Postupak : 2016/2047(BUD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0287/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0287/2016

Rasprave :

PV 25/10/2016 - 13
CRE 25/10/2016 - 13

Glasovanja :

PV 26/10/2016 - 6.2
CRE 26/10/2016 - 6.2
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0411

IZVJEŠĆE     
PDF 933kWORD 153k
13.10.2016
PE 589.175v03-00 A8-0287/2016(1. dio)

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(11900/2016 – C8-0373/2016 – 2016/2047(BUD))

1. dio: Prijedlog rezolucije

Odbor za proračune

Izvjestitelji:   Jens Geier (Dio III. – Komisija)

  Indrek Tarand (ostali dijelovi)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove
 MIŠLJENJE Odbora za razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor
 MIŠLJENJE Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam
 MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za ribarstvo
 MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje
 MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
 MIŠLJENJE Odbora za ustavna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. (11900/2016 – C8-0373/2016 – 2016/2047(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2007/436/EZ, Euratom od 7. lipnja 2007. o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o preispitivanju/reviziji u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. COM(2016)0603),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. ožujka 2016. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2017. – dio III. – Komisija(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. travnja 2016. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2017.(6),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. srpnja 2016. naslovljenu „Priprema poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije”(7),

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koji je Komisija usvojila 18. srpnja 2016. (COM(2016)0300),

–   uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. koje je Vijeće usvojilo 12. rujna 2016. i proslijedilo Europskom parlamentu 14. rujna 2016. (11900/2016 – C8-0373/2016),

–  uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0287/2016),

A.  budući da se u doba oskudnih resursa snažnije nameće potreba za proračunskom disciplinom te učinkovitim i djelotvornim korištenjem sredstvima;

B.  budući da bi dijalog između Parlamenta i Komisije predviđen člankom 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije unutar Komisije trebao stimulirati kulturu usredotočenosti na uspješnost, kao i veću transparentnost i odgovornost;

Dio III.

Opći pregled

1.  ističe da proračun za 2017. treba razmatrati u širem kontekstu revizije višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) u sredini razdoblja; ističe da je potrebno zajamčiti ravnotežu između dugoročnih prioriteta i novih izazova i naglašava da proračun za 2017. mora biti u skladu s ciljevima strategije Europa 2020., koja predstavlja njegov osnovni cilj i temeljni prioritet;

2.  ponovno ističe svoje čvrsto uvjerenje da su inicijative poput one Europske komisije o suspenziji sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, u skladu s člankom 23. stavkom 15. Uredbe (EU) br. 1303/2013 (Uredba o zajedničkim odredbama)(8), u konkretnom okruženju ne samo nepravedne i nerazmjerne nego i politički neodržive;

3.  ističe da čitanje proračuna za 2017. u Parlamentu u potpunosti odražava političke prioritete koje je Parlament velikom većinom usvojio u navedenoj rezoluciji o općim smjernicama od 9. ožujka 2016. te u rezoluciji od 6. srpnja 2016. naslovljenoj „Priprema poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije”; 

4.  naglašava da su mir i stabilnost temeljne vrijednosti koje Unija treba sačuvati; smatra da se Sporazum na Veliki petak, koji se pokazao ključnim za mir i pomirbu u Sjevernoj Irskoj, mora zaštiti; ističe da su potrebne konkretne mjere kako bi se zajamčila potpora onim regijama koje će biti osobito pogođene u slučaju dogovorenog izlaska iz Unije pozivanjem Ujedinjene Kraljevine, u skladu s izraženom voljom njezinih građana, na članak 50. Ugovora iz Lisabona;

5.  naglašava da je Unija trenutačno suočena s nizom ozbiljnih kriznih situacija i novih izazova koje nije bilo moguće predvidjeti u doba kada je pripreman VFO za razdoblje od 2014. do 2020.; uvjeren je da su za rješavanje političkih izazova i pružanje mogućnosti Uniji da kao glavni prioritet i bez odgađanja pronađe rješenja i uspješno odgovori na te krize nužna dodatna financijska sredstva iz proračuna Unije; smatra da je u tu svrhu potrebno iskazati snažnu političku predanost kako bi se za 2017. i do kraja programskog razdoblja zajamčila nova odobrena sredstva;

6.  ističe da je proračunom za 2017. potrebno odgovoriti na potrebe povezane s migracijskim izazovom i usporenim gospodarskim rastom nakon gospodarske krize; napominje da je potrebno povećati sredstva za istraživačke i infrastrukturne projekte te za borbu protiv nezaposlenosti mladih;

7.  podsjeća da je Parlament, iako je za rješavanje trenutačne migracijske i izbjegličke krize bez odgađanja odobravao dodatna financijska sredstva i nastavio davati potporu ciljevima održivog razvoja, uvijek naglašavao da taj izazov ne smije imati prednost pred drugim važnim politikama Unije, a posebno onima za stvaranje dostojanstvenih i kvalitetnih radnih mjesta i razvoj poduzeća i poduzetništva u cilju pametnog, održivog i uključivog rasta; napominje da je gornja granica u naslovu 3. potpuno nedostatna za odgovarajuće financiranje unutarnje dimenzije trenutačnih migracijskih i izbjegličkih izazova i ustraje u tome da je potrebno usvojiti sveobuhvatan pristup temeljen na ljudskim pravima kojim će se pitanje migracija povezati s razvojem i zajamčiti integracija radnika migranata, tražitelja azila i izbjeglica, ali i prioritetni programi poput onih u području kulture; naglašava da je, kako bi se zajamčila nužna dodatna sredstva u tom području, Komisija u nacrtu proračuna za 2017. predložila, a Vijeće prihvatilo, dosada nezabilježenu razinu korištenja posebnih instrumenata VFO-a, uključujući i puno korištenje instrumenta fleksibilnosti i znatnu mobilizaciju pričuve za nepredviđene izdatke, koja se smatra krajnjom mjerom;

8.  ponavlja svoje stajalište da zahtjevi za dodatna sredstva potrebna za rješavanje migracijskog i izbjegličkog izazova ne bi smjeli biti na štetu vanjskog djelovanja Unije koje je u tijeku, što uključuje i njezinu razvojnu politiku; ponavlja da se uspostava Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, osnivanje uzajamnih fondova i drugi ad hoc instrumenti ne smiju financirati smanjenjem sredstava za druge postojeće instrumente; zabrinut je zbog činjenice da bi se uspostavljanjem ad hoc instrumenata koji nisu obuhvaćeni proračunom Unije moglo ugroziti jedinstvo proračuna i zaobići proračunski postupak koji pretpostavlja sudjelovanje i nadzor Europskog parlamenta; snažno dovodi u pitanje dostatnost gornje granice u naslovu 4. (Globalna Europa) za pružanje održivog i djelotvornog odgovora na trenutačne vanjske izazove, među kojima i one migracijske i izbjegličke;

9.  ponovno ističe svoje uvjerenje da je u okviru proračuna Unije potrebno iznaći načine za financiranje novih inicijativa koji neće biti na štetu postojećih programa i politika i poziva da se utvrde održiva sredstva za financiranje novih inicijativa; zabrinut je što bi sredstva za Pripremno djelovanje za istraživanja u području obrane, za čije je financiranje u sljedeće tri godine potrebno 80 milijuna EUR, mogla biti znatno smanjenja u okviru trenutačnog proračuna VFO-a; uvjeren je da, zbog već ionako nedostatnog proračuna EU-a, dodatni napori u pogledu operacija, administrativnih troškova, pripremnih djelovanja i pilot-projekata u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike iziskuju dodatna sredstva država članica; smatra da bi države članice u tu svrhu trebale iskoristiti trenutačno preispitivanje/reviziju VFO-a u sredini razdoblja; naglašava da je potrebno razjasniti dugoročno financiranje zajedničkog istraživanja u području obrane;

10.  podsjeća da je Unija ratificirala sporazum COP 21 i da dio svojih financijskih sredstava treba namijeniti ispunjavanju svojih međunarodno preuzetih obveza; napominje da se, prema izjavi o procjenama za financijsku godinu 2017., očekuje da će se 19,2 % proračunskih rashoda dodijeliti u tu svrhu; snažno potiče Komisiju da nastavi u tom smjeru i da cilj bude udio od 20 %, u skladu s preuzetom obvezom Komisije da borbu protiv klimatskih promjena uključi u trenutačni VFO;

11.  vraća na prethodnu razinu sve iznose koje je Vijeće predložilo smanjiti u nacrtu proračuna; ne može shvatiti logiku predloženih smanjenja i dovodi u pitanje iskazanu namjeru Vijeća da se ponovno postave fiktivno niske razlike do gornje granice u nekim naslovima, primjerice u podnaslovu 1.a (Konkurentnost za rast i zapošljavanje) i naslovu 4. (Globalna Europa), posebno uzimajući u obzir da bi razlike do gornjih granica ionako bile premale za reagiranje na nepredviđene okolnosti i krize;

12.  napominje da je Vijeće u svojim čitanjima u proteklih pet godina nije predvidjelo izvršenje proračuna Unije u stvarnosti i da su, uzimajući u obzir sve izmjene proračuna, za svaki od tih konačnih proračuna bila potrebna znatno veća sredstva; poziva stoga Vijeće da prilagodi svoja stajalište pred Odborom za mirenje, kako bi se za proračun za 2017. odgovarajuća sredstva pružila od samog početka;

13.  najavljuje da će Parlament, u svrhu jamčenja odgovarajućih sredstva za te hitne potrebe i uzimajući u obzir vrlo male razlike do gornjih granica unutar VFO-a za 2017., financirati povećanja iznosa iznad onih predviđenih nacrtom proračuna punim korištenjem preostalih razlika do gornje granice i većim korištenjem pričuve za nepredviđene izdatke;

14.  nadoknađuje u potpunosti sva smanjenja povezana s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) u Instrumentu za povezivanje Europe (CEF) i programu Obzor 2020. u ukupnom iznosu od 1 240 milijuna EUR u obvezama za 2017. koji će se pokriti novim odobrenim sredstvima preko revizije VFO-a u sredini razdoblja; inzistira na tome da je potrebno pružiti djelotvoran odgovor na nezaposlenost mladih diljem Unije; stoga Inicijativi za zapošljavanje mladih dodjeljuje dodatnih 1 500 milijuna EUR u odobrenim sredstvima kako bi se omogućio nastavak tog programa; smatra da bi odluku o odgovarajućem dodatnom financiranju tih važnih programa trebalo donijeti u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja;

15.  očekuje da će Vijeće slijediti taj pristup te da će se u postupku mirenja lako postići dogovor, što će Uniji omogućiti da pokaže da je dorasla situaciji i da djelotvorno odgovori na predstojeće izazove;

16.  utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za 2017. na 161,8 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te na 136,8 milijardi EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

17.  napominje da je podnaslov 1.a nakon čitanja u Vijeću ponovno zahvaćen znatnim rezovima, odnosno da je 52 % ukupnih smanjenja koje je predložilo Vijeće ostvareno u ovom naslovu; stoga dovodi u pitanje u kojoj su mjeri politički prioriteti Vijeća u pogledu radnih mjesta i rasta odraženi u tom čitanju;

18.  izražava snažno neslaganje s takvim rezovima u naslovu koji predstavlja simbol europske dodane vrijednosti i koji građanima pruža snažniji rast i više radnih mjesta; stoga odlučuje da će vratiti na prethodnu razinu sve iznose za koje je Vijeće predložilo da ih se smanji;

19.  u skladu s obvezom preuzetom u lipnju 2015. u pogledu maksimalnog ublažavanja proračunskog učinka osnivanja EFSU-a na program Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe (CEF) unutar okvira godišnjeg proračunskog postupka, odlučuje da će profile proračunskih linija za programe Obzor 2020. i CEF, smanjene radi popunjavanja jamstvenog fonda EFSU-a, u potpunosti vratiti na prethodnu razinu; ističe važnost Obzora 2020., najvećeg programa Unije u području istraživanja i inovacija, kojim se odlične ideje pretaču u proizvode i usluge i tako stimuliraju rast i nova radna mjesta; zahtijeva odgovarajuća dodatna odobrena sredstva za preuzimanje obveza, u iznosu od 1,24 milijarde EUR iznad razine predviđene nacrtom proračuna; očekuje da se dogovor o tom gorućem pitanju postigne u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja; ističe da bi EFSU trebalo poboljšati u cilju jačanja djelotvornosti i učinkovitosti, na način da se zajamči poštovanje načela dodatnosti, poboljša regionalna i sektorska ravnoteža i postigne veća transparentnost u postupku donošenja odluka;

20.  u skladu s trajnim davanjem prioriteta radnim mjestima i rastu te nakon pažljive procjene njihova dosadašnjeg apsorpcijskog kapaciteta, odlučuje predložiti određen broj selektivnih povećanja sredstava iznad razine predviđene nacrtom proračuna za programe COSME, Progress, Marie Curie, Europsko istraživačko vijeće, Eures i Erasmus+; napominje da se predložena povećanja mogu financirati unutar dostupnih razlika do gornje granice u tom podnaslovu;

21.  stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u naslovu 1.a za 69,637 milijuna EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući EFSU, pilot-projekte i pripremna djelovanja);

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

22.  ističe da je oko jedne trećine godišnjeg proračuna Unije namijenjeno za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; ističe da je kohezijska politika glavna investicijska politika Unije i instrument za smanjenje razlika među svim regijama EU-a te da ima važnu ulogu u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast; 

23.  ne slaže se s predloženim rezovima Vijeća u iznosu od 3 milijuna EUR za obveze i, posebno, u iznosu od 199 milijuna EUR za plaćanja u okviru podnaslova 1.b, što uključuje i linije za potporu; poziva Vijeće da objasni na koji su način ti rezovi spojivi s deklariranim ciljem Vijeća da se pruže „odobrena sredstva potrebna za omogućivanje nesmetane provedbe novih programa u četvrtoj godini višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020.”; podsjeća da je razina plaćanja koju je u ovom naslovu predložila Komisija već 23,5 % niža u odnosu na proračun iz 2016.; u tom smislu naglašava da dodatni rezovi u plaćanjima ne mogu biti opravdani niti prihvaćeni;

24.  poziva da se ocjene učinka politika Unije temelje na izvješćima o procjeni učinka kako bi se moglo utvrditi do koje se mjere njima uspjelo, između ostalog, smanjiti gospodarske nejednakosti, razviti konkurentna i raznolika gospodarstva u regijama i potaknuti održivi rast i radna mjesta;

25.  zabrinut je zbog značajnog kašnjenja u provedbi ciklusa europskih strukturnih i investicijskih fondova koje će vjerojatno imati ozbiljan negativan utjecaj na pravovremeno postizanje rezultata na terenu, ali zbog kojeg prijeti i ponovno nakupljanje nepodmirenih računa u drugoj polovici trenutačnog VFO-a; potiče države članice na koje se to odnosi da hitno odrede preostala upravljačka tijela te tijela za plaćanje i ovjeravanje i da počnu rješavati sve druge uzroke kašnjenja u provedbi programa; prima na znanje prijedloge Komisije u pogledu dodatnih pojednostavljenja u tom području i smatra da države članice trebaju hitno uložiti sve napore kako bi se zajamčilo da se programi u potpunosti razviju; stoga poziva na postizanje snažnijeg sinergijskog učinka i komplementarnosti između politika javnog ulaganja u proračunima država članica i proračunu Unije i onih politika čiji je cilj promicanje rasta i otvaranje održivih radnih mjesta, što je temelj EU-a;

26.  prima na znanje prijedlog Komisije o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama s financijskom omotnicom od 142 800 000 EUR te ističe da bi se ta sredstva trebala dodijeliti u cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije;

27.  žali zbog toga što Komisija za 2017. nije predložila odobrena sredstava za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih zbog pojačanog financiranja te inicijative na početku njezina razdoblja provedbe 2014. i 2015.; ponovno ističe svoju snažnu potporu Inicijativi za zapošljavanje mladih; odlučuje, kao prvi korak i u skladu s Uredbom o Europskom socijalnom fondu(9), kojom se predviđa mogućnost nastavka financiranja, Inicijativi za zapošljavanje mladih dodijeliti 1 500 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te 500 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja radi pružanja djelotvornog odgovora na problem nezaposlenosti mladih, na temelju rezultata procjene provedbe te inicijative koju je izvršila Komisija; napominje da bi, u skladu sa zahtjevima Parlamenta, dogovor o odgovarajućoj razini dodatnih sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih trebalo postići u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja; potiče države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi ubrzale provedbu te inicijative na terenu, što će izravno koristiti mladim Europljanima;

28.  iznose odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanja, za koje je Vijeće predložilo da se smanje, odlučuje zadržati na razini iz nacrta proračuna; u podnaslovu 1.b povećava odobrena sredstva za preuzimanje obveza za 1 500 milijuna EUR i odobrena sredstva za plaćanja za 500 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna za Inicijativu za zapošljavanje mladih te za 4 milijuna EUR u obvezama i 2 milijuna EUR u plaćanjima za isplate Fonda europske pomoći za najpotrebitije, čime se trenutačna gornja granica za preuzimanje obveza premašuje za 1 486 798 635 EUR;

29.  ističe da se najveći dio nepodmirenih obveza nalazi u podnaslovu 1.b, početkom rujna 2016. one su iznosile 151 119 milijuna EUR, što potencijalno ugrožava provedbu novih programa;

30.  ističe važan doprinos kohezijske politike uspješnoj primjeni proračunskih sredstava namijenjenih rodnim pitanjima; poziva Komisiju da pruži potporu mjerama za uspostavu odgovarajućih instrumenata za postizanje rodne jednakosti, kao što su strukture poticaja kojima se strukturnim fondovima promiče uvođenje načela rodne jednakosti u izradu proračuna na nacionalnoj razini;

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

31.  napominje da je Vijeće smanjilo razinu odobrenih sredstava u okviru naslova 2. za 179,5 milijuna EUR u obvezama i 198 milijuna EUR u plaćanjima, u linijama za administrativnu potporu, linijama za operativnu tehničku pomoć (poput Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i programa LIFE), u operativnim linijama u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, ključnog instrumenta za očuvanje poljoprivrednih područja naseljenima, i za decentralizirane agencije; smatra da je smanjenjima najviše pogođen ruralni razvoj; smatra da Pismo izmjene treba i dalje biti temelj za svaku pouzdanu reviziju odobrenih sredstava za EFJP; u skladu s time zadržava razine sredstava iz nacrta proračuna;

32.  iščekuje pismo izmjene za paket hitnih mjera pomoći, posebice za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda, i izražava svoju snažnu potporu poljoprivrednom sektoru Unije; povećava stoga odobrena sredstva za 600 milijuna EUR iznad razine u nacrtu proračuna, kako bi se neutralizirali učinci krize u sektoru mliječnih proizvoda te posljedice ruskog embarga u sektoru mljekarstva;

33.  pozdravlja dodjelu sredstava za istraživanje i inovacije u području poljoprivrede u okviru programa Obzor 2020. kako bi se osigurale dovoljne zalihe sigurne i visokokvalitetne hrane i drugih bioloških proizvoda; ističe da je potrebno dati prednost projektima u koje su uključeni primarni proizvođači;

34.  ističe da provedba nove zajedničke ribarstvene politike podrazumijeva brojne strukturne promjene u načinu na koji se upravlja ribarstvom, i za države članice i za ribare, te u tom smislu podsjeća na teškoće do kojih je došlo u prethodnim financijskim godinama kad su odobrena sredstva smanjena;

35.  iako pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u nacrtu proračuna za program LIFE u iznosu od 30,9 milijuna EUR, u svjetlu navedenog žali zbog toga što ukupna sredstva za taj program u visini od 493,7 milijuna EUR i ove godine iznose samo 0,3 % ukupnog nacrta proračuna;

36.  posebno ističe prijašnje probleme koji su nastali zbog nedostatka odobrenih sredstava za plaćanja za program LIFE, što je spriječilo i odgodilo njegovu pravilnu provedbu;

37.  u skladu s ciljevima svoje strategije Europa 2020. i svojim međunarodno preuzetim obvezama u području borbe protiv klimatskih promjena, odlučuje predložiti povećanje sredstava za program LIFE + iznad razine navedene u nacrtu proračunu;

38.  stoga povećava razinu sredstava za preuzimanje obveza za 619,8 milijuna EUR i 611,3 milijuna EUR za plaćanja (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja), ostavljajući razliku od 19,4 milijuna EUR do gornje granice za preuzimanje obveza u naslovu 2.;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

39.  naglašava da su trenutačni izazovi povezani s migracijama i dalje među glavnim prioritetima Parlamenta; pozdravlja prijedlog Komisije da se za rješavanje migracijskog izazova u Uniji dodijeli dodatnih 1,8 milijardi EUR iznad prvotno predviđenog iznosa za 2017.; napominje da velika razlika u odnosu na prvotno predviđene iznose ukazuje na potrebu da se povećaju gornje granice u naslovu 3.; ističe da Komisija predlaže da se ta povećanja većinom financiraju mobilizacijom instrumenta fleksibilnosti (u iznosu od 530 milijuna EUR, čime bi se u potpunosti iscrpila sredstva dostupna za tu godinu) i pričuve za nepredviđene izdatke (u iznosu od 1 160 milijuna EUR); uzimajući u obzir dosada nezabilježenu razinu financiranja rashoda povezanih s migracijama (u ukupnom iznosu od 5,2 milijarde EUR u 2017. u naslovima 3. i 4. te kroz mobilizaciju Europskog razvojnog fonda) i podnesene prijedloge o primjeni instrumenta fleksibilnosti, ne traži dodatno povećanje iznosa za politike u području migracija; istovremeno, neće pristati na pokušaje da se smanje sredstva za djelovanje Unije u tom području;

40.  ponovno naglašava da je fleksibilnost proračuna ograničena i da ona predstavlja tek kratkoročno rješenje; čvrsto je uvjeren da je povišenje gornjih granica u okviru naslova 3. hrabar i budućnosti okrenut odgovor na izbjegličke i migracijske izazove koji su zahvatili cijeli kontinent i kojima se ne vidi kraj; smatra da sve nedavne proračunske odluke kojima su dodjeljivana nova odobrena sredstva u tom području jasno ukazuju na to da je potrebno izmijeniti te gornje granice;

41.  u kontekstu trenutačnih sigurnosnih i migracijskih izazova, pozdravlja povećanja dodijeljenih sredstava za Fond za azil, migracije i integraciju (1,6 milijarda EUR) i za Fond za unutarnju sigurnost (0,7 milijardi EUR); smatra da je zbog tog povećanja za Fond za azil, migracije i integraciju povećana i potreba da se zajamči pravedna i transparentna podjela godišnjih financijskih sredstava među programima i ciljevima fondova i jasnije predstavi na koji će se način trošiti ta financijska sredstva;

42.  napominje da novi Instrument za hitnu potporu unutar Unije, usvojen 15. ožujka 2016. s okvirnom financijskom omotnicom u iznosu od 700 milijuna EUR za razdoblje od tri godine (2016. – 2018.), već pokazuje rezultate na terenu u obliku mjera hitne potpore kojima se odgovara na humanitarne potrebe velikog broja izbjeglica i migranata koji pristižu u države članice; ponavlja, međutim, svoje stajalište da je za budućnost potrebno osmisliti održiviji pravni i proračunski okvir za mobilizaciju humanitarne pomoći unutar Unije; inzistira na tome da se s Komisijom održava redovit dijalog o funkcioniranju tog instrumenta i njegovu trenutačnom i budućem financiranju koji će se temeljiti na punoj transparentnosti informacija i izvješća o procjeni učinka;

43.  suočen s povećanom razinom prijetnji u nekoliko država članica, usporednim izazovima koje predstavljaju upravljanje migracijama, borba protiv terorizma i organiziranog kriminala te potreba za usklađenim europskim odgovorom, zahtjeva sredstva za dodatno osoblje Europola u cilju uspostave protuterorističkog odjela koji bi nadležnim tijelima država članica bio u stanju kontinuirano pružati obavještajne podatke; smatra da bi se tim povećanjem također poboljšala borba protiv trgovine ljudima (s posebnim naglaskom na maloljetnicima bez pratnje), kiberkriminala (novo osoblje za EC3) i pojačali ljudski resursi u centrima za prihvat i registraciju u Italiji i Grčkoj; podsjeća da Europol trenutačno na raspolaganju ima samo troje zaposlenika koji bi samo u Italiji trebali pokrivati osam stalnih centara za prihvat kao i dodatne, privremene centre; smatra da je taj broj premalen za ispunjavanje zadataka Europola u pogledu borbe protiv trgovine ljudima, terorizma i ostalih ozbiljnih oblika prekograničnog kriminala;

44.  pozdravlja unošenje nove proračunske linije namijenjene pružanju sredstava za žrtve terorizma; podržava stavljanje na raspolaganje sredstava za rješavanje širokog spektra potreba žrtava, između ostalog liječenja, psihosocijalnih usluga i financijske potpore; smatra da se pri se predlaganju mjera za borbu protiv terorističkih prijetnji potrebe nevinih žrtava terorizma prečesto zaboravljaju ili smatraju sekundarnima;

45.  osuđuje smanjenje sredstava koje je Vijeće predložilo za velik broj programa u području kulture, medija, građanstva, temeljnih prava i javnog zdravlja u ukupnom iznosu od 24,3 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza; smatra da Vijeće šalje krivu poruku ako se sredstva za rješavanje izbjegličkih i migracijskih izazova oslobađaju rezovima u programima za kulturu; žali zbog toga što se čini da su mnogi od tih rezova bili arbitrarni, odnosno da se pri njima nije vodilo računa o izvrsnim stopama izvršenja programa; stajališta je da bi čak i mali rezovi mogli dovesti u pitanje ispunjenje ciljeva tih programa i nesmetanu provedbu mjera Unije; stoga sva smanjenja iznosa vraća na razinu iz nacrta proračuna;

46.  inzistira na tome da je potrebno povećati sredstva za aktivnosti u sklopu programa Kreativna Europa i Europa za građane, kojima se već duže vrijeme ne dodjeljuju dostatna sredstva; čvrsto je uvjeren da su ti programi važniji nego ikada do sada, i zbog toga što se njima jača doprinos kulturnih i kreativnih industrija stvaranju novih radnih mjesta i rastu i zbog toga što se njima potiče aktivno sudjelovanje građana u pripremi i provedbi politika Unije; ne može shvatiti kako Vijeće može opravdati smanjenje sredstava za MSP-ove u kulturnom i kreativnom sektoru, s obzirom na to da instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore, tek pokrenut u lipnju 2016., za koji su plaćanja koncentrirana na kraju programskog razdoblja, predstavlja odličan primjer inovativnog rješenja za problem koji je prisutan na tržištu, s obzirom na to da se njime razvijaju kapaciteti i pružaju jamstva financijskim posrednicima aktivnima u kulturnom i kreativnom sektoru;

47.  ističe da programi Unije u području kulture, obrazovanja, mladih i građanstva pružaju jasnu europsku dodanu vrijednost, dopunjuju politike integracije migranata i izbjeglica i djeluju sinergijski s njima; stoga poziva institucije Unije da odgovore prikladnim povećanjem financiranja programa kojima se izravno upravlja poput Kreativne Europe, kao i odgovarajućih proračunskih linija u strukturnim i investicijskim fondovima;

48.  napominje da se moraju predvidjeti potrebna proračunska jamstva za pripremna djelovanja u vezi s obilježavanjem 2018. kao europske godine kulturne baštine;

49.  podsjeća na to da je Mehanizam Unije za civilnu zaštitu jedan od temelja solidarnosti Unije; ističe da Unija ima ulogu katalizatora pri podržavanju, koordiniranju i dopunjavanju mjera država članica u području prevencije, spremnosti i reagiranja na katastrofe; pozdravlja blago povećanje u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za taj program;

50.  pozdravlja uvođenje proračunske linije za Fond EU-a za traganje i spašavanje iz kojeg će se pokrivati troškovi aktivnosti traganja i spašavanja, posebno onih na Sredozemlju, koje provode države članice a koje su koordinirane na razini Unije; stajališta je da je osnivanje namjenskog fonda bolje rješenje od stalnog povećavanja proračuna za Frontex ili nedavno osnovanu Europsku graničnu i obalnu stražu;

51.  pozdravlja uvođenje proračunske linije za potporu Europskog građanskoj inicijativi, novoosnovanom instrumentu kojemu je cilj uključiti građane u postupak donošenja odluka u Uniji i ojačati europsku demokraciju; stajališta je da je razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza predložena u nacrtu proračuna preniska; odlučuje povećati sredstva za tu proračunsku liniju;

52.  napominje da Komisija predlaže iznos od 840 000 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za posebnu proračunsku liniju namijenjenu Europskoj građanskoj inicijativi, prvi put uvrštenoj u prošlogodišnji proračun, te ističe da je za poticanje korištenja tim vrijednim instrumentom participativne demokracije potrebna odgovarajuća razina financiranja;

53.  pozdravlja povećanje iznosa sredstava za 2017. za komunikaciju predstavništava Komisije, dijaloga s građanima i „partnerskih” djelovanja u iznosu od 17,036 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 14,6 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja, s obzirom na to da je riječ o inicijativama približavanja europskim građanima, stjecanju njihova povjerenja i povećanju njihova razumijevanja politika i aktivnosti Unije;

54.  ističe da je, nakon usvajanja novog međuinstitucijskog sporazuma o registru transparentnosti, potrebno zajedničkom tajništvu registra transparentnosti omogućiti dostatna i odgovarajuća administrativna i financijska sredstva kako bi ono moglo obavljati svoje zadatke;

55.  napominje da iznosi iz njegova čitanja (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja) premašuje gornju granicu naslova 3. za 71,28 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, dok se odobrena sredstva za plaćanja povisuju za 1 857,7 milijuna EUR; uzimajući u obzir da je već na razini nacrta proračuna razlika do gornje granice ispunjena, predlaže da se navedena povećanja sredstava financiraju do gornje granice te da se istovremeno za određen broj bitnih rashoda povezanih s migracijama mobilizira pričuva za nepredviđene izdatke;

Naslov 4. – Globalna Europa

56.  napominje da su, u svjetlu trenutačnih izbjegličkih i migracijskih izazova, financijske potrebe za vanjsko djelovanje Unije sve veće i da velikim dijelom prelaze granice trenutačnog opsega naslova 4.; stoga snažno dvoji u pogledu dostatnosti gornjih granica u naslovu 4. za pružanje odgovarajućeg financiranja vanjske dimenzije migracijskih i izbjegličkih izazova; izražava žaljenje zbog toga što je Komisija, kako bi pružila sredstva za nove inicijative poput Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, u nacrtu proračuna odlučila smanjiti sredstva za programe poput Instrumenta za razvojnu suradnju (DCI) i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP); naglašava da nove inicijative ne bi smjele biti nauštrb politika u drugim područjima; odlučuje stoga u velikoj mjeri smanjiti prenošenje financijskih sredstava iz tih dvaju instrumenta koji su, između ostalog, namijenjeni rješavanju temeljnih uzroka migracijskih tokova; podsjeća da primarni cilj razvojne politike Unije mora i dalje bit smanjenje siromaštva; žali zbog toga što su odobrena sredstva za humanitarnu pomoć i za sredozemnu dimenziju Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI) ispod razine odobrene u proračunu za 2016., iako je njihova uloga u rješavanju velikog broja vanjskih izazova očita; izražava žaljenje zbog neopravdanih rezova koje je izvršilo Vijeće;

57.  odlučuje vratiti na prethodnu razinu sva smanjenja sredstava koja je Vijeće predložilo u okviru naslova 4.; također odlučuje da će sredstva za sredozemnu dimenziju Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI) i humanitarnu pomoć vratiti na razinu iz 2016.; odlučuje nadalje da će ublažiti rezove Komisije u pogledu Instrumenta za razvojnu suradnju i Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru; smatra ključnim zadržati temeljnu ulogu Unije i razinu financijske potpore za mirovni proces na Bliskom istoku, Palestinsku samoupravu i UNRWA-u kao i u linijama za Istočno partnerstvo Europskog instrumenta za susjedstvo; naglašava važnost Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava;

58.  odlučuje povećati iznose za makrofinancijsku pomoć koja je bila znatno smanjenja u odnosu na razinu iz 2016.; smatra da će biti potrebna veća razina financiranja od one predložene kako bi se mogli odobriti svi budući zahtjevi za zajmove;

59.  daje punu potporu Instrumentu za izbjeglice u Turskoj i predlaže da se proračunski doprinos Unije predviđen za 2017. isplati u 2016. s obzirom na to da se provedba pokazala uspješnom i da u proračunu za 2016. još uvijek postoje znatne razlike do gornje granice; poziva stoga da se sredstva za Instrument pretpristupne pomoći (IPA II) povećaju za 400 milijuna EUR preko izmjene proračuna za 2016. i odgovarajuću mobilizaciju pričuve za nepredviđene izdatke; isti iznos stavlja u pričuvu u proračunu za 2017. sve dok se ne postigne sveobuhvatni sporazum o alternativnim načinima financiranja Instrumenta za izbjeglice u Turskoj kojim bi se ublažio izuzetno jak pritisak na ostale instrumente za vanjsko financiranje;

60.  sa zabrinutošću napominje da su uzajamni fondovi EU-a i Instrument za izbjeglice u Turskoj, unatoč njihovoj aktualnosti i znatnom opsegu, praktično nevidljivi u proračunu Unije; poziva da ih se u proračun uključi na način koji će biti transparentniji i kojim će se u većoj mjeri poštovati jedinstvo proračuna Unije i ovlasti proračunskog tijela te u tu svrhu uvodi nove proračunske linije; također poziva Komisiju da pruži dokaze da se korištenjem financijskim instrumentima u okviru uzajamnih fondova odobrena sredstva ne preusmjeravaju s ciljeva na kojima je prvotno utvrđena njihova pravna osnova; napominje da je općepoznato da nije postignut cilj da proračun Unije posluži kao financijska poluga za dodatne nacionalne doprinose; u tom smislu naglašava da će prilikom budućih poziva na doprinos iz proračuna EU-a uzajamnim fondovima Parlament dati suglasnost samo ako odgovarajući iznos doprinosa država članica već bude stavljen na raspolaganje; poziva stoga države članice da svoje preuzete obveze ispune u što kraćem roku;

61.  napominje da su prema izvješću Komisije o jamstvima obuhvaćenima općim proračunom (COM(2016) 576 final) za Jamstveni fond za vanjska djelovanja, iz kojeg se pokrivaju neplaćeni zajmovi i jamstva za zajmove odobrene državama koje nisu članice ili za projekte u državama koje nisu članice, potrebna dodatna financijska sredstva kako bi dosegao ciljani iznos, zbog čega je u nacrt proračuna uneseno 228,04 milijuna EUR; zabrinut je da se tim zahtjevima vrši dodatan pritisak na ionako uzak manevarski prostor do gornjih granica u naslovu 4.;

62.  pozdravlja proračunske prijedloge Komisije u pogledu novog partnerskog okvira za migracije i plana vanjskih ulaganja; izražava međutim zabrinutost zbog stvaranja novih potencijalnih „satelita” izvan proračuna Unije; ponovno ističe da je potrebno da proračun Unije bude pod punim nadzorom Parlamenta; snažno inzistira na poštovanju načelu jedinstva proračuna; uvjeren je da se novi prioriteti ne bi smjeli financirati nauštrb postojećih projekata Unije; smatra da je potrebno mobilizirati dodatne instrumente fleksibilnosti kako bi se uspostavio ambiciozan okvir za promicanje ulaganja u Africi i susjedstvu EU-a koji će biti imati odgovarajuću razinu novih odobrenih sredstava;

63.  ponavlja zahtjev da se proračunska linija za posebne predstavnike EU-a proračunski neutralno prenese iz proračuna ZVSP-a u administrativni proračun Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) kako bi se dodatno ojačale diplomatske aktivnosti Unije;

64.  stoga za naslov 4. povećava razinu odobrenih sredstava iznad razine iz nacrta proračuna za 497,9 milijuna EUR za preuzimanje obaveza, odnosno 495,1 milijuna EUR za plaćanja (ne računajući pilot-projekte i pripremne radnje, ali uključujući prijenos posebnih predstavnika EU-a u proračun ESVD-a);

65.  smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursko-ciparsku zajednicu (za 3 milijuna EUR) kako bi se jasno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru te podržava Tehnički odbor za kulturnu baštinu dviju zajednica, te tako promicati povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;

Naslov 5. – Administracija; Ostali naslovi – rashodi za potporu administraciji i istraživanju

66.  smatra da su rezovi Vijeća neopravdani i štetni i zadržava razinu iz nacrta proračuna za sve administrativne rashode Komisije, što uključuje i rashode za potporu administraciji i istraživanju u okviru naslova 1. do 4.;

67.  odlučuje, u svjetlu nedavnih otkrića i u svrhu vraćanja povjerenja građana Unije i vjerodostojnosti institucija EU-a, zadržati 20 % odobrenih sredstava za privremene naknade bivših članova u pričuvi sve dok Komisija ne počne primjenjivati stroži Kodeks ponašanja za povjerenike kako bi se spriječio sukob interesa i praksa „rotirajućih vrata”;

68.  smatra da se međuinstitucijskom suradnjom u administrativnom području može doprinijeti učinkovitosti, s obzirom na to da stručno znanje, sposobnosti i sredstva razvijeni unutar jedne institucije mogu biti stavljeni na raspolaganje drugima; poziva stoga da se uspostavi sustav kojim se administrativno opterećenje ograničuje na nužan minimum, jamči prikladna razina usluga, glavnoj mjerodavnoj instituciji pružaju potrebna proračunska sredstva, a suradnja s drugim institucijama potiče na način da se njihov udio ograniči na granične troškove povezane sa suradnjom i time dobro financijsko upravljanje na razini institucija uskladi s dobrim financijskim upravljanjem proračunom;

Agencije

69.  u načelu potvrđuje procjene Komisije o proračunskim potrebama agencija; primjećuje da je Komisija već znatno smanjila početne zahtjeve većine agencija; stoga smatra da bi svi dodatni rezovi koje predloži Vijeće ugrozili pravilno funkcioniranje agencija te bi im onemogućili da ispune zadaće koje su im dodijeljene;

70.  pozdravlja povećanje proračunskih sredstava za agencije za pravosuđe i unutarnje poslove čiji se rad pokazao uspješnim, posebno za one zadužene za pitanja migracija i sigurnosti; ističe da tim agencijama trebaju na raspolaganje biti stavljeni dostatni resursi (što uključuje i sredstva za ulaganja u nove tehnologije) te da moraju imati dovoljan broj osoblja kad se poveća opseg njihovih zadaća;

71.  U kontekstu trenutačnih sigurnosnih izazova i imajući na umu potrebu za koordiniranim europskim odgovorom, neka od tih povećanja smatra nedostatnima i odlučuje da će povećati odobrena sredstva za Europski policijski ured (Europol), Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust), Europsku agenciju za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima (EU-LISA) i Agenciju Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA);

72.  naglašava da će se buduće potrebe u pogledu operativnih resursa i osoblja Europske agencije za graničnu i obalnu stražu, iako se njezina proračunska sredstva i broj radnih mjesta zasad čine dovoljnima, morati pozorno pratiti kako bi agencija mogla ispunjavati svoje zadaće;

73.  drugim riječima, ističe da su novouspostavljenim jedinicama Europola – Europskom centru za borbu protiv terorizma, jedinici za rad s prijavljenim internetskim sadržajima (IRU) i Europskom centru za kibernetički kriminal (EC3) – potrebni odgovarajući ljudski i materijalni resursi, među kojima su i oni za zajedničko operativno planiranje i procjenjivanje razine prijetnje, za jačanje usklađenog pristupa država članica u borbi protiv organiziranog kriminala, kiberkriminala, kriminala povezanog s internetom, terorizma i drugih oblika ozbiljnog kriminala; traži dodatna sredstva za zajedničke istražne timove;

74.  podsjeća da je Komisija u svojoj komunikaciji naslovljenoj „Budući okvir za jače i pametnije informatičke sustave za upravljanje granicama i unutarnju sigurnost” od 6. travnja 2016. najavila poboljšanja i postizanje interoperabilnosti različitih informatičkih sustava kojima se koriste agencije za pravosuđe i unutarnje poslove; traži da se prepozna potreba za odgovarajućim sredstvima kako bi se ta tehnička rješenja brzo i učinkovito implementirala;

75.  pozdravlja uvrštenje u proračun za 2017. odgovarajućih sredstava za potporu dugoročnoj transformaciji agencije Frontex u Europsku agenciju za graničnu i obalnu stražu te transformaciji Europskog potpornog ureda za azil u punopravnu agenciju za azil; naglašava da će se buduće potrebe u pogledu operativnih resursa i osoblja Europske agencije za graničnu i obalnu stražu, iako se dodijeljena sredstva zasad čine dovoljnima, morati pozorno pratiti kako bi agencija mogla ispunjavati svoje zadaće;

76.  uzimajući u obzir sve lošije humanitarno stanje u južnom susjedstvu Europe, sve veći broj tražitelja azila i, ponajprije, namjeru da se njegov mandat proširi izvan opsega predviđenog u prijedlogu Komisije, odlučuje također povećati odobrena proračunska sredstva za 2016. za Europski potporni ured za azil;

77.  ponovno iskazuje svoje nezadovoljstvo pristupom Komisije i Vijeća prema zapošljavanju u agencijama i stoga izmjenjuje velik broj planova radnih mjesta; još jednom naglašava da svaka agencija mora smanjiti broj radnih mjesta za 5 % tijekom pet godina, kao što je dogovoreno u Međuinstitucijskom sporazumu, ali nova radna mjesta koja su potrebna kako bi se ispunili dodatni zadaci nastali zbog razvoja novih politika i novog zakonodavstva od 2013. moraju biti popraćena dodatnim sredstvima koja ne smiju biti obuhvaćena ciljem smanjenja osoblja iz Međuinstitucijskog sporazuma; stoga još jednom naglašava svoje protivljenje konceptu preraspodjele djelatnika među agencijama, ali ponovno potvrđuje da je spreman osloboditi radna mjesta tako što će postići veću učinkovitost među agencijama povećanom administrativnom suradnjom ili čak po potrebi i spajanjima te udruživanjem određenih službi ili s Komisijom ili s drugom agencijom;

78.  naglašava da bi se znatna ušteda u pogledu operativnih troškova i troškova osoblja mogla ostvariti ako bi se agencije koje djeluju na više lokacija (ENISA, EU-LISA, ERA) ograničile na samo jedno sjedište; stajališta je da je, uzimajući u obzir trenutačne operativne potrebe tih agencija, takva promjena ostvariva; naglašava da bi premještanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) iz Londona i njegovo spajanje s barem jednim od dva druga nadzorna tijela moglo dovesti do znatnih ušteda troškova tih agencija; poziva Komisiju da u tom smislu podnese odgovarajući prijedlog;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

79.  nakon pažljive analize podnesenih pilot-projekata i pripremnih djelovanja u pogledu stope uspješnosti tekućih projekata i djelovanja, isključujući inicijative koje su već obuhvaćene postojećim pravnim osnovama te u potpunosti uzimajući u obzir procjenu Komisije o provedivosti projekata, odlučuje usvojiti kompromisni paket koji se sastoji od ograničenog broja pilot-projekata i pripremnih djelovanja, također imajući u vidu ograničene raspoložive razlike do gornje granice i gornje granice za pilot-projekte i pripremna djelovanja;

Posebni instrumenti

80.  podsjeća na važnost pričuve za pomoć u nuždi za pružanje brzog odgovora na konkretne zahtjeve za pomoć iz trećih zemalja u slučajevima nepredviđenih događaja i ponovno upućuje poziv da se u postupku revizije VFO-a znatno poveća njezina financijska omotnica; napominje da činjenica da su sredstva iz te pričuve tijekom 2016. trošena velikom brzinom i da najvjerojatnije neće biti prijenosa sredstva u sljedeću godinu ukazuje na to da sredstva za taj poseban instrument neće biti dostatna za sve dodatne potrebe u 2017.; povećava stoga odobrena sredstva za tu pričuvu na milijardu EUR godišnje, pod uvjetom da se odluka o sredstvima na godišnjoj razini za pričuvu za pomoć u nuždi donese tijekom revizije VFO-a u sredini razdoblja;

81.  vraća na razinu iz nacrta proračuna sredstva za pričuve za Europski fond za prilagodbu globalizaciji i Fond solidarnosti Europske unije radi lakše mobilizacije tih posebnih instrumenata;

Plaćanja

82.  izražava zabrinutost zbog znatnog smanjenja u odobrenim sredstvima za plaćanja u nacrtu proračuna za 2017. u usporedbi s proračunom za 2016.; napominje da to ukazuje na zastoje u provedbi koji su zabrinjavajući ne samo iz perspektive provedbe politika Unije nego predstavljaju opasnost od ponovnog nakupljanja nepodmirenih računa na kraju tekućeg programskog razdoblja; smatra da bi se to pitanje trebalo riješiti u sklopu revizije VFO-a; nadalje, izražava žaljenje zbog rezova u plaćanjima koje je Vijeće predložilo unatoč tome što su na raspolaganju znatne razlike do gornjih granica;

83.  naglašava da je, na temelju zahtjeva Parlamenta, dogovoren plan plaćanja s ciljem smanjenja zaostalih plaćanja dospjelih potraživanja povezanih s kohezijskom politikom za razdoblje 2007. – 2013. koja bi krajem 2016. iznosila „uobičajene” 2 milijarde EUR; ističe da su krajem 2015. utvrđene barem 8,2 milijarde EUR nepodmirenih računa za razdoblje 2007. – 2013. u području kohezijske politike te se očekuje da će taj broj krajem 2016. pasti ispod 2 milijarde EUR; vjeruje da bi se trebao izraditi obvezujući zajednički plan plaćanja za razdoblje od 2016. do 2020. te da bi se o njemu trebale dogovoriti sve tri institucije; inzistira na tome da bi se takav novi plan trebao temeljiti na dobrom financijskom upravljanju i sadržavati jasnu strategiju za ispunjavanje svih obveza za plaćanja u svim naslovima do kraja trenutačnog VFO-a i izbjegavanja „skrivenih zaostataka” koji nastaju zbog umjetnog usporavanja provedbe određenih višegodišnjih programa i drugih mjera ublažavanja, kao što je smanjenje stopa pretfinanciranja;

84.  odlučuje zadržati na razini nacrta proračuna sva plaćanja u proračunskim linijama koja je Vijeće smanjilo i povećava odobrena sredstva za plaćanja u svim linijama u kojima su izmijenjena odobrena sredstva za preuzimanje obveza;

Izrada proračuna temeljena na rezultatima

85.  podsjeća na to da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 3. srpnja 2013. o integriranom okviru unutarnje kontrole(10) naveo da dijeli stajalište Revizorskog suda da nema smisla pokušati mjeriti uspješnost ako se proračun ne temelji na pokazateljima uspješnosti(11) te poziva na uspostavu modela javnog proračuna na temelju uspješnosti u kojem je svaka proračunska linija popraćena ciljevima i ishodima koji se mjere pokazateljima uspješnosti;

86.  pozdravlja programske izvještaje o rashodima poslovanja priložene nacrtu proračuna, s obzirom na to da pružaju djelomičan odgovor na zahtjev Parlamenta u vezi s ciljevima, rezultatima i pokazateljima; međutim, napominje da se tim izvještajima uobičajena metoda izrade proračuna prema aktivnostima dopunjuje nekim podacima o uspješnosti;

87.  ustraje u tome da bi se, u cilju pojednostavljenja Komisijinih alata unutarnjeg upravljanja, direktori glavnih uprava prilikom donošenja svojih planova upravljanja i godišnjih izvješća o radu trebali držati političkih ciljeva i pokazatelja sadržanih u programskim izvještajima o rashodima poslovanja, te da bi Komisija na temelju toga trebala izraditi nacrt svojeg izvješća o ocjeni iz članka 318. UFEU-a;

Ostali dijelovi

Dio I. – Europski parlament

88.  zadržava nepromijenjenom ukupnu razinu svojeg proračuna za 2017. u iznosu od 1 900 873 000 EUR, usvojenom na plenarnoj sjednici 14. travnja 2016.; izvršava proračunski neutralne tehničke prilagodbe kako bi se proračunski odrazile njegove nedavne odluke i oslobađa pričuvu u proračunskoj liniji za prijevoz zastupnika, drugih osoba i robe;

89.  odobrava izmjene u planu radnih mjesta i odgovarajuće izmjene u pogledu odobrenih sredstava u proračunu povezane s dodatnim potrebama klubova zastupnika; u potpunosti nadoknađuje ta povećanja smanjenjem odobrenih sredstava u pričuvi za nepredviđene izdatke i u proračunskoj liniji za opremanje prostora;

90.  podsjeća na svoju političku odluku da se klubovi zastupnika izuzmu iz cilja smanjenja radnih mjesta za 5 %, kako je istaknuto u njegovim rezolucijama o proračunu za 2014.(12), 2015.(13) i 2016.(14);

91.  smanjuje plan radnih mjesta Glavnog tajništva(15) za 2017. za 60 radnih mjesta (cilj smanjenja osoblja za 1 %), u skladu sa sporazumom o općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016. koji je 14. studenog 2015. postignut s Vijećem; podsjeća da je u procjenama već uzet u obzir proračunski učinak te mjere;

92.  uzimajući u obzir završetak prijenosa radnih mjesta predviđen sporazumom o suradnji s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija, smanjuje svoj plan radnih mjesta za dodatnih 20 radnih mjesta; naglašava da, s obzirom na to da za ta radna mjesta nisu bila predviđena proračunska sredstva, nema potrebe smanjiti odobrena sredstva u proračunskim linijama Parlamenta;

93.  poziva glavne tajnike Europskog parlamenta, Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbor da zajednički djeluju na iznalaženju aranžmana za buduće dijeljenje administrativnih funkcija i usluga među tim trima institucijama; poziva glavne tajnike da provedu i studiju o tome jesu li i među Parlamentom, Komisijom i Vijećem moguće sinergije u pogledu administrativnim funkcija i usluga;

94.  u svojem planu radnih mjesta za 2017. zadržava 35 novih radnih mjesta predloženih u NIP-u 3/2016 u svrhu jačanja sigurnosti institucija; izuzima ta radna mjesta iz cilja smanjenja osoblja za 5 % s obzirom na to da je riječ o novim djelatnostima u Parlamentu;

95.  ponovno ističe da provedba cilja smanjenja osoblja ne smije ugroziti pravilno funkcioniranje Parlamenta i provođenje njegovih temeljnih ovlasti te ne smije dovesti u pitanje njegovu zakonodavnu izvrsnost, kao ni kvalitetu radnih uvjeta za zastupnike i osoblje;

96.  u svjetlu brojnih problema na koje se naišlo u ovogodišnjem unutarnjem proračunskom postupku, zaključuje da su izmjene poglavlja 9. i relevantnih dijelova drugih poglavlja njegova Poslovnika nužne kako bi postiglo ono što je Europski parlament zatražio u svojoj rezoluciji od 14. travnja 2016. o procjeni prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2017., odnosno da bi „sve relevantne informacije trebalo pravovremeno, razumljivo te uz odgovarajuću razinu detalja i raščlambe predstaviti članovima Predsjedništva i Odbora za proračune kako bi se Predsjedništvu, Odboru za proračune i klubovima zastupnika omogućilo da provedu odgovarajuće rasprave te da temelje svoje odluke na širokoj slici stanja i potreba proračuna Parlamenta”;

97.  u skladu sa stavkom 15. svoje rezolucije od 14. travnja 2016. o procjeni prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2017., zahtijeva da se tijekom proračunskog postupka za financijsku godinu 2018. prvi puta koristi metodom izrade proračuna na temelju trenutačnih potreba, a ne na temelju sustava koeficijenata;

98.  podsjeća da je uprava preuzela obvezu predložiti srednjoročan i dugoročan proračunski plan u kojem će se jasno razlučiti ulaganja i operativni rashodi povezani s aktivnostima institucije, što se odnosi i na njegove zakonske obveze; stoga očekuje da će nacrt projekcije proračuna za 2018. biti dostavljen u istom obliku;

99.  podsjeća na izvješće Fox-Häfner(16) iz 2013., u kojem je procijenjeno da troškovi geografske raspršenosti Parlamenta iznose između 156 i 204 milijuna EUR, što je jednako 10 % proračuna Parlamenta; napominje da je utvrđeno da je 78 % svih službenih putovanja statutarnog osoblja Parlamenta izravno povezano s geografskom raspršenošću Parlamenta; naglašava da se u izvješću također procjenjuje da je ekološki učinak geografske raspršenosti između 11 000 i 19 000 tona emisija ugljičnog dioksida; ponovno ističe da geografska raspršenost ima negativnu percepciju u javnosti i stoga poziva da se izradi plan za jedinstveno sjedište i da se iznosi u predmetnim proračunskim linijama smanje;

100.  izražava žaljene zbog činjenice da, unatoč brojnim pozivima odbora za proračune, srednjoročne i dugoročne strategije za zgrade parlamenta nisu dostupne za informiranu raspravu u odborima;

Dio IV. – Sud Europske unije

101.  izražava žaljenje zbog činjenice da Vijeće povećalo paušalni odbitak s 2,5 na 3,8 %, što odgovara smanjenju sredstava u iznosu od 3,4 milijuna EUR i u suprotnosti je s izuzetno visokom popunjenošću radnih mjesta na Sudu (98 % krajem 2015.); stoga vraća paušalni odbitak na razinu iz nacrta proračuna, čime se Sudu omogućuje da izvršava svoje zadaće u kontekstu stalnog rasta broja sudskih predmeta;

102.  nadalje, odlučuje vratiti na razinu iz nacrta proračuna sredstva za šest proračunskih stavki koja je Vijeće smanjilo u glavi I. i glavi II. proračuna Suda, a koje bi imale posebno značajan učinak u pogledu prioriteta Suda u jezičnim i sigurnosnim pitanjima;

103.  izražava nezadovoljstvo unilateralnom izjavom Vijeća i povezanim dodatkom o smanjenju osoblja za 5 % u stajalištu Vijeća o nacrtu proračuna za 2017., prema kojima Sud treba smanjiti plan radnih mjesta za dodatnih 19 radnih mjesta; ističe da tih 19 radnih mjesta odgovara 12, odnosno 7 radnih mjesta koje su Parlament i Vijeće kao odgovor na dodatne potrebe propisno odobrili tijekom proračunskih postupaka za 2015., odnosno 2016. godinu i stoga inzistira da se tih 19 radnih mjesta ne treba vratiti, s obzirom na to da je Sud već ispunio zahtjev za smanjenje radnih mjesta za 5 % time što je u razdoblju od 2013. do 2017. ukinuo 98 radnih mjesta; 

Dio V. – Revizorski sud

104.  vraća paušalni odbitak na početnu razinu od 2,6 % kako bi se Revizorskom sudu omogućilo da ispuni svoje potrebe u pogledu plana radnih mjesta;

105.  vraća na prvotnu razinu iznose u još pet proračunskih stavki u kojima je Vijeće izvršilo rezove, i to kako bi Revizorski sud mogao izvršiti svoj program rada i pripremiti planirana izvješća o reviziji;

106.  djelomično vraća na razinu iz nacrta proračuna iznose za tri proračunske stavke za koje je sam Revizorski sud iznio prijedloge za ostvarenje ušteda;

Dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor

107.  vraća paušalni odbitak na početnu razinu od 4,5 % kako bi Europskom gospodarskom i socijalnom odboru omogućio da ispuni svoje potrebe i nosi se s trajnim smanjenjem osoblja povezanim sa sporazumom o suradnji koji su u veljači 2014. Europski gospodarski i socijalni odbor te Odbor regija potpisali s Europskim parlamentom;

108.  u skladu s navedenim sporazumom o suradnji, zadržava 12 radnih mjesta i povezana odobrena sredstva koja je Komisija ukinula u nacrtu proračuna kako bi se uzeo u obzir stvaran broj radnih mjesta prenesenih iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u Europski parlament;

109.  nadalje, odlučuje iznose u stavci za dodatne usluge za prevoditeljsku službu uskladiti s procjenom te institucije i tako dijelom nadoknaditi prijenos 36 radnih mjesta iz Europskog gospodarskog i socijalnog odbora u Europski parlament izvršen u skladu s navedenim sporazumom o suradnji;

Dio VII. – Odbor regija

110.  u skladu s navedenim sporazumom o suradnji, zadržava osam radnih mjesta i povezana odobrena sredstva koja je Komisija ukinula u nacrtu proračuna kako bi se uzeo u obzir stvaran broj radnih mjesta prenesenih iz Odbora regija u Europski parlament;

111.  nadalje, vraća odobrena sredstva povezana s uredskim i informatičkim troškovima članova Odbora koja je Komisija smanjila u nacrtu proračuna za 2017. na razinu koju je procijenio sam Odbor kako bi zajamčio dostatna sredstva za uredske i informatičke troškove članova Odbora regija;

112.  žali zbog smanjenja koja je Komisija u nacrtu proračuna izvršila u proračunskoj stavci za „opremanje prostora” i odlučuje iznos za tu stavku vratiti na razinu koju je procijenio sam Odbor, kako bi se moglo odgovoriti na sigurnosne izazove, održavati zgrade u dobrom stanju u skladu sa zakonskim obavezama i poboljšati njihovu energetsku učinkovitost;

113.  naposljetku, vraća odobrena sredstva povezana s komunikacijskim aktivnostima političkih skupina koja je Komisija u nacrtu proračuna smanjila kako bi se zajamčilo dostatno financiranje komunikacijskih aktivnosti političkih skupina Odbora;

Dio VIII. – Europski ombudsman

114.  napominje da je Vijeće smanjilo iznose iz nacrta proračuna Europskog ombudsmana za 195 000 EUR; ističe da bi to smanjenje predstavljalo nerazmjerno opterećenje za ionako izuzetno ograničen proračun Ombudsmana te bi imalo znatan negativan učinak na sposobnost te institucije da djelotvorno služi europskim građanima; stoga vraća na prethodnu razinu iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove kako bi se omogućilo da Ombudsman izvršava svoj mandat i ispunjava svoje obveze;

Dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka

115.  sa žaljenjem napominje da je Vijeće smanjilo nacrt proračuna Europskog nadzornika za zaštitu podataka za 395 000 EUR; ističe da je to u jasnoj suprotnosti s dodatnim zadaćama koje su toj instituciji dodijelili Parlament i Vijeće i da bi se tim smanjenjem utjecalo na sposobnost te institucije da djelotvorno pruža usluge drugim europskim institucijama; stoga iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove vraća na prethodnu razinu kako bi se omogućilo da Europski nadzornik za zaštitu podataka izvršava svoje zadaće i obveze;

Dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje

116.  vraća iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo rezove na prethodnu razinu;

117.  nadalje, u skladu sa zaključcima Vijeća iz ožujka 2015. odlučuje uvesti proračunsku stavku za stratešku komunikaciju kako bi se ESVD-u pružili dostatno osoblje i instrument za suočavanje s izazovom koji predstavlja dezinformiranje koje provode treće zemlje i nedržavni akteri;

118.  pozdravlja pismeno preuzetu obvezu Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da će se postojeća neravnoteža u ESVD-u u pogledu udjela diplomatskog i statutarnog osoblja EU-a iz pojedinih država članica na određenim položajima riješiti te da će tijekom 2017. iznijeti ocjenu politike ESVD-a u području upravljanja ljudskim resursima; poziva Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da Parlament o poduzetim koracima obavijesti najkasnije do proljeća 2017., odnosno do početka sljedećeg proračunskog postupka;

o

o o

119.  uvjeren je da proračun Unije može doprinijeti djelotvornom rješavanju ne samo posljedica već i temeljnih uzroka kriza s kojima se Unija trenutno suočava; međutim, smatra da bi se nepredviđeni događaji koji se tiču cijele Unije trebali rješavati zajedničkim snagama i izdvajanjem dodatnih sredstava na razini Unije, a ne dovođenjem u pitanje preuzetih obveza ili vraćanjem na stav da je rješenja moguće postići isključivo na nacionalnoj razini; stoga naglašava da odredbe o fleksibilnosti služe za pružanje zajedničkog i brzog odgovora i trebale bi se u potpunosti iskoristiti kako bi se nadoknadila stroga ograničenja zadana u okviru gornjih granica VFO-a;

120. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

(1)

SL L 163, 23.6.2007., str. 17.

(2)

SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(3)

SL L 347, 20.12.2013., str. 884.

(4)

SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0080.

(6)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0132.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0309.

(8)

Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(9)

Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 470.).

(10)

SL C 75, 26.2.2016., str. 100.

(11)

Doprinos Kersti Kaljulaid na saslušanju o integriranom okviru unutarnje kontrole koji je 22. travnja 2013. organizirao odbor CONT.

(12)

Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0437

(13)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0036

(14)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0376

(15)

s obzirom na to da je donesena politička odluka prema kojoj se taj izračun ne odnosi na klubove zastupnika, to se smanjenje primjenjuje na plan radnih mjesta Glavnog tajništva;

(16)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0498.


MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove (8.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Neena Gill

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u naslovu 4., ali smatra da ono nije ni približno dovoljno s obzirom na aktualnu političku i sigurnosnu situaciju u našem susjedstvu i šire; poziva na to da se postojeći mehanizmi fleksibilnosti iskoriste za povećanje iznad gornje granice naslova 4. koja je određena u VFO-u, što je potrebno kako bi se pružio održiv i djelotvoran odgovor na brojne izazove vanjskog podrijetla s kojima je EU suočen, uključujući migracijsku i izbjegličku krizu;

2.  prima na znanje obveze koje je EU preuzeo na konferenciji o potpori Siriji održanoj u Londonu te u kontekstu Instrumenta za izbjeglice u Turskoj i izražava zabrinutost u pogledu učinka tih obveza na instrumente za vanjsko financiranje i proračun za humanitarnu pomoć; iako podržava te obveze, ističe da njihovo izvršavanje ne smije biti na štetu drugih prioritetnih područja i dugoročnih politika; posebice poziva na povećanje sredstava Europskog instrumenta za susjedstvo, koji ima ključnu ulogu u podupiranju stabilnosti u zemljama u istočnom i južnom susjedstvu Europe; ponajprije skreće pozornost na Tunis, koji služi kao primjer uspješne priče o demokratskoj tranziciji u toj regiji, ali se i dalje nalazi u potencijalno krhkoj situaciji; podsjeća na to da je prvi cilj europske politike susjedstva rast i zapošljavanje, osobito mladih s diplomom, te poziva na povećanje potpore Europskog instrumenta za susjedstvo zapošljavanju mladih u susjednim zemljama; smatra da je od presudne važnosti da EU zadrži ključnu ulogu u potpori bliskoistočnom mirovnom procesu, Palestinskoj samoupravi i Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA);

3.  naglašava važnost jamčenja daljnje potpore za zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje u usvajanju i provedbi političkih, gospodarskih i socijalnih reformi; podsjeća na to da je poštovanje ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava ključno za proces proširenja; primjećuje da je pristup na temelju uspješnosti primijenjen u izradi proračuna za Instrument pretpristupne pomoći (IPA);

4.  ističe da u svjetlu dinamičnih promjena sigurnosne i humanitarne situacije u svijetu treba ojačati mehanizme EU-a za odgovor na krizu; snažno odbacuje predložene rezove u Instrumentu za doprinos stabilnosti i miru te naglašava da bi slabljenje tog jedinstvenog instrumenta Unije za odgovor na krizu, pripravnost za krizu i sprečavanje sukoba bilo strateška pogreška; naglašava da je važno osigurati dovoljno sredstava za proračun zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) iz kojeg se financiraju civilne misije kriznog upravljanja koje doprinose uspostavi mira i sigurnosti diljem svijeta;

5.  prima na znanje prijedlog pripremnog djelovanja za istraživanje u području obrane koje će se provesti nakon pilot-projekta koji je pokrenuo Europski parlament, što bi moglo pozitivno doprinijeti povećanju suradnje između država članica u području sigurnosti i obrane;

6.  ističe važnost Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava, uključujući njegovu potporu misijama za promatranje izbora, te naglašava da je poštovanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava ključno za stabilnost i blagostanje u svijetu; pozdravlja povećanje financiranja tog instrumenta, koje bi trebalo dodatno pojačati;

7.  poziva na povećanje ulaganja u vidljivost vanjskog djelovanja EU-a radi jačanja učinka financiranja u tom području;

8.  ponavlja zahtjev da se proračunska linija za posebne predstavnike EU-a proračunski neutralno prenese iz proračuna ZVSP-a u administrativni proračun Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) kako bi se dodatno ojačale diplomatske aktivnosti EU-a;

9.  ističe da su programi razmjene za mlade jedna od najuspješnijih mjera za povećanje međukulturnih vještina i poticanje razumijevanja i povezivanja među ljudima i zemljama; stoga posebno skreće pozornost na sredstva koja se godišnje dodjeljuju programu Erasmus+ iz Europskog instrumenta za susjedstvo, Instrumenta pretpristupne pomoći IPA2 i Instrumenta za partnerstvo.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.8.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

50

6

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Nikos Androulakis, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Elmar Brok, James Carver, Aymeric Chauprade, Andi Cristea, Mark Demesmaeker, Georgios Epitideios, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Richard Howitt, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Afzal Khan, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Arne Lietz, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, David McAllister, Tamás Meszerics, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Vincent Peillon, Alojz Peterle, Tonino Picula, Kati Piri, Andrej Plenković, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jacek Saryusz-Wolski, Jaromír Štětina, Charles Tannock, Ivo Vajgl, Hilde Vautmans, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Neena Gill, Takis Hadjigeorgiou, Liisa Jaakonsaari, Othmar Karas, Javi López, Igor Šoltes, Dubravka Šuica, Eleni Theocharous, Ernest Urtasun, Janusz Zemke

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Heidi Hautala, Ernest Maragall, Marian-Jean Marinescu, Antonio Tajani


MIŠLJENJE Odbora za razvoj (6.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Nirj Deva

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da ambiciozan Program održivog razvoja do 2030. i 17 ciljeva održivog razvoja, posebno treći cilj koji se odnosi na zdravlje, četvrti cilj koji se odnosi na obrazovanje i peti cilj koji se odnosi na rodnu jednakost, na čije su se ispunjenje Unija i države članice obvezale u rujnu 2015., iziskuju da razvojna pomoć iz proračuna EU-a ostane barem na razini predviđenoj višegodišnjim financijskim okvirom (VFO), pri čemu treba ostati usredotočena na dugoročne napore za iskorjenjivanje siromaštva, kako je utvrđeno člankom 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

2.  snažno potiče Komisiju i države članice da se pobrinu da mehanizmi financiranja i proračunske linije odražavaju sve prihvaćene obveze u okviru Programa održivog razvoja do 2030.; poziva EU i njegove države članice da se čim prije iznova obvežu na pružanje službene razvojne pomoći od 0,7 % BND-a i da podnesu vremenski plan za postupno povećavanje službene razvojne pomoći ne bi li do 2030. ona iznosila 0,7 % BND-a;

3.  poziva Komisiju da u svojim prijedlozima proračuna u potpunosti uzme u obzir obvezu Unije da u razvojnu suradnju uključi privatni sektor i financijske institucije ondje gdje je to prikladno; stoga naglašava potencijal mobilizacije novih sredstava za razvoj preko društveno odgovornih javno-privatnih partnerstava, spajanja i drugih inovativnih načina u skladu s razvojnom učinkovitosti, načelima ljudskih prava i rezultatima usmjerenima na ishode u pogledu jednakosti; sa zanimanjem iščekuje detaljne prijedloge za uspostavu investicijskog plana za Afriku, u čijem bi središtu trebali biti ljudi i koji bi se trebao usmjeriti na izgradnju kapaciteta i tehničku pomoć, industrijalizaciju, trgovinske i investicijske mogućnosti, pristup energiji i zahtjeve u pogledu infrastrukture; ističe važnu ulogu koju Parlament mora imati u podupiranju i praćenju takvog investicijskog plana;

4.  poziva na ulaganja u projekte kojima se unaprjeđuje prilagođeno osposobljavanje za stručnjake o pitanjima rodno uvjetovanog nasilja i štetnih praksi, kao i u projekte kojima se promiče angažman u zajednici s obzirom na činjenicu da je 2017. Europska godina za borbu protiv nasilja nad ženama;

5.  inzistira na tome da prioriteti i financiranje moraju odražavati transkontinentalnu prirodu rodno uvjetovanog nasilja i razvojnih pitanja; stoga se financiranjem projekata mora ulagati u dosljedan angažman EU-a za rad diljem kontinenata kako bi se obveze iz radnog dokumenta službi o rodnoj jednakosti pretvorile u djelovanja;

6.  ističe da alarmantni razmjeri humanitarnih potreba prouzročenih sirijskom krizom i drugim dosad nezabilježenim sukobima iziskuju da se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristi pričuva za pomoć u nuždi (iznad gornjih granica VFO-a) i instrument fleksibilnosti, te da se pritom također iskoristi razlika do gornje granice u naslovu IV. radi rješavanja humanitarne krize; zabrinut je da novi mehanizmi financiranja koji utječu na razvojne fondove imaju nejasan cilj i žali zbog nedovoljne uključenosti Europskog parlamenta; podsjeća na to da je čvrsto protiv uporabe razvojnih fondova za nerazvojne ciljeve; poziva Uniju da ojača svoj kapacitet za povezivanje sigurnosti i razvoja u primjeni razvojne politike Unije; nadalje, inzistira na potrebi da se osigura odgovarajuće financiranje za proračunske linije za humanitarnu pomoć;

7.  smatra da se stvaranjem posebnih fondova treba fleksibilno odgovoriti na hitne slučajeve i pružiti stvarna dodana vrijednost, dopunjavajući postojeća financijska sredstva, te da tim fondovima treba u skladu s time omogućiti priljev svježeg novca; snažno potiče države članice da ispune svoja obećanja i izvrše najavljena plaćanja iznosa;

8.  ističe potrebu za rješavanjem pitanja poveznice između sigurnosti i razvoja te ispunjenja 16. cilja Programa održivog razvoja do 2030.; međutim, podsjeća na to da financiranje koje nije u nadležnosti Odbora za razvojnu pomoć mora doći iz drugih instrumenata, a ne iz Instrumenta za razvojnu suradnju ili iz Europskog razvojnog fonda;

9.  žali zbog rezova u liniji za ljudski razvoj u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju u usporedbi s proračunom za 2016. radi financiranja političkih prioriteta EU-a; smatra da je to u suprotnosti s temeljnim načelima razvojne učinkovitosti i stoga traži vraćanje razina proračuna za 2016.;

10.  smatra da je od iznimne važnosti da se prione na rješavanje dugotrajnih humanitarnih kriza i usredotoči na prevenciju, izgradnju otpora i suradnju s raznim dionicima kako bi se premostio globalni jaz u financiranju humanitarnih djelovanja; smatra da bi trebalo istražiti moguće sinergije između vlada, civilnog društva i privatnog sektora, a istodobno izbjegavati negativne interakcije, pridonoseći ishodima u pogledu pripravnosti, prevencije i otpornosti;

11.  pozdravlja prijedlog Komisije da se poveća potpora razvoju lokalnog privatnog sektora u partnerskim zemljama i poziva na to da se u proračunu za sljedeću godinu odgovarajuća proračunska sredstva predvide što je ranije moguće, ali ne na štetu potpore drugim akterima u razvoju, kao što su organizacije civilnog društva; ističe važnost poticanja klime koja će omogućiti procvat malih i srednjih poduzeća, u skladu s Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, izgradnjom zakonodavnih kapaciteta i snažnom vladavinom prava, stabilnim bankovnim sustavima i regulativom, funkcionalnim poreznim sustavima te većom transparentnošću i odgovornošću;

12.  inzistira na tome da proračun za razvoj u 2017. mora dosljednije odražavati usredotočenost Unije na nestabilne države, najmanje razvijene zemlje, nezaposlenost mladih, kao i na žene i djevojčice koje su suočene s rodno uvjetovanim nasiljem i štetnim praksama te one koje se nalaze u sukobima; smatra da je smanjenje u linijama Instrumenta za razvojnu suradnju koje se odnose na ljudski razvoj neprikladno s obzirom na te potrebe i obvezu EU-a da namijeni barem 20 % svoje službene razvojne pomoći za osnovne socijalne usluge, to jest obrazovanje i zdravlje;

13.  zabrinut je zbog nedovoljne razine odobrenih sredstava u okviru proračunskih linija namijenjenih Instrumentu za razvojnu suradnju za Aziju i Bliski istok, osobito imajući na umu vanjske i unutarnje pritiske i nestabilnost s kojima se suočavaju zemlje poput Bangladeša, Pakistana, Iraka, Jemena, Etiopije i Somalije;

14.  potiče Komisiju i države članice da pruže potporu zemljama u razvoju pri uspostavi snažnih i otpornih kvalitetnih sustava za javno socijalno osiguranje i javno zdravstvo; poziva Komisiju da nastavi promicati bolji pristup lijekovima u siromašnim zemljama; ponovno naglašava potrebu za ulaganjem u borbu protiv zapostavljenih bolesti; u tom kontekstu poziva Komisiju na praćenje bolesti virusa ebole;

15.  poziva Komisiju da se pobrine da financiranje prilagodbe utjecajima klimatskih promjena i drugih vrsta djelovanja u području klime u osjetljivim trećim zemljama bude dopuna financiranju djelovanja u okviru instrumenata razvojne suradnje; to će se financiranje djelovanja u području klime ubrojiti u ispunjenje obveza Unije u pogledu financiranja djelovanja u području klime te će poslužiti kao dopuna financiranju razvoja, a ne kao njegovo financiranje.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

31.8.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

2

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Louis Aliot, Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Manuel dos Santos, Doru-Claudian Frunzulică, Nathan Gill, Charles Goerens, Enrique Guerrero Salom, Heidi Hautala, Maria Heubuch, György Hölvényi, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Stelios Kouloglou, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Eleni Theocharous, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Rainer Wieland, Anna Záborská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Brian Hayes, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Liliana Rodrigues


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (1.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Reimer Böge

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje da Unija ima izrazito ambiciozan trgovinski program, o čemu svjedoči strategija „Trgovina za sve”, zbog čega je Glavna uprava za trgovinu dodatno opterećena; naglašava da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se poboljšalo ex ante, privremeno i ex post praćenje provedbe i posljedica prije, za vrijeme i nakon sklapanja trgovinskih sporazuma Unije (uključujući i praćenje u kojem bi sudjelovalo civilno društvo), kao i da je potrebno javno obavješćivanje i širenje informacija u tom pogledu kako bi se zajamčila primjena i provedba obveza Unije i njezinih trgovinskih partnera, posebno u pogledu borbe protiv siromaštva, održivog razvoja i poštovanja ljudskih prava; uzima u obzir negativan učinak planiranih sporazuma TTIP i CETA na razini vlastitih sredstava; međutim ističe da treba povećati financiranje za inicijative u okviru strategije „Pomoć za trgovinu” te dodijeliti dodatna sredstva kako bi Glavna uprava za trgovinu na raspolaganju imala dovoljno osoblja za sve veći broj istovremenih pregovora i aktivnosti praćenja;

2.  ističe da je u okviru revizije VFO-a potrebna hitna i temeljita reorganizacija proračuna Unije te njegove strukture i u pogledu programa trgovinske politike te poziva Komisiju da u skladu s tim djeluje aktivno u odnosu prema Vijeću i Europskom parlamentu;

3.  napominje da građani Unije sve češće traže veću uključenost i angažman u trgovinskoj politici Unije te da je taj interes građana postao prioritet Komisije; u tom pogledu napominje da je od ključne važnosti dodijeliti dovoljno sredstava kako bi građani Unije bili aktivno uključeni u kreiranje trgovinske politike zahvaljujući aktivnom angažmanu, sastancima s dionicima, komunikacijskim inicijativama na internetu i izvan njega te prijevodima informativnih članaka, pregovaračkih tekstova i dokumenata o stajalištu; poziva države članice da preuzmu aktivniju ulogu u objašnjavanju dodane vrijednosti trgovinske politike Unije, s obzirom na to da one određuju pregovaračke mandate, te da za to objašnjavanje u vlastitim nacionalnim proračunima izdvoje dovoljna sredstva;

4.  ističe da je međunarodna trgovina važan instrument za cjelokupno vanjsko djelovanje Unije kojim se može doprinijeti održivom razvoju, posebno u zemljama u razvoju, te tako omogućiti važan aktivan angažman Unije u rješavanju uzroka migracija, ako ju se podupre dodjeljivanjem potrebnih financijskih sredstava i provodi s pomoću dosljednih političkih, gospodarskih, trgovinskih i razvojnih strategija;

5.  ističe da se tehničkom podrškom i ekonomskom pomoći koja se u sklopu europske politike susjedstva pruža našim bliskim partnerima u okviru Istočnog partnerstva, kao i zemljama u kojima se dogodilo Arapsko proljeće, na važan način doprinosi stabilnosti tih regija; stoga izražava zabrinutost zbog predloženih rezova u financiranju mediteranske osi, kao i u pomoći Palestini i Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA); ponavlja da u partnerskim zemljama cilj prije svega mora biti konkretno i održivo poboljšanje životnih uvjeta običnih građana;

6.  izražava žaljenje zbog predloženih znatnih rezova u makrofinancijskoj pomoći u usporedbi s njezinom iznimno visokom razinom iz 2016., imajući u vidu da se mnoge partnerske zemlje i dalje suočavaju sa znatnim gospodarskim poteškoćama; smatra da će biti potrebna razina financiranja veća od predložene kako bi se mogli odobriti svi budući zahtjevi za zajmom; ističe da zajmovi u okviru makrofinancijske pomoći i s njima povezani uvjeti otplate ne bi trebali ponovno staviti zemlje koje ih primaju u ovisnički položaj;

7.  izražava zabrinutost zato što se na brojne krize sve češće odgovara pribjegavanjem jamstvima i financijskim instrumentima izvan proračuna Unije koji se dijelom financiraju iz proračuna Unije smanjenjem sredstava za programe pod naslovom IV.; ističe da države članice dvama uzajamnim fondovima nisu doprinijele u istoj mjeri kao i Unija, čime je njihov potencijalni učinak ograničen; inzistira na tome da se takvi instrumenti financiranja moraju pridržavati utvrđenih kriterija za učinkovitost pomoći, kao što su oni koji se odnose na odgovornost i usklađivanje, i da moraju ostati iznimka jer ne zahtijevaju prethodnu potvrdu Europskog parlamenta te im stoga nedostaje demokratska legitimnost; ponavlja da bi takve instrumente s vremenom trebalo uvrstiti u proračun Unije, čime bi se omogućila odgovarajuća demokratska kontrola;

8.  pozdravlja činjenicu da je Komisija najavila da će u jesen 2016. predstaviti prijedlog o planu vanjskih ulaganja kao dijelu Novog partnerskog okvira za migracije; smatra da će se planom vanjskih ulaganja europskim poduzećima omogućiti nove prilike za ulaganje u treće zemlje u razvoju kao i doprinijeti održivoj političkoj i gospodarskoj stabilizaciji europskog susjedstva; izražava žaljenje zato što spomenuti prijedlozi nisu uvršteni u nacrt proračuna za 2017.; ističe da osnivanje novog fonda ne smije ići na štetu ionako nedovoljno financiranih programa u naslovu IV. nego da treba iskoristiti sredstva, kao i stručnost te upravljački kapacitet Europske investicijske banke;

9.  prima na znanje predloženo povećanje iznosa odobrenih sredstava za preuzimanje obveza te znatno povećanje odobrenih sredstava za plaćanja za Instrument za partnerstvo; izražava zabrinutost zbog toga što pojedinačni projekti promicanja trgovine provedeni u okviru tog instrumenta nisu u skladu s postojećim lokalnim i regionalnim programima nego im predstavljaju nepoštenu konkurenciju; traži od Komisije da ocijeni postojeće alate usmjerene na promicanje internacionalizacije malih i srednjih poduzeća u pogledu njihove usklađenosti s drugim europskim instrumentima za potporu malim i srednjim poduzećima, kao što je COSME, te supsidijarnosti, nepreklapanja i komplementarnosti u odnosu na programe država članica; poziva Komisiju da pravovremeno podnese prijedloge za reviziju tih programa na sredini razdoblja u cilju poboljšanja njihove učinkovitosti i djelotvornosti.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

31.8.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

27

8

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Marielle de Sarnez, Santiago Fisas Ayxelà, Karoline Graswander-Hainz, Yannick Jadot, Ska Keller, Jude Kirton-Darling, David Martin, Emmanuel Maurel, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franz Obermayr, Artis Pabriks, Franck Proust, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula, Iuliu Winkler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Reimer Böge, Edouard Ferrand, Seán Kelly, Stelios Kouloglou, Gabriel Mato, Georg Mayer, Bolesław G. Piecha, Jarosław Wałęsa


MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor (28.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Martina Dlabajová

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da se u doba oskudnih resursa snažnije nameće potreba za proračunskom disciplinom te učinkovitim i djelotvornim korištenjem sredstava;

B.  budući da će glavni cilj nacrta proračuna za 2017. biti da se zajamči da proračun Unije raspolaže potrebnim sredstvima za potpuno pružanje pojačanog doprinosa Unije ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, zapošljavanju, rastu, ulaganjima i solidarnosti te za reagiranje na trajne izazove i nove događaje i njihov utjecaj u pogledu odgođenoga gospodarskog oporavka i povećanja nejednakosti, kao i u pogledu imigracije, humanitarne pomoći i sigurnosti;

C.  budući da bi trebalo temeljito preispitati oporezivanje na razini Unije i uspostaviti jedno ili više novih, u pravom smislu vlastitih sredstava radi financiranja prioriteta Unije (investicijski projekti, Obzor 2020. itd.);

D.  budući da bi dijalog između Parlamenta i Komisije predviđen člankom 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebao unutar Komisije stimulirati kulturu usredotočenosti na uspješnost, kao i veću transparentnost i odgovornost;

Izvještaj o rashodima poslovanja uz proračun za 2017.

1.  podsjeća na to da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 3. srpnja 2013. o integriranom okviru unutarnje kontrole(1) naveo da dijeli stajalište Revizorskog suda da nema smisla pokušati mjeriti uspješnost ako se proračun ne temelji na pokazateljima uspješnosti(2) te poziva na uspostavu modela javnog proračuna na temelju uspješnosti u kojem je svaka proračunska linija popraćena ciljevima i ishodima koji se mjere pokazateljima uspješnosti;

2.  pozdravlja programske izvještaje o rashodima poslovanja priložene nacrtu proračuna za 2017. s obzirom na to da pružaju djelomičan odgovor na zahtjev Parlamenta u vezi s ciljevima, rezultatima i pokazateljima; međutim, napominje da se tim izvještajima uobičajena metoda izrade proračuna prema aktivnostima dopunjuje nekim podacima o uspješnosti;

3.  ustraje u tome da, kao dio proračunskog tijela, Parlament ima pravo izražavati svoja gledišta o tim ciljevima i pokazateljima, o njihovoj usklađenosti s prioritetima Unije, kako je utvrđeno u Ugovorima, te strateškim dokumentima kao što je Europa 2020., kao i da bi prije donošenja proračuna Parlament trebao preispitati europsku dodanu vrijednost svake proračunske linije;

4.  ustraje u tome da bi se, u cilju pojednostavljenja Komisijinih alata unutarnjeg upravljanja, direktori glavnih uprava prilikom donošenja svojih planova upravljanja i godišnjih izvješća o radu trebali držati političkih ciljeva i pokazatelja sadržanih u programskim izvještajima o rashodima poslovanja, te da bi Komisija na temelju toga trebala izraditi nacrt svojeg izvješća o ocjeni iz članka 318. UFEU-a;

5.  zabrinut je zbog situacije s odobrenim sredstvima za plaćanja s obzirom na to da su razine nepodmirenih obveza i dalje iznimno visoke te u suprotnosti s duhom Ugovora, koji traži uravnotežen proračun; poziva Komisiju i države članice da strože pristupaju odabiru prioriteta za financiranje i da napuste projekte koji nemaju očitu dodanu vrijednost;

Preispitivanje na sredini razdoblja provedbe

6.  smatra da je preispitivanje višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) na sredini razdoblja provedbe, koje Komisija treba predstaviti do kraja 2016., prva i najbolja prilika da se strukturno pristupi rješavanju brojnih ozbiljnih kriza i visokih razina nepodmirenih obveza, uzmu u obzir nove političke inicijative koje nisu bile predviđene u vrijeme donošenja VFO-a, ocijeni i preispita djelotvornost programa koji već primaju sredstva te riješi problem visoke razine nepodmirenih obveza; traži od Komisije da pronađe prikladno rješenje u pogledu: (i) prilagodbe sektorskih politika koje financira EU, (ii) postizanja stvarnog napretka u procesu pojednostavljenja i sadržaja i proceduralnih pitanja u vezi s upotrebom proračuna Unije (iii) te jamčenja da su financijski instrumenti dobro usmjereni u cilju postizanja najboljih rezultata; poziva Komisiju da izradi prijedlog revizije VFO-a kako bi se povelo računa o svim nastalim proračunskim nedostacima, među ostalim nepodmirenim obvezama;

7.  poziva Komisiju da prije preispitivanja VFO-a na sredini razdoblja provedbe Parlamentu pošalje komunikaciju s prijedlozima kojima objašnjava kako će u budućnosti pomiriti dugoročne političke ciljeve, kao što je strategija Europa 2020., s budućim VFO-om za razdoblje nakon 2020.;

Financijski ispravci i povrati

8.  primjećuje da su ukupni financijski ispravci i povrati koje je Komisija potvrdila i odredila za države članice koje ne uspiju implementirati uredne sustave 2015. iznosili 3499 milijuna EUR, što je manje nego u 2014. (kada su iznosili 4728 milijuna EUR); poziva Komisiju da jasno naznači koji su vraćeni iznosi tijekom 2015. u financijskim izvještajima Unije knjiženi kao prihodi ili kompenzirani, zajedno s proračunskom linijom iz koje su došli, te u kojoj bi mjeri financijski ispravci i povrati o kojima je odlučeno 2016. mogli utjecati na obveze u vezi s plaćanjima u proračunu za 2017. godinu;

9.  potiče Komisiju i države članice da zajamče veću transparentnost u vezi s povratima, osobito u vezi s godinom u kojoj je izvršeno plaćanje, godinom u kojoj je predmetna pogreška utvrđena i godinom u kojoj su povrati ili ispravci financijskih nepravilnosti objavljeni u bilješkama uz financijske izvještaje;

Sektorske politike

10.  mišljenja je da se prilagodba sektorske politike u okviru preispitivanja na sredini razdoblja provedbe treba smatrati preliminarnim korakom za stvarnu reformu VFO-a nakon 2020. prema novim pravilima i načelima koja će odražavati predviđene potrebe i prioritete Unije za treće desetljeće 21. stoljeća; traži od Komisije da prilagodi proračun Unije u smislu jače usredotočenosti na ažurirane temeljne prioritete Unije, uključujući pronalaženje sinergija među njima;

11.  podsjeća na to da je šesti društveni izazov programa Obzor 2020. (Europa u svijetu koji se mijenja – uključiva, inovativna i promišljajuća društva), a posebno doprinos društvenih i humanističkih znanosti suočavanju s tim izazovom, bio prioritet Parlamenta uveden tijekom rada na programu Obzor 2020.; podsjeća na važnost tog elementa u područjima u kojima je Unija suočena s posebnim izazovima, npr. nezaposlenost, siromaštvo, radikalizacija, terorizam, pomoć migrantima, ekonomska i monetarna politika i borba protiv nejednakosti; zabrinut je, stoga, što su tijekom provedbene faze tog programa društvene i humanističke znanosti izgubile na važnosti zbog gubitka osoba na vodećim položajima koje su tome bile posvećene te smanjenja njihovih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 40 %, dok je ukupna omotnica za Obzor 2020. u okviru VFO-a za 2014. – 2020. povećana;

12.  napominje da je stopa uspješnosti nakon prvih 100 poziva na dostavu prijedloga u okviru programa Obzor 2020. dosegnula 14 % (u usporedbi s 20 % ukupnog Sedmog okvirnog programa); podsjeća na to da je dodijeljeno samo 20 % proračuna namijenjenog za mala i srednja poduzeća (5 % doprinosa iz instrumenta za mala i srednja poduzeća), da su novi kandidati činili 38 % uspješnih kandidata te da ih je vrlo malo prešlo iz 1. u 2. fazu; na temelju toga može se zaključiti da druga i treća faza, u kojima se podupire studija izvedivosti u cilju ostvarenja istinske inovacije i njezine daljnje komercijalizacije, gube dio svojeg potencijala; osim toga, potrebno je ojačati ulogu malih i srednjih poduzeća;

13.  nadalje, zemlje istočne i srednje Europe ozbiljno zaostaju za zemljama zapadne i sjeverne Europe u pogledu stope uspješnosti i udjela u financiranju; potiče na pružanje veće tehničke pomoći ondje gdje je ona potrebna te na razmjenu dobrih praksi; također se preporučuje pojednostavljena i razumljiva sinergija između programa Obzor 2020. i europskih strukturnih i investicijskih fondova / Europskog fonda za strateška ulaganja;

14.  podsjeća na to da bi proračun Unije trebao biti važan pokretač ubrzanja srednjoročnih i dugoročnih ulaganja, pa i borbe protiv sve većih nejednakosti i potpuno novih društvenih problema; napominje da bi se proračunom Unije mogla snažnije poduprijeti ulaganja u područjima koja doprinose većoj koheziji Unije i njezinoj većoj otpornosti na vanjske pritiske, kao što su ključni projekti u područjima energetike, mobilnosti i informacijskih tehnologija, kao i u području istraživanja i razvoja, koji također imaju svoje socijalne aspekte i implikacije koji se moraju istaknuti na učinkovit način;

15.  poziva proračunsko tijelo da stavi veći naglasak na napore Unije u cilju sprečavanja i suzbijanja prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje štete njezinim financijskim interesima; ponavlja svoj poziv Komisiji da pruži dostatnu tehničku pomoć državama članicama i potiče razmjenu dobrih praksi kao preventivnih mjera protiv nepravilnosti i pogrešaka u upotrebi sredstava EU-a te u tom kontekstu izražava zabrinutost zbog toga što je Komisija predložila preraspodjelu sredstava namijenjenih za takvu tehničku pomoć na potpuno drugačije aktivnosti;

Pojednostavljenje i transparentnost

16.  naglašava da trenutačna i nedavna praksa iznosi na vidjelo snažnu potrebu za nastavkom pojednostavljenja procesa u skladu s kojim se upotrebljavaju sredstva Unije i u skladu s kojim im korisnici pristupaju; mišljenja je da, što su pravila jednostavnija, to su i ujednačenija i postoji manja mogućnost za nenamjerne pogreške i propuste, a što su ta pravila jasnija i autoritativnija, ima manje prostora za nezakonite i kriminalne aktivnosti u vezi s tim procesom; napominje da, što je taj proces jednostavniji i transparentniji, to je manja mogućnost za neprikladnu dodjelu i ponovnu raspodjelu sredstava Unije;

17.  smatra da bi pojednostavljenje i povećanje transparentnosti procesa pristupanja sredstvima Unije dovelo do iskorištavanja sredstava s vidljivim i pozitivnim učincima u državama članicama;

18.  napominje da su prekomjerna regulacija i prerevno donošenje propisa glavne prepreke za korisnike europskih strukturnih i investicijskih fondova te za relevantna revizijska tijela; potiče Komisiju i države članice da smanje administrativno opterećenje i pritisak na korisnike, primjerice preko jedinstvene strategije revizije; međutim, zabrinut je zbog sporog uvođenja pojednostavljenja u državama članicama i poziva Komisiju da u tom pogledu pomogne nacionalnim tijelima;

19.  ističe da se potpunom transparentnošću jamči iskorištavanje sredstava u cijelosti u skladu s pravilima; izražava zabrinutost zbog transparentnosti u pogledu velikih projekata koje financira EU, osobito kada je riječ o podacima o podizvođačima; poziva Komisiju da uspostavi sustave kojima će se omogućiti veća transparentnost, pa i u pogledu fondova koji su prošireni na zemlje izvan Unije;

Dodana vrijednost proračuna Unije

20.  ističe da je ključno da kultura usredotočenosti na mjerljive rezultate bude u središtu potrošnje Unije; naglašava da bi procjena uspješnosti i produktivnosti trebala, kada je to primjereno, postati ključno načelo; pozdravlja inicijativu Komisije naslovljenu „Proračun EU-a usmjeren na rezultate” kao prvi korak prema izradi proračuna temeljenoj na rezultatima; potiče Komisiju i države članice da nastoje osigurati najučinkovitiju upotrebu oskudnih financijskih sredstava, primjerice, tako da pri provedbi projekata pomaknu fokus s kriterija kvantitete, kao što su nepodmirene obveze i obveze koje se moraju preuzeti, na kriterije kvalitete, kao što su rezultati, djelotvornost, učinkovitost i dodana vrijednost;

Financijski instrumenti

21.  napominje da bi instrumenti financijskog inženjeringa, ako ih se ciljano uvede, za prikladnu tipologiju projekata i u razumnu svrhu, mogli biti alati za djelotvornu dodjelu sredstava Unije i činiti dio uobičajene najbolje prakse u pogledu buduće dodjele proračunskih rashoda; potiče Komisiju da poboljša transparentnost pri korištenju instrumenata financijskog inženjeringa, da redovito izvješćuje o učincima poluge, gubicima i rizicima te da provede analizu troškova i koristi instrumenta financijskog inženjeringa u usporedbi s izravnijim oblicima financiranja projekata; poziva Komisiju da uspostavi djelotvorne sustave za praćenje kako bi analizirala potražnju za financijskim instrumentima u državama članicama kako bi se izbjegla prekomjerna kapitalizacija kojom se sredstva dodjeljuju, a ne doprinose provedbi politika EU-a, kao što je to utvrdio Revizorski sud u svojem Tematskom izvješću 5/2015;

22.  sa zabrinutošću napominje da brojke o provedbi Europskog fonda za strateška ulaganja pokazuju da se većina ulaganja koncentrira u pet najjačih gospodarstava EU-a.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

26.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Ryszard Czarnecki, Dennis de Jong, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Verónica Lope Fontagné, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Bart Staes, Marco Valli, Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Cătălin Sorin Ivan, Andrey Novakov, Julia Pitera, Miroslav Poche, Richard Sulík

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Stuart Agnew, Edouard Ferrand

(1)

  SL C 75, 26.2.2016., str. 100.

(2)

  Doprinos Kersti Kaljulaid na saslušanju o integriranom okviru unutarnje kontrole koji je 22. travnja 2013. organizirao odbor CONT.


MIŠLJENJE Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (6.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Markus Ferber

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  poziva na to da se nacrtom proračuna za 2017. uzmu u obzir i podupru prioriteti navedeni u europskom semestru, napose ponovno pokretanje ulaganja, posebno u inovacije, rast i stvaranje radnih mjesta, provođenje održivih strukturnih reformi za modernizaciju europskih gospodarstava, provedbu odgovornih fiskalnih politika i povećanje konkurentnosti čime bi se promicao rast i konkurentnost malih i srednjih poduzeća.

2.  u tom pogledu s osobitom zabrinutošću primjećuje i dalje visoku razinu nezaposlenosti mladih, unatoč činjenici da je Unija ponovno počela ostvarivati skroman gospodarski rast;

3.  podsjeća na ključnu ulogu Europskog fonda za strateška ulaganja u mobilizaciji financiranja privatnog sektora i novih izvora financiranja ulaganja ključnima za konkurentnost i gospodarski oporavak Unije; inzistira na potrebi da se nova ulaganja financiraju u skladu s kriterijima utvrđenima u Uredbi (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća(1), osobito u pogledu dodatnosti, održivosti te teritorijalne i socijalne kohezije;

4.  ocjenjuje da je jačanje javnih ulaganja ključno za očuvanje i povećanje kvalitete zdravstvenih i obrazovnih sustava, kvalitete usluga koje se pružaju građanima te za stvaranje povoljnih uvjeta za gospodarski razvoj;

Izgradnja kapaciteta civilnog društva u području financijskih usluga

5.  napominje da i nakon pet godina subjekti koji su primali sredstva namijenjena za izgradnju kapaciteta civilnog društva u području financijskih usluga još ovise o sredstvima EU-a, te da bespovratna sredstva EU-a čine više od 50 % njihovih proračuna; naglašava da bi takvi subjekti trebali nastaviti demonstrirati svoju dodanu vrijednost postizanjem većeg stupnja financijske neovisnosti; napominje da postoji stopa sufinanciranja viša od 50 % za financiranje nekoliko neindustrijskih predstavnika; naglašava da prije kraja godine treba usvojiti prijedlog Komisije kojim se nastavlja način financiranja za izgradnju kapaciteta civilnog društva kako bi se omogućilo kontinuirano financiranje;

6.  poziva na daljnje ulaganje u strukturne fondove diljem svih regija, uključujući i područja u tranziciji, kako se ne bi omeli učinci već uloženih sredstava i napora;

Europska nadzorna tijela i nadzor

7.  ističe sadašnju i buduću ulogu triju europskih nadzornih tijela u financijskom i bankovnom nadzoru na razini EU-a, uniji tržišta kapitala, promicanju konvergencije nadzora, utvrđivanju jedinstvenog pravilnika za bankarstvo i druge financijske usluge te procjeni rizika za financijsku stabilnost i bankovnu uniju; naglašava da se u nacrtu proračuna za 2017. moraju pružiti dovoljna sredstva za europska nadzorna tijela kako bi mogla obavljati svoje zadaće; ističe potrebu da europska nadzorna tijela raspolažu odgovarajućim financijskim i ljudskim resursima kako bi mogla kvalitetno obavljati zadaće koje im se dodjeljuju; ističe da bi trebalo dodjeljivati dostatna sredstva području zaštite ulagača i potrošača;

8.  naglašava, međutim, da se u budućim proračunskim planovima za Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u nacrtu proračuna za 2017. i u svim budućim nacrtima proračuna trebaju osigurati dostatna sredstva za premještanje sjedišta iz Londona kad Ujedinjena Kraljevina i Europska unija dovrše pregovore u skladu s člankom 50. Ugovora o Europskoj uniji i Ujedinjena Kraljevina napusti Europsku uniju;

9.  naglašava da se europska nadzorna tijela moraju strogo pridržavati zadaća koje im je dodijelio zakonodavno tijelo Unije te ne smiju u praksi pokušavati proširiti svoje ovlasti izvan tih zadaća;

10.  ističe da je u području digitalizacije financijskih usluga, osobito u pogledu tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (distributed ledger technology – DLT), hitno potrebno prikupiti tehničko znanje kako bi se moglo na učinkovitiji način pružiti brz odgovor na potencijalne izazove; stoga izričito podupire financiranje horizontalne radne skupine za tehnologiju decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (distributed ledger technology – DLT);

Porezna pitanja i Fiscalis 2020.

11.  ističe da bi se u svjetlu zakonodavnih revizija u pogledu razmjene informacija između nacionalnih poreznih tijela u području oporezivanja trebala revidirati i pravna osnova programa Fiscalis 2020. kako bi se propisno uzele u obzir spomenute promjene te kako bi se borilo protiv poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja;

12.  podupire nastavak pilot-projekta o izgradnji kapaciteta, programskom razvoju i komunikaciji u kontekstu borbe protiv izbjegavanja plaćanja i utaje poreza te poreznih prijevara, koji je pokrenut 2016.;

13.  žali zbog toga što Eurostat ne pruža ažurirane podatke o pokazateljima strategije Europe 2020. unatoč brojnim opomenama Europskog Parlamenta; žali zbog činjenice da internetska stranica Eurostata još uvijek nije dovoljno prilagođena korisnicima; poziva Eurostat da u tom pogledu ostvari poboljšanja te da zajamči istinsko ostvarenje svih ciljeva iz europskog statističkog programa;

Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG)

14.  poziva Komisiju da nastavi reformu Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje posebno u pogledu njezinih zadaća i odgovornosti, čime bi se također ojačao utjecaj Unije u određivanju međunarodnih računovodstvenih standarda.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

7

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Esther de Lange, Anneliese Dodds, Markus Ferber, Sven Giegold, Neena Gill, Sylvie Goulard, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Barbara Kappel, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Philippe Lamberts, Werner Langen, Olle Ludvigsson, Fulvio Martusciello, Marisa Matias, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Paul Tang, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Cora van Nieuwenhuizen, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Enrique Calvet Chambon, Matt Carthy, David Coburn, Mady Delvaux, Ramón Jáuregui Atondo, Syed Kamall, Thomas Mann, Siegfried Mureşan, Eva Paunova, Joachim Starbatty, Tibor Szanyi, Antonio Tajani, Romana Tomc, Miguel Urbán Crespo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Ernest Maragall

(1)

Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (2.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Giovanni La Via

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća na to da je visoka razina zaštite okoliša i zdravlja u Uniji preduvjet za gospodarsko blagostanje, kao i da su sigurnost hrane i hrane za životinje te mehanizmi zaštite od prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem od ključne važnosti za sve europske građane, a stoga i za Europski parlament;

2.  primjećuje da bi države članice trebale promatrati politike, mjere i projekte koji su ekološki i klimatski prihvatljivi kao priliku za poboljšanje javnog zdravlja i promicanje rasta;

3.  ističe da su ulaganja u istraživanja i razvoj u nekoliko područja koja su u nadležnosti Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane iznimno važna te naglašava da se činjenica da su takva ulaganja prioritet mora primjereno odraziti na nacrt proračuna za 2017.; ističe da su održiv rast i kapacitet za inovacije malih i srednjih poduzeća u Uniji jedna od glavnih konkurentskih prednosti Unije na globaliziranim tržištima;

4.  potvrđuje da se znatan dio nacrta proračuna za 2017. (posebice iz naslova 3) treba izdvojiti za izazove s kojima se Unija trenutačno suočava, naročito za rješavanje migracijskih i sigurnosnih kriza; međutim, ističe da proračunska tijela pri odlučivanju o nacrtu proračuna za 2017. trebaju voditi računa o znatnoj europskoj dodanoj vrijednosti politika i instrumenata financiranja koji su u nadležnosti Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te posebno apelira na Vijeće da se suzdrži od rezova u pogledu politika i instrumenata financiranja u nadležnosti tog odbora koji imaju očitu dodanu vrijednost u Uniji;

5.  pozdravlja Pariški sporazum sklopljen u prosincu 2015. i ističe da se proračunom Unije mora podržati ispunjenje ciljeva tog sporazuma i dugoročnih klimatskih ciljeva Unije; podsjeća na to da se Pariškim sporazumom zahtijeva usklađivanje financijskih tokova s ostvarivanjem niskih emisija stakleničkih plinova i razvojem otpornim na klimatske promjene; naglašava obvezu razvijenih zemalja da pokrenu financiranje borbe protiv klimatskih promjena iz javnih i privatnih izvora u zemljama u razvoju te ističe potrebu da se poveća predvidljivo, novo i dodatno financiranje borbe protiv klimatskih promjena u skladu s tim sporazumom; poziva Komisiju da na vrijeme za reviziju izvrši potpunu procjenu učinka Pariškog sporazuma na proračun Unije te da razvije poseban automatski financijski instrument Unije kojim bi se pružila dodatna i primjerena potpora kako bi Unija preuzela svoj dio odgovornosti u pružanju 100 milijardi USD za cilj međunarodne borbe protiv klimatskih promjena;

6.  ističe da je preispitivanje VFO-a izvrsna prilika da se osigura ostvarenje cilja od 20 % potrošnje za klimatske mjere; napominje da je Komisija svojom metodologijom uključivanja klimatskih pitanja izračunala da je 19,2 % ukupnih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza predloženih u nacrtu proračuna za 2017. povezano s klimom, u usporedbi s 20,8 % u 2016.; poziva Komisiju da se pobrine da mehanizam uključivanja klimatskih pitanja u politike bude potpuno operativan te da se unaprijedi sadašnja metoda praćenja te potrošnje;

7.  nadalje, podsjeća na to da se Unija također obvezala na provedbu strateškog plana Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti te ističe da bi trebala izdvojiti dovoljno sredstava za ispunjenje obveza u tom području; napominje da je u tom pogledu 8,2 % ukupnih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza predloženih u nacrtu proračuna za 2017. povezano sa zaustavljanjem smanjenja biološke raznolikosti, u usporedbi s 9 % u 2016.; poziva Komisiju na dodatno pojašnjenje očitog smanjenja rashoda povezanih s borbom protiv klimatskih promjena i očuvanjem biološke raznolikosti kao udjela u cjelokupnom proračunu;

8.  podsjeća na dodanu vrijednost ekosustava i biološke raznolikosti za europski okoliš te stoga poziva na to da se u nacrtu proračuna za 2017. dodijeli dovoljno sredstava za osiguranje dugoročne zaštite biološke raznolikosti; stoga podsjeća Komisiju i države članice na njihovu obvezu iz članka 8. Direktive o staništima u skladu s kojim se moraju pobrinuti za odgovarajući iznos financijskih sredstava za mjere očuvanja koje su nužne kako bi se vrstama i staništima u područjima mreže Natura 2000 omogućilo vraćanje u povoljno stanje očuvanosti;

9.  ističe da je važno uvrstiti zaštitu biološke raznolikosti u razvoj, provedbu i financiranje svih politika Unije te smatra da je transparentnost potrošnje država članica u području zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti jednako važna za dosljednost i koherentnost rashoda Unije;

10.  poziva Komisiju da se pobrine za to da financijska sredstva Unije ne sadržavaju subvencije koje su štetne za klimu, da ne njima ne učvršćuje infrastruktura fosilnih goriva, kao što su subvencije za fosilna goriva, te da se njima ne podupiru aktivnosti štetne za biološku raznolikost i ne šteti ekosustavima; također poziva Komisiju da u proračun Unije uvede djelotvoran način praćenja rashoda povezanih s biološkom raznolikošću;

Program LIFE

11.  podsjeća na to da je program LIFE financijski instrument Unije za potporu projektima u području klimatske politike, okoliša i očuvanja prirode u cijeloj Uniji;

12.  posebice podsjeća na to da je klimatska politika ključan, međusektorski prioritet, kako je utvrđeno u strategiji Europa 2020. i u Komisijinu planu za „zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene” te naglašava da se posebnim potprogramom za klimatsku politiku u okviru programa LIFE podupire uloga Unije i ključno zakonodavstvo (uključujući razvoj sustava EU-a za trgovanje emisijama) te stvaraju uvjeti za prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika do 2050. godine; podsjeća na to da barem 20 % proračuna Unije treba biti povezano s klimom, uključujući doprinose iz različitih politika;

13.  međutim, iako pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za program LIFE u iznosu od 30,9 milijuna EUR u nacrtu proračuna za 2017., u svjetlu navedenog žali zbog toga što ukupna sredstva za taj program u visini od 493,7 milijuna EUR i ove godine iznose samo 0,3 % cijelog nacrta proračuna za 2017.;

14.  posebno ističe prijašnje probleme koji su nastali zbog nedostatka odobrenih sredstava za plaćanja za program LIFE, što je spriječilo i odgodilo njegovu odgovarajuću provedbu;

15.  pozdravlja sustav praćenja na razini projekata za program LIFE koji je uvela Komisija; napominje da se informacije o provedbi projekata prikupljaju od 2015. godine te da će se upotrijebiti za srednjoročne evaluacije i objediniti na razini programa; potvrđuje da se očekuje da sustav praćenja bude potpuno operativan za drugi višegodišnji program rada programa LIFE za razdoblje 2017. – 2020.;

Javno zdravlje, sigurnost hrane i civilna zaštita

16.  prima na znanje predloženih 64,5 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza (3,8 % više u odnosu na 2016.) i 57,7 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja (17,8 % manje u odnosu na 2016.) za zdravlje u okviru nacrta proračuna za 2017.; žali zbog toga što taj udio, kao i prethodnih godina, iznosi samo 0,04 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u nacrtu proračuna za 2017. i samo 1,5 % u naslovu 3 (u obvezama), što ne odražava u potpunosti važnost zdravlja kao vrijednosti same po sebi i kao preduvjeta za promicanje rasta;

17.  pozdravlja činjenicu da zajedničko djelovanje za procjenu zdravstvenih tehnologija počinje 2016. godine i da će izravno doprinijeti Komisijinu cilju stvaranja „povezanijeg i pravednijeg unutarnjeg tržišta s jačim industrijskim temeljimaˮ; potvrđuje da je s 12 milijuna EUR to s financijskog stajališta dosada najveće djelovanje sufinancirano iz zdravstvenog programa;

18.  naglašava da su standardi Unije u pogledu sigurnosti hrane najviši u svijetu; prima na znanje predložena 256,2 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza (1,3 % više u odnosu na 2016.) i 234,5 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja (3,1 % manje u odnosu na 2016.) za hranu i hranu za životinje u okviru nacrta proračuna za 2017.; žali zbog toga što to predstavlja udio od samo 0,16 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u nacrtu proračuna za 2017. i udio od samo 6 % u naslovu 3 te zbog toga što ne odražava u potpunosti važnost sigurnosti hrane i hrane za životinje u Uniji; naglašava da su se odobrena sredstva za plaćanja aktivnosti povezanih s jamčenjem djelotvornih, učinkovitih i pouzdanih kontrola smanjila za 10,4 %, a financiranje hitnih mjera povezanih sa zdravljem životinja i biljaka za 11,1 % u odnosu na 2016.; smatra da ta smanjenja mogu narušiti prevenciju i smanjenje pojave životinjskih i biljnih bolesti te provedbu djelotvornih službenih kontrola u tom području;

19.  podsjeća na to da je Mehanizam Unije za civilnu zaštitu jedan od temelja solidarnosti Unije; ističe da Unija ima ulogu katalizatora pri podržavanju, koordiniranju i dopunjavanju mjera država članica u području prevencije, spremnosti i reagiranja na katastrofe; pozdravlja blago povećanje u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za taj program;

Decentralizirane agencije

20.  podsjeća na iznimno važnu ulogu koju decentralizirane agencije imaju u izvršavanju tehničkih, znanstvenih ili upravljačkih zadaća koje znatno pomažu institucijama Unije pri kreiranju i provedbi politika; podsjeća, nadalje, na vrlo važne zadaće agencija koje su u nadležnosti Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (Europska agencija za okoliš (EEA), Europska agencija za kemikalije (ECHA), Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Europska agencija za lijekove (EMA)) i na iznimnu važnost njihove pojačane suradnje u cilju obavljanja tih zadaća, i za institucije Unije i za građane; u tom smislu naglašava da je iznimno važno da te agencije raspolažu primjerenim ljudskim i financijskim resursima propisno uzimajući u obzir pojedinačnu procjenu potreba svake agencije; izražava, međutim, zabrinutost da bi smanjenje broja zaposlenih u EEA-i (tri radna mjesta manje), ECHA-i (pet radnih mjesta manje), ECDC-u (četiri radna mjesta manje), EFSA-i (sedam radnih mjesta manje) i EMA-i (šest radnih mjesta manje) moglo negativno utjecati na njihov doprinos provedbi politika Unije; također naglašava da bi se radna mjesta iz plana radnih mjesta koja su potrebna za obavljanje zadaća financiranih iz naknada trebala odvojeno razmatrati kada je riječ o agencijama koje se financiraju iz naknada, uvažavajući činjenicu da se temelje na potražnji i nisu dodatni teret za proračun Unije;

21.  u pogledu agencija koje imaju prihode od naknada napominje da je doprinos Unije i dalje stabilan ili se smanjuje; podsjeća na to da prihod od naknada iz industrije može biti podložan fluktuacijama tržišta i da se oslanjanjem na druge izvore prihoda uvodi element nepredvidljivosti u sustav financiranja agencija; naglašava i da je teško točno predvidjeti koliki će biti iznos naknada, zbog čega se može dogoditi da se ne ispune prognoze o prihodima od naknada, i da tim agencijama treba osigurati dostupnost potrebnih financijskih sredstava; poziva na to da se razmotri 5 % odbitka za sigurnost pri predviđanju naknada za Europsku agenciju za kemikalije;

22.  podsjeća na to da je Komisija, imajući u vidu objavljivanje dvaju nacrta zakonodavnih akata 15. lipnja 2016. kojima su postavljeni kriteriji za identificiranje endokrinih disruptora, zatražila od relevantnih agencija da započnu pripremni rad za ubrzavanje procesa čim ti kriteriji stupe na snagu; stoga naglašava da je ključno da EFSA i ECHA raspolažu prikladnim financijskim i ljudskim resursima;

23.  nadalje, uviđa da bi se u Europskoj agenciji za lijekove (EMA) u 2017. godini i kasnije mogli pojaviti nepredviđeni troškovi kao posljedica negativnog odgovora Britanaca na referendumu u lipnju 2016. na pitanje treba li Ujedinjena Kraljevina ostati članica Europske unije (tzv. Brexit) te se stoga čini razumnim da se EMA-i odobri korištenje svake moguće pozitivne realizacije proračuna za 2016. tijekom narednih godina; također napominje da bi EMA tijekom 2017. mogla tražiti potporu proračunskih tijela za dodatno financiranje iz proračuna kako bi pokrila te izvanredne troškove;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

24.  ističe da su pilot-projekti i pripremna djelovanja vrlo vrijedni instrumenti za pokretanje novih aktivnosti i politika; ponovno naglašava da je u prošlosti nekoliko ideja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane bilo uspješno provedeno u obliku pilot-projekata ili pripremnih djelovanja; naglašava da je okvir za nove pilot-projekte i pripremna djelovanja smanjen zbog nedostatka dostupnih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i razlike do gornje granice u naslovu 3; smatra da će se Odbor stoga vjerojatno morati oprezno koristiti tim instrumentima tijekom 2017.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

53

9

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Biljana Borzan, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Seb Dance, Jørn Dohrmann, Ian Duncan, Stefan Eck, Bas Eickhout, Eleonora Evi, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Susanne Melior, Massimo Paolucci, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Dubravka Šuica, Tibor Szanyi, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Estefanía Torres Martínez, Nils Torvalds, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Eugenia Aguilera García, Paul Brannen, Caterina Chinnici, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Martin Häusling, Ulrike Müller, Alojz Peterle, Bart Staes, Tom Vandenkendelaere, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Olle Ludvigsson, Gabriel Mato, Anthea McIntyre, Martina Werner


MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (6.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Liisa Jaakonsaari

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  napominje da nadležnost Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) u proračunskom postupku obuhvaća proračunske linije u glavama 2 (Unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća), 14 (Oporezivanje i carinska unija) i 33 (Pravosuđe i zaštita potrošača);

2.  podsjeća da je ojačano jedinstveno tržište koje dobro funkcionira nužno da bi se Unija mogla nositi sa šokovima; ističe da se proračunom Unije mora podržati prijelaz na kružno gospodarstvo i na uključivo, pristupačno, raznovrsno i konkurentno jedinstveno digitalno tržište;

3.  naglašava važnost jake potrošačke politike kojom se povećava sigurnost potrošača i razina njihove osviještenosti, a prava potrošača prilagođavaju društvenim, tehnološkim i gospodarskim promjenama, kao što su velika količina podataka (big data), internet stvari, kružno gospodarstvo, tzv. ekonomija suradnje i e-trgovina; u tom kontekstu podsjeća na važnost osnaživanja i obrazovanja potrošača, kao i sigurnosti proizvoda i nadzora nad tržištem na unutarnjem tržištu, uključujući i na jedinstvenom digitalnom tržištu; ističe da se novi izazovi s kojima se suočava potrošačka politika trebaju riješiti tako da se za njih izdvoji odgovarajući proračunski iznos;

4.  pozdravlja činjenicu da se u proračunskom postupku za 2017. godinu većina glavnih prioriteta odbora IMCO na području jedinstvenog tržišta, carinske unije i zaštite potrošača uzima u obzir uz odgovarajuću razinu dodijeljenih sredstava;

5.  pozdravlja davanje prvenstva sredstvima za program COSME, s obzirom na to da je ključan instrument za pružanje potpore poduzetništvu i ulaganju u rast i radna mjesta;

6.  zabrinut je, međutim, zbog smanjenja proračunske linije 02 02 02 programa COSME naslovljene „Poboljšanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća u obliku vlasničkog i dužničkog kapitala” jer mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća još nailaze na poteškoće u pronalaženju odgovarajućeg financiranja; vjeruje da će učinkoviti financijski okvir, uključujući povećanje dostupnosti poduzetničkog kapitala i potpuna primjena načela „počnimo od malih”, potaknuti istraživanja, inovacije, usvajanje poslovnih modela kružnog gospodarstva, širu primjenu i internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća i mikropoduzeća, što će zauzvrat povećati konkurentnost, podržati rast i stvoriti radna mjesta;

7.  naglašava da je potrebno osigurati odgovarajuća sredstva za Europsku poduzetničku mrežu u 2017. godini radi poticanja rasta malih i srednjih poduzeća te kako bi im se pomoglo da savladaju izazove pri pristupu jedinstvenom tržištu, kao i globalnom tržištu;

8.  podsjeća da je potrebno financirati višejezični alat za platformu za rješavanje sporova na internetu; naglašava da sustavi za internetsko rješavanje sporova koji dobro funkcioniraju mogu potaknuti povjerenje potrošača i poboljšati prekograničnu e-trgovinu;

9.  pozdravlja dodjelu sredstava za modernizaciju carinske unije čime se podupire pravovremena provedba Carinskog zakonika Unije i razvoj elektroničkih carinskih sustava, a rezultat toga će biti djelotvorni mehanizmi za borbu protiv prijevara i jamčenje zaštite potrošača i poštenog tržišnog natjecanja; međutim, žali zbog stajališta Vijeća koje se odnosi na dodjelu sredstava za proračunsku liniju 14 02 01 „Potpora funkcioniranju i modernizaciji carinske unije” što može ugroziti dostatno financiranje ključnih alata za modernizaciju carinske unije;

10.  podupire nastavak financiranja Foruma o jedinstvenom tržištu, ključnog za poboljšanje tržišnih uvjeta za europska poduzeća, te namjerava pratiti stanje kako bi se osiguralo odgovarajuće financiranje Foruma iz proračunske linije 02 02 01;

11.  ističe važnu ulogu normizacije jedinstvenog tržišta kojom se jamči interoperabilnost proizvoda i usluga te pridonosi konkurentnosti poduzeća; naglašava da bi trebalo postaviti standarde na otvoren i uključiv način vođen potrebama tržišta, uz sudjelovanje potrošača i dionika, kako bi ih mala i srednja poduzeća mogla lako primjenjivati; pozdravlja nastavak proračunske potpore u 2017. kojom se jamči financijska održivost te učinkovitost i djelotvornost aktivnosti normizacije koje provode Europski odbor za normizaciju (CEN), Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) i Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI);

12.  potvrđuje dodjelu sredstava instrumentima za upravljanje na unutarnjem tržištu, uključujući mrežu SOLVIT; podsjeća na važnost jačanja i pojednostavljenja postojećih instrumenata za MSP-ove kako bi im se omogućilo jednostavnije prekogranično širenje; apelira na Komisiju i države članice da više pozornosti posvete pojednostavljenju i poboljšanju kontaktnih točaka za proizvode i jedinstvenih kontaktnih točaka; smatra da je radi maksimiranja dodane vrijednosti dodijeljenih sredstava također potrebno uložiti dodatne napore kako bi se zajamčilo da ti alati dobro funkcioniraju zajedno; potiče inicijativu za jedinstveni digitalni pristupnik;

13.  traži financiranje novih pilot-projekata pod nazivom „Dinamički razvoj prekogranične e-trgovine preko učinkovitih rješenja za dostavu paketa” za prikupljanje informacija o najboljim praksama u području dostave paketa, „Inicijativa za izgradnju algoritamske osviještenosti”, kojim se nastoji povećati algoritamska transparentnost, podići razina osviještenosti u korist građana i naših demokracija te doprinijeti razvoju jedinstvenoga digitalnoga tržišta, te „Primjena zahtjeva za mrežnu pristupačnost u alatima i platformama za mrežno autorstvo u izvornim postavkama” (Pristup mreži u izvornim postavkama) kako bi se potaknulo i poduprlo donošenje europskog standarda o zahtjevima u pogledu dostupnosti.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

5.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

23

6

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Lara Comi, Daniel Dalton, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Antanas Guoga, Sergio Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Antonio López-Istúriz White, Margot Parker, Eva Paunova, Marcus Pretzell, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Birgit Collin-Langen, Filiz Hyusmenova, Emma McClarkin, Julia Reda, Marc Tarabella, Josef Weidenholzer

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pál Csáky, Judith Sargentini, Michaela Šojdrová


MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam (1.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Isabella De Monte

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da je prometna infrastruktura, uključujući prekograničnu prometnu infrastrukturu, ključna za slobodno kretanje osoba, dobara i usluga na kojem počiva jedinstveno tržište te da je slobodno kretanje istovremeno snažan poticaj integraciji EU-a, stvaranju radnih mjesta i razvoju održivog turizma te ključan čimbenik uspješnosti europske trgovine i industrije te istodobno štiti klimu, okoliš i kvalitetu života; smatra da bi prometna infrastruktura trebala ispunjavati određene kriterije kvalitete kako bi se osigurala povećana sigurnost i zaštita potrošača;

2.  ističe da je prometna politika Unije, osobito dio koji je odnosi na transeuropsku prometnu mrežu, jedna od njezinih najuspješnijih politika; naglašava da transeuropska prometna mreža ima ključnu ulogu u trgovinskoj razmjeni unutar Unije i sa zemljama u susjedstvu, čime doprinosi gospodarskom blagostanju njezinih stanovnika; stoga podsjeća na važnost odgovarajućih sredstava za dovršenje veza koje manjkaju i prekograničnih veza, osobito napuštenih ili ukinutih regionalnih željezničkih veza te za uklanjanje uskih grla transeuropske prometne mreže; ističe važnost povezivanja prometnih mreža svih regija Unije, uključujući udaljenih planinskih i otočnih područja, te rješavanja problema kao što je nepostojanje odgovarajuće infrastrukture i pristupačnosti te niske razine interoperabilnosti između središnjeg i istočnog te zapadnog dijela Unije;

3.  izražava žaljenje zbog velikog smanjenja proračunskih sredstava za uklanjanje uskih grla, za interoperabilnost željeznice i premošćivanje veza koje nedostaju, održive i učinkovite prometne sustave te integraciju i međusobnu povezanost načina prijevoza te naglašava u tom smislu ključnu važnost potpunog restrukturiranja proračuna za ova područja;

4.  pozdravlja prijedlog Komisije da se željezničke veze koje nedostaju 2016. uključe u pozive na dostavu prijedloga; poziva Komisiju da pruži savjetodavnu potporu nositeljima projekta i nadležnim tijelima kako bi se zajamčili visokokvalitetni prijedlozi; smatra da bi preko Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i drugih ad hoc programa financiranja trebalo financirati one prekogranične veze koje nedostaju i imaju visoku europsku dodanu vrijednost u pogledu stvaranja radnih mjesta, turizma i održivosti te koje povezuju regije koje su povijesno bile povezane željeznicom;

5.  napominje da Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) još nije donio očekivane rezultate kad je riječ o prometnoj infrastrukturi; ističe stoga da je ključan prioritet za proračun 2017. obnova kredita za Instrument za povezivanje Europe koji su bili preraspodijeljeni za osnivanje jamstvenog fonda EFSU-a; skreće pozornost na važnost hitnog osiguravanja dostatnih proračunskih sredstava kako bi se odmah objavio poziv na dostavu prijedloga s obzirom na to da su programi CEF-a dugoročni projekti koji traju nekoliko godina;

6.  pozdravlja ukupan uspjeh CEF-a i poziva Komisiju da kao prioritet objavi treći poziv na dostavu prijedloga s preostalim proračunskim sredstvima za CEF kako bi se mogao izraditi daljnji plan za preostale obveze;

7.  ukazuje na mnoštvo prijavljenih projekata i na veliki broj visokokvalitetnih projekata koji su odbijeni u razdoblju 2014. – 2015, zbog nedostatnih proračunskih sredstava Unije i napominje da bi se mogla povući dodatna sredstva i to više od samog iznosa vraćenih prenamijenjenih sredstava;

8.  podsjeća da se 17. točkom Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(1) (Međuinstitucionalni sporazum) predviđa fleksibilnost od 10 % za povećanje proračunskih sredstava za CEF u okviru godišnjih proračunskih postupaka; poziva Komisiju da sukladno Međuinstitucionalnom sporazumu poveća ukupna financijska sredstva CEF-a, pa i kohezijsku omotnicu tog instrumenta;

9.  ističe da postoje dva ključna područja prometne politike usko povezana s razvojem infrastrukture, tj. uspostava Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS) i promocija koncepta „pomorskih autocesta i unutarnjih plovnih putova”, čiji je cilj smanjiti opterećenost kopnenih prometnih koridora i postati njihova „vodena dionica”; ističe da je za održivost prometa u Uniji od ključne važnosti preusmjeriti prijevoz robe i putnika s cestovnog na željeznički i pomorski promet te promet unutarnjim plovnim putovima; stoga naglašava da je isto tako važno adekvatno financirati razvoj ERTMS-a i promicati koncept „pomorskih autocesta i unutarnjih plovnih putova”;

10.  smatra da optimizacija integracije vrsta prijevoza i međusobna povezanost i intermodalne veze, uz razvoj teretnih koridora, predstavljaju ključne elemente za prijelaz tereta s cestovnog na željeznički promet i za poboljšanje održivosti željeznice;

11.  pozdravlja usvajanje tehničkog stupa četvrtog željezničkog paketa; ističe da Agencije Europske unije za željeznice može imati veću ulogu u izdavanju certifikata i razvoju infrastrukture te naglašava da bi joj u tu svrhu trebalo omogućiti odgovarajuća proračunska sredstva; ustraje u tome da treba neprekidno raditi na istraživanju i inovacijama u željezničkom sektoru te u tom kontekstu poziva na adekvatno financiranje zajedničkog poduzeća Shift2Rail, ponovnu uspostavu regionalnih prekograničnih veza te održavanja željezničke infrastrukture;

12.  pozdravlja prvi poziv na podnošenje zahtjeva za potporu zajedničke inicijative Shift2Rail; poziva njezinu upravljačku strukturu, a osobito Komisiju, da ubrza provođenje svojeg radnog programa kako bi se nadoknadilo vrijeme izgubljeno pri uvođenju navedene inicijative i da osobitu pozornost posveti rješavanju nekih temeljnih problema interoperabilnosti europske željezničke mreže;

13.  naglašava da se revizijom Uredbe (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(2) namjerava proširiti djelokrug nadležnosti Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA); ističe važnost dodjele odgovarajućih sredstava EASA-i kako bi se osiguralo uspješno preuzimanje tih novih odgovornosti;

14.  nadalje naglašava da je EASA tijekom pet godina već smanjila broj radnih mjesta za 5 %, kako je dogovoreno u Međuinstitucionalnom sporazumu; stoga smatra da bi svako daljnje smanjenje koje predlaže Vijeće moglo ugroziti rad EASA-e i omesti je u izvršavanju zadataka koji su već dodijeljeni kao i zadataka koje će joj dodijeliti zakonodavno nadležno tijelo; nadalje naglašava da nova radna mjesta, koja su zbog novog razvoja politika i novog zakonodavstva potrebna u EASA-i, moraju biti izuzeta iz cilja smanjenja troškova kako bi se izvršili dodatni zadaci;

15.  naglašava da radna mjesta u EASA-i (uključujući i s njima povezane mirovine), koja se u cijelosti financiraju iz industrije i stoga nemaju nikakav utjecaj na proračun Unije, ne bi smjela biti pogođena smanjenjem broja osoblja, uključujući Međuinstitucionalni sporazum;

16.  ističe da bi se odluka o povećanju broja radnih mjesta koja kroz financijsku godinu u cijelosti financira industrija trebala prepustiti EASA-i u skladu s promjenama u obujmu posla, to jest u skladu s potražnjom industrije; naglašava da bi u tu svrhu proračunsko tijelo, uz broj radnih mjesta koja se financiraju naknadama i pristojbama odobrenima usvajanjem proračuna EASA-e, trebalo navesti dodatni postotak radnih mjesta (unutar gornje granice od 10 %), koji bi mogao odobriti upravni odbor EASA-e na njezin prijedlog kako bi se odgovorilo na nepredviđeni razvoj tržišne potražnje; nadalje naglašava da bi se odluka upravnog odbora trebala temeljiti na dokumentiranoj procjeni nepredviđenog obujma rada i kriterijima učinkovitosti;

17.  naglašava da je za provedbu sastavnica za istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR) potrebno izdvojiti prikladna sredstva kako bi se osiguralo uvođenje funkcija sustava upravljanja europskim zračnim prometom (ATM) koje se smatraju nužnima u poboljšanju učinkovitosti sustava ATM Europske unije;

18.  podsjeća na važnost hvatanja u koštac s izbjegličkom i migracijskom krizom i na doprinos koji Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) može dati u toj situaciji, uključujući i u pogledu zaštite vanjskih granica Unije; primjećuje da su zadaće EMSA-e proširene kako bi se poboljšala suradnja s nacionalnim tijelima i Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu; ističe važnost adekvatnog financiranja radi jamčenja optimalnog korištenja najnovijom tehnologijom, dijeljenja podataka u skladu s načelima zaštite osobnih podataka i usavršavanja osoblja;

19.  ističe važnost ciljeva povezanih s prometom zacrtanih na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP 21) radi borbe protiv klimatskih promjena; naglašava da bi trebalo omogućiti financijska sredstva potrebna za prijelaz s cestovnog na željeznički promet te promet vodnim i unutarnjim plovnim putovima, te potiče države članice da ulažu u pametan, održiv i pristupačan integriran javni prijevoz; osim toga, predlaže da se pozornost usmjeri na smanjenje buke u prometu kako bi se ostvarila visoka kvaliteta životnog okoliša stanovnika; nadalje ustraje da je potrebno smanjiti vanjske troškove koje uzrokuje promet, čime će se smanjiti teret koji bi podnosili budući javni proračuni;

20.  ističe da učinkovito upravljanje zelenom logistikom u svim vrstama prometa u Uniji uvelike može doprinijeti smanjenju pretjerane gustoće prometa i emisije CO2; potiče Komisiju da promiče digitalizaciju u logistici, kao što su inicijative okrupnjavanja tereta; upućuje na činjenicu da sa stajališta logistike „morske autoceste” čine okosnicu, a luke i međusobna povezanost u unutrašnjosti glavna čvorišta multimodalnih prometnih sustava;

21.  ističe ključnu ulogu digitalne tehnologije u razvoju sigurnog, učinkovitog, intermodalnog i održivog upravljanja prometom i mobilnošću; potiče Komisiju da pruži potporu razvoju digitalizacije i automatizacije u svim oblicima prijevoza, kao i razvoju inovativnih rješenja, kao što je dijeljena mobilnost u gradovima i ruralnim područjima povezanima javnim prijevozom, u korist svih stanovnika Unije, turista i poduzeća, uključujući i mala te srednja poduzeća;

22.  naglašava da je važno 2017. dodijeliti dostatna sredstva programu Galileo i Europskom geostacionarnom navigacijskom sustavu (EGNOS) kako bi se osiguralo pridržavanje obveze Komisije u pogledu očuvanja sigurnosti i učinkovitosti u zračnom, cestovnom, željezničkom i pomorskom prometu; ponavlja da je važno brzo pružiti neprekinute usluge globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) za pametne ceste i povezana vozila, pametno upravljanje voznim parkom, teretom i prometom kao što su ATM, ERTMS i eCall;

23.  poziva Komisiju da pruži potporu raznim mogućnostima za mjere financiranja s ciljem postizanja dostupnosti prometnih usluga, vozila, infrastrukture i intermodalnih spojnih čvorišta te drugim mjerama za poboljšanje dostupnosti osobama s invaliditetom;

24.  potiče Komisiju da pruži podršku inicijativama čija je svrha poboljšanje sigurnosti na cestama te koje mogu pomoći u ostvarivanju cilja smanjenja smrtnih slučajeva na cestama za polovicu do 2020. i znatnog smanjenja teških ozljeda;

25.  smatra da je sigurnost prometnih sredstava i infrastrukture od izuzetne važnosti i da bi u tu svrhu trebalo osigurati odgovarajuća sredstva;

26.  zalaže se za uvođenje posebne proračunske linije za turizam u proračunu Unije za 2017., kao što je prije bio slučaj, uzimajući u obzir važnost te gospodarske grane za mala i srednja poduzeća te „zelena” radna mjesta u Europi i potrebu za povećanjem njezine atraktivnosti i konkurentnosti u svjetskim okvirima; poziva Komisiju da se pobrine za to da Vodič za financiranje EU-a za razdoblje 2014. – 2020. u sektoru turizma bude dostupan na svim jezicima Unije; poziva Komisiju da predstavi godišnji pregled turističkih projekata koji su bili sufinancirani iz različitih fondova Unije;

27.  traži da se uspostavi sveobuhvatna strategija za turističku industriju koja će uključivati sve potrebne dimenzije inovativnog i konkurentnog turističkog sektora, kao što su: financiranje sektora, profesionalni razvoj, pristupačnost, infrastruktura, vizni sustav, digitalizacija i promidžba;

28.  ističe važnost ruralnih, planinskih, otočkih, obalnih i udaljenih područja u daljnjem razvoju održivog turizma u Europi; smatra da bi trebalo osigurati sredstva za promociju lokalnih kultura i bioraznolikosti tih regija, kao i turističkih destinacija koje nisu obuhvaćene masovnim turizmom; smatra da bi trebalo razviti posebne sustave s ciljem olakšavanja nesmetanog pristupa osobama s ograničenom mobilnošću ili bilo kojim drugim invaliditetom turističkim objektima u Europi.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Stelios Kouloglou, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Cláudia Monteiro de Aguiar, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ivo Belet, Michael Gahler, Karoline Graswander-Hainz, Werner Kuhn, Jozo Radoš, Henna Virkkunen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Urszula Krupa

(1)

  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(2)

  Uredba (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ (SL L 79, 19.3.2008., str. 1.);


MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj (8.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Derek Vaughan

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje napore Komisije u razvoju strategije „Proračun EU-a usmjeren na rezultate”; poziva Komisiju da dodatno pojednostavi korištenje sredstvima EU-a, da pritom uvijek uzima u obzir načelo proporcionalnosti i uspostavi odgovarajuću ravnotežu između potreba za pojednostavljenjem i kontrolom, posebno u pogledu provedbe i vođenja projekata koji se financiraju sredstvima EU-a, osobito na regionalnoj i lokalnoj razini; u tom pogledu naglašava potrebu da Komisija uvede pojednostavljen pristup cijelom životnom ciklusu projekata koje financira EU, uz snažan naglasak na pravovremenim plaćanjima, mjerljivim rezultatima i ažuriranim pokazateljima;

2.  poziva na to da se u nacrtu proračuna za 2017. godinu uzmu u obzir i podupru prioriteti navedeni u europskom semestru, napose davanje novog zamaha ulaganjima za inovacije, rast i stvaranje radnih mjesta, poticanje konvergencije, provođenje održivih i socijalno uravnoteženih strukturnih reformi za modernizaciju europskih gospodarstava kojima bi ona postala konkurentnija i vođenje fiskalnih politika kojima bi se osigurala ulaganja i održiv rast;

3.  ističe da je oko jedne trećine godišnjeg proračuna Unije namijenjeno za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; ističe da je kohezijska politika glavna investicijska politika Unije i instrument za smanjenje razlika među svim regijama EU-a te da ima važnu ulogu u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast;

4.  sa zabrinutošću napominje da je u nacrtu proračuna za 2017. za naslov 1.b (gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija) predviđeno znatno smanjenje odobrenih sredstava za plaćanja (37,3 milijarde EUR, što je smanjenje od 23,5 % u odnosu na 2016. godinu); napominje da odobrena sredstva za preuzimanje obveza istovremeno iznose 53,6 milijardi EUR, što je povećanje od 5,4 % u odnosu na 2016.; smatra da predložena sredstva za plaćanja nisu dovoljna da se zadovolje sve potrebe za plaćanjima u tom naslovu; te da stoga time ugrožava potpuna provedba programa i potencijalno podriva povjerenje građana u politike Unije;

5.  prima na znanje Komisijino priopćenje za tisak o nacrtu proračuna EU-a za 2017., objavljeno 30. lipnja, u kojem se navodi da, s obzirom na relativno sporo pokretanje određenog broja programa potrošnje, osobito u području kohezijske politike, Komisija očekuje da će u 2017. zaprimiti manji broj računa nego u 2016.; traži od Komisije da Parlamentu dostavi detaljnije informacije o tom pitanju te da uzme u obzir rizik da će to smanjenje u plaćanjima ponovno dovesti do velikog broja zaostalih plaćanja, ovoga puta u razdoblju od 2017. nadalje;

6.  skreće pozornost na sve veći jaz između odobrenih sredstava za preuzimanje sredstava i sredstava za plaćanja u naslovu 1.b nacrta proračuna za 2017.: ta je razlika 2016. iznosila 2 milijarde EUR a 2017. iznosi 16,3 milijardi EUR; ističe da se na očekivani rast za 2017. u pogledu stope provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova treba odgovoriti izdvajanjem dostatnih proračunskih sredstava; upozorava na činjenicu da bi kašnjenja u imenovanjima nadležnih tijela za operativne programe mogla prouzrokovati kašnjenja u plaćanjima u 2017.; ozbiljno je zabrinut da će se tom situacijom negativno utjecati na zaostatke u plaćanju, naročito ako u drugoj polovici višegodišnjeg financijskog okvira dođe do gomilanja neplaćenih računa;

7.  uvjeren je da bi opozvana sredstva, u svim naslovima, a osobito u naslovu 1.b, koja su rezultat opravdanog potpunog ili djelomičnog neizvršenja, trebalo vratiti u godišnji proračunski postupak; poziva Komisiju da u tom pogledu podnese prijedloge već za proračun Unije za 2017.;

8.  poziva Komisiju da ažurira i prilagodi svoj plan plaćanja, koji je utvrđen kako bi se smanjila i spriječila ponovna pojava zaostataka u plaćanjima, također uzimajući u obzir povećane potrebe za plaćanjima koje proizlaze iz tehničke prilagodbe u skladu s člankom 7. Uredbe Vijeća br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020., i da ga predstavi Parlamentu;

9.  ponavlja da sredstva pod naslovom 1.b čine glavni izvor sredstava dostupan lokalnim i regionalnim vlastima za potrebe upravljanja nepredviđenim izazovima poput izbjegličke krize; unutar tog okvira poziva Komisiju da na djelotvoran i fleksibilniji način surađuje s državama članicama kada one zatraže izmjene programa kako bi se pružila zadovoljavajuća razina odobrenih sredstava za plaćanje i zajamčila bolja koordinacija među europskim strukturnim i investicijskim fondovima; ističe u tom smislu nejednak učinak koji je izbjeglička kriza imala na lokalnoj i regionalnoj razini; predlaže da se dodatna sredstva nakon tehničke prilagodbe dodijele posebice područjima s visokom europskom dodanom vrijednošću, kao što su zapošljavanje mladih i održiva ulaganja, u cilju jačanja rasta i smanjenja razlika unutar Unije;

10.  potiče Komisiju i države članice da kontinuirano provode evaluacije provedbe operativnih programa, posebno u slučajevima neučinkovitosti, kada ih je potrebno preinačiti u cilju djelotvornijeg i učinkovitijeg upravljanja europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako bi se postigli predviđeni ciljevi;

11.  podsjeća da je 2016. godine, u skladu s člankom 7. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013, Komisija zajedno s godišnjim tehničkim prilagodbama za 2017. preispitala dodjele sredstava u okviru cilja kohezijske politike „Ulaganje u rast i radna mjesta” u razdoblju od 2017. do 2020. za sve države članice; napominje da je posljedica te prilagodbe povećanje gornjih granica za preuzimanje obveza u naslovu 1.b, i to u visini od 4,6 milijardi EUR za razdoblje od 2017. do 2020.; ističe da će to imati posljedice na proračun za 2017. godinu;

12.  naglašava vodeću ulogu Europskog fonda za strateška ulaganja u mobilizaciji financiranja privatnog sektora i novih izvora financiranja za ulaganja koja su ključna za europsku konkurentnost i gospodarski oporavak; ističe da treba osigurati veću dosljednost, sinergiju i komplementarnosti između europskih strukturnih i investicijskih fondova, Europskog fonda za strateška ulaganja i drugih nacionalnih programa i programa koje financira Unija kako bi se dosegli ciljevi strategije Europa 2020. i potakla ulaganja; poziva Komisiju da poduzme korake kako bi se povećala prepoznatljivost projekata i ulaganja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, Europskog fonda za strateška ulaganja te drugih programa koje financira Unija;

13.  prima na znanje prijedlog Komisije o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama s financijskom omotnicom od 142 800 000 EUR te ističe da bi se ta sredstva trebala dodijeliti u cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije;

14.  ističe važan doprinos kohezijske politike za stvarnu primjenu načela rodne jednakosti u izradu proračuna; poziva Komisiju da pruži potporu mjerama za uspostavu odgovarajućih instrumenata za postizanje rodne jednakosti, kao što su strukture poticaja kojima se strukturnim fondovima promiče uvođenje načela rodne jednakosti u izradu proračuna na nacionalnoj razini;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

8.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

27

1

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Steeve Briois, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Michela Giuffrida, Ivan Jakovčić, Marc Joulaud, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Jens Nilsson, Andrey Novakov, Stanislav Polčák, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Ramón Luis Valcárcel Siso, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Olbrycht, Dimitrios Papadimoulis

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Czesław Hoc, Karol Karski, Julia Reda, Tatjana Ždanoka


MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (1.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Peter Jahr

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje predloženih 58,9 milijardi EUR u obvezama i izražava žaljenje zbog smanjenja od 5,7 % u odnosu na 2016. (uz neutraliziran učinak reprogramiranja) i 55,2 milijarde EUR u plaćanjima (0,2 % više) prema nacrtu proračuna za 2017. za naslov 2.;

2.  žali što će se glavne kategorije potrošnje za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), uključujući ruralni razvoj, izravna plaćanja i tržišne mjere, vjerojatno smanjiti u 2017. s obzirom na razinu gornje granice koja je za naslov 2. određena višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) za razdoblje 2014. – 2020.;

3.  osobito žali zbog predloženih rezova u obvezama i plaćanjima za ruralni razvoj; izražava žaljenje zbog smanjenja od 23,1 % u obvezama i od 4,6 % u plaćanjima; napominje da je razlog viših iznosa prebacivanje obveza iz 2014. na proračunske godine 2015. i 2016.; ističe da financiranje ruralnog razvoja u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) ima visoku dodatnu vrijednost za gospodarstvo i javne usluge u ruralnim područjima u cijeloj Uniji, uključujući i stvarni potencijal za stvaranje novih poslova i zadržavanje postojećih;

4.  pozdravlja paket pomoći za poljoprivrednike najavljen u srpnju 2016. te smatra da je riječ o koraku prema boljem upravljanju proizvodnjom; međutim žali zbog toga što je, u usporedbi s nacionalnim iznosima, dio dodijeljen mjerama na razini Unije premali za situaciju u kojoj se upravljanje proizvodnjom mora provoditi na razini Unije kako bi se izbjegao rizik ponovne nacionalizacije i održali jednaki uvjeti za sve; smatra da bi trebalo predvidjeti strukturne mjere te ih uključiti u proračune za buduće godine;

5.  ističe ciljeve povećanja konkurentnosti i održivosti poljoprivrede Unije i zahtijeva da se na raspolaganje stave sredstva kojima će se ti ciljevi postići; podsjeća na potencijal poljoprivredne politike koji se odnosi na stvaranje radnih mjesta, tehničke i društvene inovacije te održiv razvoj, posebno u ruralnim područjima u kojima se time potiče regionalni razvoj;

6.  osuđuje smanjenje obveza i potrošnje za ruralni razvoj iz godine u godinu;

7.  sa žaljenjem napominje da smanjenje nedodijeljene razlike do gornje granice u naslovu 2. predviđeno u nacrtu proračuna za 2017. iznosi čak 0,64 milijarde EUR; neovisno o hitnim pitanjima u drugim proračunskim naslovima, inzistira na tome da dodijeljena pričuva za nepredviđene izdatke u visini od 0,65 milijardi EUR ostane u naslovu 2. kako bi se odgovorilo na kontinuiranu krizu na poljoprivrednim tržištima te svaku moguću nadolazeću krizu i čestu nestabilnost cijena; ističe da su najveći teret vanjskopolitičke odluke koja je dovela do ruskog embarga i prouzročila krizu podnijeli poljoprivrednici; stoga ističe da razlika do gornje granice u naslovu 2. treba ostati nepromijenjena;

8.  primjećuje da se poljoprivreda Europske unije posljednjih godina sve češće suočava s krizama; stoga poziva Komisiju da razmisli o sustavu financiranja u slučaju kriza te da izradi novi instrument koji će omogućiti brzu političku intervenciju u slučaju krize, bez utjecaja na godišnja izravna plaćanja;

9.  poziva Komisiju i države članice da redovito prate nestabilnost cijena poljoprivrednih proizvoda koja nepovoljno djeluje na prihode poljoprivrednika, s posebnim naglaskom na sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, te da pravovremeno i učinkovito reagiraju kad to bude potrebno i poljoprivrednicima izravno omoguće da djeluju protiv nestabilnosti cijena;

10.  naglašava da je od ključne važnosti da sredstva namijenjena za istraživanje u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, posebno sredstva iz proračuna za program Obzor 2020., ostanu u potpunosti dostupna kako bi se poticale inovacije u poljoprivrednom sektoru;

11.  žali zbog toga što predložene mjere nisu potpuno ostvarile svoje ciljeve; žali zbog predloženih rezova u proračunu za intervencije na poljoprivrednim tržištima u odnosu na 2016. godinu; uviđa da je za borbu protiv krize potreban kontinuiran financijski napor; traži od Komisije da produlji hitne mjere povezane s teškoćama u prodaji i posljedicama ruskog embarga; zabrinut je da će biti potrebne daljnje tržišne intervencije; smatra da bi sve mjere i intervencije trebale više uzimati u obzir posebne karakteristike i potrebe različitih država članica;

12.  inzistira da države članice bez odgađanja provedu program potpore u cilju smanjenja proizvodnje mlijeka; smatra da bi države članice trebale uskladiti svoje djelovanje kako bi smanjile konkurenciju između proizvođača mlijeka iz različitih država članica; smatra da bi najučinkovitije upravljanje proizvodnjom bilo na razini Unije te da bi se tako osigurali jednaki uvjeti za sve;

13.  prima na znanje posljedice ukidanja kvota za proizvodnju mlijeka i smatra da su potrebne pripremne mjere za sprečavanje neravnoteža na tržištu koje bi nastale kao rezultat ukidanja kvota za šećer u rujnu 2017.;

14.  pozdravlja kontinuiranu potporu za program mlijeka u školama predviđenu u nacrtu proračuna za 2017. u iznosu od 75 milijuna EUR; odbacuje rezove od 20 milijuna EUR u programu voća i povrća u školama; ponavlja da su oba programa od ključne važnosti poljoprivrednicima i državama članicama te ističe njihovu važnost s obzirom na aktualnu krizu i razinu pothranjenosti djece u Uniji; poziva Komisiju da smanji birokraciju za oba programa;

15.  inzistira na tome da svi prihodi u proračunu EU-a koji proizlaze iz namjenskih prihoda ili vraćanja sredstava zbog nepravilnosti u području poljoprivrede za razdoblje 2015./2016. ostanu pod naslovom 2.;

16.  pozdravlja povećanje operativnih fondova za proizvođačke organizacije; protivi se golemim rezovima u potpori proizvođačkim grupama za prethodno priznavanje; pozdravlja produljenje izvanrednih mjera za sektor voća i povrća, a posebno uzmu li se u obzir kriza i ruski embargo koji su ozbiljno pogodili proizvođače; traži da te mjere ostanu na snazi dok traje ruski embargo te da ih se proširi na sve pogođene sektore uzgoja usjeva i stoke; ustraje u tome da je potrebno obratiti posebnu pozornost na sektor mlijeka i mliječnih proizvoda jer zabrana koju je Rusija uvela pogoršava nesigurnost proizvođača time što doprinosi padu cijena nakon ukidanja sustava kvota;

17.  pozdravlja dodjelu sredstava za istraživanje i inovacije u području poljoprivrede u okviru programa Obzor 2020. kako bi se osigurale dovoljne zalihe sigurne i visokokvalitetne hrane i drugih bioloških proizvoda; ističe da je potrebno dati prednost projektima u kojima su uključeni primarni proizvođači;

18.  poziva Komisiju i države članice da zajamče da sredstva dodijeljena za pričuvu za krize u poljoprivrednom sektoru u okviru proračuna za 2017., koja ostaju neiskorištena, u cijelosti ostanu pod naslovom 2. za narednu proračunsku godinu za izravna plaćanja poljoprivrednicima u skladu s Uredbom (EU) br. 1306/2013; ističe da je potrebno omogućiti financijsku i tehničku potporu za prenamjenu namijenjenu poljoprivrednicima najviše pogođenima trenutačnom krizom;

19.  inzistira na tome da je potrebno osigurati sredstva kojima se poljoprivrednicima nadoknađuju gospodarski gubici zbog tržišne krize ili drugih uzroka; ponavlja da je u tu svrhu potrebno iskoristiti razliku do gornje granice dostupnu pod naslovom 2.;

20. ističe potrebu da se povećaju odobrena sredstva za borbu protiv životinjskih bolesti i biljnih nametnika, koja trenutačno iznose 20 milijuna eura, zato što su nedovoljna za suočavanje s ponovnim pojavljivanjem bolesti koje uzrokuje bakterija Xylella Fastidiosa, ptičjom gripom te s pojavljivanjem bolesti kvrgave kože, nove zarazne bolesti koja pogađa stoku i koja je već prisutna u Grčkoj i Bugarskoj te prijeti i drugim državama; stoga traži da se posebno sektoru maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja dodijele dodatna sredstava kako bi se poljoprivrednicima kompenzirali ekonomski gubici zbog kriza na tržištu i zbog sanitarnih i fitosanitarnih kriza poput one uzrokovane bakterijom Xylella fastidiosa, pojačale preventivne mjere u Uniji, suzbilo širenje te ubojite bolesti, restrukturirao sektor te ojačalo znanstveno istraživanje patogena i njegova prijenosnika; ponavlja da je u tu svrhu potrebno iskoristiti razliku do gornje granice dostupnu pod naslovom 2.; ustraje u tome da bi kompenzacija za iskorjenjivanje trebala obuhvaćati i oporavak poljoprivrednih ekosustava, uključujući tlo, te uspostavu snažne biološke raznolikosti, posebno jamčenje genetske raznolikosti biljaka ili životinja koje su u najboljem slučaju otporne ili tolerantne na bolest ili nametnike; smatra da bi cilj bilo koje pružene potpore trebao biti jamčenje uravnoteženih te biološki raznolikih poljoprivrednih ekosustava i okoliša manje osjetljivih na buduće napade; poziva Komisiju i Vijeće da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se spriječilo pogoršanje stanja na tim tržištima;

21.  ne slaže se s odlukom Komisije da poveća sredstva za dobrovoljno proizvodno vezanu potporu zato što to vodi do tržišnih poremećaja među državama članicama na određenim poljoprivrednim tržištima; također se ne slaže sa smanjenjem potpore mladim poljoprivrednicima;

22.  traži od Komisije da stvori promatračke skupine za tržište u pogledu mesa i drugih proizvoda na koje je utjecala nestabilnost cijena kako bi se počela provoditi predviđanja i izbjegla pretjerana proizvodnja;

23.  pozdravlja blago povećanje sredstava dodijeljenih za potporu pčelarstvu te traži dodatna sredstva s obzirom na to da Parlament dosljedno drži da je pčelarstvo prioritet buduće poljoprivrede i očuvanja biološke raznolikosti;

24.  zahtijeva od Komisije da nadzire znatne nestabilnosti cijena poljoprivrednih proizvoda, koje nepovoljno djeluju na prihode poljoprivrednika, te da pravovremeno i učinkovito reagira kad to bude potrebno;

25.  zalaže se za provedbu ciljeva povećanja konkurentnosti i održivosti europske poljoprivrede te traži da se na raspolaganje stave sredstva kojima će se ti ciljevi postići;

26.  ne slaže se s odlukom Komisije da zbog referenduma održanog u Ujedinjenoj Kraljevini za više mjesec dana odgodi predstavljanje nacrta proračuna za 2017. zato što se tako ozbiljno narušava proračunski postupak.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.8.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

5

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Paul Brannen, Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Viorica Dăncilă, Michel Dantin, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Edouard Ferrand, Luke Ming Flanagan, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Jan Huitema, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Urszula Krupa, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, Giulia Moi, Ulrike Müller, Maria Noichl, Marijana Petir, Jens Rohde, Bronis Ropė, Jordi Sebastià, Jasenko Selimovic, Maria Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Marc Tarabella, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Bas Belder, Franc Bogovič, Maria Heubuch, Karin Kadenbach, Norbert Lins, Gabriel Mato, Anthea McIntyre, Sofia Ribeiro, Annie Schreijer-Pierik, Tibor Szanyi, Hannu Takkula, Estefanía Torres Martínez, Ramón Luis Valcárcel Siso


MIŠLJENJE Odbora za ribarstvo (1.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Nils Torvalds

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da se ciljevi zajedničke ribarstvene politike mogu učinkovito postići jedino osiguranjem dostatnih proračunskih sredstava; ističe da je najveći dio tih sredstava obuhvaćen dijelom III. i glavom 11. „Pomorstvo i ribarstvo”; napominje da Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), koji u usporedbi s drugim fondovima EU-a raspolaže ograničenim sredstvima, predstavlja većinski udio u proračunu, zajedno s obveznim doprinosima regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom i sporazumima o održivom ribarstvu, te da je pritom nužno zaustaviti stalno smanjivanje sredstava u toj proračunskoj liniji kako bi se zajamčilo očekivano širenje mreže sporazuma s trećim zemljama;

2.  podsjeća na to da je važno da proračun Unije odražava utvrđene ciljeve politika za zapošljavanje, poduzeća i poduzetništvo; naglašava da se u području ribarstva i pomorstva također stvaraju radna mjesta i ostvaruje rast te da ona aktivno doprinose regionalnom razvoju i upravljanju prirodnim resursima;

3.  ustraje na važnosti socijalne i gospodarske dimenzije ribarstva za lokalne zajednice i određena morska, obalna i otočna područja koja uvelike ovise o ribarstvu; uviđa da je pri planiranju proračuna potrebno zadržati dovoljno visok iznos sredstava za financiranje flota u sektorima obalnog ribolova, artizanalnog i malog ribolova;

4.  ističe da ribarstvo i pomorstvo imaju bitnu gospodarsku, socijalnu i ekološku dimenziju te imaju ključnu ulogu u plavom gospodarstvu;

5.  naglašava da se zajedničkom ribarstvenom politikom doprinosi i socijalnoj koheziji u najudaljenijim regijama i otocima na otvorenom moru; ističe da u određenim slučajevima poslovanje ribolovnih poduzeća otežavaju dodatni troškovi i da bi im se stoga trebao dati poseban status i potpora u skladu s člankom 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, baš kao i regijama pogođenima ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, u skladu s člankom 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

6.  ističe da provedba nove zajedničke ribarstvene politike podrazumijeva brojne strukturne promjene u načinu na koji se upravlja ribarstvom, i za države članice i za ribare, te u tom smislu podsjeća na teškoće do kojih je došlo u prethodnim financijskim godinama kad su odobrena sredstva smanjena;

7.  ističe da osiguranje i primjena obveze iskrcavanja zahtijevaju dostatnu financijsku potporu, bez rezova kada je riječ o sredstvima za kontroliranje ribolovnih aktivnosti i ulaganjima na plovilima i u lukama;

8.  naglašava da se modernizacija politike za kontrolu ribarstva mora odvijati u okviru modernizacije njezinih instrumenata, što se ne može učiniti bez povećanja proračuna;

9.  ustraje na činjenici da je važno da se zajamči odgovarajuće financiranje i da se u tekućoj financijskoj godini zadrže barem postojeća sredstva namijenjena prikupljanju podataka, što je od ključne važnosti za usvajanje razumnih i znanstveno utemeljenih odluka u okviru ribarstvene politike;

10.  ističe da je važno da se ulaže u analizu i širenje znanja i razumijevanja ekonomskih aspekata tržišta proizvoda ribarstva i akvakulture duž opskrbnog lanca, zbog čega je nužno da se u proračunskoj liniji za „Informacije o tržištu” zajamče dostatna odobrena sredstva za preuzete obveze koja su potrebna za predviđene procjene plaćanja;

11.  ističe da je potrebno dati prednost projektima koji su usmjereni na stvaranje radnih mjesta (posebno posredstvom Inicijative za zapošljavanje mladih), na inovativne projekte i diversifikaciju lokalnih ekonomija kako bi se dodala veća vrijednost njihovim ribolovnim aktivnostima – primjerice promicanjem označivanja ribolovnih proizvoda i turizma – te na zaštitu i obnovu ribljih stokova i morskih ekosustava;

12.  smatra da je zapošljavanje mladih u tom sektoru politički prioritet; naglašava da države članice trebaju poduzeti sve što je u njihovoj moći kako bi se mladima olakšao pristup različitim zanimanjima povezanima s ribarstvom koristeći se pritom svim raspoloživim sredstvima, između ostalog i strukturnim fondovima;

13.  ističe da je, uzme li se u obzir da će se izvršenje proračuna Unije za 2017. podudarati s preispitivanjem višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. na sredini razdoblja, financijska godina 2017. prikladno razdoblje da se osigura da su Uniji dodijeljena dostatna sredstva za djelotvorno poduzimanje unutarnjih i vanjskih aktivnosti i za promišljanje o potrebnim proračunskim sredstvima kako bi se odgovorilo na financijske potrebe zajedničke ribarstvene politike;

14.  podsjeća na to da će 1. siječnja 2017. velik broj subjekata u mješovitom ribarstvu biti obuhvaćen obvezom iskrcavanja u pogledu ulova koji se vraćaju u more i u tom smislu traži da se odredi zasebna linija za tu obvezu kako bi se zaštitilo i promicalo istraživanje i razvoj selektivnosti ribolovnih alata;

15.  ističe da su države članice nedavno usvojile sve operativne programe u ribarstvu pa bi Komisija i nacionalne vlade tijekom financijske godine 2017. trebale ubrzati radnje kojima će se zajamčiti pravodobna provedba projekata na koje se to odnosi; smatra da bi se u proračunu Unije trebala predvidjeti odgovarajuća razina odobrenih sredstava za plaćanja i odobrenih sredstava za preuzimanje obveza kako bi se spriječili problemi s plaćanjima i financijski rezovi u ribolovnim aktivnostima;

16.  ponavlja svoj poziv Komisiji da svake godine Parlamentu pošalje izvješće o napretku u pogledu svih obveza i plaćanja po državi članici kako bi se osigurala usklađenost s različitim gornjim granicama koje se odnose na EFPR;

17.  poziva DG MARE da u okviru sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu provede strogu kontrolu sektorske potpore i da izradi detaljne matrice u skladu s informacijama iz projektne dokumentacije;

18.  ističe da Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA) može ispunjavati svoju ulogu samo ako joj se dodijele dostatna tehnička, ekonomska, ljudska i financijska sredstva; poziva Komisiju da zajamči dostatna financijska sredstva za EFCA-u kako bi joj se omogućilo da ispunjava nove zadaće koje su joj dodijeljene u okviru reformirane zajedničke ribarstvene politike i prijedloga paketa o europskoj graničnoj i obalnoj straži; podsjeća na potrebu da se sva radna mjesta u agencijama koje rade na rješavanju migracijske krize izuzmu iz cilja o smanjenju broja zaposlenika za 5 %;

19.  predlaže da se poveća proračun EFCA-e kako bi joj se omogućilo da organizira nove misije u okviru projekta europske granične i obalne straže;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

31.8.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Clara Eugenia Aguilera García, Alain Cadec, Richard Corbett, Carlos Iturgaiz, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Remo Sernagiotto, Ricardo Serrão Santos, Isabelle Thomas, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Izaskun Bilbao Barandica, José Blanco López, Nicola Caputo, Ole Christensen, Ian Duncan, Czesław Hoc, Cláudia Monteiro de Aguiar, Maria Lidia Senra Rodríguez, Nils Torvalds


MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje (6.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: Bogdan Andrzej Zdrojewski

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  napominje da kašnjenje Komisije s predstavljanjem nacrta proračuna za 2017. godinu znatno ometa rad Parlamenta; smatra da bi se takva kašnjenja u budućnosti trebala izbjeći;

2.   prima na znanje predložena povećanja u nacrtu proračuna za 2017. za programe Erasmus+, Kreativna Europa i Europa za građane; ističe da ulaganje u ta područja politike može doprinijeti cilju strategije Europa 2020. promicanja pametnog, održivog i uključivog rasta i cilju strategije EU-a za mlade da se postigne aktivno sudjelovanje i uključenost mladih u društvo i, ako je usmjereno na prave ciljeve, čini strateško ulaganje u ljudski kapital kao ključni faktor rasta i prosperiteta;

3.  pozdravlja potpisivanje sporazuma o pokretanju jamstvenog financijskog instrumenta u okviru programa Kreativna Europa, što je jedan od ključnih načina da se poboljša pristup kreditnom financiranju za mala i srednja poduzeća i organizacije koje djeluju u kulturnom i kreativnom sektoru i zajamče nužne korektne naknade za tvorce; pozdravlja inicijativu integriranog programa obuke u okviru jamstvenog instrumenta koji se nudi bankarima i financijskim posrednicima; snažno preporučuje da se sve potrebne mjere poduzmu tijekom 2016. kako bi jamstveni instrument što prije mogao optimalno funkcionirati;

4.   ističe da programi Unije u području kulture, obrazovanja, mladih i građanstva dopunjuju politike integracije migranata i izbjeglica i s njima su u sinergiji; stoga poziva institucije Unije da odgovore prikladnim povećanjem financiranja programa kojima se izravno upravlja poput Kreativne Europe, kao i odgovarajućih proračunskih linija u strukturnim i investicijskim fondovima;

5.   ponavlja svoje stajalište da je poglavlje programa Erasmus+ za mlade najprepoznatljiviji program mobilnosti u svrhu učenja, koji mladim ljudima omogućuje stjecanje vještina i kompetencija potrebnih u suočavanju s novim izazovima; naglašava da se za to poglavlje mora dodijeliti 10 % ukupnog proračuna programa kao što je navedeno u temeljnom aktu;

6.   u kontekstu novih društvenih izazova za Europu napominje da je potrebno poboljšati pristup Europe u suočavanju sa zajedničkim europskim izazovima pružanjem potpore inovacijskim projektima velikih razmjera koje provode mreže europskog civilnog društva u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih;

7.   žali zbog toga što u nacrt proračuna za 2017. nisu uvrštena dodatna odobrena sredstva za preuzimanje obveza namijenjena Inicijativi za zapošljavanje mladih; poziva države članice i Komisiju da se pobrinu za nastavak tog programa u 2017.;

8.   ističe da će 2017. biti 30. godišnjica programa Erasmus; zato poziva na dodjelu dostatnih sredstava kako bi se taj trenutak proslave iskoristio za daljnje promicanje prednosti programa za Europu i njezine građane; poziva i na to da se u velikom broju uključe dionici, među ostalima organizacije mladih i druge obrazovne ustanove, ne bi li se doprlo do šire europske publike;

9.   napominje da Komisija nije donijela odredbe o dodatnim sredstvima unutar gornje granice kojima bi se mogli financirati pilot-projekti i pripremna djelovanja u okviru naslova 3.; napominje da u naslovu 1.a postoji razlika do gornje granice; ističe potencijal pilot-projekata i pripremnih djelovanja kao sredstava za ispitivanje mjera u područjima politika Unije i uvođenje novih inovativnih inicijativa koje bi mogle postati trajne aktivnosti Unije;

10.  naglašava da se djelotvornom komunikacijskom politikom Unije mora jačati pluralitet i vjerodostojnost medija te promicati istinski dijalog s građanima, za što se u nacrtu proračuna moraju dodijeliti dostatna sredstva; imajući to u vidu, podsjeća na pozitivnu ulogu paneuropskih mreža koje čine lokalni i nacionalni mediji kao što je Euranet Plus te poziva na davanje proračunskog jamstva kojim bi se zajamčio nastavak postojećih aktivnosti i njihovo stabilno financiranje;

11.  ističe važnu ulogu kulturne diplomacije u doba sve većih migracija i izbjegličke krize, kao i terorističkih prijetnji; pozdravlja zajedničku komunikaciju Komisije naslovljenu „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose”; u tom kontekstu napominje da je potrebno izdvojiti odgovarajući iznos sredstava kako bi se kulturu učinilo snažnim instrumentom vanjske politike Unije, a Uniju snažnijim globalnim akterom;

12.  napominje da se moraju predvidjeti potrebna proračunska jamstva za pripremna djelovanja u vezi s obilježavanjem 2018. kao europske godine kulturne baštine;

13.  ističe važnost statističkog istraživanja i pristupa usporedivim resursima podataka koji omogućuju djelotvorno praćenje i analizu kulturnog, ekonomskog i društvenog utjecaja politika u području kulture i obrazovanja; u tom pogledu podsjeća na potrebu za izdvajanjem dostatnih resursa u tu svrhu.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

5.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

2

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Andrea Bocskor, Silvia Costa, Mircea Diaconu, Jill Evans, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Rosa D’Amato, Eider Gardiazabal Rubial, Zdzisław Krasnodębski, Ernest Maragall, Martina Michels, Hannu Takkula

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Gerolf Annemans, Raymond Finch


MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (2.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Monica Macovei

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje povećanje iznosa odobrenih sredstava u okviru naslova 3. za 5,4 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i za 25,1 % u odobrenim sredstvima za plaćanja u usporedbi s proračunom Unije za 2016.; pozdravlja naglasak koji je u proračunu za 2017. stavljen na dodjeljivanje dostatnih sredstava kako bi se učinkovito odgovorilo na migracijsku krizu; podržava Europsku komisiju koja se obvezala da će pružiti potrebna sredstva za učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a i njihovu kontrolu, jačanje sigurnosti u Uniji i izvan nje, pružanje potpore državama članicama za prihvat osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita te rješavanje temeljnih uzorka migracijskih tokova u zemljama porijekla i tranzita; međutim ističe da je u naslovima 3. i 4. za 2017. godinu za rješavanje izazova koje predstavlja izbjeglička i migracijska kriza i ozbiljne prijetnje koju za europske građane predstavljaju teški oblici organiziranog kriminala, terorizma i kibernetičkog kriminala složene prekogranične prirode predviđeno 5,2 milijarde EUR, što je manje od 3,5 % ukupnog proračuna Unije i što predstavlja neznatan iznos s obzirom na to da se radi egzistencijalnom pitanju za EU; smatra da bi Unija trebala pokazati solidarnost s onima kojima je pomoć zaista potrebna; smatra da bi se očuvanje temeljnih vrijednosti Unije kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava trebalo adekvatno financirati;

2.  poziva na reviziju gornjih granica za naslove 3. i 4. u preispitivanju VFO-a sredinom provedbenog razdoblja koje provodi Komisija kako bi se od 2017. nadalje pružio snažniji, fleksibilniji i održiviji odgovor na tekuće humanitarne i migracijske izazove; traži pojednostavnjenje financijske uredbe i postupaka, poštenu, transparentnu i odgovornu raspodjelu sredstava, kao i provjeru toga kako se europska sredstva troše;

3.  ističe da bi se postojeći napori Unije u pogledu izbjegličkih i migracijskih tokova trebali na odgovarajući način prilagoditi posebnim potrebama i ranjivosti sve većeg broja raseljenih žena i djevojaka; poziva da se u okviru naslova 3. i 4. namijene humanitarna sredstva kako bi se osigurao višesektorski pristup, uključujući odgovarajuću primjenu minimalnih standarda za usluge spolnog i reproduktivnog zdravlja kojima se spašavaju životi, sprječavanje seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja te obuku socijalnih radnika i zdravstvenog osoblja diljem europske izbjegličke rute;

4.  očekuje da će se migracijski tokovi nastaviti zbog političke nestabilnost i sukoba u mnogim regijama; pozdravlja Komunikaciju Komisije o uspostavi novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa poziva da se hitno provedu prijedlozi iz te Komunikacije kako bi se uhvatili u koštac s temeljnim razlozima migracije s punim poštovanjem prema vrijednostima na kojima se Unija temelji;

5.  podsjeća da je pravedna i transparentna raspodjela sredstava za različite ciljeve Fonda za azil, migracije i integraciju bila prioritet Parlamenta tijekom pregovora koji su prethodili uspostavi tog fonda; poziva Komisiju da u skladu s tim poveća broj proračunskih stavki za Fond za azil, migracije i integraciju kako bi se poboljšalo razumijevanje i omogućila bolja transparentnost načina na koji će se trošiti financijska sredstva dodijeljena za različite ciljeve i, prema tome, za te proračunske stavke; posebno poziva Komisiju da odvoji rashode za poboljšanje pravednih i učinkovitih strategija za povratak od rashoda za zakonite migracije i promicanje učinkovite integracije državljana trećih zemalja u svim budućim nacrtima proračuna kao što je predloženo u mišljenju Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove za proračun 2015. (1);

6.  pozdravlja primjenu instrumenta fleksibilnosti i korištenje pričuve za nepredviđene izdatke u okviru naslova 3. u iznosu od 1,7 milijardi EUR, no zabrinut je da dodatna fleksibilnost tijekom 2017. neće biti ostvariva; žali što se mjere u naslovu 4. samo djelomično financiraju iz proračuna Unije; poziva države članice da ispune svoje obveze i Komisiju da u što većoj mjeri pruži podršku provedbi sporazumâ;

7.  pozdravlja osnivanje Koordinacijskog centra za pomoć žrtvama terorizma (2 milijuna EUR) s pomoću kojeg bi se trebale prevladati prepreke kao što su nedovoljno znanje i slab razvoj vještina povezivanjem ključnih operativnih stručnjaka, branitelja prava žrtava i organizacija diljem Europe kako bi se odredili ključni prioriteti i pitanja za žrtve terorizma te kako bi im se ponudila koordinirana podrška preko granica s ciljem ostvarivanja odgovarajućeg pristupa orijentiranog na pomoć žrtvama u okviru infrastruktura za odgovor na hitne situacije;

8.  zabrinut je zbog uspostavljanja financijskih instrumenata koji nisu obuhvaćeni proračunom Unije jer bi se tako mogla ugroziti njegova jedinstvenost i zaobići proračunski postupak za koji je nužno sudjelovanje i nadzor Europskog parlamenta;

9.  pozdravlja izdvajanje sredstava za Fond za azil, migracije i integraciju u iznosu od 1,6 milijardi EUR te za Fond za unutarnju sigurnost u iznosu od 0,7 milijardi EUR; smatra da to povećanje doprinosi osiguravanju pravedne i transparentne podjele godišnjih financijskih sredstava prema raznim programima i ciljevima fondova; podržava činjenicu da su sredstva u ukupnom iznosu od 3 milijarde EUR izdvojena za uspostavu Europske agencije za graničnu i obalnu stražu, novog sustava ulaska/izlaska i novog Zajedničkog europskog sustava azila te za stvaranje instrumenta kojim se pruža brza i učinkovita hitna humanitarna pomoć u EU-u;

10.  Frontex bi trebao svome službeniku za temeljna prava osigurati primjerene resurse i osoblje za uspostavu mehanizma za podnošenje pritužbi i daljnji razvoj te provedbu svoje strategije praćenja i zaštite temeljnih prava;

11.  ističe, iako se proračunska sredstva i broj radnih mjesta Europske agencije za graničnu i obalnu stražu zasad čine dovoljnima, da će se njezine buduće potrebe u pogledu operativnih resursa i osoblja morati detaljno nadzirati kako ne bi postale nedovoljne za stvarno stanje stvari; predlaže da se povećaju platni razredi privremenih radnih mjesta u cilju suočavanja sa složenom prirodom novih zadataka koje revidirana Uredba donosi toj agenciji;

12.  potvrđuje da razina proračunskih sredstava i osoblja Europskog potpornog ureda za azil koju je predložila Komisija odgovara potrebama te agencije; ističe da je važno da se ta sredstva i broj osoblja ne smanjuju te da bi ih trebalo preispitati dođe li ponovno do situacije povećanog priljeva migranata;

13.  podržava povećanje proračunskih sredstava za djelotvorne agencije za pravosuđe i unutarnje poslove, posebno za one koje su zadužene za pitanja migracija i sigurnosti te traži da se izuzmu iz cilja Unije da se broj osoblja smanji za 5 %; ističe da relevantnim agencijama trebaju na raspolaganje biti stavljeni dostatni resursi te da moraju imati dovoljan broj osoblja kad se poveća opseg njihovih zadaća; pozdravlja borbu Europskog centra za kibernetički kriminal Europola (CE3) protiv seksualnog iskorištavanja djece na internetu te ističe da to područje zahtjeva veće ljudske resurse; naglašava da je potrebno prilagoditi dodjeljivanje sredstva kako bi se pružila podrška Eurojustu koji su suočava s naglo rastućim brojem zadataka na područjima kao što su borba protiv terorizma, kibernetički kriminal, krijumčarenje imigranata i drugi oblici ozbiljnog prekograničnog kriminala; traži da se dodatno detaljno obrazloži drastično povećanje od 92 % (73 milijuna EUR) u proračunu Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) za sustav ulaska/izlaska, interoperabilnosti među informacijskim sustavima te revizije Uredbe Dublin kao i da se pojasni raspodjela sredstava između proračuna eu-LISA-e i Fonda za unutarnju sigurnost;

14.  ističe da je koordinirani pristup država članica u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma, kibernetičkog kriminala i drugih vrsta ozbiljnog kriminala s prekograničnom dimenzijom važniji nego ikad prije; smatra da bi se trebala dodijeliti dodatna sredstva u cilju obuke na razini Unije u okviru policijske i sudske suradnje, posebno u pogledu aktivnosti Europske agencije za graničnu i obalnu stražu, te ističe da Eurojust i Europol moraju imati na raspolaganju odgovarajuća operativne resurse, uključujući i za ulaganje u nove tehnologije; posebno ističe da je potrebno da Europol ima dostatne ljudske i operativne resurse; smatra da su potrebna dodatna radna mjesta kako bi se između ostalog poboljšala identifikacija žrtava, razbile organizirane mreže osoba koje se bave seksualnim iskorištavanjem i ubrzalo pronalaženje i analiza materijala koji prikazuje te radnje te upućivanje na daljnje mjere, na internetu i izvan njega;

15.  vrlo je zabrinut u tom kontekstu zbog ranjivosti maloljetnika bez pratnje odraslih osoba jer je njima potrebno posvetiti posebnu brigu, te mladih žena za vrijeme migracijske krize; ističe da se maloljetnici bez pratnje odraslih osoba u izbjegličkim kampovima nalaze u teškim uvjetima te da su izloženi opasnosti od zlostavljanja i krijumčarenja ljudima, te poziva na stvaranje odgovarajućih alata korištenjem sredstava za hitne situacije kako bi se hitno popravila trenutačna situacija; smatra da je važno povećati financiranje telefonskih linija za pomoć djeci kako bi se spriječili nestanci djece te kako bi se ona zaštitila;

16.  pozdravlja dodatna sredstva dodijeljena za razvoj Europske baze podataka o novim drogama Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA); poziva Komisiju da u planiranju proračuna osigura da se za EMCDDA-u osiguraju dostatna sredstva potrebna za provedbu predviđene zakonske izmjene osnivačke uredbe EMCDDA-e o sustavu ranog upozorenja i procjeni rizika novih psihoaktivnih tvari;

17.  poziva Komisiju da za Agenciju EU-a za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) osigura dostatna sredstva kako bi mogla obavljati dodatne zadaće koje su joj dodijeljene u skladu sa zakonodavstvom EU-a, posebno Direktivom o sigurnosti mreža i podataka te za zadaće u pogledu sprječavanja kibernetičkog kriminala i borbe protiv njega;

18.  napominje povećanje sredstava u proračunskim linijama „Osiguranje zaštite prava građana i osnaživanje građana” i „Promicanje nediskriminacije i ravnopravnosti” kao dijela programa Prava, jednakost i građanstvo te očekuje od Komisije da raspiše novi poziv na podnošenje ponuda, posebno kako bi se zajamčila najviša razina zaštite temeljnih prava u digitalnom okruženju te kako bi se pružila podrška lokalnim akterima koji promiču demokraciju, vladavinu zakona i temeljna prava unutar Unije, na primjer osnivanjem zaklade za organizacije koje dodjeljuju nagrade za promicanje demokracije;

19.  smatra da ne postoji izravna veza između migracija i terorizma u Europi; traži nove izvore financiranja za borbu protiv radikalizacije mladih u Uniji; smatra da bi se to moglo postići poticanjem integracije i borbom protiv diskriminacije, rasizma i ksenofobije; poziva na izdvajanje posebnih sredstava za borbu protiv sve prisutnije homofobije i transfobije u državama članicama; poziva na pokretanje projekata pružanja potpore usmjerenih na osnaživanje žena i djevojčica u najugroženijim zajednicama;

20.  ponovno poziva na izdvajanje posebnih sredstava za borbu protiv sve prisutnijeg antisemitizma, islamofobije, afrofobije i antiromizma u državama članicama; posebno poziva Uniju da pruži podršku projektima usmjerenih na osnaživanje žena i djevojčica u ugroženim zajednicama, kao što je predloženo u mišljenju Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove za proračun 2016. (2);

21.  ističe da je potrebno povećati proračun Unije za politike rodne ravnopravnosti i borbu protiv nasilja uvjetovanog spolom; poziva Komisiju da pojasni smanjenje sredstava dodijeljenih Europskom institutu za ravnopravnost spolova;

22.  poziva na jačanje EMCDDA-e zbog planiranog donošenja Uredbe o novim psihoaktivnim tvarima, čime će joj biti dodijeljene dodatne zadaće.

23.  ističe važnost programa Pravosuđe kako bi se dalje razvilo europsko područje pravde i poboljšala primjena uzajamnog priznavanja; poziva Uniju da pruži podršku aktivnostima obuke i podizanja svijesti u cilju olakšavanja pristupa pravosuđu svim Europljanima, kao i da potpomaže i promiče prava žrtava, posebno žrtava krijumčarenja ljudima i nasilja uvjetovanog spolom;

24.  poziva da se razvojni fondovi i humanitarna pomoć ne povezuju s kapacitetima ili voljom partnerskih zemalja da sudjeluju u kontroli migracije, npr. u pogledu klauzula o ponovnom prihvatu;

25.  ustraje u tome da se ne bi trebali podupirati projekti koji su u suprotnosti s temeljnim pravima migranata i koji daju legitimnost diktatorskim režimima;

26.  poziva Komisiju da osigura da se sredstva iz dva fonda za unutarnje poslove dodijele raznim područjima politike na način koji u potpunosti uzima u obzir obvezu Unije i država članica da zaštiti i osigura ljudska prava migranata; ne bi se trebali podupirati projekti koji su u suprotnosti s temeljnim pravima migranta; u isto bi se vrijeme sredstva Unije trebala koristiti kako bi se proaktivno potpomogao pristup migraciji koji se temelji na pravima.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

31.8.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

6

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Heinz K. Becker, Michał Boni, Caterina Chinnici, Rachida Dati, Frank Engel, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Monika Flašíková Beňová, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Sophia in ‘t Veld, Barbara Kudrycka, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Monica Macovei, Roberta Metsola, Claude Moraes, Soraya Post, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Csaba Sógor, Traian Ungureanu, Marie-Christine Vergiat, Udo Voigt, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Anna Maria Corazza Bildt, Gérard Deprez, Angelika Mlinar, Emilian Pavel, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Barbara Spinelli, Kazimierz Michał Ujazdowski, Daniele Viotti, Axel Voss

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Amjad Bashir, Fabio Massimo Castaldo, Daniel Dalton, Jørn Dohrmann, Elisabetta Gardini, Danuta Jazłowiecka, Georg Mayer, Maria Noichl, Keith Taylor, Marco Valli

(1)

Točka 12 mišljenja Europskog parlamenta o proračunu za 2015.

(2)

Točka 12 mišljenja Europskog parlamenta o proračunu za 2016.


MIŠLJENJE Odbora za ustavna pitanja (6.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestitelj za mišljenje: György Schöpflin

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.   prima na znanje da je Komisija predložila povećati iznos odobrenih sredstava u naslovu 3. za 5,4 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i za 25,1 % u odobrenim sredstvima za plaćanja u usporedbi s proračunom za 2016.; pozdravlja činjenicu da, kako bi se odgovorilo na migracijske izazove, to povećanje predstavlja dodatnih 1,8 milijardi EUR u odnosu na prvotno planirani iznos za predmetnu godinu; napominje da Komisija ne ostavlja prostora za neočekivane potrebe u okviru naslova 3. i predlaže mobilizaciju instrumenta fleksibilnosti u iznosu od 530 milijuna EUR i pričuve za nepredviđene izdatke u iznosu od 1 164,4 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza radi pronalaska odgovora na trenutačnu krizu u vezi s azilom i migracijama;

2.  osobito pozdravlja predloženo povećanje u programu Europa za građane u iznosu od 4,3 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 10,7 % u odobrenim sredstvima za plaćanja u odnosu na proračun za 2016., s obzirom na to da taj program pospješuje građansko i demokratsko sudjelovanje na razini Unije i uključenost mladih i starijih osoba u Uniji te pomaže da građani bolje razumiju Uniju, njezinu politiku, povijest i raznolikost;

3.  napominje da Komisija predlaže iznos od 840 000 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za posebnu proračunsku liniju namijenjenu europskoj građanskoj inicijativi, prvi put uvrštenoj u prošlogodišnji proračun, te ističe da je za poticanje korištenja tim vrijednim instrumentom participativne demokracije potrebna odgovarajuća razina financiranja;

4.   ističe važnost daljnjeg razvoja alata za poboljšanje e-uprave, e-upravljanja, e-glasovanja i e-sudjelovanja te za promicanje digitalnog građanstva i prava građana EU-a razvojem internetskih aktivnosti za građane kojima se poboljšavaju transparentnost, odgovornost, spremnost na djelovanje, angažman, spremnost na raspravu, uključivost, dostupnost, sudjelovanje, supsidijarnost i socijalna kohezija;

5.  pozdravlja povećanje iznosa sredstava za 2017. za komunikaciju predstavništava Komisije, dijaloga s građanima i „partnerskih” djelovanja u iznosu od 17,036 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 14,6 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja, s obzirom na to da je riječ o inicijativama približavanja europskim građanima, stjecanju njihova povjerenja i povećanju njihova razumijevanja politika i aktivnosti Unije.

6.  ističe da je, nakon usvajanja novog međuinstitucijskog sporazuma o registru transparentnosti, potrebno zajedničkom tajništvu registra transparentnosti omogućiti dostatna i odgovarajuća administrativna i financijska sredstva kako bi ono moglo obavljati svoje zadatke;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

5.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mercedes Bresso, Fabio Massimo Castaldo, Richard Corbett, Danuta Maria Hübner, Ramón Jáuregui Atondo, Constance Le Grip, Jo Leinen, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Paulo Rangel, György Schöpflin, Pedro Silva Pereira, Barbara Spinelli, Josep-Maria Terricabras, Kazimierz Michał Ujazdowski, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Gerolf Annemans, Pervenche Berès, Charles Goerens, Jérôme Lavrilleux, Viviane Reding, Helmut Scholz

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Claudiu Ciprian Tănăsescu


MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova (6.9.2016)

upućeno Odboru za proračune

o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017.

(2016/2047(BUD))

Izvjestiteljica za mišljenje Viorica Dăncilă

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A.  budući da se u zajedničkoj izjavi Parlamenta, Vijeća i Komisije iz studenog 2013. navodi da bi godišnji proračunski postupci trebali sadržavati elemente u kojima se odražava rodna dimenzija; budući da nijedna institucija nije dosljedno primjenjivala izradu proračuna kojom se poštuje načelo jednakosti spolova;

B.  budući da je program Daphne imao ključnu ulogu u suzbijanju nasilja nad djecom, mladima i ženama u EU-u financiranjem kampanja za podizanje razine osviještenosti i projekata koji su namijenjeni za one najugroženije i da je Parlament više puta zatražio da se programu Daphne i dalje nastavi posvećivati velika pozornost;

C.  budući da je Europski parlament pozivao na povećanje broja zaposlenika Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) kako bi mogao ispunjavati svoje nove, dodatne zadaće Europskog opservatorija za pitanja rodno uvjetovanoga nasilja;

D.  budući da je gospodarska recesija iz 2008. diljem država članica rezultirala povećanjem mjera štednje u pokušaju da se stabilizira gospodarstvo;

1.  pozdravlja uključivanje načela jednakosti spolova kao transverzalnog političkog cilja proračuna EU-a u fondove i programe EU-a; podsjeća na to da odluke o rashodima i prihodima na različit način utječu na žene i muškarce; stoga naglašava da je uključivanje načela jednakosti spolova u izradu proračuna ključan alat za borbu protiv rodnih nejednakosti; poziva da se načelo jednakosti spolova u izradi proračuna uvede u strategije Unije i nacionalne strategije radi učinkovitijeg promicanja jednakosti spolova, što obuhvaća mjerljiva proračunska sredstva, procjene utjecaja na spolove o različitim posljedicama koje odluke o rashodima imaju na žene i muškarce te pokazatelje rezultata kako bi se ispravila neravnoteža između muškaraca i žena; također poziva na najvišu razinu transparentnosti u vezi sa sredstvima dodijeljenim za jednakost spolova;

2.  traži da se inicijativa „Proračun EU-a usmjeren na rezultate” iskoristi kao mogućnost da se u okviru proračunske potrošnje svakim potrošenim eurom doprinese jednakosti spolova;

3.  naglašava da glavni prioriteti proračuna EU-a za 2017. ostaju zapošljavanje, rast i ulaganja; skreće pozornost na postojeće ciljeve povezane s rodnim pitanjima u okviru strategije Europa 2020., posebno na povećanje zaposlenosti žena s trenutačnih samo 63,5 % na 75 %, ostvarivanje jednake plaće žena i muškaraca, jednakog omjera zastupnika i zastupnica u nacionalnim parlamentima i jednakog broja žena u upravama velikih poduzeća, što su ciljevi čije je postizanje vrlo daleko;

4.  naglašava potrebu da je u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova važno zajamčiti dostatna sredstva za financiranje mjera za promicanje i podupiranje kvalitetnog obrazovanja, zapošljivosti i otvaranja novih radnih mjesta za žene i djevojke kako bi im se pružila mogućnost za kvalitetnu ponudu poslova, daljnje obrazovanje te naukovanje ili stažiranje; napominje da više sredstava treba dodijeliti ženama i djevojkama koje bi željele osnovati vlastito poduzeće te za poduzetništvo;

5.  poziva na to da se sredstva iz fondova Unije dodijele promicanju prava žena i jednakosti spolova preko obrazovanja, zdravstvenih usluga, posebno usluga spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, osnaživanja djevojčica i političke zastupljenosti žena;

6.  poziva na to da se u okviru proračuna za 2017. Europski fond za strateška ulaganja i Europski socijalni fond upotrijebe za financiranje kvalitetnih, dostupnih i cjenovno pristupačnih ustanova za skrb u područjima u kojima ih nema dovoljno kako bi se pomoglo u postizanju ciljeva iz Barcelone te također doprinijelo ravnoteži između profesionalnog i privatnog života;

7.  naglašava da je rodna segregacija jedan od najvećih čimbenika koji doprinosi razlikama u plaći na temelju roda u EU-u (16,1 % u 2014.), a posljedično i prosječnoj razlici u mirovinama u EU-u (40,2 % u 2014.); stoga napominje da bi više sredstava trebalo dodijeliti povećanju zastupljenosti žena u sektorima u kojima su trenutačno podzastupljene, kao što su znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika i poduzetništvo, kao instrument za uklanjanje razlika u plaći na temelju roda, povećanje ekonomske neovisnosti žena i unaprjeđenje njihova položaja na tržištu rada;

8.  napominje je financijska kriza dovela do rezova u javnim uslugama i naknadama u državama članicama; napominje da ti rezovi najjače pogađaju žene; ističe povećanu financijsku nesigurnost zbog nestandardnih oblika zapošljavanja i privremenih ugovora te napominje veći broj starijih žena i samohranih majki koje žive u siromaštvu; stoga poziva na to da se u okviru proračuna za 2017. u svim državama članicama mobilizira Europski socijalni fond ulaganjem u ravnotežu između profesionalnog i privatnog života u cilju zapošljavanja većeg broja žena i poboljšanja njihove socio-ekonomske situacije; poziva na dosljedno uvođenje rodno osjetljivog proračuna;

9.  napominje da se proračunom za 2017. pokušava pružiti učinkovit europski odgovor na migracijske izazove; ističe da je potrebno dodijeliti sredstva za pružanje posebne pomoći, kao i sredstva za promicanje integracije, jamčenje medicinske skrbi, uključujući pristup sigurnom pobačaju za žene i djevojčice koje su bile žrtve silovanja u oružanim sukobima te za praćenje situacije žena izbjeglica i tražiteljica azila u EU-u, uključujući osposobljavanje za stjecanje vještina, fleksibilno učenje jezika, obrazovanje, zdravstvo i kvalitetne ustanove za skrb o djeci kako bi se ženama izbjeglicama pomoglo u integraciji u njihovu zemlju domaćina; posebice smatra da treba uspostaviti prilagođene objekte kako bi se stvorila prikladna područja za majke i djecu te da posebnu pozornost treba posvetiti ženama i djevojčicama žrtvama nasilja, uključujući genitalno sakaćenje žena;

10.  žali zbog činjenice da se program Daphne više ne smatra zasebnom stavkom rashoda; pozdravlja blago povećanje sredstava predviđenih za postizanje posebnog cilja programa Daphne u okviru Programa za prava, jednakost i građanstvo; podsjeća da predviđena sredstva ne dosežu razinu prethodnog programskog razdoblja; naglašava zahtjev da se programu Daphne osiguraju dostatna financijska potpora i vidljivost te da se dodijeljena sredstva iskoriste potpuno i učinkovito; ističe važnost programa Daphne, čija sredstva na transparentan način dosežu do lokalnih organizacija u državama članicama koje raspolažu stručnim znanjem o postupanju sa žrtvama i ugroženim osobama, kao i o proaktivnim kampanjama za podizanje razine osviještenosti;

11.  poziva na donošenje pojačanih mjera koje su izravno usmjerene na skupine žena u nepovoljnom položaju, na ulaganja u visokokvalitetne javne usluge i posebno na jamčenje odgovarajućeg pružanja visokokvalitetnih usluga skrbi o djeci, starijim osobama i drugim uzdržavanim osobama te poziva na istinsku transparentnost proračuna u vezi sa sredstvima (ESF, PROGRESS, Daphne) dodijeljenima politikama jednakosti spolova;

12.  poziva na donošenje strategija za učinkovitije promicanje jednakosti između muškaraca i žena; naglašava da je potrebno odrediti više sredstava za borbu protiv svih oblika nasilja i diskriminacije nad ženama i djevojčicama;

13.  žali zbog predloženog smanjenja broja zaposlenika Europskog instituta za ravnopravnost spolova; ponovno poziva na dodjelu dodatnih financijskih sredstava Europskom institutu za ravnopravnost spolova i na povećanje broja njegovih zaposlenika kako bi mogao ispuniti svoju novu, dodatnu zadaću Europskog opservatorija za rodno uvjetovano nasilje, u skladu sa zahtjevom Europskog parlamenta;

14.  žali zbog predloženih rezova u humanitarnoj pomoći (HUMA) i razvojnoj suradnji (Instrument za razvojnu suradnju) s obzirom na to da su oni osobito važni za žene i jednakost spolova.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

17

1

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Maria Corazza Bildt, Iratxe García Pérez, Mary Honeyball, Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Angelika Mlinar, Angelika Niebler, Maria Noichl, Margot Parker, Marijana Petir, João Pimenta Lopes, Terry Reintke, Liliana Rodrigues, Jordi Sebastià, Ernest Urtasun, Anna Záborská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Clare Moody, Julie Ward

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Emilian Pavel


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

11.10.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

29

7

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Jonathan Arnott, Jean Arthuis, Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Jean-Paul Denanot, Gérard Deprez, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Esteban González Pons, Ingeborg Gräßle, Iris Hoffmann, Monika Hohlmeier, Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Ernest Maragall, Siegfried Mureşan, Jan Olbrycht, Urmas Paet, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Inese Vaidere, Daniele Viotti, Auke Zijlstra

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Afzal Khan, Claudia Țapardel, Derek Vaughan

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Daniela Aiuto, Lynn Boylan, Edouard Ferrand

Pravna napomena