbog kružnih prijevara; poziva države članice da sudjeluju u svim područjima aktivnosti EUROFISC-a radi olakšavanja razmjene informacija u cilju borbe protiv te vrste prijevara;

9.  pozdravlja Komunikaciju Komisije od 24. veljače 2016. u kojoj se predlaže akcijski plan za reformu sustava PDV-a; poziva Komisiju da uvrsti odredbe o borbi protiv prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om; napominje da prema izračunima Komisije EU zbog prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om svake godine izgubi 50 milijardi EUR;

10.  u tom smislu ističe da je hitno potrebno da Parlament i Vijeće postignu dogovor o Direktivi o borbi kaznenim pravom protiv prijevara koje utječu na financijske interese Unije (Direktiva PIF); napominje da postizanje tog dogovora priječi jedino ustrajnost Vijeća u blokiranju svakog napretka u pogledu uvrštenja odredbi o PDV-u u okvir direktive; poziva Vijeće da razmotri svoje stajalište u svjetlu presude Suda u predmetu Taricco (C-105/14) kojom se jasno potvrđuje pravno stajalište Parlamenta;

11.  prima na znanje tekuće rasprave u Vijeću o nacrtu uredbe kojom se uspostavlja Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) kao neizostavnom elementu akcijskog plana; ističe da bi ovlasti Ureda europskog javnog tužitelja trebalo proširiti u cilju borbe protiv kaznenih djela protiv financijskih interesa EU-a neovisno o njegovoj konačnoj strukturi kako bi učinkovito mogao voditi istrage, kazneno goniti te iznijeti pred pravdu one koji počine kaznena djela obuhvaćena okvirom Direktive PIF; poziva države članice da na raspolaganje stave potrebne ljudske i financijske resurse za osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja;

12.  ističe da se svake godine zbog utaje i izbjegavanja plaćanja poreza u EU-u izgubi 1 bilijun EUR; ističe da bi se posebna pozornost trebala obratiti na porezne oaze i zemlje s netransparentnim ili štetnim poreznim praksama, što predstavlja velik problem koji utječe na svakog europskog građanina;

13.  pozdravlja međunarodni sporazum zemalja članica G20 o primjeni novog svjetskog standarda kojim bi se postigla veća porezna transparentnost usklađena s visokim standardima koji se već primjenjuju u EU-u; traži njegovu brzu provedbu i djelotvoran nadzor poreznih prijevara i utaja poreza na međunarodnoj razini; pozdravlja činjenicu da je u veljači 2016. Komisija potpisala sporazume o razmjeni poreznih informacija sa zemljama kao što su Andora i Monako, a 2015. je već potpisala sporazume sa Švicarskom, Lihtenštajnom i San Marinom;

14.  ističe da je transparentnost najdjelotvorniji instrument borbe protiv zlouporabe i prijevare; poziva Komisiju da poboljša zakonodavstvo povezano s tim, te da učini obveznom objavu podataka povezanih sa svim korisnicima sredstava EU-a, uključujući podatke o ugovorima s podizvoditeljima;

15.  mišljenja je da bi zajednički način zapljene imovine kriminalnih skupina u EU-u djelovao kao odvraćajuća mjera za kriminalce; poziva nadležna tijela država članica da u okviru postojećih platformi sastajanja, kao što su Savjetodavni odbor za koordinaciju sprečavanja prijevara (COCOLAF) i drugi, podijele najbolje prakse u ovom području; poziva države članice da u skladu s načelom supsidijarnosti žurno prenesu direktivu o zapljeni imovine stečene kriminalom i da promiču ponovnu uporabu zaplijenjene imovine u socijalne svrhe te da podrže europski program za razmjenu dobrih praksi upravljanja zaplijenjenom imovinom, promičući njezinu uporabu u socijalne svrhe;

16.  poziva države članice da razviju administrativnu, policijsku i pravosudnu suradnju kako bi se unutar EU-a ušlo u trag kriminalcima te im se oduzela i zaplijenila imovina, te kako bi se potpomogli nacionalni uredi za povrat imovine kojima bi trebalo na raspolaganje staviti adekvatne resurse;

17.  ističe činjenicu da kriminalne organizacije surađuju s drugim subjektima i mogu utjecati na određene aktivnosti sklapanjem tajnih dogovora s kriminalcima koji su akteri u gospodarstvu (pojedinci zaposleni u poduzećima, bankama, uključujući javne dužnosnike na svim razinama odlučivanja) i koji nisu članovi kriminalnih organizacija, ali dijele interese korisne objema stranama;

18.  poziva države članice da uspostave specijalizirane strukture na nacionalnoj razini za razotkrivanje kriminalnih organizacija te da subjekte upletene u korupcijske prakse ili pranje novca isključe iz javnih natječaja;

19.  ističe da subjekti u organiziranom kriminalu u svrhu pranja novca te nezakonitog odlaganja toksičnih tvari koje zagađuju okoliš surađuju s građevinskim poduzećima posebno opredijeljenima za zemljane radove i koriste se njihovim uslugama; poziva Komisiju da provede kriminalističke inspekcije izvoditelja i podizvoditelja korisnika ugovora za velike infrastrukturne projekte koji se financiraju iz proračuna EU-a kako bi se spriječile takve prakse;

20.  zabrinut je zbog učestale prakse kriminalnih poduzeća upletenih u pranje novca da podnose ponude ispod cijene troškova u okviru postupaka javnog nadmetanja za velike projekte; poziva Komisiju da uvede ekonomske procjene prijedloga u pogledu poduzeća kojima se dodjeljuju ugovori i u pogledu podizvoditelja;

21.  potiče države članice da žurno ratificiraju Četvrtu direktivu o borbi protiv pranja novca (AMLD) kako bi stvorile jednake uvjete tržišnog natjecanja za različite tipove pravnih oblika, uključujući pravne subjekte kao što su fondacije i pravne aranžmane nalik zakladama;

22.  ističe ključnu ulogu banaka u odnosu na pranje novca te u tom pogledu poziva Komisiju da sastavi prijedlog kako bi se osigurala potpuna transparentnost bankovnih tokova ne samo za pojedince nego i za pravne subjekte i zaklade;

23.  poziva na poništavanje bankovnih dozvola bankama koje su bile upletene u dokazane slučajeve pranja velikih svota novca;

24.  izražava zabrinutost zbog toga što je 71,15 % rashoda za skupine posjetitelja 2014. plaćeno u gotovini; napominje studiju Revizorskog suda u kojoj je ukazano na visokorizičnu praksu gotovinskih uplata za naknadu troškova skupina posjetitelja; inzistira na tome da se ukinu gotovinska plaćanja za skupine posjetitelja;

25.  poziva na to da se EU prijavi za članstvo u Skupini država protiv korupcije (GRECO) Vijeća Europe te da ispuni svoje obveze u vezi s izvještavanjem u skladu s Konvencijom UN-a protiv korupcije čiji je potpisnik; zahtijeva da Komisija što je prije moguće predstavi svoje drugo izvješće o korupciji u EU-a te da u njega također uključi informacije o institucijama EU-a kojih u prethodnom izvješću nije bilo ili da, ako drugo izvješće ne bude dostupno u sljedećih nekoliko mjeseci, predstavi zasebno izvješće o institucijama EU-a kao dodatak prvom izvješću;

26.  pozdravlja činjenicu da su u prosincu 2014., nakon četiri godine pregovora, Parlament, Vijeće i Komisija donijeli sporazum o reformama zaštite podataka u EU-u kojima će se ojačati zaštita podataka fizičkih osoba i promicati suradnja između tijela kaznenog progona država članica;

27.  ističe da institucije EU-a počevši od siječnja 2014. imaju obvezu uvesti interna pravila za zviždače kako bi zaštitile zviždače od odmazde i pobrinule se da se teške povrede dužnosti i prijestupi u administraciji EU-a iznesu na vidjelo; izražava žaljenje što neke od institucija još nisu provele ta pravila; bez obzira na to ohrabruje države članice EU-a da uspostave europski program zaštite zviždača i državnih svjedoka;

28.  ističe da su programi kao što su Herkul, Fiscalis, Periklo i Direktiva, koju je u veljači 2013. predložila Europska komisija kako bi zaštitila financijske interese EU-a i europodručja od krivotvorenja, zamišljeni kao alati za borbu protiv nezakonitih, međunarodnih i prekograničnih kriminalnih aktivnosti te poziva na njihovu racionalizaciju te uspostavu veće koordinacije među njima;

29.  zabrinut je zbog sve manje sredstava koja države članice izdvajaju za borbu protiv nezakonite trgovine duhanom; poziva Komisiju da pri potpisivanju novih sporazuma s duhanskom industrijom kao uvjet postavi da bi udio od prihoda od tih sporazuma za države članice u njihovim proračunima trebao biti povezan s mjerama za borbu protiv krijumčarenja nezakonitih duhanskih proizvoda;

30.  pozdravlja osamnaestomjesečni program Vijeća EU-a za nizozemsko, slovačko i malteško predsjedanje čiji dnevni red obuhvaća sveobuhvatan i integriran pristup organiziranom kriminalu, zajedno s borbom protiv prijevara protiv financijskih interesa Unije u okviru koje će se raditi na imenovanju Ureda europskog javnog tužitelja, uredbama o zaštiti podataka te promicanju i jamčenju vladavine prava i temeljnih prava;

31.  ističe da je važno imati odgovornije političare; poziva na uspostavu obveznih pravila kojima bi se odredilo da se osobama koje su osuđivane ili koje su bile sudionici u organiziranom kriminalu, pranju novca, korupciji ili drugim ozbiljnim kaznenim djelima ne bi trebalo odobriti da budu zastupnici u Europskom parlamentu ili službenici u drugim institucijama i tijelima EU-a.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja	20.4.2016
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	24 1 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Dennis de Jong, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Bogusław Liberadzki, Verónica Lope Fontagné, Dan Nica, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Bart Staes, Michael Theurer, Marco Valli, Derek Vaughan, Anders Primdahl Vistisen, Tomáš Zdechovský
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Richard Ashworth, Caterina Chinnici, Cătălin Sorin Ivan, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Marian-Jean Marinescu, Markus Pieper, Julia Pitera, Miroslav Poche, Patricija Šulin
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Georg Mayer

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja	3.10.2016
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	48 3 5
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Martina Anderson, Michał Boni, Caterina Chinnici, Frank Engel, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Laura Ferrara, Kinga Gál, Nathalie Griesbeck, Jussi Halla-aho, Filiz Hyusmenova, Sophia in ‘t Veld, Eva Joly, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Monica Macovei, Claude Moraes, Alessandra Mussolini, Péter Niedermüller, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Csaba Sógor, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Harald Vilimsky, Beatrix von Storch, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Laura Agea, Hugues Bayet, Fabio Massimo Castaldo, Anna Maria Corazza Bildt, Dennis de Jong, Marek Jurek, Jean Lambert, Jeroen Lenaers, Andrejs Mamikins, Angelika Mlinar, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Barbara Spinelli, Kazimierz Michał Ujazdowski, Axel Voss
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Georges Bach, Arne Lietz, Norbert Lins, Georg Mayer, Georgi Pirinski, Viviane Reding, Mylène Troszczynski

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

48	+
ALDE	Nathalie Griesbeck, Filiz Hyusmenova, Sophia in 't Veld, Angelika Mlinar, Cecilia Wikström
ECR	Monica Macovei
EFDD	Laura Agea, Fabio Massimo Castaldo, Laura Ferrara
ENF	Georg Mayer, Harald Vilimsky
GUE/NGL	Martina Anderson, Cornelia Ernst, Barbara Spinelli, Dennis de Jong
PPE	Georges Bach, Michał Boni, Anna Maria Corazza Bildt, Frank Engel, Kinga Gál, Barbara Kudrycka, Jeroen Lenaers, Norbert Lins, Alessandra Mussolini, Viviane Reding, Csaba Sógor, Traian Ungureanu, Axel Voss, Tomáš Zdechovský
S&D	Hugues Bayet, Caterina Chinnici, Tanja Fajon, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Cécile Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Arne Lietz, Juan Fernando López Aguilar, Andrejs Mamikins, Claude Moraes, Péter Niedermüller, Georgi Pirinski, Christine Revault D'Allonnes Bonnefoy, Birgit Sippel, Josef Weidenholzer
Verts/ALE	Eva Joly, Jean Lambert, Judith Sargentini, Bodil Valero

3	-
EFDD	Beatrix von Storch, Kristina Winberg
ENF	Mylène Troszczynski

5	0
ECR	Jussi Halla-aho, Marek Jurek, Branislav Škripek, Helga Stevens, Kazimierz Michał Ujazdowski

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani