Postupak : 2015/2226(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0285/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0285/2016

Rasprave :

PV 27/10/2016 - 6
CRE 27/10/2016 - 6

Glasovanja :

PV 27/10/2016 - 8.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0427

IZVJEŠĆE     
PDF 642kWORD 80k
10.10.2016
PE 580.547v03-00 A8-0285/2016

o tome kako se ZPP-om može potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima

(2015/2226(INI))

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj

Izvjestitelj: Eric Andrieu

POGREŠKE/DODACI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o tome kako se ZPP-om može potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima

(2015/2226(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0285/2016),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o zapošljavanju u ruralnim područjima: smanjenje razlika u zapošljavanju (COM (2006)0857),

A.  budući da ruralne zone predstavljaju više od 77 % teritorija Europske unije i da su brojna radna mjesta na tim područjima koja se često ne mogu premjestiti drugdje povezana s poljoprivredom i poljoprivredno-prehrambenom industrijom;

B.  budući da poljoprivreda i poljoprivredno-prehrambena industrija čine 6 % BDP-a Europske unije, 15 milijuna poduzeća i 46 milijuna radnih mjesta;

C.  budući da se u posljednjim desetljećima u velikom broju europskih zemalja broj poljoprivrednika u ruralnim područjima drastično smanjio, kao što su se smanjili i prihodi poljoprivrednika te drugih radnika u sektoru poljoprivrede, a broj radnih mjesta i dalje je u padu; budući da se između 2005. i 2014. input rada u poljoprivredi u EU-28 smanjio za gotovo jednu četvrtinu (-23.6 %)(1);

D.  budući da poljoprivreda i dalje obuhvaća veći dio europskog teritorija, ali da predstavlja tek malen dio aktivnog stanovništva koje živi u ruralnim područjima; budući da diversifikacija korištenja poljoprivrednog zemljišta, koja obuhvaća produktivno-gospodarsku funkciju, rezidencijalnu i rekreativnu funkcije te funkciju zaštite i očuvanja prirode, predstavlja znatno velik izazov u pogledu razvoja i zapošljavanja u raznim ruralnim regijama Unije; budući da, unatoč činjenici da je u nekim regijama posljednjih godina zaustavljen depopulacijski trend priljevom ljudi koji žele živjeti na selu, čime je u većini slučajeva došlo do periurbanog efekta, ima i onih regija koje nisu toliko prosperitetne i koje sve više propadaju te čija velika udaljenost predstavlja problem, a pružanje potpore razvoju i zapošljavanju je otežano;

E.  budući da su mnoga ruralna područja suočena s nizom izazova kao što su niski prihodi, negativan rast stanovništva, nedostatak radnih mjesta i visoka stopa nezaposlenosti, slabi razvoj tercijarnog sektora, nedostatak kapaciteta za preradu prehrambenih proizvoda, niska razina vještina i ograničene količine kapitala;

F.  budući da devet od deset Europljana smatraju da poljoprivreda i ruralna područja predstavljaju važan faktor njihove budućnosti;

G.  budući da je prihod po radnoj jedinici za poljoprivredne djelatnosti relativno nizak i da je to razlog za zabrinutost;

H.  budući da je gospodarska kriza pogodila sve dijelove Europe, ali najviše ruralna područja; budući da su takva područja doživjela dotad nezabilježenu štetu kao rezultat politika štednje;

I.  budući da je s obzirom na trenutačnu gospodarsku krizu zapošljavanje jedan od glavnih prioriteta Europske unije, posebno u okviru EFSU-a, te da u tom kontekstu treba ojačati legitimitet i poboljšati učinkovitost zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kako bi ona postala jedan od glavnih čimbenika europskog djelovanja s ciljem očuvanja i otvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima, uglavnom u sektoru poljoprivrede, kao i poticanja konkurentnosti; budući da je u tom kontekstu potrebno ocijeniti raspon utjecaja ZPP-a na otvaranje i očuvanje radnih mjesta u ruralnim područjima;

J.  budući da je od ključne važnosti zadržati dva stupa ZPP-a, s obzirom na to da se prvim stupom sprječava emigracija malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz sektora te se čuvaju radna mjesta u poljoprivrednom sektoru, a drugim se stupom osigurava otvaranje novih radnih mjesta u drugim područjima kao što su turizam, prerada hrane i ostali povezani sektori;

K.  budući da je europska poljoprivreda suočena s brojnim izazovima u pogledu proizvodnje hrane i sigurnosti opskrbe hranom, okoliša, energije i klimatskih promjena te je ključno ojačati vezu između društva i poljoprivrede, kao i razviti inovativna rješenja za suočavanje s tim izazovima kako bi se osigurali otpornost i konkurentnost sektora i ponovno promislili ciljevi istinske javne politike u službi svih građana, a to je jedan od najvažnijih aspekata europske integracije;

L.  budući da se ponovno povezivanje poljoprivrede s lokanom zajednicom – ta potrebna povezanost između proizvodnje i otvaranja radnih mjesta na određenom području – predugo zanemarivalo te da je naša zadaća sačuvati poljoprivrednu proizvodnju kao temeljnu aktivnost muškaraca i žena neodvojivu od područja u kojemu žive, kako bi se održala dinamičnost ruralnih područja i brojnost radnih mjesta; budući da će se tim ponovnim povezivanjem također zajamčiti zdrava ravnoteža između urbanog i ruralnog razvoja;

M.  budući da je sve veća uloga gradske i prigradske poljoprivrede, kao i interes za nju i za izmijenjeni model potrošnje kojim se kombiniraju različiti čimbenici, uključujući minimalni ekološki otisak, visokokvalitetnu lokalnu proizvodnju i priznavanje vrijednosti rada malih i regionalnih proizvođača;

N.  budući da se sastavnim elementima posljednje reforme ZPP-a omogućilo ravnopravnije preusmjeravanje i preraspodjela potpora među državama članicama i različitim poljoprivrednim sektorima te ponovno potvrdila uloga ZPP-a u gospodarskom smislu te uloga ZPP-a kao socijalnog stabilizacijskog faktora poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih regija;

O.  budući da, iako su studije pokazale da izravnim plaćanjima u sklopu prvog stupa ne dolazi do izravnog otvaranja radnih mjesta, ona imaju ključnu ulogu u očuvanju radnih mjesta i zadržavanju poljoprivrednika na tom području; budući da bi, ako se ta podrška u okviru politike ukine, 30 % europskih poljoprivrednika bilo prisiljeno prekinuti svoje aktivnosti i napustiti poljoprivredni sektor; budući da ta plaćanja održavaju mala poljoprivredna gospodarstva i ruralna područja na životu;

P.  budući da potpore u obliku izravnih plaćanja za poljoprivrednike u perifernim područjima koji se bave poljoprivredom na marginaliziranom zemljištu ili zemljištu u nepovoljnom položaju nisu ključne samo kako bi se osiguralo da poljoprivrednici ostanu na tim zemljištima i zarađuju dovoljno za dostojan život, nego i kako bi se pobrinula za to da su ta zemljišta zaštićena i imaju ulogu u privlačenju turizma u dotično područje;

Q.  budući da je primarni cilj prvog stupa reformiranog ZPP-a sigurnost opskrbe hranom čime se doprinosi očuvanju postojećih radnih mjesta u poljoprivredi i da postoji zahtjev za pravedniju raspodjelu plaćanja u okviru prvog stupa u cilju postizanja najvećeg mogućeg pozitivnog učinka dotične potpore;

R.  budući da iskustvo s terena pokazuje da su mogući drugačiji načini razvoja poljoprivrede, kojima bi se postigli bolji rezultati u pogledu kvalitete prehrambenih namirnica, poljoprivredne, ekološke i socioekonomske učinkovitosti, da je važno podržavati i promicati raznolikost poljoprivrednih sustava te da mala i srednja gospodarstva, koja su u načelu raznovrsnija, inovativnija, vrlo fleksibilna, često dobro povezana u udruge proizvođača i zadruge te otpornija i spremnija na lakšu prilagodbu posljedicama krize, doprinose zajednicama u kojima se nalaze tako što podržavaju ruralnu ekonomiju, a to je ključ razvoja europske poljoprivrede;

S.  budući da je trenutačna kriza pokazala da je u okviru zajedničke poljoprivredne politike usmjerene na tržište nužno zadržati zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta i definirati nove regulatorne instrumente prilagođene kako bi se njima osigurala stabilnost cijena te sigurnost radnih mjesta i prihoda od poljoprivrede;

T.  budući da je u procjeni učinka koju je Komisija provela u vezi s učincima TTIP-a navedeno da su „pretežno ruralna područja koja su usredotočena na određene djelatnosti s ograničenim brojem alternativnih mogućnosti ranjivija”; budući da su ruralna područja i radna mjesta ugrožena odmakom od tradicionalnih poljoprivrednih modela koji će nastupiti sklapanjem tog sporazuma;

U.  budući da europski poljoprivrednici djeluju na sve globaliziranijem tržištu i da su stoga izloženiji nestabilnosti cijena nego drugi sektori; budući da trgovinski sporazumi o kojima se trenutačno pregovara, kao što su Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP), Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA) između EU-a i Kanade te Sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Mercosura, predstavljaju prijetnju otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju uvjeta za podupiranje poljoprivrednog načina života;

V.  budući da se aktualnim sustavom plaćanja u lancu opskrbe hranom ne jamči održiva distribucija dodane vrijednosti te često dovodi do toga da prihodi primarnih proizvođača nisu dostatni ni za pokrivanje njihovih troškova;

W.  budući da, u usporedbi s gradskim područjima, ruralna područja obično karakteriziraju statistički više razine nezaposlenosti i znatno niži prihodi stanovništva, kao i manje privlačna infrastruktura i slabiji pristup uslugama, a troškovi pružanja usluga su znatni zbog niže gustoće naseljenosti i pristupačnosti;

X.  budući da otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima mora biti dio održive politike prilagođene specifičnim područjima kojom se vodi računa o očuvanju i razvoju poljoprivrednih aktivnosti i aktivnosti neizravno povezanih sa sektorom poljoprivrede i šumarstva, kao i ruralnih aktivnosti koje su temelj društvenih odnosa i solidarnosti među raznim dionicima te koje su povoljne za okoliš;

Y.  budući da budućnost ruralnih područja ne ovisi isključivo o razvoju poljoprivrednog sektora, već i o diversifikaciji te održavanju drugih gospodarskih aktivnosti, kao što su šumarstvo, obrt, razvoj malih i srednjih poduzeća te integriranih proizvodnih kapaciteta, ruralni turizam, omogućavanje rekreacijskih, obrazovnih i sportskih aktivnosti (npr. jahanje) te održivo korištenje poljoprivrednim i šumskim resursima (uključujući otpad) za proizvodnju obnovljive energije ili ekoloških materijala i proizvoda na temelju ekoloških postupaka; budući da postoji potreba za donošenjem decentraliziranih i lokalnih politika povezanih sa socioekonomskim aspektima te ruralnim identitetom i kulturom, kao i za uspostavom istinski teritorijalnog sustava kojim se nastoji uspostaviti sinergija i zajednički vrednovati ruralne resurse u okviru zajedničkih i međusektorskih pristupa, naročito uključivanjem drugih fondova EU-a, kako bi se potaknuli rast i zapošljavanje u ruralnim područjima, a istovremeno zajamčilo postojanje ruralne infrastrukture;

Z.  budući da je radi toga nužno usredotočiti se na činjenicu da se brojna radna mjesta koja ovise o lokaciji i određenoj poljoprivrednoj djelatnosti, uključujući šumarstvo, ne mogu premjestiti, bilo da je riječ o prehrambenim ili neprehrambenim uslugama, kao što su očuvanje krajolika i vode te gospodarenje istima;

AA.  budući da je aktualna struktura ZPP-a pomogla zajamčiti da znatan broj primatelja izravnih plaćanja u okviru ZPP-a sada prima ta plaćanja iako nisu pokrenuli poljoprivredne aktivnosti, već su jednostavno vlasnici poljoprivrednog zemljišta;

AB.  budući da je podršku potrebno pružati posebno malim obiteljskim gospodarstvima, odnosno poljoprivrednicima pojedincima koji samostalno ili sa suradnicima odgovorno, neovisno i efektivno upravljaju svojim gospodarstvom te koji se nose s eventualnim poteškoćama i lakše prilagođavaju proizvodnju i/ili proizvodne metode te diversificiraju svoje aktivnosti kako bi se suprotstavili stalnim strukturnim promjenama u poljoprivrednom sektoru;

AC.  budući da je potrebno analizirati, bilježiti i u svim politikama EU-a promicati potencijal žena koje rade i/ili su samozaposlene u poljoprivredi i ruralnim područjima, te ih se niti jednom od politika EU-a ne smije marginalizirati, jer će se na taj način stvoriti temelji za žene pokretače razvoja i inovacija, što će cijelom sektoru pomoći da izađe iz krize; budući da bi žene trebale biti uključene u planove za razvoj sektora na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi potonja mogla iskoristiti njihove potrebe, iskustva i vizije, zbog čega bi one trebale posjedovati vještine potrebne za aktivno sudjelovanje u osmišljavanju takvih planova;

AD.  budući da je 2010. samo 7,5 % poljoprivrednika bilo mlađe od 35 godina i da je preko 4,5 milijuna trenutnih voditelja gospodarstava starije od 65 godina, a članci 50. i 51. Uredbe (EU) br. 1307/2013 u okviru ZPP-a uključuju odredbe za poticanje obnavljanja generacija u poljoprivredi;

AE.  budući da je u brojnim državama članicama pristup žena iz ruralnih regija tržištu rada u području poljoprivrede ili u drugim sektorima ograničen te da je u tim regijama više nego u drugima razlika u plaći muškaraca i žena veća, a da je njihova uloga ipak od iznimne važnosti za razvoj i društveni život u ruralnim područjima, a posebno na poljoprivrednim gospodarstvima koja su provela diversifikaciju svojih aktivnosti te u ponudi imaju seoski turizam, visokokvalitetne proizvode, rekreativne, obrazovne i sportske aktivnosti te druge usluge; budući da žensko poduzetništvo predstavlja važan stup održivog razvoja u ruralnim područjima u socijalnom, ekonomskom i ekološkom pogledu; budući da je nejednak pristup zemljištu jedan od čimbenika koji pridonose ograničavanju žena u razvoju poslovne aktivnosti u poljoprivrednom sektoru; budući da u prosjeku 29 % poljoprivrednih gospodarstava u Europi vode žene;

AF.  budući da je malen broj sorti kultura koje se industrijski uzgajaju, a lokalne sorte i načini zarađivanja za život zamjenjuju se industrijskima; budući da lokalne sorte i pasmine imaju važnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti i očuvanju sredstava za život u regijama i lokalnoj proizvodnji;

AG.  budući da ruralno područje treba učiniti privlačnijim za nove generacije te da se treba poticati osposobljavanje s naglaskom na inovacijama i modernizaciji u području zanimanja i tehnologija;

AH.  budući da je FAO razvio univerzalni okvir za procjenu održivosti prehrambenih i poljoprivrednih sustava (SAFA);

AI.  budući da je za marginalizirane zajednice u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) osigurana srednjoročna potpora u kućanstvu, zdravstvena skrb, obrazovanje i zapošljavanje u ruralnim područjima; budući da je u okviru EPFRR-a moguće uzeti u obzir specifične potrebe izbjeglica te da ga se može iskoristiti za stručno osposobljavanje i svladavanje vještina u različitim sektorima aktivnosti u ruralnim područjima;

U okviru postojećeg ZPP-a

1.  poziva sve države članice da mladim poljoprivrednicima pruže održive perspektive kako bi se spriječilo napuštanje ruralnih područja, da provedu sveobuhvatnu strategiju obnavljanja generacija te da u tom cilju u potpunosti iskoriste sve mogućnosti koje novi ZPP nudi za podršku mladim te novim poljoprivrednicima, uključujući izvan obiteljskog kruga, posebno pružanjem potpore mladim poljoprivrednicima u okviru mjera prvog i drugog stupa te novim poljoprivrednicima starijima od 40 godina u uspostavi njihovih gospodarstava; primjećuje također da te odredbe također moraju biti dopunjene i usklađene s odredbama nacionalnih politika (o korištenju zemljišta, oporezivanju i socijalnoj sigurnosti itd.), uključujući potporu iz članaka 50. i 51. Uredbe (EU) br. 1307/2013;

2.  napominje da veliku većinu izravnih plaćanja u okviru ZPP-a primaju najbogatija poljoprivredna gospodarstva te da je 2014. samo 13 % korisnika primilo 74 % rashoda u obliku izravnih plaćanja u okviru ZPP-a; smatra da se time ne pomaže otvaranju radnih mjesta u poljoprivredi, s obzirom na to da mala gospodarstva zahtijevaju veliku količinu radne snage te da 53 % poljoprivrednih radnika radi na malim poljoprivrednim gospodarstvima; poziva na bolju raspodjelu plaćanja u okviru ZPP-a u korist malih poljoprivrednika;

3.  potiče države članice da pružaju veću podršku malim i srednjim gospodarstvima, posebno češćim preraspodjelama plaćanja; nadalje, poziva države članice da uvedu mehanizme kojima će se poticati poduzeća koja su učinkovito organizirana i ona koja se koriste pravnim instrumentima spajanja poduzeća;

4.  smatra da se u okviru ZPP-a u većoj mjeri moraju u obzir uzeti područja u geografski nepovoljnom položaju (planinska područja, prekomorska područja, jako udaljena područja, osjetljiva prirodna područja) jer je održavanje poljoprivrede na životu ključan vektor gospodarskog, društvenog i ekološkog razvoja usmjerenog na zapošljavanje; međutim, ZPP-om se u obzir također mora uzeti nova dinamika periurbanizacije te dati potpora prijelaznim područjima na rubu urbanih zona u suočavanju s ograničenjima koja proizlaze iz njihovih posebnosti;

5.  podsjeća da su se države članice uvelike koristile mogućnošću dodjele vezanih plaćanja, kojima se radna mjesta zadržavaju u područjima u nepovoljnom položaju jer vezana plaćanja potiču razvoj proizvodnje i omogućuju da se ona zadrži na tim područjima, te ih poziva da povećaju udio te vrste potpore za aktivne poljoprivrednike, da je učine fleksibilnijom te da je iskoriste za opskrbu Europske unije većim zalihama biljnih proteina, koja se za uvoz te sirovine trenutno oslanja na treće zemlje; nadalje smatra da bi se razina dobrovoljnih vezanih plaćanja mogla prilagoditi u odnosu na razinu zapošljavanja ovisno o određenom usjevu, čime bi se pružila dodatna potpora proizvodnji za koju je potrebna najveća radna snaga;

6.  ističe da u aktualnom programskom razdoblju i u skladu s Programom ruralnog razvoja postoji odredba za ciljanu pomoć za uzgoj lokalnih sorti i pasmina, čime se promiče regionalno zapošljavanje i održava biološka raznolikost; poziva države članice da uvedu mehanizme u okviru kojih će skupine i organizacije proizvođača i poljoprivrednika koji se bave uzgojem lokalnih sorti i pasmina moći primati ciljanu pomoć;

7.  podsjeća da je potrebno voditi računa o ekološkom aspektu izravnih potpora, što treba biti sredstvo u postizanju održivosti i isplativosti gospodarstava te doprinositi održavanju i otvaranju novih radnih mjesta, između ostalog u području očuvanja biološke raznolikosti, seoskog turizma i upravljanja ruralnim područjima, npr. uz pomoć imanja i povijesnih ladanjskih vila; potiče EU da osigura pojednostavljenje i omogući da se ekološki propisi provedu jednostavno, razumljivo i bez problema; ističe da se ekološkim aspektom ne smije dovesti do smanjenja ili napuštanja poljoprivredne proizvodnje, koja je posebno osjetljiva u planinskim i perifernim područjima;

8.  smatra da bi, s obzirom na visoku stopu smrtnosti pčela u nekoliko država članica EU-a i na ključnu ulogu koje one kao oprašivači imaju u pogledu sigurnosti hrane te ekonomije mnogih biljnih sektora, Unija trebala pružiti veću potporu tom sektoru donošenjem istinske europske strategije za repopulaciju pčela; dodaje da za to ne bi bila potrebna velika ulaganja, a da bi se na taj način otvorila brojna radna mjesta bilo diversifikacijom aktivnosti na postojećim poljoprivrednim gospodarstvima bilo otvaranjem novih specijaliziranih gospodarstava, koja bi prema mišljenju stručnjaka trebala imati dvije stotine košnica da bi bila održiva i čija bi primarna svrha bila parenje izabranih matica i trutova, a potom i proizvodnja meda kojega u EU-u drastično nedostaje; ističe da je takav pristup, koji se temelji na raznim europskim strategijama, onima o inovacijama, socijalnoj uključenosti i otvaranju novih radnih mjesta, u potpunosti u skladu sa željom da se zajednička poljoprivredna politika i razvoj poljoprivrede preusmjere u cilju ostvarenja veće održivosti;

9.  napominje da se u cilju očuvanja radnih mjesta na poljoprivrednim gospodarstvima sektor mora okrenuti novim alatima za upravljanje rizikom te pojačati upotrebu alata poput organizacija proizvođača u okviru jedinstvenog ZOT-a i drugog stupa kako bi se bolje odgovorilo na fluktuacije i potražnju na globalnom tržištu; smatra da je tržišne mjere i iznimne krizne mjere te mjere upravljanja rizikom, koje su predviđene jedinstvenim ZOT-om i drugim stupom, potrebno provoditi puno brže i odlučnije, uz prilagodbu pomoći iz proračuna EU-a posebnoj situaciji u kojoj se nalaze najudaljenije regije, planinske regije te ostale regije suočene s izazovima u pogledu konkurentnosti, kako bi se ograničili negativni učinci pada cijena na prihode od poljoprivrede; ističe da nisu u potpunosti ispunjeni ciljevi provedbe iznimnih kriznih mjera te da se njima trebaju u većoj mjeri uzeti u obzir postojeća infrastruktura i kapaciteti država članica; poziva Komisiju da u svjetlu nedavnih kriza razvije sustave za bržu i efikasniju intervenciju kojima se mogu spriječiti najnegativniji učinci;

10.  poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi potencijal iznimnih mjera iz članaka 219. do 222. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

11.  smatra da se intervencijske cijene, kako bi imale ulogu zaštitne mreže, moraju redovito usklađivati prateći kretanja cijena troška kako bi imale izravan učinak na prihode proizvođača i daljnji tijek njihovih aktivnosti te zapošljavanje; poziva EU da uspostavi prevencijske alate slične onima za Europski opservatorij za tržište mlijeka u svim najvećim proizvodnim sektorima kako bi se nadzirala tržišta, čime bi se omogućilo usmjeravanje proizvodnje te osigurao odgovor u kriznim situacijama fleksibilnim i reaktivnim alatima za upravljanje tržištem koje bi se aktiviralo u potrebnom trenutku;

12.  svjestan je da kratki lanci opskrbe koji povezuju poljoprivrednike s lokalnim proizvođačima mogu potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima i ističe da sustavi kvalitete, oznake zemljopisnog podrijetla i organska poljoprivreda predstavljaju mogućnost za razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora i potencijalno otvaranje ruralnih radnih mjesta te ih se kao takve treba ne samo zaštititi već i razvijati jer se zahvaljujući njima otvaraju nova radna mjesta i štite regionalna kultura i identitet; ističe da je za te proizvode potrebno osigurati bolji pristup većim tržištima i uvesti mjere za jamčenje njihove kvalitete, promicanje i zaštitu u cilju poboljšanja njihovog plasiranja na tržište te uključivanja u opće turističke proizvode određenog geografskog područja; podsjeća, u svjetlu zakonodavnih prijedloga o kojima se raspravlja, da se ti pozitivni ekonomski učinci temelje na povjerenju potrošača koje ne bi trebalo biti dovedeno u pitanje izmjenama koje bi se mogle smatrati snižavanjem kvalitete; nadalje ističe da postupci za postizanje tih standarda kvalitete mogu biti presloženi te da ih je potrebno pojednostaviti;

13.  smatra da bi se države članice trebale više koristiti prioritetnim područjem koje se odnosi na očuvanje i otvaranje radnih mjesta iz 6. prioriteta drugog stupa kao i mjerama za prijenos znanja te stručno i cjeloživotno usavršavanje (uključujući pripravništvo, doškolavanje i prekvalifikaciju) kako bi se osobe mogle zaposliti na drugim radnim mjestima u ruralnim područjima, kao i savjetodavnim mjerama te mjerama za pomoć u upravljanju kako bi se poboljšala ekonomska i ekološka učinkovitost poljoprivrednih gospodarstava; poziva Komisiju i države članice da dodjele pomoć za usavršavanje kako bi pomogle poljoprivrednicima te radnicima u sektoru poljoprivrede i u ruralnim područjima da postanu svestraniji i sposobni diversificirati svoje aktivnosti i inicijative te da podrži inovacije;

14.  napominje da su trenutačni programi za ruralni razvoj u mnogo manjoj mjeri usmjereni na socijalne projekte u okviru kojih se vodi računa o očuvanju radnih mjesta od onih iz prethodnog programskog razdoblja (2007. – 2013.) i to zbog mjera koje su države članice izabrale u okviru svojih programa za ruralni razvoj te manje količine sredstava izdvojenih za mjere koje se izravno odnose na zapošljavanje; stoga poziva države članice da preispitaju svoj odabir i poziva na veću fleksibilnost u provođenju politike ruralnog razvoja;

15.  smatra da je, s obzirom na to da se razinom složenosti programa ruralnog razvoja u znatnoj mjeri smanjuje uporaba fondova EPFRR-a te koče projekti usmjereni na otvaranje radnih mjesta, potrebno pojednostaviti primjenu politike ruralnog razvoja, donijeti usklađenije pristupe poput financiranja iz više fondova te zaustaviti države članice i Komisiju u njihovu nametanju iscrpnih upravnih i financijskih provjera;

16.  poziva države članice da bolje oglašavaju potencijal drugog stupa ZPP-a u pogledu diversifikacije aktivnosti u ruralnim područjima (npr. agroturizam, proizvodnja obnovljive energije);

17.  ističe da se faktor rizika neodvojiv od koncepta inovacija nedovoljno uzima u obzir i u nacionalnoj politici i u politici EU-a te da ta činjenica priječi inovacije i otvaranje novih radnih mjesta, posebno za mnogobrojne aktere koji ne raspolažu dovoljnim financijskim sredstvima za dovršenje inovativnih projekata;

18.   naglašava da su ruralni razvoj i otvaranje radnih mjesta usko povezani i stoga poziva države članice i regije da maksimalno iskoriste potencijal lokalnih i regionalnih tijela koja su najbolje upoznata s izazovima i mogućnostima u svojim područjima kako bi se ostvarili ciljevi drugog stupa i poštovali prioriteti ZPP-a, uključujući promicanje socijalne uključenosti, smanjenja siromaštva i gospodarskog razvoja; podsjeća na mogućnost usmjeravanja programa za ruralni razvoj i operativnih programa na otvaranje i očuvanje radnih mjesta te poboljšanje ruralnih usluga te traži od Europske komisije da im pruži pomoć kako bi postigle taj cilj; ističe prilagodbu modela ekonomije dijeljenja u ruralnim područjima u cilju poticanja zapošljavanja i učinkovitosti poljoprivrednih aktivnosti te smanjenja troškova;

19.  poziva Komisiju i države članice da pruže potporu poduzećima i zadrugama u socijalnoj ekonomiji, uključujući socijalnu poljoprivredu(2), kako bi se potakla socijalna integracija i otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima; prima na znanje aktivnosti ostvarene u okviru Inicijative za socijalno poduzetništvo i poziva Komisiju da poveća doprinos socijalne ekonomije ruralnom razvoju, primjerice izradom akcijskog plana za poduzeća socijalne ekonomije;

20.  ističe da su mjere za poticanje demografskog razvoja i okruženja koje pogoduje obiteljima u poljoprivrednim područjima već jedan od ciljeva ZPP-a te da im se treba dati više važnosti kako bi se pružila potpora obiteljima i olakšala pomirba između obiteljskog i profesionalnog života, ali i u vezi s pitanjima u odnosu na tržište rada i ekonomski razvoj u ruralnim područjima;

21.  naglašava potrebu za promicanjem aktivnih mjera i politika kojima se ističe pozitivna uloga migracije u poticanju ekonomskog rasta i jačanju socijalne kohezije u ruralnim područjima;

22.  poziva Komisiju i države članice da uspostave politike kojima će se valorizirati ruralna područja razvojem turizma koji, ako se odgovarajuće strukturira i potiče, može biti pokretač kulturnog, društvenog i gospodarskog rasta područja s važnim prirodnim, krajobraznim, kulturnim i poljoprivredno-prehrambenim resursima; naglašava da turistički razvoj ruralnih područja i diversifikacija poljoprivrednih aktivnosti, među ostalim obrazovnih, kulturnih i rekreativnih, predstavljaju poticaj novim generacijama da se vrate na selo s inicijativama i poduzetničkim duhom usmjerenim na inovacije te valorizaciju karakterističnih proizvoda;

23.  ističe da će, uz pomoć EPFRR-a i drugih europskih fondova, uspostava sinergija između različitih područja politike biti ključna za odgovaranje na izazov otvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima i omogućiti da poljoprivreda ponovno dobije ključno mjesto u teritorijalnom razvoju; prima na znanje da bi se sredstva iz drugog stupa mogla koristiti kao dinamičan financijski alat za stvaranje jačih sinergija s alternativnim izvorima i programima financiranja, kako bi oni bili dostupni ruralnim područjima u cilju povećanja povezivosti, konkurentnosti, gospodarske diversifikacije i podupiranja poduzetništva, vodeću računa o očuvanju ruralne kulture i identiteta;

24.  ističe da su mala gospodarstva kojima upravljaju vlasnici sve više pod pritiskom jer ulagači otkupljuju poljoprivredna zemljišta; ističe da su očuvanje površina namijenjenih uzgoju i pristup zemljištu ključni za osnivanje i širenje poljoprivrednog gospodarstva te za očuvanje radnih mjesta u ruralnim područjima; budući da je izvješće Komisije o potrebama mladih poljoprivrednika iz studenoga 2015. ukazalo na činjenicu da je dostupnost zemljišta za kupnju i najam najveći problem s kojim se susreću mladi poljoprivrednici i novi sudionici u području poljoprivrede; stoga poziva države članice da razmijene najbolje prakse i razviju instrumente koji bi omogućili pristup zemljištu u ruralnim područjima s visokom stopom nezaposlenosti i to kroz participativno korištenje i upravljanje posjedom, u skladu s nacionalnom praksom ili uspostavom sustava za upravljanje zemljištima i pružanje informacija o neiskorištenom zemljištu ili zemljištu koje bi se moglo iskoristiti za poljoprivredu, a na čije bi usluge pravo imali prvenstveno mladi poljoprivrednici i žene;

25.  smatra da je važno da se programima ruralnog razvoja učini više kako bi se poboljšali odnosi između ruralnih i urbanih područja u cilju poticanja suradnje i pružanja mogućnosti za poduzeća koja djeluju u ruralnim područjima, a koja su ključna za razvoj tih područja i otvaranje radnih mjesta; smatra da sela imaju važnu ulogu u urbano-ruralnim odnosima jer pružaju pristup osnovnim uslugama za stanovnike okolnih ruralnih područja te da bi države članice stoga u okviru svojih teritorijalnih politika trebale promicati pružanje usluga u selima;

26.  poziva Komisiju da podnese prijedlog srednjoročne reforme zajedničke poljoprivredne politike koja će biti odgovor na aktualno stanje produžene krize i posljedično teško zapošljavanje, posebno u ruralnim područjima, kojom će se ograničiti birokracija i administrativno opterećenje za europske poljoprivrednike te kojom će se predvidjeti mjere ozelenjivanja koje su s ekološkog stajališta učinkovitije, mjerljivije i ambicioznije te istodobno poljoprivrednicima jednostavnije za provedbu;

27.  poziva na uvođenje obvezujućih pravila o pravednim plaćanjima u lancu opskrbe hranom između proizvođača hrane, trgovaca na veliko i prerađivača kako bi se zajamčilo da poljoprivrednici dobivaju prikladan udio dodane vrijednosti kojim im se omogućuje da vrše održivu poljoprivrednu aktivnost;

28.  ističe da je sektor šumarstva, faktor koji je trenutno nedovoljno iskorišten u Europi, jedan od većih izvora radnih mjesta koji bi u njegovim raznim oblicima trebalo bolje promicati u okviru drvne industrije; dodaje da je EU trenutno suočen s velikim manjkom opskrbe drvom i da se za razvoj šumarstva mora uložiti u potrebnu infrastrukturu;

29.  naglašava da je pristup zemljištu ključan preduvjet za osnivanje i širenje poljoprivrednog gospodarstva; ističe da je pristup zemljištu najveći problem mladih poljoprivrednika koji žele osnovati poljoprivredno gospodarstvo;

U okviru budućeg ZPP-a nakon 2020.

30.  ističe da je potrebno pojednostaviti postupke u okviru ZPP-a i da za ZPP treba izdvojiti dostatna sredstva kojima bi se, barem na aktualnoj razini, odrazila njegova znatna europska dodana vrijednost kako bi dugoročno učinkovito doprinosio otvaranju radnih mjesta kao dio diversificiranog europskog sektora poljoprivrede i šumarstva te kako bi se njime promicali održivi razvoj i privlačnost ruralnih područja; ističe da se politika ruralnog razvoja, koja omogućava izravnije i učinkovitije djelovanje za smanjenje društvene isključenosti među stanovnicima ruralnih područja, poticanje zapošljavanja i dinamičnost ruralnih područja, mora postepeno jačati, ne umanjujući važnost potpore iz prvog stupa, koja se mora reorganizirati kako bi se, između ostaloga, osiguralo bolje djelovanje tržišta i njegova veća stabilnost koja je ključna za očuvanje poljoprivrednih prihoda, europskog modela poljoprivrede i sigurnosti hrane te za održavanje privlačnosti ruralnih područja (ističući kvalitetu života) u odnosu na gradske zone;

31.  ističe da je potrebno u okviru ZPP-a pridati veću pozornost instrumentima kojima je cilj modernizacija i poticanje ulaganja, a kojima se jamči održiva konkurentnost gospodarskih sektora u ruralnim područjima (uključujući poljoprivredno-prehrambeni i energetski sektor, sektor prerade, industriju usluga i socijalni sektor) u skladu s ekološkim pravilima, čime se jamči održavanje radnih mjesta; ističe da će se tim instrumentima također omogućiti daljnje smanjenje razlika među državama članicama i među regijama u pogledu poljoprivrednog i ruralnog razvoja;

32.  naglašava važnost sektora turizma kao izvora prihoda za poljoprivrednike (npr. odmor na poljoprivrednom gospodarstvu); potiče države članice i Komisiju da uvedu programe za potporu ulaganjima i poduzetništvu; smatra da je važno podupirati dotična poljoprivredna gospodarstva turističkim kampanjama;

33.  prima na znanje dosad usvojene mjere za pojednostavljivanje ZPP-a te poziva Komisiju na daljnji razvoj i provedbu mjera za uvođenje proporcionalnosti i fleksibilnosti u vezi sa smanjenjem administrativnog opterećenja u sklopu ZPP-a te povećanjem produktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima;

34.  naglašava da su mogućnosti u sklopu ZPP-a ograničene, s obzirom na to da je njegov primarni cilj sigurnost opskrbe hranom te da će za pružanje djelotvornog odgovora na izazove koji utječu na otvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta u ruralnim područjima biti potreban širi međuresorni pristup na regionalnoj i nacionalnoj razini;

35.  poziva Komisiju da donese politiku kojom se podržava konkurentan i održiv europski model poljoprivrede utemeljen na obiteljskom, diversificiranom i multifunkcionalnom modelu kojemu je prioritet primjereno plaćena radna mjesta zadržati u zajednici, uz poseban naglasak na područjima s posebnim ograničenjima, kao što su priznata člankom 349. UFEU-u i, u proizvodnji prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, osigurati sigurnost opskrbe hranom, kao i sigurnost hrane u smislu zaštite zdravlja;

36.  poziva države članice da razviju načine nadzora nad zemljištem i sredstva za regulaciju kako bi imale bolji uvid u tržišta poljoprivrednih zemljišta te zaustavile široko rasprostranjene pojave koncentracije zemljišta ili utrke za obradivim površinama i sredstvima proizvodnje;

37.  naglašava potrebu za poticanjem razvoja, promidžbe i prodaje visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda; poziva na inicijative za otvaranje novih tržišta te za uvođenje operativnih programa za proizvode te marketinških kampanja kako bi se osigurala diversifikacija proizvoda i konkurentnost europskog prehrambenog lanca;

38.  smatra da se u okviru ZPP-a europska poljoprivreda mora uzeti u obzir u svim svojim oblicima i u svim ruralnim područjima, uključujući ona u najnepovoljnijem položaju te ona najosjetljivija (kao što su planinska područja i najudaljenije regije) kako bi se osigurala najbolja moguća iskorištenost svih njihovih resursa; smatra da to uključuje i ponovnu uporabu napuštenih ili nezasijanih poljoprivrednih zemljišta;

39.  ističe da se diversifikacijom poljoprivrede i regionalnim tržišnim nišama povećava i osigurava zapošljavanje u ruralnim područjima; poziva na inicijative za podupiranje diversifikacije poljoprivrednih gospodarstava (npr. izravna promidžba poljoprivrednih proizvoda) te ruralnog gospodarstva općenito (npr. olakšavanje prijelaza s poljoprivrednih poslova na druga područja zapošljavanja);

40.  smatra da bi se sredstvima u okviru budućeg ZPP-a trebala osigurati veća potpora za usporavanje gubitka malih i srednjih gospodarstava i poduzeća koja se okupljaju u organizacijama proizvođača koja su, zbog toga što su uglavnom diversificiranija, ekonomičnija, samostalnija te ih je lakše prenijeti na druge, učinkovitija u stvaranju dodane vrijednosti i otvaranju radnih mjesta u zajednici te su važan ekonomski i socijalni stup svojih regija, a istovremeno i dalje osiguravaju posebnu potporu područjima na koja utječu posebna ograničenja navedena u članku 349. UFEU-a;

41.  ističe da bi se izravna plaćanja u okviru ZPP-a trebala dodjeljivati isključivo osobama čija je glavna djelatnost poljoprivreda;

42.  ističe da je u najudaljenijim regijama traženje rješenja u pogledu zaposlenja u slučaju ekonomske kontrakcije dovedeno u pitanje zbog nedostatka međusobne povezanosti te, s obzirom na važnost poljoprivrede u tim regijama, smatra da bi se sredstvima za budući ZPP trebala primjenjivati pozitivna diskriminacija prema tim područjima s posebnim ograničenjima priznatima u UFEU-u, s obzirom na činjenicu da bi to imalo multiplikacijski učinak u promicanju drugih povezanih aktivnosti, kao što su agroindustrija, turizam, zaštita prirode, proizvodnja energije te kružno gospodarstvo, dopunjujući strategiju za financiranje iz više fondova; naglašava da bi ta strategija trebala uzeti u obzir faktore pozitivne diferencijacije utvrđene za najudaljenije regije, koje bi na taj način mogle služiti kao laboratorij za originalna i inovativna rješenja u poljoprivredi koja su primjenjiva na druge, manje ekstremne i sveobuhvatnije kontekste, u vezi sa strukturom poljoprivrednih gospodarstava, pedoklimatskim uvjetima te karakterističnom biološkom raznolikošću;

43.  smatra da se treba promicati skupna poljoprivreda te da joj treba dati financijsku potporu jer se na taj način smanjuju troškovi proizvodnje na gospodarstvima, posebno troškovi mehanizacije, promiče solidarnost među poljoprivrednicima te prijenos inovacija, znanja i najboljih praksi stvarajući tako dinamično okruženje koje vodi k razvoju i zapošljavanju;

44.  poziva Komisiju da potiče diversifikaciju i konkurentnost malih poljoprivrednih gospodarstava, također uzimajući u obzir socijalnu poljoprivredu i poljoprivredu usmjerenu na usluge;

45.  ističe da je važno da ZPP omogući više potpore pozitivnim učincima poljoprivrede na zapošljavanje i okoliš te da bi se ZPP-om trebala dodatno poticati ekološka i biodinamična poljoprivreda i svi drugi oblici metoda održive proizvodnje, uključujući integriranu poljoprivredu i agrošumarstvo u okviru agroekologije, za što je potrebno pojednostavniti aktualne propise i usvojiti propise koje je moguće jednostavno, razumljivo i bez problema provesti u budućnosti; smatra da je vrijednost tih pozitivnih učinaka u pogledu zapošljavanja i okoliša od velike važnosti za društvo u cijelosti te sastavnica koju bi trebalo uvrstiti u poljoprivredne prihode;

46.  podsjeća na pozitivan primjer ekoloških područja odnosno područja u kojima se usklađenim nizom mjera valoriziraju poljoprivredni proizvodi i oni iz lokalnog uzgoja koji se proizvode ekološkim metodama te svi gospodarski subjekti koji su s njima povezani (poduzeća u poljoprivredno-prehrambenom, ugostiteljskom i turističkom sektoru) s obzirom na to da je riječ o provjerenom instrumentu kojim se mogu povećati lokalni prihodi te kojim se doprinosi obrani zemljišta očuvanjem krajolika i tradicionalnih proizvoda;

47.  ističe potencijal održivog poljoprivrednog i prehrambenog sustava, posebice organske poljoprivrede, kao i održivog upravljanja tlom, vodom, biološkom raznolikošću i ruralnom infrastrukturom u cilju očuvanja i otvaranja pristojnih radnih mjesta u poljoprivredi i uspješnim ruralnim gospodarstvima;

48.  smatra da preuzimanje kontrole nad europskim tržištem mora ostati primarno načelo djelovanja budućeg ZPP-a prije okretanja vanjskim tržištima koja se pritom ne bi trebala zanemarivati; u tom smislu smatra da trgovinski sporazumi poput TTIP-a, CETA-e i Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Mercosura predstavljaju ozbiljnu prijetnju europskom poljoprivrednom tržištu i tržištu rada; smatra da sporazumi o slobodnoj trgovini ne bi smjeli dovoditi do nepoštenog tržišnog natjecanja prema malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima niti ugrožavati lokalna gospodarstva i radna mjesta ili narušavati politike usmjerene na poticanje lokalne proizvodnje i podržavanje zarađivanja za život u poljoprivredi;

49.  smatra da je potrebno ponovno uspostaviti potporu EU-a za projekte novih udruga uzgajivača voća i povrća kako bi se poboljšala trenutačno neprikladna organizacija sektora voća i povrća;

50.  ističe da u kontekstu velike nesigurnosti u pogledu poljoprivrednih cijena, koje su vrlo nestabilne i niske, Europska unija treba ispuniti ciljeve iz Ugovora u pogledu ZPP-a, i to na način da dodatno djeluje kako bi se ispravili nepredvidivi učinci tržišta u onom pogledu u kojemu se pokažu neuspješnima i osigura otpornost i konkurentnost poljoprivrednog sektora uspostavom efektivne sigurnosne mreže te sustava prevencije i upravljanja kriznim situacijama u cilju postizanja ravnoteže između ponude i potražnje, kao i da osmisli alate za upravljanje rizikom utemeljene na novim, inovativnim sustavima koji uključuju poljoprivrednike u postupke financiranja, oslanjajući se na protuciklične potpore i time omogućujući isplative cijene poljoprivrednicima; posebice smatra da je potrebno povećati udio sredstava koja se dodjeljuju za mjere stabilizacije poljoprivrednih tržišta i, naročito, da se ZPP-om također trebaju ojačati sustavi osiguranja kako bi se poljoprivrednike zaštitilo od raznih klimatskih, zdravstvenih i ekonomskih rizika; također smatra da suočena s rizicima povezanima s globalnim zatopljenjem, Europska unija mora učiniti sve kako bi se promicala pozitivna uloga koju poljoprivreda može imati i to mjerama koje uključuju agronomiju te poboljšano upravljanje tlima u cilju boljeg hvatanja ugljika, te smatra da je važno pružiti tehničku i financijsku potporu poljoprivrednicima kako bi mogli postepeno promijeniti svoj način rada i uvesti inovacije;

51.  nadalje ističe da izravna plaćanja i u razdoblju nakon 2020. trebaju ostati instrument ZPP-a za potporu i stabilizaciju poljoprivrednih prihoda, kompenzaciju troškova povezanih s poštovanjem visokih normi EU-a (u pogledu proizvodnih metoda i posebno zahtjeva za zaštitu okoliša) te održavanje poljoprivredne proizvodnje u regijama u najnepovoljnijem položaju; ističe da bi izravna plaćanja stoga trebala biti usmjerena na jamčenje gospodarske stabilnosti poljoprivrede, kao i sigurnosti opskrbe hranom i okoliša; u tom kontekstu ističe da je nužno izjednačiti razine stopa izravnih plaćanja kako bi se zajamčili jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu EU-a te na razini EU-a održivo iskorištavali poljoprivredni resursi;

52.  smatra da postoje znatne razlike u razinama suradnje među poljoprivrednicima u pojedinačnim državama članicama, a s obzirom na to da nedostatak suradnje ugrožava sposobnost poljoprivrednika da se nose s kriznim situacijama i pritiscima tržišta, ZPP-om bi se trebao sveobuhvatno promicati razvoj suradnje među poljoprivrednicima, posebno u sektoru proizvodnje i prerade;

53.  poziva države članice da u okviru drugog stupa ZPP-a prednost daju Europskom partnerstvu za inovacije (EIP); traži da Komisija prednost da programu Obzor 2020. i da osigura da poljoprivrednici imaju bolji pristup mogućnostima financiranja u okviru EIB-a, podršku za uvođenje inovativnih i održivih poljoprivrednih i šumarskih modela proizvodnje prehrambenih i neprehrambenih namirnica te usluga (obnovljiva energija, biogospodarstvo, ruralni turizam, nove mogućnosti za poljoprivrednike u pogledu opskrbe sirovinama za post-naftno industrijsko razdoblje) i razvoj resursa svakog ruralnog područja;

54.  čvrsto je uvjeren da će čak i u budućnosti biti potrebno promicati trajno stručno osposobljavanje za poljoprivrednike i radnike u sektoru poljoprivrede te zajamčiti širenje znanstvenog znanja i inovacija, čime će se zajamčiti prilagodljivost promjenjivom okruženju i olakšati gospodarsko djelovanje;

55.  smatra da su se pristupi „odozdo prema gore” (bottom-up) za lokalni razvoj kao što je LEADER/CLLD pokazali uspješnima u pogledu broja otvorenih radnih mjesta i niske razine javnih rashoda po otvorenom radnom mjestu te da ih stoga treba dodatno poticati, promicati i provoditi u svim državama članicama uz financiranje iz više fondova i osnaživanje uloge lokalnih i regionalnih tijela; posebno ističe ulogu vođa lokalne akcijske skupine u pružanju tehničke pomoći i usluga za inicijative pokretanja projekata kojima se promiče otvaranje radnih mjesta; naposljetku traži da lokalne akcijske skupine u najširem mogućem smislu budu neovisne kako bi u najvećoj mogućoj mjeri bile učinkovite; dodaje da bi trebalo uspostaviti mehanizme za jamčenje stvarnog sudjelovanja društvenih aktera i poziva Komisiju da predloži modele dobre prakse u vezi s transnacionalnim projektima u sklopu programa LEADER II;

56.  napominje da su poteškoće u pristupu informacijama o relevantnim nacionalnim i europskim programima i načinima financiranja prepreka razvoju ruralnog gospodarstva;

57.  zahtijeva da se ulaganjima predviđenima u okviru politike ruralnog razvoja, kao što je potpora zapošljavanju u ruralnim područjima, prednost da prema mogućnosti otvaranja radnih mjesta, promjena u nezaposlenosti, učinkovitosti poduzeća koja su korisnici sredstava te stvaranju poticaja za zapošljavanje i preporučuje da programi ruralnog razvoja uključuju jačanje mikrofinanciranja koje je posebno korisno jer se na taj način poljoprivrednim i nepoljoprivrednim poduzećima pomaže u pokretanju posla;

58.  naglašava da se važnost drugog stupa za otvaranje novih radnih mjesta može povećati dopuštanjem mnogo veće fleksibilnosti ovisno o konkretnim potrebama regije;

59.  smatra da je u budućnosti potrebno nastaviti razvijati visokokvalitetne teritorijalne prehrambene sustave za nabavu sirovih ili obrađenih prehrambenih proizvoda te poticati građansku odgovornost i sudjelovanje dionika, bilo u zajednicama proizvođača, obrađivača, distributera i potrošača ili samo u zajednicama proizvođača i potrošača ili pak okupiti sve ekonomske aktere u poljoprivredno-prehrambenom sektoru ili sektoru gastronomskog turizma, i to u aktivnostima u vezi s kvalitetom i ugovornim mjerama osmišljenima u cilju postizanja prehrambene i sanitarne sigurnosti, no i radi pravedne naknade za poljoprivrednike kako bi oni mogli zarađivati za dostojanstven život i jamčiti radna mjesta na svojim gospodarstvima; napominje da takvi prehrambeni sustavi mogu prije svega, ali ne i isključivo, biti ostvareni u obliku kratkih lanaca nabave i/ili lokalnih tržišta; smatra da je u budućnosti potrebno usmjeriti više sredstava EU-a u razvoj i funkcioniranje određenih posebnih sustava za kvalitetu hrane te u daljnji razvoj svjetski poznate europske gastronomije; smatra da je u tom pogledu nužna bolja prilagodba zakonodavstva o javnim natječajima kako bi lokalne vlasti mogle promicati lokalnu proizvodnju;

60.  usmjerava pozornost na potrebu da se dodatno podrže poljoprivreda i otvaranje radnih mjesta u poljoprivredi u područjima u nepovoljnom položaju i područjima na vanjskim granicama EU-a;

61.  smatra da je potrebno promicati partnerstva mnogobrojnih aktera koja uključuju poljoprivrednike i druge ruralne aktere jer se na taj način omogućava razvoj brojnih aktivnosti koje generiraju izravno i neizravno zapošljavanje, kao što je strukturiranje lokalnih prehrambenih i neprehrambenih lanaca i uvođenje raznih usluga (ruralnog turizma, održavanja privatnog i javnog prostora itd.);

62.  smatra da bi Komisija i države članice trebale poticati poljoprivrednike da uz pomoć ZPP-a ili drugih politika diversificiraju svoje izvore prihoda kako bi se zaštitili od kriza na tržištu; smatra da bi takva diversifikacija mogla uključivati ekoturizam, razvoj obnovljive energije poput solarne energije i energije vjetra, dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima uz pomoć prerade i trgovine na poljoprivrednim gospodarstvima;

63.  poziva Komisiju da pruži veću podršku lokalnim zadrugama kako bi ponovno preuzele kontrolu nad svojim cijenama i proizvodima;

64.  napominje da sektor turizma nudi bitne mogućnosti za ostvarivanje prihoda te izravnog i induciranog zapošljavanja u poljoprivredi i ruralnim područjima, istovremeno podižući vrijednost povijesnog, kulturnog, gastronomskog, krajobraznog i ekološkog nasljeđa svake regije; također napominje da turiste nekoj regiji ne privlači više samo njezino povijesno nasljeđe nego sve više i kvaliteta prehrambenih proizvoda koje nudi, njezin krajolik i okoliš; smatra da bi na temelju svega navedenog sektoru turizma trebalo pružiti veću potporu u okviru politike ruralnog razvoja;

65.  poziva Komisiju da razmotri uspostavljanje definicije lokalnog proizvođača kako bi se potaknula ta vrsta proizvodnje;

66.  ističe da su zbog izazova povezanih s klimatskim promjenama i okolišem potrebna znatna privatna i javna ulaganja usmjerena na otvaranje radnih mjesta, potpomognuta pojavom novih zanimanja, kako bi se zajamčilo očuvanje ruralnih resursa te ponovna uspostava kvalitete degradiranih ekosustava, kako bi se učinkovitije izašlo na kraj s poplavama i požarima te poboljšala zaštita kvalitete vode, tla i zraka te biološka raznolikost; napominje da se, iako se time zasigurno podrazumijeva suradnja aktera u poljoprivredi i drugih ruralnih aktera, na taj način pružaju nove mogućnosti diversifikacije prihoda u poljoprivredi;

67.  poziva Komisiju da ocijeni socijalni utjecaj aktualne krize u poljoprivredi, posebno u pogledu gubitka radnih mjesta, naročito u ruralnim područjima; poziva države članice da razmotre na koji se način može poboljšati konkurentnost poljoprivrednih aktivnosti kako bi se u sektoru mogla otvarati radna mjesta i stvarati dodana vrijednost koja bi se ravnomjerno raspodijelila između poljoprivrede i poljoprivredno-prehrambene industrije, osiguravajući pritom pošteno tržišno natjecanje i ograničavajući negativne posljedice socijalnog dampinga i neizvjesnih i nestandardnih radnih uvjeta koji nerazmjerno utječu na određene skupine; prima na znanje da mnogi članovi obitelji na obiteljskim gospodarstvima nemaju utvrđeni socijalni status, nisu zakonski priznati ili nisu obuhvaćeni sustavom socijalne zaštite; ističe da se poljoprivredna poduzeća moraju pridržavati nacionalnih propisa o zapošljavanju i socijalnom osiguranju; smatra da bi svako uvođenje dodatnih uvjeta za ostvarivanje plaćanja iz prvog stupa ZPP-a znatno povećalo opseg administrativnog opterećenja poljoprivrednika i ograničilo njihov potencijal za otvaranje novih radnih mjesta; poziva da se socijalnim partnerima, uz upravna tijela, dodijeli važnija uloga te poziva države članice da priznaju i jamče socijalna prava poljoprivrednicima te da osiguraju da su svi radnici u poljoprivredi, bez obzira na to rade li puno radno vrijeme ili pola radnog vremena, uključeni u sustav socijalne zaštite; poziva države članice da u svoja nacionalna zakonodavstva prenesu Direktivu 2014/36/EU o sezonskim radnicima; poziva na to da se nacionalnim tijelima nadležnim za zdravlje i sigurnost dodijele financijska sredstva kako bi mogla širiti informacije o sigurnosti na poljoprivrednim gospodarstvima;

68.  napominje da je bavljenje poljoprivredom jedno od opasnijih zanimanja, gdje postoji poseban rizik od ozljeda ili smrti čiji su uzrok strojevi ili stoka (samo u Irskoj zabilježena su 194 smrtna slučaja u zadnjih deset godina); poziva na donošenje odgovarajućih nacionalnih zakona kojima bi se uklonili glavni rizici i na uspostavu odgovarajućih programa naknade za nesreće s teškim posljedicama;

69.  poziva Komisiju da u svoju procjenu održivosti prehrambenih i poljoprivrednih sustava (SAFA) uključi pokazatelje koje je predložio FAO, naročito one vezane uz zapošljavanje i društvenu dobrobit;

70.  podsjeća na činjenicu da prosječan europski poljoprivrednik posjeduje svega 12 hektara zemlje i da je 70 % poljoprivrednih gospodarstava površine manje od 5 hektara; primjećuje da, zbog svoje veličine i strukture, poljoprivredna gospodarstva često ne mogu zaposliti radnike na puno radno vrijeme ili visokokvalificirane radnike; stoga potiče Komisiju i države članice da donesu poticajne mjere za poslodavce;

71.  smatra da je neophodno osigurati postojanje javnih i privatnih službi kako bi se zajamčila privlačnost ruralnih područja te omogućili održavanje i razvoj radnih mjesta u tim područjima; smatra da stanovnici ruralnih područja imaju pravo na jednak pristup kvalitetnim javnim uslugama poput obrazovanja, socijalne sigurnosti i zdravstvene skrbi; smatra da je ključno da svi akteri na razini lokalnih i regionalnih (ako postoje) vlasti te lokalnog privatnog sektora rade zajedno kako bi se promicalo ulaganje i osiguralo da ruralna i udaljena područja imaju jednak pristup ključnoj infrastrukturi kao što su javne i privatne prometne veze, sigurna opskrba energijom te pouzdana i brza širokopojasna tehnologija, kao i programi financiranja i kreditiranja namijenjeni za ruralne poduzetnike, mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, bez kojih će ruralna poduzeća i kućanstva trajno biti u nepovoljnom položaju te će se nastaviti iseljavanje u urbana područja;

72.  smatra da je, u pogledu nedavnih životinjskih epidemija, kao što je afrička svinjska kuga koja je pogodila baltičke države i Poljsku te ptičja gripa koja je pogodila Francusku, i nedavnih skandala povezanih sa sigurnošću hrane, kao što su epidemija bakterije E. coli 2011., skandal s konjskim mesom 2013. i aktualni skandal s patvorenim medom, potrebno znatno povećati iznos sredstava za sigurnost ljudske i životinjske hranom, kako je utvrđeni u trećem poglavlju proračuna EU-a, jer je iznos od 1,93 milijardi EUR koji je dodijeljen za aktualno sedmogodišnje razdoblje sasvim nedostatan;

73.  naglašava da su poljoprivrednici u velikoj mjeri suočeni s administrativnim troškovima povezanima sa ZPP-om i da se ti troškovi znatno razlikuju među državama članicama; poziva Komisiju i države članice da olakšaju administrativno opterećenje smanjenjem birokracije i pojednostavljenjem ZPP-a, kao i osiguranjem isplativog prenošenja;

74.  ističe da su pristup osnovnim uslugama kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita i smještaj te njihov kontinuitet preduvjeti za okruženje u okviru kojega je moguće otvaranje novih radnih mjesta te zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva koje živi u ruralnim područjima;

75.  smatra da je potrebno od javnih vlasti tražiti da uvedu usluge savjetovanja i potpore u pogledu upravljanja poljoprivredom u ruralnim područjima kako bi se europska poljoprivreda modernizirala, a zastarjele tradicionalne metode napustile;

76.  poziva Komisiju i države članice da podrže i olakšaju jednakost žena na tržištu rada te usklađenost poslovnog i privatnog života u ruralnim područjima, posebno u pogledu plaća te socijalnih i mirovinskih prava, promicanja novih kvalifikacija te osiguravanja perspektive i mogućnosti zapošljavanja za žene u poljoprivrednom i nepoljoprivrednom sektoru, u skladu s načelom jednakosti i nediskriminacije europskih politika i programa; također ih poziva da pobliže istraže mogućnosti uspostave ciljanih internetskih informacijskih platformi, djelovanja i potpore novim i postojećim poljoprivrednicama i ženama u ruralnim područjima, posebno u okviru EPFRR-a i drugih fondova EU-a kojima se potiče razvoj projekata te da pomognu u zadržavanju ključne infrastrukture i usluga koje su važne u svakodnevnom ruralnom životu, čime bi se ograničilo iseljenje žena iz ruralnih područja; jednako tako skreće pozornost na činjenicu da je, posebice u ruralnim područjima, potrebno razviti održive strategije za održavanje, poticanje i podržavanje ženskih mreža i organizacija te za njihovo sudjelovanje u donošenju odluka u poljoprivredi i u ruralnim područjima; nadalje poziva na lakši pristup obrazovanju, financiranju i informacijama kako bi se olakšale ženske poduzetničke inicijative (npr. e-poslovanjem), vlasništvo i razvoj poslovanja u ruralnim područjima;

77.  potiče države članice da ojačaju ulogu socijalnih aktera i organizacija koji surađuju s vlastima u nadziranju usklađenosti s propisima o zapošljavanju, te se bore protiv neprijavljenog rada i nadziru ispunjavanje socijalnih i sigurnosnih standarda kojima se promiče socioekonomska integracija radnika migranata, uključujući privremene radnice, migrantice i izbjeglice; poziva na uspostavu mehanizma kojim će se zajamčiti sudjelovanje žena na svim razinama postupka;

78.  poziva Komisiju da predloži financiranje, u odgovarajućim iznosima, posebnog europskog programa u obliku „europskog jamstva za žene iz ruralnih područja” za koji će joj kao model poslužiti program jamstva za mlade;

79.  podsjeća na to da se područje poljoprivredne proizvodnje u EU-u svake godine smanjuje; naglašava da je očuvanje obradivih površina ključno kako bi se mogla zajamčiti radna mjesta u ruralnim područjima; poziva države članice na promicanje boljeg pristupa zemljištu u područjima s visokom stopom nezaposlenosti te u tom pogledu poziva na poduzimanje mjera kojima bi se osiguralo da mlade poljoprivrednice imaju pristup kreditiranju i da mogu sudjelovati u upravljanju zemljištem;

80.  skreće pozornost na činjenicu da 45 % radne snage na poljoprivrednim gospodarstvima čine žene; poziva Komisiju da revidira definiciju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kako bi im se ženama olakšao pristup osposobljavanju i profesionalnom savjetovanju, kao i kapitalu i naknadama;

81.  poziva relevantna nacionalna, regionalna i lokalna tijela da potiču sudjelovanje žena u lokalnim akcijskim skupinama i razvoj lokalnih partnerstava u okviru programa LEADER, kao i da osiguraju rodnu ravnotežu u sastavu njihovih upravnih odbora;

82.  poziva regionalne dionike da s pomoću financijskih sredstava iz drugog stupa provedu programe podizanja razine osviještenosti kojima je cilj istaknuti rodnu neutralnost svih zanimanja te nadvladati još uvijek vrlo tradicionalnu podjelu uloga u sektoru poljoprivrede;

83.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

a Eurostat, 2016.

(2)

cf: http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.nat-opinions.25458


MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (26.5.2016)

upućeno Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj

o tome kako se ZPP-om može potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima

(2015/2226(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Paloma López Bermejo

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da ruralna područja predstavljaju više od 77 % teritorija EU-a i da su mnoga radna mjesta u tim područjima povezana s poljoprivredom i poljoprivredno-prehrambenom industrijom;

B.  budući da poljoprivreda i poljoprivredno-prehrambena industrija zajedno čine 6 % BDP-a EU-a, odnosno 15 milijuna poduzeća i 46 milijuna radnih mjesta;

C.  budući da je FAO razvio univerzalni okvir za procjenu održivosti prehrambenih i poljoprivrednih sustava (SAFA);

D.  budući da je za marginalizirane zajednice u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) osigurana srednjoročna potpora u kućanstvu, zdravstvena skrb, obrazovanje i zapošljavanje u ruralnim područjima; budući da je u okviru EPFRR-a moguće uzeti u obzir specifične potrebe izbjeglica te da ga se može iskoristiti za stručno osposobljavanje i svladavanje vještina u različitim sektorima aktivnosti u ruralnim područjima;

E.  budući da je potrebno analizirati, bilježiti i u svim politikama EU-a promicati potencijal žena koje rade i/ili su samozaposlene u poljoprivredi i ruralnim područjima, te ih se niti jednom od politika EU-a ne smije marginalizirati, jer će se na taj način stvoriti temelji za žene pokretače razvoja i inovacija, što će cijelom sektoru pomoći da izađe iz krize; budući da bi žene trebale biti uključene u planove za razvoj sektora na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi potonja mogla iskoristiti njihove potrebe, iskustva i vizije, zbog čega bi one trebale posjedovati vještine potrebne za aktivno sudjelovanje u osmišljavanju takvih planova;

F.  budući da bi demografske promjene poput starenja stanovništva i migracijskih tokova mogle biti važan faktor u razvoju planinskih ili zapostavljenih ruralnih područja koja su podložna raseljavanju ili starenju stanovništva;

1.  ističe važnost poljoprivrednog i poljoprivredno-prehrambenog sektora za socijalnu i teritorijalnu koheziju zbog njihove uloge u održivom gospodarskom rastu, stvaranju kvalitetnih poslova i održanju ruralnih zajednica; naglašava potrebu za održanjem proračuna ZPP-a i jačanjem njegove socijalne i ekonomske uloge, s posebnim fokusom na mikro i mala gospodarstva i uzimajući u obzir regionalne posebnosti; ističe da bi učinkovita provedba ZPP-a trebala pridonijeti socijalnoj uključenosti u ruralnim područjima, dostojnim životnim i radnim uvjetima te dobrim izgledima za budućnost;

2.  podržava globalan razvoj oznaka zemljopisnog podrijetla u cilju zaštite određenih regionalnih karakteristika i kulturne raznolikosti jer su one ključan izvor novih visokokvalitetnih radnih mjesta u ruralnim zajednicama;

3.  podržava usklađen pristup između drugog stupa ZPP-a i ostalih fondova EU-a kako bi se pospješila njihova djelotvornost i izbjegle neučinkovitost ili udvostručavanja; ističe sinergije s Europskim socijalnim fondom, u okviru kojega se poljoprivrednicima ne pruža izravna financijska potpora, ali kojeg se može mobilizirati za potporu osposobljavanju i prilagodbi promjenama u poljoprivrednim aktivnostima i ruralnom gospodarstvu, kao i za potporu socijalnoj inkluziji i borbi protiv siromaštva; naglašava važnost uključenja lokalnih i regionalnih uprava te drugih relevantnih aktera zajednice u upravljanje i osmišljavanje ruralnih politika te bolje pripremljenosti administrativnih jedinica koje rješavaju pitanja vezana uz europske fondove;

4.  ističe da je teritorijalna kohezija u EU-u važna te da bi trebala biti zajamčena u okviru politika gospodarskog razvoja prilagođenih izazovima s kojima su suočena ruralna područja; naglašava snažnu povezanost ruralnih sustava, malih zajednica i općina te poziva na bolju sinergiju između instrumenata kohezijske politike i ZPP-a; u tom pogledu ističe važnost integriranog teritorijalnog ulaganja i lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice; smatra da je potrebno podržati ponovnu teritorijalizaciju(1) u slučajevima u kojima su oduvijek postojale veze između zapošljavanja i poljoprivrede i određenog područja kako bi se održala dinamika ruralnih područja i ponovno otvorila radna mjesta;

5.  poziva države članice da, s obzirom na njegov priznati uspjeh u otvaranju radnih mjesta u ruralnim područjima, dodijele odgovarajuća financijska sredstva programu LEADER;

6.  smatra da ZPP usmjeren prema tržištima vodi ka nestabilnosti cijena i pretjeranoj konkurenciji, što negativno utječe na ruralne prihode i zapošljavanje, a to je bilo vidljivo i tijekom krize u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda nakon ukidanja sustava kvota; poziva Komisiju i države članice da zajamče cijene kojima se u obzir uzima rad proizvođača kako bi se njima i njihovim radnicima osigurao dostojan životni standard, između ostalog mjerama za reguliranje ponude; dijeli zabrinutost zbog negativnog utjecaja na rad u poljoprivredi kojeg bi mogli imati sporazumi o kojima se trenutačno pregovara, kao što su Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP) te potiče Komisiju da ocijeni njihov utjecaj na poljoprivredu; primjećuje da europski visoki standardi u pogledu sigurnosti opskrbe hranom, zdravlja i dobrobiti životinja, koji su ključni za dobivanje povjerenja europskih potrošača, ne bi trebali biti ugroženi ili dovedeni u pitanje sporazumima o trgovini;

7.  poziva na odgovarajuće naknade za one sektore i zemlje koji su već suočeni s rizikom uslijed utjecaja ruskog embarga ili sporazuma o slobodnoj trgovini koji su na snazi, kao što su oni sklopljeni s Tunisom ili Marokom;

8.  poziva sve države članice da u trenutačnoj situaciji obilježenoj ruskim embargom, padom u potražnji, ukidanjem kvota za proizvodnju mlijeka, kolapsom cijena, povećanjem troškova proizvodnje, većom konkurencijom i većim ekološkim izazovima razmotre na koji bi se način mogla poboljšati konkurentnost njihovih poljoprivrednih aktivnosti kako bi se u sektoru mogla otvarati nova radna mjesta, čime bi se stvorila dodana vrijednost koja bi se potom ravnomjerno raspodijelila između poljoprivrede i poljoprivredno-prehrambene industrije, posebno kada je riječ o obrtničkoj i maloj proizvodnji; s time u vezi ističe važnost održanja poljoprivrednih gospodarstava na zemljištima, uviđajući njihovu multifunkcionalnu dimenziju zahvaljujući kojoj, povrh svoje primarne uloge, odnosno proizvodnje poljoprivrednih sirovina, imaju i neke druge važne funkcije, kao što je očuvanje okoliša i doprinos vitalnosti ruralnih područja te uravnoteženosti regionalnog razvoja;

9.  ističe da bi gospodarski razvoj u ruralnim područjima trebalo promatrati i u kontekstu njihova socijalnog i demografskog razvoja te da je potrebno obratiti pozornost na pružanje potpore obiteljima te na pomirbu obiteljskog i profesionalnog života;

10.  ističe da je potrebno pružiti potporu održivim poljoprivrednim i prehrambenim sustavima, uključujući organsku poljoprivredu, kao i održivo upravljanje tlom, vodom i biološkom raznolikošću, u cilju očuvanja i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta u poljoprivredi i ostvarivanja uspješnih ruralnih gospodarstava, uz istovremeno napredovanje prema sve većem stupnju održivosti i manjoj uporabi pesticida;

11.  ističe da je europska poljoprivreda trenutno suočena s dosad nezabilježenom krizom koja utječe na osiromašenje poljoprivrednika, stvarajući time rizik odlaska u stečaj i povećan broj samoubojstava; poziva Komisiju da ocijeni socijalni utjecaj te krize, posebno u pogledu gubitka radnih mjesta, naročito u ruralnim područjima;

12.  poziva na osnaživanje organizacija proizvođača jer imaju ključnu ulogu u očuvanju interesa malih poljoprivrednika i obiteljskih gospodarstava, te, u skladu s tim, trebaju aktivnije pružati socijalnu potporu radnicima u sektoru;

13.  poziva Komisiju i države članice da pruže potporu poduzećima i zadrugama u socijalnoj ekonomiji, uključujući socijalnu poljoprivredu(2), kako bi se potakla socijalna integracija i otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima; prima na znanje aktivnosti ostvarene u okviru Inicijative za socijalno poduzetništvo i poziva Komisiju da poveća doprinos socijalne ekonomije ruralnom razvoju, primjerice izradom akcijskog plana za poduzeća socijalne ekonomije;

14.  poziva na okončanje nepoštenih praksi velikih poduzeća za distribuciju hrane u lancu opskrbe hranom kako bi se zajamčile poštene cijene za poljoprivrednike, a samim time održale mogućnosti za otvaranje radnih mjesta u poljoprivredi u ruralnim područjima;

15.  zabrinut je zbog toga što se u okviru prvog stupa sadašnjeg ZPP-a favoriziraju veliki poljoprivredni proizvođači, što rezultira ekstremnom tržišnom koncentracijom i nedostatkom inicijativa za zapošljavanje u tim sektorima; stoga u tom pogledu poziva na hitne reforme;

16.  poziva na osnaživanje prvog stupa ZPP-a u okviru kojeg se potiču održiva proizvodnja, profitabilna gospodarstva i dostojni prihodi, kao i poštovanje relevantnih kolektivnih ugovora te socijalnog i radnog zakonodavstva bez dodatnog opterećivanja poljoprivrednika;

17.  poziva države članice da u svoja nacionalna zakonodavstva prenesu Direktivu 2014/36/EU o sezonskim radnicima; poziva države članice da osiguraju ispravnu provedbu navedene Direktive, a Komisiju da podnese izvješće o stanju njezine provedbe do rujna 2019.; poziva Komisiju da pomoću istraga, anketa i statističkih podataka provede analizu rasprostranjenosti nezakonitih sustava zapošljavanja u EU-u, posebno u onim europskim regijama u kojima su neprijavljeni rad i iskorištavanje radnika u poljoprivredi raširena pojava; ističe da je potrebno osmisliti djelotvorne instrumente, između ostalog i odgovarajuće inspekcije i kontrole, kako bi se zajamčili dostojni radni i životni uvjeti sezonskih radnika u svim regijama EU-a, posebno ondje gdje je to raširena pojava, te da je potrebno osigurati usklađenost s pravima radnika, radnim normama i visokom kvalitetom radnih uvjeta općenito;

18.  pozdravlja dosad usvojene mjere za pojednostavljivanje ZPP-a te poziva Komisiju na daljnji razvoj i provedbu mjera za uvođenje proporcionalnosti i fleksibilnosti u vezi s administrativnim opterećenjem u sklopu ZPP-a; te mjere smatra korisnima za poljoprivrednike i neometano funkcioniranje ZPP-a u cjelini;

19.  ističe da su mjere za poticanje demografskog razvoja i okruženja koje pogoduje obiteljima u poljoprivrednim područjima već jedan od ciljeva ZPP-a te da im se treba dati više važnosti, kao i pitanjima u vezi s tržištem rada;

20.  poziva Komisiju da u svoju procjenu održivosti prehrambenih i poljoprivrednih sustava (SAFA) uključi pokazatelje koje je predložio FAO, naročito one vezane uz zapošljavanje i društvenu dobrobit;

21.  ističe da se poljoprivredna poduzeća moraju pridržavati nacionalnih propisa o zapošljavanju i socijalnom osiguranju; smatra da bi svako uvođenje dodatnih uvjeta za ostvarivanje plaćanja iz prvog stupa ZPP-a znatno povećalo opseg administrativnog opterećenja poljoprivrednika i ograničilo njihov potencijal za otvaranje novih radnih mjesta;

22.  poziva na aktivniju ulogu socijalnih partnera uz upravna tijela i, kada je potrebno, organizacije civilnog društva u razvoju i provedbi zajedničke poljoprivredne politike, a u cilju otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, osiguranja usklađenosti sa zakonodavstvom o radu, borbe protiv neprijavljenog rada, jamčenja visokih zdravstvenih i sigurnosnih standarda i poticanja socijalne i ekonomske integracije ruralnih radnika, posebno izbjeglica, migranata i sezonskih radnika;

23.  naglašava potrebu za promicanjem aktivnih mjera i politika kojima se ističe pozitivna uloga migracije u poticanju ekonomskog rasta i jačanju socijalne kohezije u ruralnim područjima;

24.  ističe važnost kvalitetnog stručnog usavršavanja koje obuhvaća naukovanje i stjecanje vještina, uključujući digitalne vještine, za poljoprivrednike i radnike u poljoprivredi, posebno za mlade koji tek ulaze na tržište rada, kako bi se mogli prilagoditi promjenama u poljoprivredi i poljoprivredno-prehrambenom sektoru u promjenjivom globalnom okruženju uz jamstvo dostatne i visokokvalitetne proizvodnje hrane;

25.  ističe da su pristup informacijsko-telekomunikacijskoj infrastrukturi i pokrivenost širokopojasnim internetom, kao i osposobljavanje u digitalnim vještinama, ključni za modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava i bolji pristup cjeloživotnom učenju radnika u poljoprivredi i poljoprivrednika, ali i za otvaranje radnih mjesta i poduzeća u ruralnim područjima;

26.  ističe da je potreba za digitalnim razvojem u ruralnim područjima ključni element u otvaranju novih održivih radnih mjesta, kao i da potreba za ostvarenjem tzv. digitalnih sela podrazumijeva više od pristupa širokopojasnom internetu;

27.  potiče države članice da među mladim poljoprivrednicima na osposobljavanju promiču program ERASMUS+, između ostalog i njegov dio namijenjen naukovanju, kako bi ih potakli da steknu nove tehničke i lingvističke vještine u inozemstvu;

28.  naglašava posebnu korist koju od učenja kroz rad i naukovanja imaju ruralna područja u kojima je stopa nezaposlenosti često visoka, a pristup centrima za osposobljavanje ograničen;

29.  podsjeća da je u EU-u svake godine manje poljoprivrednih zemljišta; naglašava da je očuvanje površina namijenjenih uzgoju ključno za očuvanje radnih mjesta u ruralnim područjima; poziva države članice da razmijene najbolje prakse i razviju dodatne instrumente koji bi omogućili pristup zemljištu u ruralnim područjima s visokom stopom nezaposlenosti i to ne samo kroz vlasništvo, već i kroz participativno korištenje i upravljanje posjedom, u skladu s nacionalnom praksom; u tom kontekstu ističe da će poboljšanje pristupa zemljištu kroz instrumente kao što su poljoprivredne banke, ponovno stjecanje napuštenih zemljišta, uspostava socijalnih zadruga, nacionalne subvencije i lakši pristup kreditiranju doprinijeti zapošljavanju u poljoprivredi, posebno mladih i žena; podsjeća na to da su mjere za omogućavanje prijelaza generacija i početak rada mladih poljoprivrednika od presudne važnosti;

30.  podsjeća na činjenicu da prosječan europski poljoprivrednik posjeduje svega 12 hektara zemlje i da je 70 % poljoprivrednih gospodarstava površine manje od 5 hektara; primjećuje da, zbog svoje veličine i strukture, poljoprivredna gospodarstva često ne mogu zaposliti radnike na puno radno vrijeme ili visokokvalificirane radnike; stoga potiče Komisiju i države članice da donesu poticajne mjere za poslodavce;

31.  naglašava važnost donošenja odredbi o olakšanom prijenosa poljoprivrednih gospodarstava, uzimajući u obzir da često imaju veliku nasljednu vrijednost;

32.  smatra da je poljoprivreda, a posebno obiteljska poljoprivreda, jedini najvažniji utjecaj za očuvanje ekonomske i socijalne strukture u ruralnim područjima; u tom pogledu smatra da bi obiteljska poljoprivreda postala održivija osnaživanjem postojećih gospodarstava, što bi potaknulo otvaranje novih radnih mjesta u lokalnim područjima;

33.  prima na znanje ključan doprinos žena ruralnoj ekonomiji; zabrinut je zbog niske stope prisutnosti žena u ruralnim i poljoprivrednim poslovima gdje čine 45 % radne snage, iako u tim područjima predstavljaju 50 % stanovništva; ukazuje na činjenicu da su žene nerazmjerno pogođene neizvjesnim i nestandardnim radnim uvjetima; naglašava da je situacija ozbiljnija u pogledu njihova pristupa vlasništvu poljoprivrednog gospodarstva jer žene su vlasnice samo 29 % gospodarstava;(3) potiče na rješavanje problema rodne neravnoteže u ruralnim područjima kako bi se poboljšali uvjeti rada za žene i njihov pristup zemlji; primjećuje da je u ruralnim područjima stopa rodne neravnoteže za 10 % veća nego drugdje; ističe da je u europske poljoprivredne i ruralne politike potrebno uključiti rodno pitanje; s tim u vezi ističe važnost ažuriranih statističkih podataka o vlasništvu nad poljoprivrednim gospodarstvima i zaposlenosti žena u ruralnim područjima;

34.  poziva na obranu prava na pristup javnim uslugama kao što su škole i ustanove za zdravstvenu skrb u ruralnim područjima i malim planinskim zajednicama kako bi se zadržala njihova dinamika i privlačnost, na zadržavanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih i na okončanje depopulacije u ruralnim područjima poticanjem stanovnika da ostanu ili se ondje nastane; primjećuje da inovativna rješenja, poput multimodalnih platformi, kojima je ruralnom stanovništvu omogućen brzi i učinkoviti pristup uslugama, mogu doprinijeti zaštiti pristupa javnim uslugama; podržava uvođenje sustava minimalnog dohotka na razini država članica kako bi se osigurao dostojni prihod stanovnicima ruralnih područja i promicala socijalna kohezija u svakoj državi članici, s obzirom na visoku stopu siromaštva i socijalne isključenosti u ruralnim područjima.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.5.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

39

7

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Tiziana Beghin, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Thomas Händel, Marian Harkin, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Jan Keller, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Javi López, Morten Løkkegaard, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Georgi Pirinski, Marek Plura, Terry Reintke, Maria João Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Tatjana Ždanoka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Michèle Alliot-Marie, Maria Arena, Amjad Bashir, Lynn Boylan, Rosa Estaràs Ferragut, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Joachim Schuster, Csaba Sógor, Helga Stevens, Ivo Vajgl, Tom Vandenkendelaere, Gabriele Zimmer

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Fernando Ruas

(1)

vidi također: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+COMPARL+PE-580.547+02+NOT+XML+V0//EN

(2)

vidi također: http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.nat-opinions.25458

(3)

1 http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2015/536466/IPOL_STU%282015%29536466_EN.pdf


MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova (12.7.2016)

upućeno Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj

o tome kako se ZPP-om može potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima

(2015/2226(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Elisabeth Köstinger

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je u mnogim državama članicama pristup tržištu rada ženama iz ruralnog područja ograničen, a šanse za pokretanje posla u poljoprivrednom sektoru relativno su niske;

B.  budući da žene čine malo manje od 50 % ukupnog radno sposobnog stanovništva u ruralnim područjima EU-a, a 2011. su činile oko 45 % ukupnog gospodarski aktivnog stanovništva(1); budući da u prosjeku 29 %(2) poljoprivrednih gospodarstava u Europi vode žene i da žensko poduzetništvo predstavlja važan stup održivog razvoja u ruralnim područjima u socijalnom, ekonomskom i ekološkom pogledu;

C.  budući da je gospodarska kriza utjecala na cijelu Europsku uniju, ali posebno na ruralna područja , u kojima su zabilježene porazne stope nezaposlenosti, siromaštva i depopulacije, što posebno utječe na žene;

D.  budući da je razlika između plaća muškaraca i žena u ruralnim područjima 10 % veća nego u drugim područjima te da je nužno posvetiti veću pozornost izradi ažuriranih statističkih podataka o ženskom vlasništvu nad zemljištem i uvjetima rada žena u ruralnim područjima;

E.  budući da je udio vlasnica poljoprivrednih gospodarstava koje se koriste potporama u okviru programa ruralnog razvoja niži od udjela poljoprivrednih gospodarstava u EU-u kojima upravljaju žene(3);

F.  budući da se načelo jednakih mogućnosti za muškarce i žene u okviru ZPP-a mora dosljedno provoditi te da je potrebno uključiti rodnu perspektivu ne samo u ZPP, nego i u politike kohezije u ruralnim područjima;

G.  budući da je 2009. u pretežno ruralnim područjima EU-a samo 61 % žena u dobi između 20 i 64 godine bilo zaposleno(4);

H.  budući da konstantno iseljavanje žena iz ruralnih područja nema samo negativne posljedice na socijalnu infrastrukturu, na primjer zbog manjka mnogih žena koje se bave volonterskim aktivnostima, nego i na tržište rada te da se to iseljavanje može zaustaviti samo ako se stvori okvir u kojem će žene moći ostvariti svoje osobne i profesionalne životne ciljeve u ruralnim područjima;

I.  budući da je promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena te nediskriminacije jedno od načela primjenjivih na fondove ESI, uključujući EPFRR;

1.  napominje da žene iz ruralnih područja nisu homogena skupina te da se njihove uloge, potrebe i situacija razlikuju među državama članicama; stoga smatra da bi koraci poduzeti u cilju poboljšavanja njihovih životnih prilika i izgleda za zapošljavanje trebali biti raznoliki; međutim naglašava nejednak pristup žena vlasništvu nad poljoprivrednim gospodarstvima; napominje da su žene na poljoprivrednim gospodarstvima stoga često samo članovi obitelji vlasnika, te se na njih upućuje kao na bračnog druga vlasnika (a 2007.(5) su činile 80,1 % svih bračnih drugova), i u skladu s tim ne raspolažu vlastitim prihodom tako da im često nije zajamčena njihova gospodarska neovisnost;

2.  žali zbog postojanja rodne neravnoteže u ruralnim područjima i apelira na poboljšanje uvjeta rada za žene i na to da im se olakša dostupnost zemljištu;

3.  smatra da poljoprivrednice mogu imati značajnu ulogu za daljnji opstanak perspektivnih malih gospodarstava te da bi se stoga njihov inovativni potencijal trebao dodatno poduprijeti potporama za mjere diversifikacije kao što su neposredna trgovina, odmori na poljoprivrednim gospodarstvima, socijalne usluge i usluge pružanja skrbi; ističe važnost koncepta diversifikacije poljoprivrednih gospodarstava, uključujući širok spektar ekoloških, ekonomskih i kulturnih proizvoda i usluga s obzirom na to da se njima može uspostaviti sličan okvir za dodatne prihode žena na poljoprivrednim gospodarstvima i istovremeno znatno olakšati održavanje ravnoteže između obiteljskog i poslovnog života;

4.  izražava zabrinutost zbog utjecaja koji će na europsku poljoprivredu imati sporazumi o kojima se trenutačno pregovara, kao što su Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP), Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum s Kanadom (CETA) ili sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Mercosura;

5.  ističe da je rodna ravnopravnost ključni cilj EU-a i njegovih država članica te da bi rodno osviještena politika stoga trebala biti sastavni dio ZPP-a; poziva Komisiju da poboljša pokazatelje praćenja i evaluacije ZPP-a u cilju utvrđivanja „nevidljivog” rada žena te da pokazatelje, ondje gdje je moguće, sustavno iskazuje po spolu; naglašava da je na temelju procjene učinka na spolove potrebno utvrditi ciljeve kako bi se promicale održive perspektive i mogućnosti plaćenog zaposlenja za žene u poljoprivredi te poboljšala gospodarska učinkovitost;

6.  naglašava visok udio samozaposlenih radnika u ruralnim područjima koji nisu u dovoljnoj mjeri socijalno zaštićeni i visok udio „nevidljivog” rada koji posebno utječe na žene; poziva stoga države članice i regije sa zakonodavnim ovlastima da poboljšaju zakonodavstvo povezano s ravnopravnošću spolova na tržištu rada, naročito ono koje se odnosi na plaće, vlasnička prava i odlučivanje te da osigura socijalnu sigurnost za muškarce i žene koji rade u ruralnim područjima;

7.  poziva države članice da učinkovitije iskoriste mogućnosti za pružanje potpore poljoprivrednicama i ženama u ruralnim područjima koje se mogu dobiti u okviru Europskog fonda za ruralni razvoj (EFRR) te u tom smislu podupire određene mjere pojednostavljenja; poziva Komisiju da predloži nove ciljane mjere za pružanje potpore i poticanje sudjelovanja žena na tržištu rada u ruralnim područjima te države članice da u svoje programe ruralnog razvoja uključe posebne potprograme za podupiranje ženskog poduzetništva, strategije kojima se potiče otvaranje radnih mjesta za žene kojima bi im se zajamčila prava na mirovinu i politike kojima se potiče zastupljenost žena u političkim, gospodarskim i socijalnim tijelima poljoprivrednog sektora te da se zalažu za promicanje jednakih mogućnosti u ruralnim područjima;

8.  potiče države članice da ojačaju ulogu socijalnih aktera i organizacija, koji surađuju s vlastima, u nadziranju provedbe radnog zakonodavstva, borbi protiv neprijavljenog rada i ispunjavanju socijalnih i sigurnosnih standarda kojima se olakšava socioekonomska integracija radnica i radnika migranata, uključujući privremene radnice, migrantice i izbjeglice; poziva na uspostavu mehanizma kojim će se zajamčiti sudjelovanje žena na svim razinama postupka;

9.  poziva Komisiju da predloži financiranje, u odgovarajućim iznosima, posebnog europskog programa „europskog jamstva za žene iz ruralnih područja” za koji će joj kao model poslužiti program jamstva za mlade;

10.  podsjeća na to da se područje poljoprivredne proizvodnje u EU-u svake godine smanjuje; naglašava da je očuvanje obradivih površina ključno kako bi se mogla zajamčiti radna mjesta u ruralnim područjima; poziva države članice na promicanje boljeg pristupa zemljištu u područjima s visokom stopom nezaposlenosti te u tom pogledu poziva na poduzimanje mjera kojima bi se osiguralo da mlade poljoprivrednice imaju pristup kreditiranju i da mogu sudjelovati u upravljanju zemljištem;

11.  skreće pozornost na činjenicu da 45 % radne snage na poljoprivrednim gospodarstvima čine žene; poziva Komisiju da revidira definiciju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kako bi im se omogućio pristup osposobljavanju i profesionalnom savjetovanju, kao i kapitalu i naknadama;

12.  poziva Komisiju da uvede izradu proračuna kojom se poštuje načelo rodne ravnopravnosti kad je riječ o financijskoj pomoći u okviru prvog i drugog stupa ZPP-a;

13.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama poboljša uvjete žena u ruralnim područjima te da posebno poljoprivrednicama i ženama u ruralnim područjima na raspolaganje stavi odgovarajuće informativne materijale o mogućnostima ostvarivanja potpora, omogući pristup obrazovanju i kreditiranju te da promiče osnivanje zadruga i sveobuhvatno profesionalno savjetovanje u pogledu diversifikacije kako bi ih se ohrabrilo na aktivno provođenje vlastitih projekata u ruralnim područjima; u tom smislu napominje da je potrebno informativne materijale staviti na raspolaganje i na internetskim platformama kako bi se ženama u ruralnim područjima zajamčio fleksibilan pristup informacijama o sredstvima potpore; naglašava da uvođenje informativnih tečajeva, namijenjenih za žene, o pravilima i uvjetima u pogledu pokretanja poduzeća i upravljanja njime može imati pozitivan učinak s obzirom na to da žene tako mogu steći samouvjerenost koja im je potrebna kako bi pokrenule vlastito poduzeće;

14.  poziva relevantna nacionalna, regionalna i lokalna tijela da potiču sudjelovanje žena u lokalnim akcijskim skupinama i razvoj lokalnih partnerstava u okviru programa LEADER, kao i da osiguraju rodnu uravnoteženost u sastavu njihovih upravnih odbora;

15.  ističe važnost mjera kojima se potiče stjecanje novih kvalifikacija te obrazovanje i strukovno osposobljavanje poljoprivrednica i žena u ruralnim područjima, među ostalim i promicanjem boljeg pristupa postdiplomskom osposobljavanju i specijalističkim tečajevima za poduzetnike i poljoprivredne proizvođače, kako bi se zajamčila dugoročna zaposlenost u ruralnim područjima te olakšala prilagodba promjenama u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji; stoga poziva Komisiju da dobro razmotri, kada je riječ o mjerama potpore u okviru drugog stupa ZPP-a, o promicanju osposobljavanja i savjetovanja žena na poljoprivrednim gospodarstvima, uključujući posebno osposobljavanje za unapređenje vještina i sposobnosti žena u poljoprivredi, te da formalno olakša njihove izglede za zapošljavanje; ističe da je važno savjetovati i podupirati žene kako bi im se omogućilo da osmisle inovativne poljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima, uključujući poduzeća za primarnu poljoprivrednu proizvodnju;

16.  ističe, između ostalog u pogledu rada na nepuno radno vrijeme i rada na daljinu, važnost digitalnog razvoja u ruralnim područjima i razvoja sveobuhvatnog pristupa („digitalno selo”), te u tom kontekstu poziva na to da se programi u okviru drugog stupa u većoj mjeri koriste kako bi se olakšalo samozapošljavanje; ističe da je poboljšanje kvalitete i dostupnosti osnovne infrastrukture, kao što su prometne linije, sigurna opskrba energijom, pouzdana i brza širokopojasna tehnologija, kojom bi se visokokvalificiranim ženama također omogućilo da rade u ruralnim područjima (npr. e-poslovanje), te ustanove i usluge važne za svakodnevni život u ruralnim područjima, ključno kako bi se muškarcima i ženama omogućilo da usklade obiteljske i poslovne obveze, te poziva države članice da u uskoj suradnji s općinama i regijama usvoje pristupe za mobilno oblikovanje i razvoj ruralnih područja;

17.  inzistira na važnosti podupiranja i promicanja sudjelovanja poljoprivrednica u donošenju odluka; napominje da žene mogu doprinijeti razvoju svojih zajednica i poljoprivrednih poduzeća;

18.  naglašava da ruralna područja diljem Europe često karakterizira starenje stanovništva, niska gustoća naseljenosti i, u nekim područjima, depopulacija; poziva na poduzimanje dodatnih mjera u cilju razvoja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima kojima se ženama i njihovim obiteljima pružaju razlozi za ostanak i izgradnju uspješnog života u tim područjima;

19.  poziva regionalne dionike da s pomoću financijskih sredstava iz drugog stupa provedu programe podizanja razine osviještenosti kojima je cilj istaknuti rodnu neutralnost svih zanimanja te nadvladati još uvijek vrlo tradicionalnu podjelu uloga u sektoru poljoprivrede;

20.  osuđuje poteškoće s kojima se poljoprivrednice susreću u dobivanju financijskih sredstava; napominje da je bolji pristup ulagačkom kapitalu ključan za poboljšanje društveno-ekonomske situacije žena u ruralnim područjima i podupiranje ženskog poduzetništva te poziva države članice na promicanje te pružanje potpore i pristupa izvorima financiranja za poljoprivrednice kao i posebnom osposobljavanju koje im može olakšati pristup gore navedenom;

21.  svjestan je posebnih izazova u vezi s usklađivanjem obiteljskog i poslovnog života na poljoprivrednim gospodarstvima te važnosti situacije u kojoj se nalaze roditelji i radnog okruženja koje pogoduje obitelji na obiteljskim gospodarstvima; ističe ključnu ulogu koju javne usluge imaju u povećavanju sudjelovanja žena na tržištu rada jer te usluge smanjuju opterećenje za žene, koje većinom provode više vremena brinući se o djeci i drugim uzdržavanim osobama nego muškarci; poziva države članice te regionalne i lokalne vlasti da provedu politike kojima će se u ruralnim područjima štititi, poboljšati i promicati visokokvalitetna, dostupna i cjenovno prihvatljiva infrastruktura, kapaciteti i usluge bitne za svakodnevni život;

22.  poziva države članice da poboljšaju mjere socijalnog osiguranja i pravnog priznavanja za poljoprivrednice kako bi se zajamčilo da imaju jednaka prava kao i muškarci, s obzirom na to da često velik broj sati rade u obiteljskim poduzećima, a da nisu ni pravno ni socijalno zaštićene;

23.  ističe da je nužno zalagati se za poduzetničke inicijative, udruženja, zadruge i organizacije žena u poljoprivredi i ruralnim područjima te ih poticati i podupirati, čime će se potaknuti razmjena najboljih praksi na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te pristup žena tržištu rada; također napominje važnost razvijanja informativnih mreža i centara kako bi se podigla razina osviještenosti o socijalnoj i gospodarskoj situaciji žena u ruralnim područjima;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

12.7.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

26

0

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Maria Arena, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Maria Corazza Bildt, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Maria Noichl, Marijana Petir, Terry Reintke, Jordi Sebastià, Michaela Šojdrová, Ángela Vallina, Beatrix von Storch, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ildikó Gáll-Pelcz, Arne Gericke, Kostadinka Kuneva, Constance Le Grip, Marc Tarabella, Monika Vana, Julie Ward

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Rosa D’Amato, Jens Nilsson

(1)

Eurostat (2013.). Regionalni godišnjak Eurostata za 2013. Usredotočenost na ruralni razvoj.

(2)

Studija „Međunarodni dan žena iz ruralnih područja 2015.”, Resorni odjel C, Europski parlament.

(3)

Dower, J. (2015.). „The role of funding under the Common Agricultural Policy for rural women (Uloga financiranja u okviru zajedničke poljoprivredne politike za žene iz ruralnih područja)”. EPRS, međunarodni dan žena iz ruralnih područja 2015.

(4)

Europska komisija (2011.), „Agriculture and Rural Development. EU Agricultural Economic Briefs. Rural Areas and the Europe 2020 Strategy – Employment (Poljoprivreda i ruralni razvoj. Poljoprivredni gospodarski sažeci EU-a. Ruralna područja i strategija Europa 2020. – Zaposlenost)”, sažetak br. 5 – studeni 2011.

(5)

Europska komisija (2012.), „Agricultural Economic Briefs. Women in EU agriculture and rural areas: hard work, low profile (Poljoprivredni gospodarski sažeci. Žene u poljoprivredi i ruralnim područjima EU-a: težak rad, slaba uočljivost)”, sažetak br. 7 – lipanj 2012.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

29.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

7

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Richard Ashworth, José Bové, Paul Brannen, Nicola Caputo, Matt Carthy, Albert Deß, Norbert Erdős, Edouard Ferrand, Luke Ming Flanagan, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Esther Herranz García, Jan Huitema, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Urszula Krupa, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Giulia Moi, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Bronis Ropė, Jordi Sebastià, Jasenko Selimovic, Maria Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jean Arthuis, Jean-Paul Denanot, Jens Gieseke, Maria Heubuch, Norbert Lins, Stanislav Polčák, Sofia Ribeiro, Vladimir Urutchev, Miguel Viegas

Pravna napomena