Postupak : 2015/2274(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0286/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0286/2016

Rasprave :

PV 24/10/2016 - 15
CRE 24/10/2016 - 15

Glasovanja :

PV 25/10/2016 - 7.2
CRE 25/10/2016 - 7.2
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0402

IZVJEŠĆE     
PDF 500kWORD 65k
12.10.2016
PE 584.178v02-00 A8-0286/2016

o strategiji EU-a prema Iranu nakon nuklearnog sporazuma

(2015/2274(INI))

Odbor za vanjske poslove

Izvjestitelj: Richard Howitt

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o strategiji EU-a prema Iranu nakon nuklearnog sporazuma

(2015/2274(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini i iranskog ministra vanjskih poslova Mohameda Džavada Zarifa od 16. travnja 2016. u Teheranu,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2231 (2015) donesenu 20. srpnja 2015.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o sporazumu o iranskom nuklearnom programu od 20. srpnja 2015.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Iranu, posebno one od 10. ožujka 2011. o pristupu EU-a prema Iranu(1), od 14. lipnja 2012. o položaju etničkih manjina u Iranu(2), od 17. studenog 2011. o nedavnim slučajevima kršenja ljudskih prava u Iranu(3) i od 3. travnja 2014. o strategiji EU-a prema Iranu(4),

–  uzimajući u obzir strateški okvir EU-a i akcijski plan o ljudskim pravima i demokraciji; uzimajući u obzir godišnja izvješća EU-a o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o godišnjim izvješćima EU-a o ljudskim pravima;

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2015. o smrtnoj kazni(5),

–  uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a o stanju ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu od 10. ožujka 2016. i njegove nedavne izjave od 20. svibnja i 8. lipnja 2016. u kojima izražava zabrinutost zbog zatvaranja branitelja ljudskih prava i nedavnog poticanja na mržnju prema vjerskoj zajednici Baha'i te izvješće glavnog tajnika UN-a od 3. ožujka 2016. o stanju ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a 70/173 o stanju ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu (A/RES/70/173) usvojenu 17. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini od 14. listopadaˆ 2015. o pogubljenju maloljetnog prijestupnika u Iranu i osudi iranske braniteljice ljudskih prava Narges Mohamadi od 20. svibnja 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0286/2016),

A.   budući da nakon iranskog nuklearnog sporazuma i unutrašnjopolitičkih događaja u Iranu postoji mogućnost za provedbu reformi u toj zemlji i za poboljšanje odnosa s Europskom unijom,

Odnosi EU-a i Irana

Politički dijalog

1.   smatra da je Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (ZSAP), poznat i kao iranski nuklearni sporazum, značajno postignuće multilateralne diplomacije, a naročito europske diplomacije, koje bi trebalo omogućiti ne samo bitno poboljšanje odnosa između EU-a i Irana, već i poticanje stabilnosti u čitavoj regiji; smatra da su sada sve strane odgovorne za osiguravanje njegove stroge i potpune provedbe; pozdravlja uspostavu Zajedničke komisije koja se sastoji od predstavnika Irana i predstavnika zemalja skupine E3/EU+3 (Kina, Francuska, Njemačka, Ruska Federacija, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Američke države zajedno s potpredsjednicom Komisije / Visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku); u potpunosti podržava Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u njezinoj ulozi koordinatorice Zajedničke komisije koja je uspostavljena u okviru Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (ZSAP) te vjeruje da je stroga i potpuna provedba ZSAP-a i dalje od presudne važnosti;

2.  pozdravlja posjet potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini Iranu 16. travnja 2016., zajedno sa sedam europskih povjerenika, kao važnu prekretnicu u uspostavi ambicioznog programa za bilateralne odnose EU-a i Irana u područjima od zajedničkog interesa; napominje da je nekoliko izjava Komisije i izaslanstava EU-a u Iran, a u posljednjem su bili potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica i sedam povjerenika, bilo usredotočeno na trgovinske i gospodarske veze;

3.  podsjeća na to da odluka Vijeća da se ukinu sve sankcije protiv Islamske Republike Irana povezane s nuklearnim pitanjima, kao rezultat provedbe njegovih obveza iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana, omogućuje obnavljanje veza s Iranom te će time što nudi potencijal za ponovno otvaranje iranskog tržišta za europska poduzeća stvoriti prilike i koristi za obje strane; podsjeća na to da Iran ima brojno, relativno visokoobrazovano i mlado stanovništvo, da je njegov sastav BDP-a među najraznovrsnijima u regiji, da su mu potrebna ulaganja i da je potencijalno tržište za europsku robu visoke kvalitete;

4.   pozdravlja otvorenost u odnosima s Iranom; ističe da bi razvoj odnosa između EU-a i Irana trebao napredovati ukorak s provedbom nuklearnog sporazuma / ZSAP-a; podsjeća na to da je prema uvjetima sporazuma moguće ponovno uvođenje sankcija ako Iran ne provede taj sporazum; podržava obnovljene odnose između EU-a i njegovih država članica i Irana, pri čemu obje strane blisko surađuju na bilateralnim i multilateralnim pitanjima kako bi zajamčile veću stabilnost u regiji i učinkovitu provedbu nuklearnog sporazuma; smatra da bi se odnosi između EU-a i Irana trebali graditi u okviru višerazinskog dijaloga koji podrazumijeva političke, diplomatske, gospodarske, akademske, tehničke i međuljudske kontakte koji uključuju aktere iz civilnog društva, nevladine organizacije i branitelje ljudskih prava; podupire pokretanje odnosa između EU-a i Irana na obostranu korist na temelju realistične procjene zajedničkih interesa i razlika kako bi se njihova suradnja postupno proširila u ozračju izgradnje povjerenja, ponajprije za dobrobit stanovništva Irana i EU-a; u tom pogledu podržava predanost Europske unije obnovljenoj suradnji s Iranom na temelju dijaloga koji je opsežnog područja primjene, kojim se podupire suradnja u područjima u kojima Iran i EU imaju zajedničke interese, koji je kritičan, otvoren i iskren u područjima u kojima se Iran i EU ne slažu, ali pokušavaju postići dogovor te koji je općenito konstruktivan u duhu i u praksi;

5.   pozdravlja institucionalne promjene u okviru Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) kojima se odražavaju rezultati ZSAP-a, posebno uspostavu radne skupine za Iran u okviru ESVD-a čiji je cilj koordinacija različitih pravaca djelovanja u svim pitanjima povezanih s Iranom; pozdravlja korake koje je ESVD poduzeo za uspostavu delegacije EU-a u Teheranu, prema zahtjevu iz prethodnih rezolucija Europskog parlamenta, jer će to EU-u omogućiti da surađuje s iranskim vlastima kako bi se unutar te zemlje poboljšala informiranost javnosti o EU-u, kako bi se otklonili nesporazumi i kako bi se ojačala sve veća suradnja između EU-a i Irana; u tom smislu naglašava da trgovina i ulaganja spadaju u nadležnosti EU-a te da bi uspostava delegacije EU-a u Teheranu olakšala suradnju između EU-a i Irana u području trgovine, obrazovanja, kulture, ljudskih prava i okolišne održivosti, snažno pridonoseći ispunjenju očekivanja s obje strane; ističe da bi kanal Euronews na farsiju u budućnosti također trebao biti važna medijska poveznica između Europske unije i publike koja govori perzijski jezik;

6.  podsjeća na to da su EU i Iran odlučili da će se na konstruktivan način suočiti s pitanjima od zajedničkog interesa; poziva na to da se strategija EU-a o ponovnoj uspostavi suradnje s Iranom isprva temelji na mjerama za izgradnju povjerenja u tehničkim područjima, što bi bio pozitivan presedan u zajedničkom radu EU-a i Irana koji bi mogao utrti put prema značajnijoj dugoročnoj suradnji;

7.   inzistira na važnosti razvoja parlamentarne dimenzije odnosa između EU-a i Irana kao dijela strategije za obnovu uzajamnog povjerenja; u tom pogledu ponovno izražava svoju potporu prijedlogu o međuparlamentarnom dijalogu o suzbijanju terorizma, o kojem su raspravljali Europski parlament i iranski parlament Medžlis, kao znaku da su prepoznati zajednički izazovi radikalizacije u Iranu, diljem Bliskog istoka i unutar same Europske unije; pozdravlja obnovljeni politički dijalog između EU-a i Irana, među ostalim o ljudskim pravima; potiče na to da se u budućnosti razvija dijalog o ljudskim pravima koji će uključivati predstavnike pravosuđa, sigurnosnih snaga i civilnog društva; uviđa da, usprkos sumnjičavosti i nepovjerenju s obje strane, također postoji i duga povijest odnosa između mnogih država članica i Irana te da Iran gaji ambicije za izgradnju dobrih veza s EU-om, što predstavlja potencijal za odnos zasnovan na uzajamnom povjerenju i poštovanju; uviđa kompleksnost iranske unutarnje politike i ponovno naglašava da se EU ne želi miješati u unutarnje političke odluke u toj ili bilo kojoj drugoj zemlji, ali da želi ostvariti suradnju na temelju uzajamnog poštovanja međunarodnih standarda i načela; smatra da do potpune normalizacije odnosa može doći samo usporedno s kontinuiranom provedbom ZSAP-a preko redovitog i trajnog dijaloga te da bi neposredni prioritet trebalo biti širenje opsega odnosa EU-a i Irana u područjima oko kojih postoji suglasnost; vjeruje, međutim, da krajnji cilj mora biti sklapanje partnerstva između Irana i EU-a;

8.  ponovno naglašava snažno, principijelno i dugotrajno protivljenje Europske unije smrtnoj kazni u svim slučajevima i okolnostima te ponovno ističe da je ukidanje smrtne kazne glavni cilj politike EU-a o ljudskim pravima i njegove vanjske politike; i dalje je vrlo kritičan prema čestoj primjeni smrtne kazne u Iranu; smatra da je glavni cilj političkog dijaloga smanjiti primjenu smrtne kazne; poziva na to da se smjesta proglasi moratorij na smrtnu kaznu u Iranu; prima na znanje činjenicu da se većina pogubljenja izvršava u vezi s kaznenim djelima povezanima s drogama; prima na znanje izazov s kojim se suočava Iran kao jedna od glavnih tranzitnih ruta za droge u svijetu s obzirom na to da se na njegovu teritoriju odvija 86 % svih zapljena opijuma na svijetu; međutim, smatra da bi angažman oko pitanja smrtne kazne kao što su primjena smrtne kazne za kaznena djela povezana s drogom i za osobe mlađe od 18 godina, što predstavlja kršenje međunarodnih obveza u području ljudskih prava i humanitarnog prava koje je Iran dobrovoljno prihvatio, mogao iznjedriti zajednički plan u okviru kojeg bi se povela rasprava o spomenutim pitanjima; poziva zastupnike u iranskom parlamentu da, kao prvi korak, revidiraju članak 91. kaznenog zakona iz 2013. kako bi se ukinula smrtna kazna za osobe mlađe od 18 godina; napominje da je u iranskom parlamentu predstavljen prijedlog zakona, kojim će se, bude li usvojen, ublažiti kazne za nenasilna kaznena djela povezana s drogama, pri čemu će smrtna kazna biti zamijenjena doživotnim zatvorom; napominje da bi se tim prijedlogom zakona, bude li usvojen, mogao znatno smanjiti broj pogubljenja u Iranu;

9.   naglašava činjenicu da bi se ukidanjem smrtne kazne za kaznena djela povezana s drogama drastično smanjio broj pogubljenja (do 80 % prema iranskim procjenama); poziva na suradnju EU-a i Irana u borbi protiv nezakonite trgovine drogama kao jedan od načina da se uhvati u koštac s pitanjem pogubljenja u toj zemlji, uz istodobno poštovanje standarda u pogledu ljudskih prava; poziva Komisiju da Iranu pruži tehničku pomoć i pomoć pri izgradnji administrativnih kapaciteta u cilju jačanja vladavine prava u Iranu, među ostalim poticanjem reforme pravosudnog sustava kako bi se poboljšala odgovornost i podržale alternative za zatvorsku i smrtnu kaznu; poziva Komisiju da zajamči da se nikakva tehnička ili druga pomoć ponuđena Iranu ne iskorištava za kršenje ljudskih prava;

Trgovinska i gospodarska pitanja

10.   prima na znanje ustanovljeni cilj Irana u pogledu postizanja godišnjeg rasta od 8 %; smatra da su europska ulaganja ključna za postizanje tog cilja; naglašava činjenicu da Europska unija ne stoji na putu dopuštenog poslovanja s Iranom te međunarodnim poduzećima ili financijskim institucijama neće braniti da posluju s Iranom, pod uvjetom da poštuju sve mjerodavne zakone; ističe da, kako bi ostvario svoj gospodarski potencijal, Iran mora poduzeti korake za stvaranje transparentnog gospodarskog okruženja koje će privući međunarodne ulagače, kao i mjere za borbu protiv korupcije na svim razinama, naročito u pogledu usklađenosti s preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje, koje obuhvaćaju pitanja kao što je prekid financijskih tokova prema terorističkim organizacijama; poziva EU da u potpunosti podrži iranske napore u tom procesu, a prije svega rad na sklapanju bilateralnog sporazuma o ulaganju između EU-a i Irana;

11.  naglašava da trgovina i obnovljeni pristup svjetskom trgovinskom sustavu temeljenom na pravilima mogu Iranu ponuditi put izlaska iz izolacije i da bi trgovina mogla biti važno sredstvo za jačanje političkog dijaloga i poticanje suradnje među zemljama u regiji, kako bi se povećali regionalni razvoj, zaposlenost i stabilnost u široj regiji;

12.   napominje da je Iran drugo po redu najveće gospodarstvo na Bliskom istoku s procijenjenim nominalnim BDP-om od 397 milijardi USD 2015. godine; nadalje, napominje da trgovina EU-a s Iranom trenutno iznosi oko 8 milijardi USD te se očekuje da će se u sljedeće dvije godine učetverostručiti; podsjeća da je EU bio glavni trgovinski partner Irana te vjeruje da bi trebao težiti povratku na tu poziciju; podupire širenje trgovinskih odnosa EU-a s Iranom te poziva EU da razvije trgovinsku, financijsku i gospodarsku suradnju s Iranom u interesu poboljšanja životnih uvjeta i zapošljavanja iranskog naroda te u interesu poboljšanja regionalnog razvoja; smatra da širenje trgovine i ulaganja s Iranom može dugoročno doprinijeti promicanju mira i stabilnosti u široj regiji ako EU bude imao mogućnosti sudjelovati u regionalnim programima ulaganja, npr. u području energije i prometne povezanosti;

13.  smatra da, unatoč činjenici da su potpisani brojni ugovori s europskim poduzećima, Iran zbog manjka likvidnosti nije u stanju ispunjavati svoje obveze, što znači da proces njegova otvaranja postaje začarani krug;

14.   napominje da je Iran najveće gospodarstvo na svijetu izvan WTO-a; podržava iranski zahtjev da se pridruži WTO-u; napominje da je trenutačni mandat EU-a za pregovore o sporazumu o trgovini i suradnji s Iranom zastario; poziva Komisiju da razmotri načine na koje bi se mogle ojačati trgovinske i investicijske veze kako bi se Iran bolje uskladio s pravilima WTO-a i kako bi se zaštitila europska ulaganja; ističe da bi formalan pregovarački okvir omogućio EU-u da u potpunosti iskoristi svoj položaj najvećeg integriranog tržišta i gospodarskog bloka i uspostavi forum za razmjenu gledišta i dijalog; poziva EU da istraži mogućnost ponovnog pokretanja pristupnih pregovora Irana sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) jer bi članstvo u WTO-u omogućilo liberalizaciju iranskog gospodarstva koja bi potaknula rast, uključilo tu zemlju u svjetski trgovinski sustav koji se temelji na pravilima, stvorilo mehanizam za potporu nužnim ekonomskim reformama u Iranu te pozvalo Iran na odgovornost u pogledu preuzetih međunarodnih obveza; poziva Komisiju da te pregovore iskoristi kao mogućnost za inzistiranje na ključnim reformama u području radničkih prava koje se temelje na temeljnim konvencijama Međunarodne organizacije rada; zabrinut je zbog zastoja u imenovanju predsjednika radne skupine WTO-a o pristupnim pregovorima s Iranom; poziva Komisiju da u potpunosti upotrijebi svoj utjecaj kako bi se odmah uklonila ta prepreka i započeo proces iranskog pristupanja WTO-u; smatra da bi, u cilju zaključenja procesa pristupanja, Iran trebalo ukloniti s popisa iz javne izjave Radne skupine za financijske mjere;

15.  smatra da nedostatak slobode izražavanja na internetu, sustavni nadzor i praćenje internetskog prometa i nedostatak digitalnih sloboda predstavljaju prepreku trgovini s Iranom, kao i kršenje ljudskih prava i sloboda; ističe potencijal otvorenog i sigurnog interneta u Iranu za digitalno gospodarstvo; ponovno poziva na uspostavu djelotvornog europskog sustava kontrole izvoza kako bi se spriječila zloupotreba tehnologija i robe s dvojnom namjenom u svrhu kršenja ljudskih prava i protiv EU-a;

16.  također ističe da je za Iran važno da razvije gospodarske i trgovinske odnose s akterima u regiji, pritom poštujući pravila WTO-a, radi formiranja jedinstvenoga gospodarskog i trgovinskog bloka; ističe da EU svojom stručnošću i podrškom može doprinijeti razvoju i izgradnji tog regionalnog dijaloga;

17.   smatra da je ukidanje ekonomskih i financijskih sankcija EU-a i međunarodne zajednice povezanih s nuklearnom energijom utvrđeno u ZSAP-u važan element kojim se pokazuje da je Europska unija ispunila svoje obveze prema Iranu, ali i kojim se pružaju dokazi o spremnosti za jačanje gospodarske suradnje na obostranu gospodarsku korist; međutim, napominje da, iako je većina ekonomskih i financijskih sankcija sada ukinuta, neke su i dalje na snazi i ne ovise o nuklearnom sporazumu; poziva EU da obveže poduzeća iz EU-a da osiguraju potpunu transparentnost svojih aktivnosti u Iranu; poziva na to da se naglasak stavi i na kvalitetu i na količinu ulaganja te da se na tragu inicijative poduzete u Mjanmaru/Burmi nakon ukidanja sankcija pokrene inicijativa kojom će se procijeniti poštuju li nova ulaganja Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; napominje da je djelotvorna primjena smjernica o društveno odgovornom poslovanju presudna za to da pojačani trgovinski odnosi između EU-a i Irana povoljno utječu na iransko društvo u cjelini;

18.  podsjeća na pravnu nesigurnost koju američke primarne sankcije i činjenica da se transakcije izvršavaju u dolarima stvaraju za poduzeća iz EU-a koja žele ulagati u Iran, čime se podrivaju očekivane gospodarske prednosti ZSAP-a za iranski narod; inzistira na potrebi za rješavanjem tih i drugih financijskih pitanja, u skladu s preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje, kako bi se dobila potrebna jasnoća i pravna sigurnost za poslovanje poduzeća iz EU-a u Iranu; zahtijeva promjenu pristupa u trgovini s Iranom; poziva na to da valuta u transakcijama s Iranom bude euro kako bi se izbjegle sankcije američkih vlasti, kakve su u prošlosti bile nametnute nekim europskim bankama; podupire blizak dijalog sa Sjedinjenim Državama ne bi li se zajamčila kontinuirana trgovinska razmjena i europska ulaganja u Iranu;

19.   istovremeno naglašava da je za ostvarenje iranskog gospodarskog potencijala ključno poduzeti veće napore kako bi se osiguralo okruženje koje će privući međunarodne ulagače; u tom kontekstu poziva Iran da osigura veću transparentnost svojeg financijskog sektora i da se bori protiv korupcije i pranja novca, u skladu s preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje; pozdravlja Akcijski plan iranske vlade o preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje, kao i tehničke sastanke EU-a i iranskih dužnosnika o poduzimanju potrebnih reformi u tom pogledu, održane 12. srpnja;

20.  pozdravlja pozitivne rezultate koje je ZSAP već postigao, a koji uključuju povećanje trgovine između Irana i EU-a od 43 % tijekom prvih šest mjeseci 2016. u usporedbi s istim razdobljem 2015., činjenicu da se 30 iranskih banaka ponovno priključilo Udruženju za međunarodne međubankarske financijske telekomunikacije (SWIFT), te pozitivan učinak ZSAP-a na jačanje trenda smanjenja inflacije i kamatnih stopa u Iranu; pozdravlja činjenicu da sve veći broj malih europskih banaka trenutno posluje u Iranu te olakšava mogućnost kreditiranja malih i srednjih poduzeća; poziva na to da se u jačanju trgovinskih odnosa posebna pozornost prida ulozi europskih i iranskih malih i srednjih poduzeća;

21.  pozdravlja činjenicu da iranska vlada želi privući strana ulaganja jer su izravna strana ulaganja potrebna u svim glavnim gospodarskim sektorima; napominje da će u sljedećih deset godina najvjerojatnije biti potrebno više od 1 bilijuna USD ulaganja u infrastrukturu, što predstavlja mogućnost za europska poduzeća, uključujući ona iz energetskog sektora te sektora proizvodnje automobila i zrakoplova; pozdravlja 180 trgovinskih izaslanstava koja su posjetila Teheran od potpisivanja ZSAP-a, uključujući izaslanstva iz 15 država članica EU-a, kao znak sve većeg interesa za gospodarske odnose s Iranom; poziva EU i države članice da ispitaju mogućnosti korištenja jamstava za izvozne kredite za poticanje trgovine, financiranje projekata i ulaganja u Iran; podržava pozitivan ishod sporazuma između iranske vlade i Airbusa i Boeinga, što predstavlja dodatnu mjeru za izgradnju povjerenja nakon usvajanja ZSAP-a;

Sektorska suradnja

22.   napominje da Iran posjeduje druge po redu najveće rezerve plina u svijetu te četvrte po redu najveće naftne rezerve; smatra da energetska suradnja može imati važnu ulogu u povećanju diversifikacije izvora opskrbe energijom u EU-u i smanjenju ovisnosti država članica o jednom dobavljaču, čime se doprinosi energetskoj sigurnosti EU-a; smatra da ukidanje ekonomskih sankcija može pokrenuti znatnu potrošnju namijenjenu naftnoj i plinskoj industriji te ostalim sektorima gospodarstva koji bi imali koristi od ulaganja i pristupa novim tehnologijama; poziva europska poduzeća da ulažu u iranski energetski sektor; posebno poziva EU da pomaže u razvoju tehnologije ukapljenog prirodnog plina u Iranu; smatra da ulaganja u Iranu moraju biti potpuno u skladu s dugoročnim obvezama EU-a u pogledu dekarbonizacije;

23.  napominje da trenutačno više od polovice energetskih potreba iranskih kućanstava zadovoljava prirodni plin; naglašava velik potencijal razvoja obnovljive energije u Iranu, zemlji s prosječno 300 sunčanih dana godišnje te s procijenjenim proizvodnim kapacitetom 13 puta većim od ukupne iranske energetske potrošnje; poziva Komisiju da podrži razvoj obnovljivih izvora energije u Iranu kao doprinos diversifikaciji strukture izvora energije u toj zemlji;

24.  poziva Iran da se pridruži Inicijativi za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) te da se u energetskoj suradnji između EU-a i Irana stalno vodi računa o unapređenju ekoloških i socijalnih, ali i gospodarskih koristi za stanovništvo Irana i EU-a;

25.  naglašava da je Iran suočen s mnogim izazovima u području okoliša, među ostalim nestašicom vode i degradacijom tla, i da bi EU, uz iskorištavanje punog potencijala poslovne suradnje, trebao surađivati s Iranom u cilju poboljšanja zaštite okoliša i promicanja ekološki održivog razvoja; poziva na suradnju u području očuvanja vode, uključujući podršku Iranu u očuvanju Urmijskog jezera, borbe protiv dezertifikacije te praćenja potresa, kao i rješavanja problema onečišćenja zraka i gospodarenja otpadom; u tom kontekstu izražava posebnu zabrinutost zbog razine zagađenja Kaspijskog jezera te hitno poziva EU i države članice da aktivno podrže napore iranske vlade da preokrene taj negativan trend teške degradacije; pozdravlja činjenicu da su iranske nevladine organizacije koje se bave zaštitom okoliša razvile suradnju s drugim nevladinim organizacijama u toj regiji; pozdravlja njihovo sudjelovanje u Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN) i Ramsarskoj konvenciji; poziva Komisiju da pomogne iranskim nevladinim organizacijama u razvoju participativnih projekata upravljanja;

26.  vjeruje da su regionalni dijalog i suradnja o pitanjima okoliša između Irana i njegovih susjeda neophodni za rješavanje pitanja kao što su onečišćenje zraka, nestašica vode i dezertifikacija; naglašava da bi EU trebao potpomoći takvu regionalnu suradnju kao važnu mjeru za izgradnju povjerenja i osnažiti volju regionalnih aktera da imaju koristi od europske stručnosti u tom području;

27.  prima na znanje studije u kojima se tvrdi da nuklearna energija možda ne može biti konkurentna u Iranu zbog niskih zaliha urana i visokih troškova vađenja te rude; ipak, poziva Komisiju da istraži potencijal civilne nuklearne suradnje s Iranom, u skladu s obvezom iz ZSAP-a, te da potakne Iran da potpiše Konvenciju o nuklearnoj sigurnosti; pozdravlja prijedlog nekih iranskih dužnosnika za uspostavu regionalnog dijaloga o sigurnosti civilnih nuklearnih programa;

28.  naglašava potencijal za suradnju u području zrakoplovne sigurnosti, pružanju tehničke pomoći i pristupu potrebnim komponentama kako bi se iranska poduzeća uklonila s europske crne liste;

29.   napominje da je Iran primio 3 milijuna afganistanskih državljana, od kojih samo 950 000 ima službeni pravni status izbjeglica u Iranu, što čini Iran jednom od zemalja koje su primile najveći broj izbjeglica; pozdravlja dodatnih 6,5 milijuna EUR sredstava EU-a namijenjenih za Iran za podršku obrazovanju i zdravstvenoj skrbi afganistanskog stanovništva u toj zemlji; naglašava potrebu za poduzimanjem konkretnih mjera za zaštitu ljudskih prava afganistanskih migranata i izbjeglica u Iranu, pa i njihova prava na pravičan postupak i jednakost pred zakonom; smatra da se suradnjom EU-a i Irana u pogledu upravljanja pitanjem izbjeglica može obogatiti međusobno razumijevanje, promicati veće poštovanje međunarodnog prava i ljudskih prava tražitelja azila i izbjeglica, kao i doprinijeti rješavanju sukoba kako bi se smanjili uzroci trenutačnih i budućih tokova izbjeglica; smatra da bi se suradnjom EU-a i Irana u pogledu upravljanja pitanjem izbjeglica poboljšala dobrobit izbjeglica u Iranu i spriječila trgovina ljudima; smatra da bi suradnja EU-a i Irana trebala uključivati i sveobuhvatan dijalog o migracijama, posebno o politici i zakonodavnim pristupima i prioritetima u odnosu na regularnu i neregularnu migraciju, te tražitelje azila i izbjeglice, na nacionalnoj i regionalnoj razini;

30.   uviđa da, s više od 60 % stanovništva mlađeg od 30 godina, mlado, obrazovano i tehnološki napredno stanovništvo u Iranu i dinamičnost njegovog društva mogu pružiti posebne prilike za promicanje međuljudskih kontakata s EU-om na temelju načela uzajamnosti i međusobnog poštovanja; smatra da programi razmjene za mlade spadaju u najuspješnije aktivnosti za približavanje društava i kultura; stoga pozdravlja povećanje broja studenata u okviru programa Erasmus Mundus iz Irana na europskim sveučilištima, što je način borbe protiv pogrešnih predodžbi i predrasuda; poziva na jaču suradnju u području obrazovanja, istraživanja i inovacija povećanom razmjenom studenata i istraživača, pa i na suradnju između sveučilišta, među ostalim u području okoliša, obnovljivih izvora energije, pravde, ljudskih prava te dobrog upravljanja; poziva Komisiju da poveća sredstva za studente programa Erasmus Mundus iz Irana; pozdravlja radionice koje su nedavno održane na sveučilištu u Teheranu, namijenjene podizanju razine osviještenosti o potencijalnim koristima koje iranska sveučilišta mogu imati od sudjelovanja u programu Obzor 2020.; poziva iransku vladu da imenuje nacionalnog koordinatora za program Obzor 2020. koji će pružati tehničku pomoć i savjete iranskim sveučilištima o tome kako prijaviti projekte u okviru programa Obzor 2020.; poziva Komisiju da prouči mogućnosti kojima bi se iranskim znanstvenicima i istraživačima moglo olakšati studiranje i osposobljavanje na europskim sveučilištima; poziva na uspostavu programa EU-a za povezivanje istraživača i studenata iz Irana, zemalja Vijeća za suradnju arapskih država Zaljeva i Europe kako bi analizirali iskustva i pouke proizašle iz regionalne integracije u Europi;

31.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog uhićenja državljana koji imaju europsko i iransko državljanstvo prilikom njihova ulaska u Iran te naglašava da se zbog tih uhićenja sprječava mogućnost međuljudskih kontakata; poziva iranske vlasti da iranskoj dijaspori iz Europe dopusti da sigurno putuje u svoju zemlju rođenja;

Regionalna sigurnost

32.   naglašava važan utjecaj koji su imali razni narodi i kulture iz Irana tijekom tisuća godina, pa i na Europu; napominje da je zbog svojeg geostrateškog položaja, broja stanovnika i veličine gospodarstva, zaliha nafte i prirodnog plina te utjecaja u regiji Iran važan akter na Bliskom istoku i u regiji Zaljeva; naglašava da iranskim strateškim interesima najviše služi obnova regionalne stabilnosti i da ti interesi ne konkuriraju i ne bi trebali konkurirati interesima drugih važnih aktera u regiji;

33.  smatra da nuklearni sporazum otvara mogućnost za suradnju u rješavanju sigurnosne krize u regiji; smatra da Iran može i treba biti faktor stabilnosti u regiji; smatra da cijela regija može imati koristi od normalizacije odnosa s Iranom; stajalište je da bi priznavanje njegova statusa važnog regionalnog aktera trebalo usmjeriti Iran k tomu da odigra ulogu stabilizatora u regiji; ističe da revizija europske politike susjedstva, predstavljena 18. studenoga 2015., predviđa povezivanje trećih zemalja koje graniče s partnerskim zemljama u susjedstvu EU-a u sklopu proširenih okvira suradnje; stoga potiče izradu tematskih okvira za donošenje prijedloga za suradnju između Unije, partnerskih zemalja u južnom susjedstvu i ključnih regionalnih aktera poput Irana u regionalnim pitanjima, primjerice u području sigurnosti, energije, pa i u upravljanju pitanjem izbjeglica;

34.   poziva sve države u regiji, osobito Saudijsku Arabiju i Iran, da se suzdrže od neprijateljski nastrojene retorike kojom se potpiruju sukobi te djelovanja i pružanja potpore u korist neprijateljskim naoružanim skupinama u regiji, uključujući vojno krilo Hezbollaha i al-Nusru; izražava zabrinutost zbog sve veće militarizacije u široj regiji i podržava napore usmjerene prema većoj kontroli oružja, neširenju oružja i borbi protiv terorizma, istodobno priznajući legitimne obrambene interese, no u kontekstu promicanja punog poštovanja suvereniteta svih zemalja u samoj regiji; zabrinut je zbog razvoja događaja u pogledu iranskih testiranja balističkih projektila, što doduše ne predstavlja kršenje ZSAP-a, no nije u skladu s duhom Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2231(2015);

35.   smatra da bi se u političkom dijalogu između EU-a i Irana trebalo zatražiti od Irana, ali i drugih važnih aktera u regiji, da preuzmu konstruktivnu ulogu u rješavanju političke krize u Iraku, Jemenu, Siriji, Libanonu i Afganistanu na temelju poštovanja međunarodnog prava i suvereniteta tih zemalja; poziva na uspostavu modela diplomacije EU-a koji se temelji na političkim prioritetima, a ne na vjerskim identitetima te na načelu jamčenja poštovanja i sigurnosti svih naroda u svim zemljama na Bliskom istoku, uključujući izraelski i palestinski narod, u cilju promicanja stabilnijeg i skladnijeg Bliskog istoka; smatra da je suradnja EU-a i Irana u suzbijanju terorizma i nasilnog ekstremizma u regiji važan dio političkog dijaloga;

36.   smatra da se sukobi na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i u regiji Zaljeva ne mogu riješiti bez sudjelovanja svih aktera; stoga pozdravlja angažman Irana u sirijskim mirovnim pregovorima u svojstvu člana Međunarodne skupine za podršku Siriji; međutim, žali zbog toga što doprinos Irana dosad nije rezultirao osjetnim poboljšanjem stanja i traži od Irana da barem doprinese dodatnom olakšavanju isporuke humanitarne pomoći kako bi se povećala zaštita civilnog stanovništva od napada te neprekidnom traženju dugoročnog rješenja sukoba; u tom kontekstu napominje da Asadov režim u Siriji sve više ovisi o Iranu za vlastito preživljavanje te stoga poziva iranske vlasti da iskoriste svoj utjecaj i doprinesu mirnom rješenju sukoba u Siriji;

37.   pozdravlja spremnost Irana da podrži aktualne napore radi stabilizacije stanja u Iraku, apelira na Iran da ima svrsishodnu ulogu u okončanju sektaškog nasilja te poziva na ulaganje dodatnih napora kako bi sve paravojne jedinice koje djeluju u toj zemlji došle pod nadzor iračke vlade kako bi ona zastupala sve interese; ističe da se EU i Iran suočavaju sa zajedničkim neprijateljima u vidu ISIL-a/Daiša, al-Kaide, al-Nusre i sličnih terorističkih organizacija koje je takvima označilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, a koje su inspirirane ekstremističkim iskrivljenim tumačenjem islama; pozdravlja iranski doprinos borbi protiv ISIL-a/Daiša, uključujući to što je u ranoj fazi pružio potporu kurdskoj regionalnoj vladi u Erbilu te priznaje njegov odlučujući doprinos u Iraku kojim je zaustavljeno napredovanje ISIL-a/Daiša te su vraćeni teritoriji kojima su ovladali džihadistički teroristi; međutim, zabrinut je zbog kontinuiranih informacija o puštanju na slobodu pripadnika al-Kaide; prima na znanje sporazum između Irana i Australije o razmjeni obavještajnih podataka o borbi protiv ISIL-a/Daiša;

38.   smatra da su regionalna suparništva temeljni čimbenik u sukobima u nekoliko zemalja u regiji; veoma je zabrinut zbog porasta sektaškog nasilja u regiji te ističe potrebu za trajnim i sveobuhvatnim diplomatskim angažmanom EU-a radi rješavanja temeljnih uzroka sukoba u okviru dugoročne potpore pomirbi između raznih etničkih skupina i sekti; sa zabrinutošću prima na znanje sve oštriju borbu između Irana i Saudijske Arabije za politički i vjerski utjecaj te upozorava na njezine posljedice za rješavanje sukoba i sigurnost na Bliskom istoku i šire; smatra da je politika približavanja Irana i Saudijske Arabije, kao i njihova konstruktivna suradnja, ključna za slabljenje regionalnih napetosti te predstavlja put prema pronalasku načina za rješavanje oružanih sukoba u Iraku, Siriji i Jemenu i migracijskih tokova koji proizlaze iz njih, kako bi se riješili temeljni uzroci terorizma i ekstremizma koji su prijetnja regiji, ali i Europskoj uniji i šire; poziva na aktivnu diplomaciju EU-a kako bi se smirile napetosti između Teherana i Rijada, uključujući izgradnju povjerenja, neformalnu diplomaciju i ključne mjere za nastavak diplomatskih odnosa između Saudijske Arabije i Irana, kao prvi korak u cilju normalizacije njihovih odnosa; poziva EU da u tu svrhu surađuje s SAD-om i Rusijom, a osobito da podupre razvoj nove regionalne sigurnosne infrastrukture koja uzima u obzir pretpostavljene prijetnje i stvarne sigurnosne probleme Irana i Saudijske Arabije te pruža sigurnosna jamstva i za Iran i za države članice Vijeća za suradnju u Zaljevu; ističe da bi suradnja u pogledu pomorske sigurnosti u Perzijskom zaljevu, uključujući potpisivanje povelje o slobodnoj plovidbi, mogla biti prvi korak k izgradnji regionalnog povjerenja i suradnje;

Socioekonomska pitanja, vladavina prava, demokracija i ljudska prava

39.   smatra da nasljeđe iranske revolucije i uspostava Irana kao islamske države, kao i velike razlike između političko-institucijskih sustava Irana i EU-a ne smiju biti prepreka za otvorenost, iskren i izravan dijalog te pronalaženje zajedničkog stajališta o pitanjima povezanima s demokracijom, vladavinom prava i ljudskim pravima; poziva Islamsku Republiku da poveća prostor za politički pluralizam; ističe da je Medžlis proreformski i proeuropski nastrojen, no smatra da ishod izbora za parlament i Vijeće stručnjaka u veljači 2016. odražava volju iranskog naroda i pruža priliku za daljnju suradnju s Europskom unijom i državama članicama, što bi trebalo dovesti do konstruktivnih odnosa, kao i do mogućnosti za unutarnje gospodarske, političke i društvene reforme; poziva Iran da u potpunosti dopusti slobodne i pravedne izbore u skladu s međunarodnim standardima;

40.  napominje da se Iran otvorio zato što mu je potrebna pomoć radi zadovoljavanja potreba svojih građana i zadržavanja mladih i visokoobrazovanih ljudi u zemlji, što je važno za njegovu stabilnost;

41.  sa zabrinutošću napominje da Iran ima najvišu razinu izvršenja smrtne kazne po glavi stanovnika na svijetu; naglašava da bi ukidanje smrtne kazne za kaznena djela povezana s drogama drastično smanjilo broj pogubljenja; u tom pogledu pozdravlja mogućnost da novoizabrani Medžlis razmotri donošenje zakonodavstva kojim bi se neka kaznena djela povezana s drogama isključila s popisa kaznenih djela kažnjivih smrtnom kaznom;

42.  pozdravlja činjenicu da se usvajanjem islamskog kaznenog zakona iz 2013. i iranskom ratifikacijom Konvencije UN-a o pravima djeteta zabranjuju pogubljenja djece te se svim maloljetnim počiniteljima osuđenima na smrt prije 2013. omogućuje da zatraže ponovno suđenje; poziva Iran da se pobrine da se ta zabrana u potpunosti provodi i da se sve počinitelje na koje se ona odnosi upozna s tim pravom; poziva Iran da proglasi moratorij na smrtnu kaznu;

43.   poziva Iran da u potpunosti surađuje s mehanizmima UN-a za ljudska prava i radi na primjeni preporuka danih u tom kontekstu te u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda, omogućavajući međunarodnim organizacijama za ljudska prava da izvode svoje misije; smatra da će takav razvoj situacije poboljšati sliku Irana u europskoj javnosti; ističe činjenicu da je iranska vlada povećala svoj angažman u provedbi posebnih procedura UN-a kroz dijalog; poziva iransku vladu da riješi znatne probleme istaknute u izvješćima posebnog izvjestitelja UN-a i glavnog tajnika UN-a u vezi sa stanjem ljudskih prava u Iranu te da se odazove na konkretne pozive na djelovanje izrečene u rezolucijama Opće skupštine UN-a;

44.  poziva ESVD i Komisiju da podupru stvaranje okruženja koje će pogodovati ispravnom i neovisnom funkcioniranju organizacija civilnog društva; naglašava važnost zagovaranja smjernica EU-a o ljudskim pravima, pa i o braniteljima ljudskih prava u kontekstu odnosa između EU-a i Irana;

45.   poziva Iran da poštuje, štiti i ispunjava svoje obveze u okviru Ustava Islamske Republike Irana, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Konvencije o pravima djeteta i Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima tako što će i na internetu i izvan njega poštovati pravo na slobodu izražavanja, mišljenja, udruživanja i mirnog okupljanja, misli, savjesti, vjeroispovijedi ili uvjerenja te tako što će i u pravu i u praksi zajamčiti da svi građani uživaju pojedinačna socijalna i politička prava bez diskriminacije ili progona na osnovi spola, jezika, vjeroispovijedi, političkog ili drugog opredjeljenja, nacionalnog, etničkog ili društvenog podrijetla, roda, seksualne orijentacije ili drugog statusa, kao što je predviđeno tim instrumentima; ističe da to uključuje temeljno pravo na jednakost pred zakonom i pravo na jednak pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i mogućnostima zapošljavanja;

46.  pozdravlja reforme provedene prema novom Zakonu o kaznenom postupku, ali izražava ozbiljnu zabrinutost da se tim Zakonom ne jamči u potpunosti poštovanje međunarodnih standarda o pravičnom postupku; poziva Iran da započne s revizijom Zakona o kaznenom postupku iz 2014. kako bi se njime obuhvatila zaštita prava na pravedno suđenje; poziva Iran da revidira i izmijeni zakon kako bi se zajamčilo da se izjave dobivene mučenjem, zlostavljanjem i drugim oblicima prisile isključe kao dokazi iz sudskih postupaka, te kako bi svi navodi o mučenju i drugom zlostavljanju koji su prijavljeni nadležnim tijelima automatski postali predmet istraga;

47.  poziva na oslobađanje svih političkih zatvorenika; poziva Iran da oslobodi građane EU-a koji se nalaze u pritvoru ili su osuđeni na temelju sudskog procesa koji nije slijedio međunarodne standarde, uključujući: pedesetosmogodišnju Nazak Afshar, koja je u pritvoru od ožujka 2016., sedamdesetšestogodišnjeg Kamala Forughija, u pritvoru od svibnja 2011., šezdesetpetogodišnju Homu Hoodfar, u pritvoru od lipnja 2016. i tridesetsedmogodišnju Nazanin Zaghari-Ratcliffe, u pritvoru od travnja 2016.;

48.   uviđa da u Iranu postoji mnogo različitih vjera i uvjerenja; napominje da se Ustavom Islamske Republike Irana formalno štite neke vjerske manjine i njihove temeljne vjerske slobode; međutim, zabrinut je zbog činjenice da se povećao broj pripadnika manjinskih vjerskih zajednica koji se nalaze u zatvoru te osoba koje se nalaze u zatvoru zbog svojih uvjerenja; poziva iranske vlasti da zajamče da se prava vjerskih i etničkih manjina u potpunosti poštuju i štite zakonom, te da se vjerske slobode prošire;

49.   prima na znanje pomake koje su postigle iranske žene u područjima obrazovanja, znanosti i istraživanja, o čemu svjedoči činjenica da žene čine većinu studenata na iranskim sveučilištima; potiče EU i njegove države članice da nastave upućivati na pitanja o ravnopravnosti spolova u bilateralnim angažmanima s iranskim nadležnim tijelima; poziva na uvođenje potpune ravnopravnosti spolova mjerama kojima se uklanja postojeća pravna i praktična diskriminacija žena te osigurava jednako sudjelovanje žena na tržištu rada i u svim aspektima gospodarskog, kulturnog, društvenog i političkog života; pozdravlja pokušaje da se predstavi prijedlog zakona o zaštiti žena od nasilja te se nada da će novoizabrani parlament razmotriti zakone kojima se u potpunosti kriminalizira nasilje nad ženama, uključujući obiteljsko nasilje i bračno silovanje;

50.   pozdravlja obećanje o donošenju povelje o građanskim pravima i izjave o promicanju prava etničkih manjina koje je predsjednik Rohani dao tijekom svoje kampanje; smatra da bi se ta povelja trebala nadovezati na međunarodne obveze Irana u pogledu ljudskih prava te ih se u potpunosti pridržavati; naglašava važnost poštovanja vladavine prava i neovisnosti pravosuđa u pružanju pravne sigurnosti koja je prijeko potrebna da bi se ostvarila izravna strana ulaganja, no prvenstveno u interesu samog iranskog naroda; poziva pravosuđe da poštuje pravo na pošteno suđenje i pravični postupak te da osumnjičenicima omogući pravo na odvjetnika; poziva ESVD i Komisiju da zajedno s iranskim vlastima surađuju u područjima kao što su pravosudna reforma i reforma zatvorskog sustava, uključujući uvjete u zatvorima, odgovornost vlade, poštovanje vladavine prava, slobodu govora, građanska univerzalna ljudska prava i temeljne slobode te borbu protiv korupcije;

51.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi vladi i parlamentu Irana, Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te ESVD-u.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0096.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0265.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0517.

(4)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0339.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0348.


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (14.7.2016)

upućeno Odboru za vanjske poslove

o strategiji EU-a prema Iranu nakon nuklearnog sporazuma

(2015/2274(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Marietje Schaake

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća na to da odluka Vijeća da se ukinu sve sankcije nametnute Islamskoj Republici Iranu povezane s nuklearnim pitanjima, kao rezultat provedbe njegovih obveza iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana, omogućuje obnavljanje veza s Iranom te će time što nudi potencijal za ponovno otvaranje iranskog tržišta za europska poduzeća stvoriti prilike i koristi za obje strane; podsjeća na to da Iran ima brojno, relativno visokoobrazovano i mlado stanovništvo, njegov je sastav BDP-a među najraznovrsnijima u regiji, potrebna su mu ulaganja i potencijalno je tržište za europsku robu visoke kvalitete;

2.  napominje da je nekoliko izjava Komisije i izaslanstava EU-a u Iranu, a u posljednjem su bili potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica i sedam povjerenika, bilo usredotočeno na trgovinske i gospodarske veze;

3.  naglašava da trgovina i obnovljeni pristup svjetskom trgovinskom sustavu temeljenom na pravilima mogu Iranu ponuditi put izlaska iz izolacije i da bi trgovina mogla biti važno sredstvo za jačanje političkog dijaloga i poticanje suradnje među zemljama u regiji kako bi se povećao regionalni razvoj, zaposlenost i stabilnost u široj regiji;

4.  poziva na usklađenost trgovinske politike EU-a i načela politike EU-a za energiju te smatra da svi trenutačni i budući projekti i ulaganja EU-a u Iranu moraju biti u potpunosti u skladu s dugoročnim obvezama EU-a u pogledu smanjenja emisije ugljika;

5.  izražava zabrinutost zbog visoke razine korupcije i zaobilaženja trgovine u sankcijama, što je dovelo do sive ekonomije i predstavlja rizik za europska ulaganja; stoga naglašava potrebu za suzbijanjem korupcije, povećanjem transparentnosti te stvaranjem pravog privatnog sektora i tržišnoga gospodarstva u Iranu;

6.  podsjeća na to da trgovinska politika EU-a doprinosi zaštiti i promicanju vrijednosti koje Unija štiti; ističe da se usporedno s obnavljanjem trgovinskih odnosa između EU-a i Irana mora bitno poboljšati poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda u Iranu, kao i međunarodnih radnih i socijalnih standarda i standarda okoliša; smatra da osjetna poboljšanja u tim područjima imaju presudnu važnost u obnavljanju trgovinskih i investicijskih veza ne bi li se postigli bolji životni uvjeti i boljitak iranskog naroda; podsjeća na to da je Iran jedna od potpisnica Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Konvencije o pravima djeteta i poziva Iran da dosljednije poštuje svoje međunarodne obveze;

7.  napominje da 70 % iranskoga gospodarstva kontrolira država, što može prouzročiti probleme za europska trgovačka društva u Iranu te da bi povećanjem trgovine mogla ojačati ekonomska, vojna i politička moć neizabranih pojedinaca; poziva Komisiju da dvije godine nakon ukidanja sankcija predstavi izvješće o mogućim preprekama za europska poduzeća u Iranu te o utjecaju koji bi ti trgovinski odnosi mogli imati u Iranu; naglašava da je važno da Iran razvije okruženje povoljno za međunarodna ulaganja, i to u skladu s preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje o pranju novca;

8.  naglašava da je Iran suočen s mnogim izazovima u području okoliša, među ostalim nestašicom vode i degradacijom tla, i da bi Europska unija, uz iskorištavanje punog potencijala poslovne suradnje, trebala surađivati s Iranom u cilju poboljšanja zaštite okoliša i promicanja ekološki održivog razvoja;

9.  napominje da je trenutačan mandat EU-a za pregovore o sporazumu o trgovini i suradnji s Iranom zastario; poziva EU da ispita mogućnost ponovnog pokretanja pristupnih pregovora Irana sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) jer bi članstvo u WTO-u potaknulo daljnju liberalizaciju iranskoga gospodarstva i time njegov rast, uključilo zemlju u svjetski trgovinski sustav temeljen na pravilima i pružilo mehanizam kojim bi se poduprle potrebne gospodarske reforme u Iranu i koji bi omogućio da Iran odgovara za poštovanje međunarodnih obveza; također ističe da je za Iran važno da razvije gospodarske i trgovinske odnose s drugim akterima u regiji, uz poštovanje pravila WTO-a, radi formiranja jedinstvenoga gospodarskog i trgovinskog bloka; ističe da Europska unije svojom stručnošću i podrškom može doprinijeti razvoju i izgradnji tog regionalnog dijaloga; poziva Komisiju da ispita načine na koje bi se mogle ojačati trgovinske i investicijske veze radi toga da se Iran bolje uskladi s pravilima WTO-a i radi zaštite europskih ulaganja; ističe da bi formalan pregovarački okvir omogućio EU-u da u potpunosti iskoristi svoj položaj najvećeg integriranog tržišta i gospodarskog bloka i uspostavi forum za razmjenu gledišta i dijalog;

10.  smatra da unatoč činjenici da su potpisani brojni ugovori s europskim poduzećima Iran zbog manjka likvidnosti nije u stanju ispunjavati svoje obveze čime proces njegova otvaranja postaje začarani krug;

11.  ističe da neke sankcije SAD-a nisu zahvaćene nuklearnim sporazumom te će i dalje ostati na snazi, ponajprije sankcije povezane s kršenjem ljudskih prava, pružanjem potpore terorizmu i testiranjem balističkih projektila; žali što sankcije SAD-a koje su još uvijek na snazi ograničavaju prostor za djelovanje EU-a jer europskim poduzećima čije su poslovne aktivnosti povezane s SAD-om onemogućuju da posluju u Iranu; smatra neprikladnim da Europska unija treba ovisiti o vladi SAD-a da bi pružila pravnu sigurnost i predvidljivost te traži od Komisije i ESVD-a da nastavi dijalog i suradnju s SAD-om, pa i odobravanjem privremenih izuzeća dok se ne postigne dogovor o trajnom rješenju;

12.  smatra da pravna nesigurnost ulaganja u Iranu, do koje je došlo zbog ekstrateritorijalnih američkih zakona i činjenice da se transakcije vrše u dolarima, zahtijeva promjenu pristupa u trgovini s Iranom; poziva na to da valuta u transakcijama s Iranom bude euro kako bi se izbjegle sankcije američkih vlasti, kakve su u prošlosti bile nametnute nekim europskim bankama;

13.  napominje da je diversifikacija izvora energije jedan od ciljeva EU-a i da je Iran ključni akter na međunarodnom tržištu energije, te stoga podupire daljnju suradnju s Iranom u tom području; potiče izvoz iranske nafte i plina u Europu i pojačanu suradnju u razvoju novih tehnoloških rješenja, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti;

14.  ističe potencijal otvorenog i sigurnog interneta u Iranu za digitalno gospodarstvo; ponovno poziva na uspostavu djelotvornog europskog sustava kontrole izvoza kako bi se spriječilo da se roba i tehnologija s dvojnom namjenom ne zloupotrebljavaju u svrhu kršenja ljudskih prava i protiv EU-a;

15.  napominje da je djelotvorna primjena smjernica o društveno odgovornom poslovanju presudna za to da pojačani trgovinski odnosi između EU-a i Irana povoljno utječu na iransko društvo u cjelini;

16.  poziva na to da se u jačanju trgovinskih odnosa posebna pozornost prida europskim i iranskim malim i srednjim poduzećima;

17.  naglašava da je posebno važno da rast u Iranu bude rodno uravnotežen i uključiv; snažno potiče na to da se poseban naglasak stavi na ulogu žena u Iranu, koje su suočene s pravnom diskriminacijom, i europskih žena koje posjećuju Iran, koje bi obveza nošenja vjerskih obilježja mogla odvratiti od odlaska u Iran.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

14.7.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

4

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

William (The Earl of) Dartmouth, Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Karoline Graswander-Hainz, Yannick Jadot, Ska Keller, Jude Kirton-Darling, Alexander Graf Lambsdorff, Bernd Lange, Emmanuel Maurel, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Iuliu Winkler, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Reimer Böge, Victor Boştinaru, Klaus Buchner, Gabriel Mato, Bolesław G. Piecha, Pedro Silva Pereira, Ramon Tremosa i Balcells, Wim van de Camp, Jarosław Wałęsa, Pablo Zalba Bidegain

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Mara Bizzotto, Bernd Kölmel, Jozo Radoš, Dariusz Rosati, Mylène Troszczynski


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

6.10.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

38

15

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Petras Auštrevičius, Bas Belder, Goffredo Maria Bettini, Mario Borghezio, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Javier Couso Permuy, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Iveta Grigule, Richard Howitt, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Afzal Khan, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Vincent Peillon, Alojz Peterle, Tonino Picula, Kati Piri, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jacek Saryusz-Wolski, Charles Tannock, László Tőkés, Ivo Vajgl, Elena Valenciano, Johannes Cornelis van Baalen, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Angel Dzhambazki, Christian Ehler, Andrzej Grzyb, András Gyürk, Liisa Jaakonsaari, Marek Jurek, Marietje Schaake, Jean-Luc Schaffhauser, Igor Šoltes, Dubravka Šuica

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Liliana Rodrigues, Judith Sargentini, Bogdan Brunon Wenta

Pravna napomena