Postupak : 2015/2350(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0306/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0306/2016

Rasprave :

PV 21/11/2016 - 16
CRE 21/11/2016 - 16

Glasovanja :

PV 22/11/2016 - 5.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0436

IZVJEŠĆE     
PDF 525kWORD 54k
19.10.2016
PE 583.867v02-00 A8-0306/2016

o ostvarivanju potencijala putničkog prijevoza vodnim putovima

(2015/2350(INI))

Odbor za promet i turizam

Izvjestitelj: Keith Taylor

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o ostvarivanju potencijala putničkog prijevoza vodnim putovima

(2015/2350(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir izmijenjenu Međunarodnu konvenciju o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS) iz 1974. godine,

–  uzimajući u obzir Protokol Međunarodne pomorske organizacije iz 1978. o Međunarodnoj konvenciji o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom iz 2006.,

–  uzimajući u obzir 21. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP 21) i 11. konferenciju stranaka koja je služila kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP 11), a koje su održane u Parizu (Francuska) od 30. studenog do 11. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 28. ožujka 2011. naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. siječnja 2009. pod naslovom „Strateški ciljevi i preporuke za politiku pomorskog prometa EU-a do 2018.” (COM(2009)0008),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. svibnja 2010. o strateškim ciljevima i preporukama za politiku pomorskog prometa EU-a do 2018.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o provedbi Bijele knjige o prometu iz 2011.: razmatranje aktualnog stanja i put naprijed prema održivoj mobilnosti(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004(5),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 24. svibnja 2016. o primjeni Uredbe (EU) br. 1177/2010 o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (COM(2016)0274),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. rujna 2013. pod nazivom „Ususret kvalitetnom prijevozu unutarnjim plovnim putovima – NAIADES II” (COM(2013)0623),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1090/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o izmjeni Direktive 2009/42/EZ o statističkim izvještajima u vezi prijevoza robe i putnika morem(7),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/41/EZ od 18. lipnja 1998. o upisu osoba koje putuju putničkim brodovima koji plove prema lukama ili iz luka država članica Zajednice(8),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 3051/95 od 8. prosinca 1995. o sigurnom upravljanju „roll-on/roll-off” putničkih brodova (ro-ro putnički brodovi)(9),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 1999/32/EZ u vezi sa sadržajem sumpora u brodskim gorivima(10),

 –  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. listopada 2015. naslovljenu „REFIT – Prilagodba kursa: Provjera prikladnosti zakonodavstva EU-a o sigurnosti putničkih brodova” (COM(2015)0508),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 31. ožujka 2016. pod naslovom „Evaluacija Direktive 2000/59/EZ o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta u okviru programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT)” (COM(2016)0168),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za promet i turizam (A8-0306/2016),

A.  budući da geografska obilježja Europe, njezine duge obale te brojni otoci i rijeke, nude izvanredne mogućnosti za održiv putnički promet vodnim putovima;

B.  budući da putnički promet vodnim putovima u području obalne (kratke pomorske) plovidbe, trajekata za plovidbu unutarnjim plovnim putovima i morem, urbane i periferne mobilnosti, kružnih putovanja i turizma nudi velik potencijal za korištenje dostupnim viškom kapaciteta i u pogledu infrastrukture i plovila te ima ključnu ulogu u povezivanju različitih regija Europske unije, što ga čini važnim faktorom u unapređenju kohezije; budući da se osim toga aktivnostima povezanim s kružnim putovanjima i trajektnim prometom potiče obalni turizam koji je jedna od glavnih pomorskih aktivnosti u Europi;

C.  budući da posljednjih godina vlada trend intenzivnijeg razvoja plovila za različite vrste plovidbe kao što su na primjer plovila za plovidbu rijekama i morem koja odgovaraju uvjetima za plovidbu morem, ali su također pogodna za plovidbu plitkim vodama;

D.  budući da je tehnološki napredak još jednom pokazao da je promet vodnim putovima alternativa začepljenim cestama koje vode do središta grada;

E.  budući da se putnički i teretni promet vodnim putovima suočavaju s različitim problemima i imaju različite potrebe u smislu infrastrukture, ekoloških izazova, operativnih pitanja, sigurnosti i odnosa s lučkim gradovima, iako obama tržišnim segmentima upravlja jedna lučka uprava;

F.  budući da će se uvrštenjem putničkih čvorišta na vodnim putovima u europsku politiku o međusobnom povezivanju infrastrukture, koja je već provedena u okviru uredbi (EU) br. 1315/2013 i (EU) br. 1316/2013 o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) i Instrumentu za povezivanje Europe (CEF), ostvariti veća europska dodana vrijednost;

G.  budući da su u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), kao komplementarnog instrumenta tradicionalnim bespovratnim sredstvima, dostupni i zajmovi i jamstva za vodne projekte;

H.  budući da je promet unutarnjim plovnim putovima prepoznat kao ekološki način prometovanja kojemu je potrebno pružiti posebnu pozornost i potporu te budući da se u Bijeloj knjizi preporuča promicanje prometa morskim i unutarnjim plovnim putovima, čime se povećava udio pomorske plovidbe i plovidbe unutarnjim putovima te povećava sigurnost u prometu;

I.  budući da se Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom i prijedlogom Europskog akta o pristupačnosti pružaju čvrste smjernice ne samo za provedbu i, po potrebi, buduću reviziju Uredbe (EU) br. 1177/2010 nego i za donošenje zakonodavstva o pravima putnika u intermodalnom kontekstu, pri čemu bi to zakonodavstvo trebalo uključivati nesmetan pristup za putnike s invaliditetom ili smanjenom mobilnošću;

J.  budući da se u sektoru putničkog prometa vodnim putovima, iako se ta vrsta prometa smatra sigurnom, u prošlosti dogodilo nekoliko tragičnih nesreća, uključujući nesreće plovila Estonia, Herald of Free Enterprise, Costa Concordia, Norman Atlantic i UND Adryatik;

K.  budući da si je EU u okviru strategije za politiku pomorskog prometa do 2018. zadao cilj da postane svjetski predvodnik u pomorskom istraživanju i inovacijama te brodogradnji jer tako želi poboljšati energetsku učinkovitost brodova i inteligentne sustave upravljanja brodovima, smanjiti utjecaj brodova na okoliš, svesti na minimum rizik od nesreća te pružiti bolju kvalitetu života na moru;

L.  budući da turizam u području kružnih putovanja rijekama i putnički promet vodnim putovima koji se odvija na rijekama, kanalima i ostalim unutarnjim plovnim putovima bilježe porast u brojnim područjima europskih rijeka i urbanim čvorištima uz njih;

M.  budući da je EU donio niz makrostrategija koje su upravno temeljene na korištenju vodnih puteva, uključujući Dunavsku, Jadransko-jonsku i Baltičku strategiju;

1.  smatra da se putničkom prometu vodnim putovima mora pridati više pozornosti u okviru programa prometne politike EU-a i njegovih država članica; stoga smatra da bi svoje napore trebali usmjeriti na stvaranje „jedinstvenog područja za putnički promet vodnim putovima”, na primjer, pojednostavljenjem administrativnog opterećenja koje nastaje uslijed prekograničnog putničkog prijevoza;

Konkurentnost

2.  potiče države članice, regionalne i lokalne vlasti i Komisiju da razmisle o putničkom prometu vodnim putovima, a posebno da poboljšaju s njime povezanu infrastrukturu, kako u osnovnoj tako i u sveobuhvatnoj mreži, u okviru transeuropske prometne mreže i Instrumenta za povezivanje Europe jačanjem njezine povezanosti s, među ostalim, željezničkom infrastrukturom u unutrašnjosti, uključujući osiguravanje infrastrukture i informacija kako bi se zadovoljilo potrebe svih putnika u vezi s mobilnošću;

3.  potiče razvoj pomorskih autocesta, uključujući i u trećim zemljama, kojim se promiče učinkovit multimodalni prijevoz, olakšava integriranje te vrste prijevoza s drugim prometnim mrežama i vrstama prijevoza, otklanjaju uska grla u infrastrukturi ključnih mreža te osiguravaju teritorijalni kontinuitet i integracija;

4.  naglašava da je potrebno ukloniti uska grla u vezama između proširenog zapadnoeuropskog sustava unutarnjih vodnih putova i postojećeg istočnoeuropskog sustava, koji je pretrpio znatne štete te je ponegdje i potpuno uništen;

5.  poziva Komisiju da objavi godišnji pregled projekata iz područja putničkog prometa vodnim putovima koje sufinancira EU u okviru kohezijskog i strukturnog fonda, regionalnih fondova, fondova za programe Interreg i Obzor 2020., fondova za Instrument za povezivanje Europe i Transeuropsku prometnu mrežu te Europskog fonda za strateška ulaganja;

6.  poziva Komisiju da objavi sažeto izvješće o provedbi strategija EU-a u pogledu putničkog prometa vodnim putevima;

7.  ističe da europski statistički podaci imaju ključnu ulogu u razradi planova i politika za sektor putničkog prometa vodnim putovima, posebno u pogledu broja prekograničnih pomorskih usluga i usluga na unutarnjim vodnim putovima koje se pružaju na trajektima i brodovima za kružna putovanja, s obzirom na to da postoje područja u kojima se prijevoz između različitih lokacija može odvijati samo vodnim putom; poziva Eurostat da u svoje statističke podatke o putnicima na pomorskim kružnim putovanjima uključi i posjete putnika lukama pristanka, odnosno broj putnika koji se ukrcavaju na brod ili iskrcavaju s njega u svakoj tranzitnoj luci, a ne samo broj putnika na kružnim putovanjima godišnje (ukupni promet); uključivanjem tih brojaka dobili bismo realističniju sliku dodane vrijednosti sektora kružnih putovanja i putničkog prometa vodnim putovima općenito;

8.  poziva Komisiju da razvije sustav za harmonizirano prikupljanje statističkih podataka o nesrećama i nezgodama plovila unutarnje plovidbe, uključujući prekogranični promet;

9.  vjeruje da bi uvrštenje putničkog prometa vodnim putovima u gradske mreže javnog prijevoza moglo znatno unaprijediti učinkovitost u pogledu mobilnosti, zaštitu okoliša, kvalitetu života, cjenovnu prihvatljivost, rasterećenje kopnenih prometnih mreža i udobnost u gradovima; poziva Komisiju da u potpunosti podrži ulaganja u kvalitetnu infrastrukturu u unutrašnjosti kojom se može doprinijeti smanjenju gužvi u lokalnom prometu i zajamčiti da neće biti negativnih posljedica za lokalno stanovništvo; poziva Komisiju da sastavi popis primjera najbolje prakse u tom području;

10.  poziva države članice na promicanje i pružanje potpore lokalnim inicijativama usmjerenima na aktiviranje prometa unutarnjim plovnim putovima kao načina za opskrbu aglomeracija, između ostalog razvojem distribucijskih centara u riječnim lukama i razvojem putničkog prometa, u prvom redu kako bi se predmetna područja učinila atraktivnijima za turiste;

11.  naglašava da bi putnički promet vodnim putovima trebalo bolje uvrstiti u sustave za davanje informacija, rezervaciju i izdavanje karata kako bi se poboljšala kvaliteta javnih usluga te dodatno razvio sektor turizma, posebice u udaljenim i izoliranim područjima; naglašava da je prijevoznike u putničkom prometu vodnim putovima potrebno uzeti u obzir pri radu na integriranom europskom sustavu za izdavanje karata;

12.  potiče Europsku komisiju da financira bolje organizirane i učinkovitije projekte za usluge integriranog prijevoza, omogućavajući: postupno smanjenje potrošnje energije; reorganizaciju voznih redova raznih javnih i privatnih zračnih, pomorskih i kopnenih prijevoznika u cilju intermodalnog i učinkovitog upravljanja putničkim prometom; konsolidaciju prijevoznih karata koje izdaju javni i privatni prijevoznici u jedinstvenu kartu dostupnu uz korištenje digitalne aplikacije;

13.  ističe da bi, gdje je to moguće, trebalo promicati prakse u okviru kojih se na teretnim plovilima također pružaju usluge putničkog prijevoza i obrnuto, kao što je na primjer slučaj s trajektima, jer bi se na taj način ostvarila veća stopa popunjenosti plovila i veća financijska učinkovitost te bi se smanjile gužve na cestama;

14.  pozdravlja napore u sektoru putničkog prometa vodnim putovima u pogledu prelaska na čišće, energetski učinkovitije brodove s nižim emisijama, razvijene u sklopu europskog okvira za zeleniji promet vodnim putovima; vjeruje da će to dovesti do jeftinijih, održivijih, atraktivnijih i ekonomski konkurentnijih rješenja koja će taj sektor općenito učiniti „jeftinijim, čišćim i zelenijim”;

15.  napominje da različiti izazovi s kojima se susreću glavne obalne zone u EU-u zahtijevaju različite mjere (veći broj usluga trajektnog prijevoza na Sjevernom moru, modernizacija trajekata i primjena tehnologije na trajektima na Sredozemnom moru itd.);

16.  uvjeren je da industrija izgradnje putničkih brodova EU-a mora ostati glavni konkurentni igrač, da se mora aktivnije poticati, uz istovremeno smanjenje ekološkog otiska poticanjem istraživanja i inovacija u toj industriji;

Ekološka održivost

17.  poziva Komisiju da uvrsti putnički promet vodnim putovima u svoju strategiju te da poduzme mjere kako bi se smanjile emisije CO2 u skladu s dogovorima ostvarenima na konferenciji COP 21 čime bi se vanjski troškovi sveli na minimum;

18.  potiče Komisiju i države članice da u cilju smanjenja onečišćenja zraka poboljšaju ekološke standarde po uzoru na standarde iz baltičkih zemalja koji se odnose na granične vrijednosti emisija sumpora, kvalitetu goriva te motore koji su učinkovitiji u potrošnji goriva;

19.  naglašava da su za dekarbonizaciju prometa potrebni znatni napori i napredak u području istraživanja i razvoja; podupire Komisiju u promicanju ukapljenog prirodnog plina, alternativnih nefosilnih goriva, elektroničkih i hibridnih sustava utemeljenih na obnovljivim izvorima te energije sunca i vjetra za morska plovila i potiče je da istraživanja i inovacije oblikuje tako da se poseban naglasak stavi na njihovu praktičnost za sektor putničkog prometa vodnim putovima;

20.  podsjeća da sukladno Direktivi 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, morske luke u okviru osnovne mreže TEN-T moraju osigurati skladišta za ukapljeni prirodni plin za plovila i morske brodove do 2025., a luke u unutrašnjosti trebaju to učiniti do 2030.;

21.  poziva Komisiju da potiče politike energetske samodostatnosti s pomoću solarnih sustava postavljenih na zgrade lučkih terminala i pohrane energije proizvedene tijekom dana radi njezina korištenja noću;

22.  naglašava da je sektor trajektnog prijevoza važan sastavni element tržišta pomorskog prometa na kraćim relacijama te je stoga ključan za očuvanje njegove dinamičnosti i konkurentnosti, uz istovremeno poboljšavanje njegove ekološke i energetske učinkovitosti;

23.  pozdravlja inicijativu Komisije u okviru programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT) o lučkim uređajima za prihvat kao priliku za prilagodbu važeće direktive međunarodnom razvoju događaja te podupire i potiče njezine planove za izradu novog zakonodavstva u okviru redovnog zakonodavnog postupka; ističe da to ne bi trebalo spriječiti države članice da pokrenu održivije inicijative, uključujući dobre sustave informiranja o upravljanju otpadom i nadzora nad njime, i na brodovima i u lukama;

Sigurnost i zaštita

24.  naglašava da su sprečavanje onečišćenja i nesreća presudni aspekti uloge Europske agencije za pomorsku sigurnost u poboljšanju sigurnosti trajekata za prekogranični pomorski promet i brodova za kružna putovanja, kao i za osiguravanje zaštite potrošača;

25.  podsjeća na to da osoblje na trajektima i brodovima za kružna putovanja mora biti osposobljeno za učinkovito pružanje pomoći putnicima u slučaju nužde;

26.  pozdravlja prijedlog direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi koji je predstavila Komisija, a kojim se utvrđuju usklađeni standardi za kvalifikacije članova posade i zapovjednika brodova kako bi se poboljšala mobilnost radne snage u unutarnjoj plovidbi;

27.  naglašava da bi, kada je riječ o daljnjem razvoju informacijskih sustava kao što su konvencionalni radar, SafeSeaNet, Galileo i riječni informacijski servisi, naglasak trebao biti na poboljšanju sigurnosti, zaštite i interoperabilnosti te potiče države članice da uvedu obvezu korištenja riječnim informacijskim servisima;

28.  poziva nadležne vlasti da, u cilju poboljšanja sigurnosti, predlože jasan okvir za dodjelu odgovornosti i troškova te da se pozabave pitanjima dodatnog osposobljavanja, podučavanja i usmjeravanja osoblja, a posebno pitanjem prihvaćanja osposobljavanja u sklopu kojeg se koriste odobreni simulatori kao dio programa osposobljavanja unutar okvira propisa Međunarodne pomorske organizacije i Međunarodne organizacije rada; smatra da se s pomoću kvalificiranog osoblja na najbolji način može podići kvaliteta i sigurnost usluga;

29.  pozdravlja nove zakonodavne prijedloge Komisije kojima se nastoje pojednostaviti i poboljšati zajednička pravila o sigurnosti putničkih brodova u vodama EU-a kako bi se poboljšala sigurnost i konkurentnost pojašnjavanjem i pojednostavljenjem pravila te njihovim usklađivanjem s pravnim i tehnološkim novostima;

30.  priznaje da bi, s obzirom na to da postoji sve veća zabrinutost u vezi sa sigurnošću, mogle biti potrebne dodatne mjere kojima se u obzir uzimaju posebne značajke trajektnog prometa i operacija u lukama, kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje dnevnih trajektnih linija;

31.  ističe da velik broj rijeka čini granice i potiče nadležne vlasti da osiguraju suradnju te dobro integrirane i učinkovite sustave sigurnosti, zaštite i reagiranja u hitnim situacijama, koji su funkcionalni s obje strane granice;

32.  ističe da niz zatvorenih mora, kao na primjer Baltičko i Jadransko more, dijeli više zemalja članica, ali i zemlje nečlanice Europske unije, te stoga potiče nadležne vlasti da osiguraju učinkovit sustav sigurnosti i zaštite, a pogotovo reagiranja u hitnim situacijama;

33.  ističe da se zakonodavstvo EU-a i država članica mora primjenjivati kada se međunarodni trajekti za pomorski promet nalaze u teritorijalnim vodama EU-a;

Kvaliteta i dostupnost usluga

34.  potiče Komisiju da načela iz Uredbe (EU) br. 1177/2010 uvrsti u svoj prijedlog o intermodalnim putničkim pravima, uključujući aspekte koji se odnose na nesmetan pristup za osobe s invaliditetom ili smanjenom mobilnošću te da u njemu također uzme u obzir posebne potrebe starijih osoba i obitelji koje putuju s djecom; potiče Komisiju da predstavi godišnje statističke podatke o broju putnika s invaliditetom ili smanjenom mobilnošću;

35.  ističe važnost sektora putničkog prometa vodnim putovima u razvijanju održivog turizma i rješavanju pitanja sezonske naravi turizma, posebno u udaljenim i rubnim regijama Unije kao što su priobalne, otočne, jezerske i ruralne regije; nadalje, smatra da bi mala i srednja poduzeća trebala biti središnja točka za promicanje usluga turizma; poziva Komisiju, države članice te lokalna i regionalna tijela da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste mogućnosti financiranja koje EU nudi malim i srednjim poduzećima, uključujući subvencije za lokalne zajednice u gore spomenutim rubnim regijama;

36.  ističe velik potencijal koji leži u uspostavi odgovarajućih veza između unutarnjih plovnih putova i europske mreže biciklističkih ruta u pogledu povećanja turističke atraktivnosti brojnih regija EU-a; naglašava da je potrebno uzeti u obzir potrebe osoba koje putuju u okviru putničkog prometa vodnim putovima s biciklima;

37.  smatra da je turizam u obalnim regijama i na otocima nedovoljno razvijen zbog nedostatka povezanosti; smatra da bi Komisija trebala voditi računa o tome da u tim područjima postoji veća potražnja za kvalitetnim uslugama prijevoza;

38.  smatra da je sektor putničkog prometa vodnim putevima važan i u područjima gdje trenutačno nema ekonomske opravdanosti kao što su slabije naseljeni udaljeni otoci;

39.  podsjeća na to da su neke trajektne linije od iznimne važnosti za povezivanje najudaljenijih regija s kopnom te s područjima u kojima se ostvaruje gospodarski i industrijski rast, odnosno da su ključne za teritorijalnu, socijalnu i gospodarsku koheziju u pravom smislu riječi, te da stoga doprinose europskoj koheziji i integraciji;

40.  ističe da bi trebalo promicati okvir za osiguravanje veza s otocima te otočnim i udaljenim regijama, uz mjere kojima bi se omogućila bolja kvaliteta trajekata i prikladni terminali;

41.  ističe da, s obzirom na javni prijevoz u velikim aglomeracijama, uvrštenje putničkog prometa vodnim putovima u multimodalni okvir mobilnosti krije velik potencijal te da je ono poželjno i za osobe koje svakodnevno putuju i za turiste; u tom pogledu smatra da su potrebni daljnji napori za razvijanje mobilnosti kao usluge uvođenjem integriranog sustava za izdavanje karata u cilju povećanja pouzdanosti, udobnosti, točnosti i učestalosti, za smanjenje pritiska na logističke lance te za ostvarenje bržeg ukrcaja kako bi se privuklo putnike;

42.  naglašava da je za održavanje visoke razine kvalitete usluga, i u interesu pomorske sigurnosti, ključno razvijanje znanja i vještina u pomorskom sektoru EU-a;

°

°  °

43.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 348, 20.12.2013., str. 1.

(2)

SL L 348, 20.12.2013., str. 129.

(3)

SL C 81 E, 15.3.2011., str. 10.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0310.

(5)

SL L 334, 17.12.2010., str. 1.

(6)

SL L 163, 25.6.2009., str. 1.

(7)

SL L 325, 9.12.2010., str. 1.

(8)

SL L 188, 2.7.1998., str. 35.

(9)

SL L 320, 30.12.1995., str. 14.

(10)

SL L 327, 27.11.2012., str. 1.


OBRAZLOŽENJE

Putnički promet vodnim putovima, koji obuhvaća trajekte za pomorski promet, trajekte za riječni promet, teglenice i brodove za kružna putovanja, ima ključnu ulogu u stvaranju održivijeg europskog prometnog sektora potpomognutog politikama povezanima sa sigurnošću, ekološkim standardima, prekograničnom suradnjom i konkurentnošću te kvalitetom usluga, pravima putnika i nesmetanim pristupom.

Velik broj osoba koje u Europi svakodnevno putuju stvara čepove na cestama i prouzrokuje kašnjenja na europskim gradskim rutama. Boljim iskorištavanjem dostupnih kapaciteta za putnički promet vodnim putovima ne samo da bi se smanjila zagušenja na cestama i emisije CO2 nego bi se također poboljšala kvaliteta zraka i općenito pružile bolje prometne usluge.

Europska geografska obilježja u koja se ubrajaju brojne rijeke, vodni putovi, estuariji, duge obale i otoci nude izvanredne mogućnosti za prometovanje vodnim putovima. Brojne su europske regije u kojima bi prometovanje trajektima ili brodovima za kružna putovanja bilo održivije, lakše i brže, čime bi se povećala njihova socijalna i ekonomska dobrobit te istovremeno zaštito okoliš i zdravlje građana Europe. Putnički promet vodnim putovima ne koristi se samo za unutarnju plovidbu. Zbog zagušenih ili teže prohodnih kopnenih prometnih veza putnički se promet sve više odvija duž obala. U tom bi pogledu od velike važnosti bila dostupnost statističkih podataka o prometu vodnim putovima, a posebno o broju trajektnih usluga, usluga kružnih putovanja i pomorskih usluga u prekograničnom prometu.

Nadalje, višak kapaciteta plovila za putnički promet vodnim putovima i infrastrukture trebalo bi uzeti u obzir u turizmu, uz osvrt na trajektne usluge i brodove za kružna putovanja. Osim potencijala koji mala plovila, kao sastavni dio gradskih mreža javnog prijevoza, imaju za znatno unapređenje učinkovitosti, ekološke učinkovitosti, kvalitete života i udobnosti u vrlo prometnim gradskim područjima, ona bi se također mogla koristiti za pružanje prometnih usluga od ključne važnosti za udaljene lokalne zajednice i područja te revitaliziranje njihova turističkog potencijala. U tom su pogledu potrebne usklađene odredbe o međusobnoj povezivosti s ostalim načinima prijevoza te integrirani sustavi izdavanja karata i informacijski sustavi kojima bi se u obzir uzele potrebe i prava svih putnika, uključujući osobe sa smanjenom pokretljivošću, osobe koje svakodnevno putuju i turiste.

Putnički brodovi imaju važnu ulogu u pogledu mobilnosti građana EU-a s obzirom na to da više od 400 milijuna ljudi svake godine prođe kroz luke EU-a te s obzirom na 120 milijuna putnika prevezenih u lučkom prometu unutar iste države članice. Zakonodavstvo EU-a o sigurnosti putničkih brodova uvedeno je na razdoblje od 15 godina, uglavnom kao odgovor na nesreće, te je rezultiralo većom sigurnošću putnika na brodovima koji plove vodama EU-a i lakšom provedbom operacija potrage i spašavanja. Njime se također zajamčilo da većina putnika koji se prevoze domaćim putničkim brodovima putuje na brodovima koji plove u skladu sa zajedničkim sigurnosnim normama EU-a. Međutim, postoji dodatni prostor za bolju provedbu postojećih pravila i pojednostavljenje aktualnog zakonodavnog okvira kako bi se ukinuli zastarjeli ili dvostruki kriteriji.

Iako je promet vodnim putovima već jedan od najodrživijih načina putovanja, ima još mogućnosti za to da se plovila učine čišćima i energetski učinkovitijima ulaganjem u istraživanja i inovativne tehnologije, na primjer u energiju sunca i vjetra, kopnenu električnu energiju i alternativna goriva, uz istovremeno primjenjivanje načela tehnološke neutralnosti. S time su povezane dostupnost i uporaba financijskih sredstava EU-a iz kohezijskog i strukturnog fonda, regionalnih fondova, fondova za programe Interreg i Obzor 2020., fonda za Instrument za povezivanje Europe i Transeuropsku prometnu mrežu te Europskog fonda za strateška ulaganja.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

11.10.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Jacqueline Foster, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, Wim van de Camp, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Knut Fleckenstein, Maria Grapini

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Olle Ludvigsson

Pravna napomena