Postupak : 2016/2033(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0307/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0307/2016

Rasprave :

PV 23/11/2016 - 16
CRE 23/11/2016 - 16

Glasovanja :

Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0453

IZVJEŠĆE     
PDF 605kWORD 73k
19.10.2016
PE 582.077v02-00 A8-0307/2016

na temu „Prema konačnom sustavu PDV-a i borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om”

(2016/2033(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Werner Langen

Izvjestitelji za mišljenje (*):

Nedzhmi Ali, Odbor za proračunski nadzor

Juan Fernando López Aguilar, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

(*) Pridruženi odbori – članak 54. Poslovnika

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR (*)
 MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE (*)
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

na temu „Prema konačnom sustavu PDV-a i borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om”

(2016/2033(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir akcijski plan o PDV-u koji je Komisija predstavila 7. travnja 2016.(1),

  uzimajući u obzir posebno izvješće Europskog revizorskog suda br. 24/2015 od 3. ožujka 2016. naslovljeno „Borba protiv prijevara unutar Zajednice u području PDV-a: potrebno je odlučnije djelovati”,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost,

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. listopada 2011. o budućnosti PDV-a(2),

  uzimajući u obzir Prijedlog direktive o suzbijanju prijevara na štetu financijskih interesa Unije primjenom kaznenog prava (COM(2012)0363),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (COM(2013)0534),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2014. o Prijedlogu uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja(3),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) (COM(2013)0535),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2015. o Prijedlogu uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja(4),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za proračunski nadzor i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0307/2016),

A.  budući da su uspostavom jedinstvenog tržišta 1. siječnja 1993. ukinute granične kontrole za trgovinu unutar Zajednice i budući da je sustav PDV-a koji u Europskoj uniji postoji od 1993. u skladu s člancima 402. – 404. važeće Direktive o sustavu PDV-a samo privremenog karaktera i da je riječ o prijelaznom sustavu;

B.  budući da Vijeće u skladu s člankom 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) jednoglasno odlučujući donosi propise u cilju konačne uspostave zajedničkog sustava PDV-a, a osobito u cilju postupnog ograničavanja, odnosno ukidanja propisa koji nisu u skladu s tim sustavom;

C.  budući da Komisija svake četiri godine Europskom parlamentu i Vijeću mora predstaviti izvješće o funkcioniranju postojećeg sustava PDV-a i, posebice, o funkcioniranju prijelaznog sustava;

D.  budući da je PDV, od kojeg su 2014. prikupljeni prihodi od gotovo 1 bilijun EUR, važan i rastući izvor prihoda država članica i da on pridonosi vlastitim sredstvima EU-a, da ukupni prihodi EU-a od vlastitih sredstava temeljenih na PDV-u iznose 17 667 milijuna EUR i da predstavljaju 12,27 % ukupnih prihoda EU-a tijekom 2014.(5);

E.  budući da je postojeći sustav PDV-a, prije svega zato što ga velike korporacije primjenjuju na prekogranične transakcije, podložan prijevarama, strategijama izbjegavanja poreza i nemogućnosti naplate PDV-a zbog nesolventnosti ili krivih izračuna; budući da se procjenjuje da godišnji gubitak prihoda od PDV-a iznosi otprilike 170 milijardi EUR i da su bolje digitalne tehnologije kojima će se omogućiti uklanjanje tih gubitaka sve dostupnije;

F.  budući da su prema studiji Komisije(6) samo prijevare unutar Zajednice uz pomoć tzv. nestalog trgovca, koje se nazivaju i kružnim prijevarama, odgovorne za gubitak prihoda od PDV-a u iznosu od otprilike 45 – 53 milijarde EUR godišnje;

G.  budući da među državama članicama postoje razlike u tome koliko se uspješno bore protiv prijevara u vezi s PDV-om i izbjegavanja PDV-a s obzirom na to da se procjenjuje da se gubitak prihoda od PDV-a kreće od manje od 5 % do više od 40 %, ovisno o državi;

H.  budući da su, prema procjenama Europola, skupine koje se bave organiziranim kriminalom odgovorne za gubitak prihoda od PDV-a u iznosu od 40 – 60 milijardi EUR godišnje u državama članicama, a 2 % tih skupina stoji iza 80 % prijevara unutar Zajednice uz pomoć tzv. nestalog trgovca;

I.  budući da izračun gubitka prihoda zbog prekograničnih prijevara u vezi s PDV-om predstavlja veliki izazov s obzirom na to da samo dvije države članice, a to su Ujedinjena Kraljevina i Belgija, prikupljaju i daju statističke podatke o tome;

J.  budući da je nekoliko država članica uz koordinaciju Eurojusta i Europola nedavno provelo tri uspješne uzastopne operacije Vertigo u kojima je razotkriven sustav kružnih prijevara u iznosu od ukupno 320 milijuna EUR;

K.  budući da postojeći sustav PDV-a stvara visoke administrativne troškove, ponajprije u prekograničnim transakcijama, koji bi se, osobito za mala i srednja poduzeća, među ostalim i primjenom mjera pojednostavljenja u kojima se koriste alati za digitalno izvješćivanje i zajedničke baze podataka, mogli znatno smanjiti;

L.  budući da još uvijek ima puno prostora za poboljšanje u pogledu smanjenja administrativnih i poreznih opterećenja, koja posebno utječu na projekte u okviru prekogranične suradnje;

M.  budući da je PDV porez na potrošnju, koji se temelji na sustavu obročnih plaćanja, što omogućava samokontrolu osoba koje imaju obvezu plaćanja, i koji bi trebali plaćati samo krajnji potrošači kako bi se zajamčila neutralnost za poduzeća; budući da su za organizaciju praktične naplate PDV-a odgovorne države članice kako bi se osiguralo da ga snosi krajnji potrošač;

N.  budući da 23 godine nakon uvođenja Direktive o PDV-u tzv. odstupanja u mirovanju više nisu u skladu s vremenom, osobito s obzirom na moderno digitalno gospodarstvo;

O.  budući da je Komisija u protekla dva desetljeća pokrenula više od 40 postupaka radi utvrđivanja povrede prava protiv više od dvije trećine država članica zbog kršenja odredbi navedene direktive;

P.  budući da se za konačno uređenje sustava PDV-a prema načelu zemlje podrijetla ne može postići većina jer bi ono zahtijevalo intenzivnije usklađivanje poreznih stopa kako bi se izbjeglo veliko narušavanje tržišnog natjecanja;

Q.  budući da borba protiv poreznih prijevara predstavlja jedan od glavnih izazova s kojim se države članice suočavaju kada je riječ o porezu;

R.  budući da su prijevare u vezi s PDV-om izuzetno štetne prakse zbog kojih se preusmjeravaju veliki iznosi proračunskih prihoda država članica i istodobno potkopavaju njihovi napori da konsolidiraju svoje javne financije;

S.  budući da prekogranične prijevare u vezi s PDV-om naše države članice i europske porezne obveznike koštaju gotovo 50 milijardi EUR godišnje;

T.  budući da su vrste prijevara povezanih s PDV-om raznolike, da se stalno mijenjaju i da obuhvaćaju brojne ekonomske sektore te da stoga zahtijevaju brzu prilagodbu relevantnog zakonodavstva kako bi se ostvario napredak u smjeru održivog i jednostavnog sustava PDV-a kojim bi se omogućilo sprječavanje prijevara i mogućeg gubitka prihoda od poreza;

U.  budući da je najpopularnija tehnika prijevara povezanih s PDV-om tzv. kružna prijevara; budući da u toj vrsti prijevara, koja se vrlo često javlja u trgovini elektroničkim dijelovima, mobilnom telefonijom i tekstilom, roba kruži između više poduzeća u različitim državama članicama, pri čemu se iskorištava činjenica da se na opskrbu robom unutar EU-a ne plaća porez;

V.  budući da je poboljšana i stalna suradnja država članica prijeko potrebna kako bi se osmislile sveobuhvatne i cjelovite strategije za borbu protiv prijevara, posebno uzimajući u obzir postojeća proračunska ograničenja u EU-u te porast e-trgovine i internetske trgovine zbog kojih je oslabljen teritorijalni nadzor nad naplatom PDV-a;

W.  budući da je zaštita financijskih interesa Europske unije i njezinih država članica ključna sastavnica programa politike Unije kojim se nastoji učvrstiti i povećati povjerenje građana te jamčiti da se njihov novac ispravno koristi;

X.  budući da prijevare u području PDV-a uzrokuju smanjenje prihoda država članica, a time i EU-a, narušavaju fiskalno okruženje, što posebno šteti malim i srednjim poduzećima, te budući da se njima služe kriminalne organizacije koje iskorištavaju postojeće zakonodavne praznine među državama članicama i njihovim nadležnim nadzornim tijelima;

Y.  budući da je Europski revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 24/2015 zaključio da je prijevara u vezi s PDV-om praksa uglavnom kriminalne naravi koju je potrebno zaustaviti;

Z.  budući da je Sud Europske unije u predmetu „Taricco i drugi” (C105/14) iznio mišljenje da je pojmom „prijevara”, kako ga se definira u članku 1. Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica, obuhvaćen i prihod od PDV-a;

1.  pozdravlja namjeru Komisije da do 2017. iznese prijedlog konačnog sustava PDV-a koji će biti jednostavan, pravedan, čvrst, učinkovit i manje podložan prijevarama;

2.  ističe da je za dobro funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta potreban jednostavan sustav PDV-a koji zahtijeva manje iznimki;

3.  smatra da stručno mišljenje na kojem se zasnivaju Komisijini prijedlozi akcijskog programa sadržava niz vrijednih preporuka; ističe da popis prijedloga Komisije čiji je cilj ostvarenje sustava PDV-a koji će biti čvrst, jednostavan i manje podložan prijevarama nije konačan;

4.  pozdravlja nedavnu komunikaciju Komisije od 7. travnja 2016. i njezin plan u skladu s kojim će poduzeti daljnje mjere radi sprječavanja prijevara i poticanja daljnjeg unapređenja postojećeg sustava PDV-a;

5.  smatra da je jednako važno poboljšati postojeći sustav i poziva na provođenje temeljitih reformi kojima će se ukloniti ili barem znatno smanjiti problemi postojećeg sustava, a posebice problem naplate PDV-a u Europi;

6.  smatra da bi Komisija trebala ispitati sve moguće opcije podjednako i bez prejudiciranja ishoda i da bi ih trebala uključiti u zakonodavni postupak;

7.  napominje da su potrebni zajednički napori država članica kako bi se postigao dogovor oko konačnog sustava PDV-a;

8.  prepoznaje da će jednoglasje biti nužan preduvjet za dogovor o funkcionalnijem sustavu PDV-a i zato poziva na jasnu viziju u pogledu jednostavnosti i manje iznimki zajedno s pragmatičnim pristupom koji poštuje interese digitalnog gospodarstva koje se brzo razvija;

9.  napominje da države članice moraju uskladiti svoje porezne politike i uvesti brže i učestalije razmjene informacija u vezi s trgovinom unutar Zajednice kako bi se uspješnije borile protiv utaje poreza i izbjegavanja poreza i kako bi se konačno riješio problem gubitka prihoda od PDV-a;

10.  potiče Komisiju i vladine agencije da istraže i ispitaju nove tehnologije, kao što je tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija i nadzor u stvarnom vremenu u okviru plana REGTech s ciljem da se u velikoj mjeri smanji postojeći veliki gubitak prihoda od PDV-a u Uniji;

11.  ističe da je odgovornost poreznih tijela pojedinih država članica osigurati da plaćanje PDV-a bude jednostavno i pristupačno malim i srednjim poduzećima, što se može olakšati pojačanom suradnjom između nacionalnih tijela;

12.  smatra da su suradnja i razmjena informacija među poreznim tijelima država članica u prošlosti bile nedovoljne i da aktivnosti mreže Eurofisc dosad nisu imale zadovoljavajuće rezultate; stajališta je da bi informacije koje se razmjenjuju preko mreže Eurofisc trebale biti preciznije usmjerene na prijevare; sa zadovoljstvom iščekuje budući prijedlog Komisije o poboljšanju funkcioniranja mreže Eurofisc;

13.  napominje da se Sustav razmjene informacija o PDV-u (VIES) pokazao korisnim u borbi protiv prijevara jer poreznim tijelima omogućuje objedinjavanje podataka o trgovcima u svim državama, no da i dalje postoje nedostatci kod njegove primjene, osobito u vezi s pravodobnim pružanjem informacija, brzinom odgovaranja na pitanja i brzinom reakcije na ukazane pogreške; stoga preporučuje državama članicama da pažljivo razmotre rješavanje tih nedostataka;

14.  napominje da se podaci koje nadležna nacionalna tijela šalju u mrežu Eurofisc ne filtriraju tako da se prenose samo sumnjivi slučajevi i da to ometa optimalno funkcioniranje skupine; podupire inicijativu nekoliko država članica koje se zalažu za uvođenje nacionalnih alata za analizu rizika koji bi omogućili filtriranje podataka bez opasnosti da se sumnjivi slučajevi eliminiraju u bilo kojoj državi članici i brzu reakciju mreže Eurofisc u slučaju prekograničnih prijevara u vezi s PDV-om;

15.  ističe da je odgovornost poreznih tijela u pojedinačnim državama članicama osigurati da se PDV plaća na pravilan i jednostavan način;

16.  podsjeća da države članice uvelike ovise o informacijama koje dobiju od drugih država članica u vezi s trgovinom unutar EU-a kako bi mogle naplaćivati PDV na svojem teritoriju; poziva nadležna tijela da automatski međusobno razmjenjuju, u prvom redu, podatke o PDV-u i carinama te na to da iskoriste pouzdane i pristupačne mogućnosti informacijske tehnologije za registraciju prekograničnih isporuka robe i usluga krajnjim korisnicima, kao što su elektronički standardni obrasci; smatra da bi u tom pogledu koristan alat mogli biti brojevi za lociranje PDV-a u skladu s kojima kupci ne mogu odbiti pretporeze ako je PDV naveden na računu bez valjanog broja za lociranje PDV-a;

17.  smatra da nedostatak usporedivih podataka i odgovarajućih relevantnih pokazatelja za mjerenje uspješnosti država članica utječe na djelotvornost sustava EU-a u njegovoj borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om unutar Unije i stoga poziva porezna tijela da u suradnji s Komisijom uspostave zajednički sustav kako bi se procijenili razmjeri prijevara unutar EU-a, a zatim postavili ciljevi smanjenja tih razmjera, jer bi se tako omogućila ocjena uspješnosti država članica u pogledu rješavanja tog problema;

18.  poziva države članice da također olakšaju razmjenu informacija s pravosudnim tijelima i tijelima za izvršavanje zakonodavstva kao što su Europol i OLAF, u skladu s preporukom Revizorskog suda;

19.  napominje da se carinski postupak br. 42., kojim je predviđeno oslobađanje od plaćanja PDV-a na robu koja se uvozi u jednu državu članicu da bi se zatim otpremila u drugu državu članicu, pokazao osjetljivim na prijevare; napominje da su djelotvorne unakrsne provjere podataka kojima raspolažu porezna tijela i podataka kojima raspolažu carinska tijela ključne za otkrivanje i sprječavanje takve vrste prijevara; stoga poziva države članice i Komisiju da poduzmu mjere kako bi se omogućio protok informacija između poreznih i carinskih tijela u pogledu uvoza u okviru carinskog postupka br. 42., u skladu s preporukom Europskog revizorskog suda;

20.  podupire cilj akcijskog plana prema kojem bi se trebalo uvesti jedinstveno europsko područje PDV-a koje bi trebalo biti oslonac za produbljeno i poštenije unutarnje tržište i koje bi trebalo doprinijeti poticanju porezne pravde, održive potrošnje, zapošljavanja, rasta, ulaganja i konkurentnosti smanjujući pritom mogućnost počinjenja prijevara u vezi s PDV-om;

21.  s tim u vezi poziva na žurno i potpuno uključivanje usluga u novi sustav i pritom posebice poziva na to da financijske usluge podliježu plaćanju PDV-a;

22.  slaže se s Komisijom da bi konačni sustav PDV-a trebao počivati na načelu oporezivanja u zemlji odredišta proizvoda i usluga jer provedba načela zemlje podrijetla nije bila moguća;

23.  podržava uvođenje načela zemlje odredišta kao pravila u slučaju prodaje na daljinu pojedincima i podržava uvođenje usklađenih mjera za mala poduzeća;

24.  traži da se pri uspostavi konačnog sustava PDV-a u postojeće porezne modele ugrade tehnološka dostignuća u digitalnom svijetu i da se tako sustav PDV-a osposobi za 21. stoljeće;

25.  napominje da činjenica da trenutačno postoji mnogo različitih stopa PDV-a stvara veliku nesigurnost za poduzeća koja posluju izvan nacionalnih granica, osobito u sektoru usluga i kada je riječ o malim i srednjim poduzećima; napominje da nesigurnost također izazivaju čimbenici kao što su pitanje tko je odgovoran za naplatu PDV-a, dokaz o isporuci unutar Zajednice, rizik od uključenosti u prijevare uz pomoć tzv. nestalog trgovca, problemi s novčanim tokom i različite stope PDV-a za različite kategorije proizvoda u istoj zemlji; stoga poziva Komisiju da do sredine 2017. istraži posljedice prijevara uz pomoć tzv. nestalog trgovca; poziva države članice da postignu dogovor o povećanju usklađenosti stopa PDV-a;

26.  traži od Komisije da analizira učinak neusklađenosti poreznih stopa na razini Unije, posebno kada je riječ o prekograničnom djelovanju, te da razmotri načine ukidanja navedenih prepreka;

27.  podržava mogućnost koju je predložila Komisija o redovitom revidiranju popisa robe i usluga na koje se mogu primjenjivati smanjene stope, na temelju odobrenja koje daje Vijeće; poziva na to da se, kada je riječ o tom popisu, vodi računa o političkim prioritetima kao što su socijalni, rodni, zdravstveni, ekološki, nutritivni i kulturni aspekti;

28.  smatra da bi potpuno ukidanje minimalne stope PDV-a, što kao alternativu predlaže Komisija, moglo rezultirati znatnim narušavanjem tržišnog natjecanja i problemima na unutarnjem tržištu; smatra da je potrebno voditi računa o potrebi za boljim usklađivanjem, koje je potrebno za pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta;

29.  traži da se ispita bi li se mogao sastaviti jedinstveni europski popis proizvoda i usluga na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a kako bi se pronašla alternativa postojećim sniženim stopama PDV-a, čime bi se znatno povećala učinkovitost sustava PDV-a i omogućila uspostava strukturiranijeg sustava od onog koji se trenutačno primjenjuje;

30.  smatra da je za borbu protiv prijevara u vezi s PDV-om važno smanjiti broj izuzeća te da je najbolji i najučinkovitiji način rješavanja prijevara jednostavan sustav PDV-a s najnižom mogućom stopom;

31.  smatra da se postojeći složeni sustav može znatno pojednostavniti ako se robe i usluga za koje se mogu primjenjivati snižene porezne stope ograniče i ako se zajednički na razini EU-a utvrdi koji su neki od proizvoda i usluga za koje se mogu primjenjivati snižene porezne stope, pri čemu bi države članice mogle odlučivati o poreznim stopama pod uvjetom da su one sukladne minimalnim poreznim stopama iz Direktive o PDV-u i pod uvjetom da to ne rezultira rizikom od nepoštenog tržišnog natjecanja;

32.  traži da se na proizvode primjenjuju jednaki porezi u skladu s načelom zemlje odredišta, bez obzira na to u kojem su obliku ili na kojoj platformi kupljeni i na to jesu li isporučeni elektronički ili fizički;

33.  napominje da je danas MSP-ovima velik problem to što države članice različito tumače što je proizvod ili što je usluga; stoga poziva Komisiju da koristi jasnije i preciznije definicije;

34.  poziva države članice da, kad je riječ o PDV-u, predvide jednake uvjete za privatna i javna poduzeća u sektorima u kojima si ona međusobno konkuriraju;

35.  podsjeća da je u okviru projekta BEPS OECD-a (mjera 1) kao referenca za neizravno oporezivanje odabran sustav obročnih plaćanja PDV-a jer se njime jamči učinkovitost naplate poreza i samom njegovom prirodom omogućava samokontrola subjekata;

36.  napominje da se člancima 199. i 199.a Direktive o PDV-u utvrđuje privremena i ciljana primjena mehanizma prijenosa porezne obveze za prekogranične transakcije i za određene visokorizične domaće sektore u državama članicama;

37.  poziva Komisiju da pažljivo prouči posljedice mehanizma prijenosa porezne obveze i da ispita hoće li se tim postupkom pojednostaviti situacija za MSP-ove i smanjiti prijevare u vezi s PDV-om;

38.  poziva Komisiju da uz pomoć pilot-projekata analizira učinke procedure prijenosa porezne obveze, i to ne samo za pojedine sektore koji su osobito podložni prijevarama, u smislu prednosti, troškova usklađivanja, prijevara, učinkovitosti i problema s provedbom te dugoročnih prednosti i nedostataka, kao što su zatražile neke države članice i kao što je Komisija u međuvremenu izričito potvrdila, čak i ako to dosad nije bilo uključeno u njezin akcijski plan;

39.  smatra da nacionalne porezne uprave kod opće provedbe načela zemlje odredišta moraju preuzeti više odgovornosti za osiguravanje poštovanja poreznih obveza i smanjenje mogućnosti izbjegavanja plaćanja poreza; slaže se s Komisijom da ima dovoljno prostora za unaprjeđenje borbe protiv prijevara u vezi s PDV-om uz pomoć konvencionalnih administrativnih mjera te uz pomoć unapređenja sposobnosti i vještina osoblja u državama članicama kada je riječ o naplati poreza i inspekcijama; naglašava da je potrebno pojačati porezni nadzor i sankcije za najveće utajivače; poziva Komisiju da u tom pogledu pruži odgovarajuću financijsku i tehničku potporu;

40.  smatra da bi Komisija trebala pomno nadzirati uspješnost nacionalnih poreznih tijela i unaprijediti njihovu koordinaciju;

41.  pozdravlja najavu Komisije da će minisustav „sve na jednom mjestu” proširiti na pravi sustav „sve na jednom mjestu”; napominje da je iznimno važno da taj sustav bude pristupačan korisnicima i jednako učinkovit u svih 28 država članica; napominje da bi uspostavljanje sustava „sve na jednom mjestu” smanjilo administrativno opterećenje koje poduzećima onemogućuje prekogranično poslovanje te smanjilo troškove MSP-ova(7);

42.  napominje da je za provedbu načela zemlje odredišta i smanjenje njegove podložnosti prijevarama nužan sustav „sve na jednom mjestu”; poziva na poboljšanje sustava „sve na jednom mjestu” na temelju trenutnog iskustva s minisustavom „sve na jednom mjestu” za digitalne proizvode; napominje da administrativno opterećenje u vezi s novim načelom zemlje odredišta s kojim se suočavaju mala i mikropoduzeća može biti veliko čak i uz minisustav „sve na jednom mjestu”; pozdravlja stoga prijedlog iz akcijskog plana Komisije o PDV-u da se na razini Unije uvede zajednička mjera pojednostavljenja (prag PDV-a); zahtijeva da se jasno definira koja je država nadležna za porezni nadzor u prekograničnim transakcijama; pozdravlja namjeru Komisije da u okviru svog akcijskog plana o PDV-u ukine olakšice za pošiljke male vrijednosti;

43.  svjestan da bi se različiti sustavi PDV-a u Europskoj uniji također mogli smatrati necarinskom preprekom na jedinstvenom tržištu, ističe da je minisustav za PDV „sve na jednom mjestu” (VAT MOSS) dobar način da se pridonese rješavanju te prepreke i posebno da se podrže prekogranične aktivnosti MSP-ova; uviđa da još uvijek postoje određeni manji problemi u pogledu minisustava za PDV „sve na jednom mjestu”; poziva Komisiju da poduzećima diljem EU-a dodatno olakša podmirivanje obveza u vezi s PDV-om;

44.  prima na znanje presudu Suda Europske unije u predmetu C-97/09[Ingrid Schmelz protiv Finanzamt Waldviertel]; svjestan je da postoji 28 različitih pragova za izuzeće od plaćanja PDV-a; svjestan je financijskih poteškoća s kojima su zbog toga suočeni MSP-ovi i mikropoduzeća koji bi u svojim nacionalnim sustavima bili izuzeti od plaćanja; poziva Komisiju da provede daljnje studije o uspostavljanju praga za izuzeće od plaćanja PDV-a za mikropoduzeća;

45.  traži da se prouče svi prijedlozi kako bi se smanjilo administrativno opterećenje povezano s porezom na promet za mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća; potiče Komisiju da u tom pogledu također prouči najbolje međunarodne prakse, poput sustava zlatne kartice, koji se primjenjuje u Singapuru i Australiji, kojim se određenim dobavljačima potvrđuje da je kod njih rizik od prijevare vrlo mali;

46.  pozdravlja najavu Komisije da će tijekom 2017. predstaviti paket za mala i srednja poduzeća u području PDV-a; preporučuje, međutim, da se novi okvir postupno uvede jer će uzrokovati dodatne administrativne troškove (npr. informatička infrastruktura ili postupci u vezi s PDV-om);

47.  svjestan je složenosti sustava prijave PDV-a, koji predstavlja veliko opterećenje za MSP-ove i stoga ih odvraća od prekogranične trgovine; poziva Komisiju da u svoj paket za MSP-ove uključi prijedlog o ujednačenoj prijavi PDV-a i usklađenim zahtjevima o izvješćivanju i rokovima;

48.  ističe da je potrebna usklađenost u području PDV-a za prodaju na daljinu između poduzeća te između poduzeća i potrošača; napominje da se zbog propusta u koordinaciji prag za PDV ne provodi jednako uspješno u različitim državama članicama;

49.  ističe da novi i pojednostavljeni sustav PDV-a mora biti osmišljen na način da se MSP-ovima omogući da jednostavno slijede pravila za prekograničnu trgovinu te da u svakoj državi članici mogu pronaći potporu ne samo u pogledu toga kako se prilagoditi tim pravilima, već i kako voditi postupke u vezi s PDV-om;

50.  zahtijeva skoro uvođenje sveobuhvatnog i javno dostupnog internetskog portala na kojem će se poduzeća i krajnji potrošači na jednostavan i pregledan način moći detaljno informirati o stopama PDV-a koje se primjenjuju na pojedinačne proizvode i usluge u državama članicama; ističe da jezik i struktura tog portala trebaju biti lako razumljivi i jednostavni za korištenje; ponovo naglašava da je uvjeren kako će pružanje pomoći poduzećima da dobro razumiju pravila u području PDV-a koja se primjenjuju u državama članicama dodatno osnažiti mjere protiv prijevara u vezi s PDV-om; također napominje da bi certificirani porezni softver mogao pomoći u ograničavanju rizika od određenih vrsta prijevara i drugih nepravilnosti te da može pružiti sigurnost poštenim poduzećima koja obavljaju domaće i prekogranične transakcije; nadalje poziva Komisiju da nacionalnim poreznim tijelima izda smjernice o klasificiranju transakcija u odnosu na primijenjenu stopu PDV-a kako bi se smanjili troškovi usklađivanja i pravnih sporova; poziva države članice da uspostave sustave za informiranje javnosti, kao što je internetski portal o PDV-u, kako bi se zajamčila dostupnost pouzdanih informacija;

51.  poziva Komisiju da sastavi popis ažuriranih informacija o pravilima u vezi s PDV-om u svakoj pojedinoj državi članici; istovremeno ističe da su države članice obvezne Komisiju obavijestiti o svojim pravilima i stopama;

52.  napominje da prilikom prodaje u okviru e-trgovine neusklađenost pragova PDV-a dovodi do visokih transakcijskih troškova kada MSP-ovi koji se bave e-trgovinom slučajno ili neplanirano prijeđu prag;

53.  poziva države članice da Komisiju hitno obavijeste o svojim stopama PDV-a, posebnim zahtjevima i izuzećima od plaćanja; poziva Komisiju da prikupi te informacije i stavi ih na raspolaganje poduzećima i potrošačima;

54.  smatra da je za planove reformi sustava PDV-a koje je Komisija najavila u akcijskom programu potrebna obuhvatna i kvalitativno pouzdana procjena utjecaja uz sudjelovanje znanstvenog sektora, poreznih tijela država članica EU-a, MSP-ova i poduzeća iz EU-a;

55.  naglašava da je zakonodavstvo u području oporezivanja u isključivoj nadležnosti država članica; naglašava da u skladu s člankom 329. stavkom 1. UFEU-a skupina od najmanje devet država članica može uspostaviti pojačanu suradnju; poziva Komisiju da podrži prijedloge o pojačanoj suradnji kojima se žele suzbiti prijevare i smanjiti administrativno opterećene u vezi s PDV-om;

56.  smatra da je rješenje u okviru OECD-a bolje od pojedinačnih mjera, koje moraju biti usklađene s preporukama OECD-a i akcijskim planom u vezi sa smanjenjem porezne osnovice i prijenosom dobiti (BEPS);

57.  pozdravlja prijedlog Komisije pod nazivom „Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016. – 2020.: Ubrzavanje digitalne transformacije uprave”;

58.  naglašava da novi akcijski plan obuhvaća daljnje korake u smjeru učinkovitijeg konačnog mehanizma koji će biti otporan na prijevare i više pogodovati poduzećima u vremenu digitalne ekonomije i e-trgovine;

59.  podržava prijedlog Komisije prema kojemu bi PDV za prekogranične prodaje (dobara i usluga) prikupljalo porezno tijelo zemlje podrijetla, i to po stopi koja je na snazi u zemlji potrošnje, te bi ga prenijelo u zemlju u kojoj se roba i usluge na kraju koriste;

60.  ističe da je važno izraditi zakonodavni prijedlog za proširenje jedinstvenog elektroničkog postupka (za registraciju i plaćanje PDV-a prekograničnim poduzećima) na internetske prodaje fizičkih dobara potrošačima u cilju smanjenja administrativnog opterećenja, koje predstavlja jednu od najvećih prepreka na koje nailaze poduzeća koja posluju prekogranično;

61.  traži od Komisije da se pozabavi problemom administrativnog opterećenja za poduzeća koji je prouzročen fragmentiranim sustavom PDV-a i to na način da izradi zakonodavne prijedloge za proširenje postojećeg minisustava „sve na jednom mjestu” na fizička dobra koja se prodaju na internetu te da se na taj način poduzećima omogući da podnesu samo jednu prijavu i izvrše samo jedno plaćanje PDV-a u vlastitoj državi članici;

62.  poziva države članice da pojednostave, usklade i ojačaju svoje nacionalne porezne sustave kako bi se omogućila usklađenost s pravilima i kako bi se spriječile, obeshrabrile i kaznile porezne prijevare i utaje te povećala učinkovitost naplate PDV-a;

63.  izražava sumnju da je u potpunosti ostvaren cilj pojednostavljenja sustava odgovornosti za PDV kao izvora vlastitih sredstava; podsjeća da je potrebno dodatno pojednostaviti sustav upravljanja povezan s vlastitim sredstvima kako bi se smanjile mogućnosti grešaka i prijevare; žali zbog činjenice da se u novom akcijskom planu ne razmatra učinak na vlastita sredstva temeljena na PDV-u;

64.  ističe da su gubici prihoda od PDV-a u državama članicama i procijenjeni gubici povezani s naplatom PDV-a u Uniji 2015. iznosili 170 milijardi EUR te upozorava na činjenicu da je u 13 od 26 država članica u kojima je 2014. provedena kontrola prosječni procijenjeni gubitak prihoda od PDV-a prelazio 15,2 %; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi svoje izvršne ovlasti kako bi i nadzirala države članice i pomagala im; ističe da je za učinkovito smanjenje gubitaka prihoda od PDV-a potreban koordiniran i multidisciplinaran pristup jer ti gubici nisu rezultat samo prijevare, već i spleta drugih faktora koji uključuju bankrot i insolventnost, statističke pogreške, zakašnjelo plaćanje, utaje poreza i izbjegavanje plaćanja poreza; ponovno poziva Komisiju da čim prije počne promicati zakonodavstvo o minimalnoj razini zaštite zviždača u EU-u kako bi se učinkovitije istražile i spriječile prijevare te da uvede financijsku potporu za prekogranično istraživačko novinarstvo, koje se neosporno pokazalo učinkovitim u skandalima povezanima sa slučajevima „LuxLeaks”, „Dieselgate” i „Panamski dokumenti”;

65.  žali što se prijevarama u vezi s PDV-om, posebice tzv. kružnim prijevarama ili prijevarama uz pomoć tzv. nestalog trgovca, narušava tržišno natjecanje, uskraćuju znatna sredstva nacionalnim proračunima, a štetne su i za proračun Unije; zabrinut je jer Komisija ne raspolaže pouzdanim podacima o tzv. kružnim prijevarama u području PDV-a; stoga poziva Komisiju da pokrene inicijativu za udruživanje napora država članica i uspostavu zajedničkog sustava prikupljanja statističkih podataka o tzv. kružnim prijevarama u području PDV-a; naglašava da bi se taj sustav mogao oslanjati na prakse koje se već provode u nekim državama članicama;

66.  traži od Komisije da započne postupak uvođenja zajedničkog sustava koji će omogućiti da se prikupljanjem statističkih podataka o prijevarama koje su povezane s PDV-om u EU-u poboljša procjena njihova opsega, što bi pojedinačnim državama članicama omogućilo da ocijene svoju uspješnost u tom području na temelju preciznih i pouzdanih pokazatelja smanjenja PDV-a unutar EU-a i uspješnijeg otkrivanja prijevara te povećanja iznosa naplaćenog poreza nakon otkrivanja prijevare; smatra da bi se novi pristupi reviziji, poput jedinstvene revizije ili zajedničkih revizija, trebali proširiti i na prekogranično djelovanje;

67.  ističe važnost provedbe novih strategija i djelotvornijeg korištenja postojećih struktura EU-a kako bi se uspješnije uhvatilo u koštac s prijevarama povezanima s PDV-om; ističe da su veća transparentnost koja omogućuje odgovarajuću kontrolu te donošenje strukturiranijeg pristupa temeljenog na riziku ključni faktori u otkrivanju i sprječavanju prijevara i korupcije;

68.  žali zbog činjenice da administrativna suradnja država članica u borbi protiv prijevara povezanih s PDV-om još uvijek nije učinkovita kada je riječ o borbi protiv mehanizama izbjegavanja plaćanja PDV-a i prijevara povezanih s PDV-om u EU-u niti kada je riječ o upravljanju prekograničnim transakcijama ili trgovinom; ističe potrebu za jednostavnijim, učinkovitim i pristupačnim sustavom PDV-a koji će svim državama članicama omogućiti da smanje svoja opterećenja povezana s PDV-om i da se bore protiv prijevara u području PDV-a; stoga poziva Komisiju da kod ocjene sporazuma o administrativnoj suradnji organizira više promatračkih posjeta državama članicama odabranima na temelju procjene rizika; poziva Komisiju da se, osim toga, u kontekstu ocjene administrativnih sporazuma usredotoči na otklanjanje pravnih prepreka koje onemogućavaju razmjenu informacija među upravnim i pravosudnim tijelima te tijelima kaznenog progona na nacionalnoj razini i razini EU-a; uz to poziva Komisiju da državama članicama preporuči da uvedu zajedničku analizu rizika, koja će uključivati i analizu korištenja društvenih mreža, kako bi osigurala da je razmjena informacija putem Eurofisca usmjerena na prijevare; poziva države članice da uvedu učinkovite, razmjerne i odvraćajuće kazne i da usavrše postojeći sustav za razmjenu informacija;

69.  ističe da je potrebno povećati učinkovitost Eurofisca kako bi se ubrzala razmjena informacija; upozorava da i dalje postoje problemi u vezi s preciznosti, potpunosti i pravodobnosti informacija; smatra da postoji potreba za povezivanjem mjera i koordiniranjem strategija poreznih, pravosudnih i policijskih tijela država članica te europskih tijela, poput Europola, Eurojusta i OLAF-a, koja su uključena u borbu protiv prijevara, organiziranog kriminala i pranja novca; potiče sve dionike da dodatno razmotre donošenje jednostavnih i sveobuhvatnih modela za razmjenu informacija u stvarnom vremenu kako bi se omogućila brza reakcija ili mjere ublažavanja za borbu protiv postojećih ili novih mehanizama prijevara;

70.  smatra da je od ključne važnosti da sve države članice sudjeluju u Eurofiscu i to u svim područjima iz njegova djelokruga kako bi se omogućilo donošenje učinkovitih mjera za borbu protiv prijevara u području PDV-a;

71.  poziva Komisiju da donese prijedloge za učinkovite unakrsne provjere podataka carinskih i poreznih tijela te da svoj nadzor nad državama članicama usredotoči na mjere koje ukazuju na poboljšanje pravovremenosti njihovih odgovora na zahtjeve za slanje informacija i pouzdanosti Sustava za razmjenu informacija o PDV-u;

72.  traži od Komisije da one države članice koje to još uvijek nisu učinile potakne na primjenu dvorazinskog PDV identifikacijskog broja (s brojem koji se dodjeljuje trgovcima koji žele sudjelovati u trgovini unutar Unije, a koji se razlikuje od domaćeg identifikacijskog PDV broja) kao i na provođenje provjera utvrđenih u članku 22. Uredbe br. 904/2010 te na davanje besplatnih savjeta trgovcima;

73.  poziva Komisiju da osigura da se pomoću elektroničkih sustava carinjenja u državama članicama može provesti automatska provjera PDV identifikacijskih brojeva, kao i da se ta provjera provodi;

74.  potiče Komisiju da predloži izmjenu Direktive o PDV-u kako bi se postigla bolja usklađenost zahtjeva za izvješćivanje za države članice kada je riječ o PDV-u za isporuku robe i usluga u EU-u;

75.  žali zbog činjenice da Vijeće nije usvojilo prijedlog Komisije o solidarnoj odgovornosti u slučajevima prekogranične trgovine; ističe da se time smanjuje destimulativni učinak u pogledu poslovanja s nepoštenim trgovcima; smatra da, kada je riječ o razdoblju podnošenja rekapitulacijskih izvješća, provedba Direktive o PDV-u nije ujednačena u državama članicama i da se zbog toga povećava administrativno opterećenje trgovaca koji posluju u više država članica; stoga potiče Vijeće da odobri prijedlog Komisije o solidarnoj odgovornosti;

76.  potiče Komisiju i države članice da budu aktivnije na međunarodnoj razini i da pojačaju suradnju sa zemljama koje nisu članice EU-a te poboljšaju naplatu PDV-a s ciljem uspostavljanja standarda i strategija suradnje koji se poglavito temelje na načelima transparentnosti, dobrog upravljanja i razmjene informacija; poziva države članice da među sobom razmjenjuju informacije koje dobiju od država koje nisu članice EU-a kako bi olakšale naplatu PDV-a, posebno kada je riječ o e-trgovini;

77.  potiče Vijeće da uključi PDV u područje primjene Direktive o suzbijanju prijevara na štetu financijskih interesa Unije primjenom kaznenog prava („Direktiva PIF”) kako bi se što brže postigao dogovor o toj temi;

78.  poziva Komisiju da i dalje procjenjuje prihode koje kriminalne organizacije ostvaruju zahvaljujući prijevarama u području PDV-a te da osmisli sveobuhvatnu, zajedničku i multidisciplinarnu strategiju za hvatanje u koštac s poslovnim modelima kriminalnih organizacija koji se temelje na prijevari u području PDV-a, uključujući po potrebi i osnivanjem zajedničkih istražnih timova;

79.  smatra da je ključno osigurati uspostavljanje jedinstvenog, snažnog i neovisnog Ureda europskog javnog tužitelja koji bi imao ovlasti istraživati, kazneno goniti i privesti sudu počinitelje kaznenih djela zbog kojih trpe financijski interesi Unije, što uključuje i prijevare u području PDV-a, u skladu s definicijom iz spomenute Direktive PIF, i vjeruje da bi svako slabije rješenje uzrokovalo trošak za proračun Unije; naglašava, osim toga, da se mora osigurati da podjela nadležnosti između Ureda europskog javnog tužitelja i istražnih tijela država članica ne rezultira time da se prekršaji sa znatnim učinkom na proračun Unije isključuju iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja;

80.  poziva sve države članice da objave procjene gubitaka uzrokovanih prijevarama u vezi s PDV-om unutar EU-a, da pokušaju ukloniti nedostatke Eurofisca i da bolje usklađuju svoje politike o prijenosu porezne obveze za PDV na robu i usluge;

81.  smatra neophodnim da se države članice koriste multilateralnim kontrolama, tj. koordiniranim kontrolama porezne obveze jednog ili više povezanih poreznih obveznika od strane dviju ili više država članica, kao korisnim alatom za borbu protiv prijevara u vezi s PDV-om;

82.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i državama članicama.

(1)

COM(2016)0148.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0436.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0234.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0173.

(5)

Europska komisija, financijsko izvješće za 2014.

(6)

http://ec.europa.eu/taxation_customs/sites/taxation/files/resources/documents/common/publications/studies/ey_study_destination_principle.pdf

(7)

COM(2016)0148.


OBRAZLOŽENJE

Sustav PDV-a koji u Europskoj uniji postoji od 1993. zamišljen je kao prijelazni sustav. Prema njemu se „oporezivanje trgovinskog prometa između država članica” trebalo zamijeniti konačnim rješenjem utemeljenim na načelu prema kojem se isporuka robe i pružanje usluga treba oporezivati u državi podrijetla. Vijeće treba donijeti propise u cilju konačne uspostave zajedničkog sustava PDV-a te „osobito u cilju postupnog ograničavanja, odnosno ukidanja propisa koji nisu u skladu s tim sustavom”. Komisija svake četiri godine Europskom parlamentu i Vijeću mora predstaviti izvješće o funkcioniranju zajedničkog sustava PDV-a u državama članicama i, prije svega, o funkcioniranju prijelaznog sustava.

Komunikacijom Komisije od 7. travnja 2016. o akcijskom planu za PDV uz napomenu da je došlo vrijeme za reforme završava se dugotrajno razdoblje odugovlačenja na putu k jedinstvenom europskom području PDV-a.

PDV, od kojeg je 2014. prikupljen iznos od gotovo 1 bilijun EUR, važan je i rastući izvor prihoda u EU-u. Čini udio od otprilike 7 % u BDP-u EU-a i istovremeno predstavlja izvor vlastitih prihoda Europske unije. Postojeći sustav PDV-a od samog je početka bio podložan prijevarama. Prijevare se dosad unatoč raznim inicijativama nisu mogle spriječiti. Komisija procjenjuje da ukupni gubitak prihoda od PDV-a prouzročen prijevarama iznosi otprilike 170 milijardi EUR godišnje, od čega su samo prekogranične prijevare odgovorne za najmanje 50 milijardi EUR.

Posebnom preprekom reformi sustava PDV-a pokazalo se obvezno jednoglasje država članica. One države članice koje i dalje štite svoje stare izvorne sustave i koje nedovoljno poštuju svoje obveze i kontrole u cilju borbe protiv prijevara dosad su odugovlačile ili blokirale temeljite reforme.

Među mogućim prijedlozima reformi je i obuhvatno mišljenje koje je izradila jedna međunarodno priznata konzultantska agencija i u kojem se navodi ukupno pet mogućnosti. S pomoću dvije od tih pet mogućnosti moglo bi se već u kratkom roku postići osjetno smanjenje prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om. Postoji i izvješće Revizorskog suda u kojem se postojeće iznimke kritički promatraju i u kojem se predlaže da se nulte stope poreza dopuste samo za prehrambene proizvode, a da se u drugim slučajevima minimalne stope poreza ujednače. Prvih nekoliko mjeseci 2016. nije bilo minimalne stope poreza od 15 % jer je Komisija prekasno iznijela prijedlog za produljenje njegove valjanosti.

Komisija u svojem akcijskom planu navodi da će iznijeti zakonodavni prijedlog konačnog sustava PDV-a na načelu oporezivanja u zemlji odredišta proizvoda i usluga. Time se Komisija konačno udaljila od načela zemlje podrijetla za koje se prvotno zalagala, a koje se očito nije moglo provoditi zbog brojnih problema i narušavanja tržišnog natjecanja. To u praksi znači da će se porezni propis u skladu s kojim isporučitelj robe ubire PDV od svojeg klijenta proširiti i na prekogranične transakcije, čime će se znatno smanjiti mogućnost prijevara povezanih s PDV-om.

U komunikaciji Komisije stoji: „Prije svega, potrebno je političko vodstvo za uklanjanje duboko ukorijenjenih prepreka ranijem napretku te za konačno donošenje reformi potrebnih za suzbijanje prijevara, uklanjanje administrativnih prepreka i smanjenje regulatornih troškova kako bi se pojednostavilo poslovanje europskih poduzeća.” Zbog složenosti sustava državama članicama teško je osigurati poštovanje propisa.

Komisija smatra da se poduzeća iz EU-a nalaze u nepovoljnijem konkurentskom položaju u odnosu na dobavljače iz trećih zemalja koji u okviru sustava oslobađanja od poreza pri uvozu potrošačima mogu isporučivati male pošiljke bez PDV-a. Zbog toga je Komisija najavila prijedlog modernizacije sustava PDV-a za prekogranično elektroničko poslovanje, osobito za mala i srednja poduzeća. Ključni je element uvođenje jedinstvene porezne kontaktne točke za internetsku prodaju fizičkih proizvoda krajnjim potrošačima, omogućivanje jednostavnijeg pružanja potpore manjim start-upovima u elektroničkom poslovanju koje će biti jednako u cijelom EU-u i ukidanje sustava oslobođenja od PDV-a pri uvozu malih pošiljki od strane dobavljača iz trećih zemalja.

U tu svrhu Komisija predlaže jačanje suradnje unutar EU-a i s trećim zemljama, za što se već zalagao i Revizorski sud, jer se instrumenti administrativne suradnje dosad nisu dovoljno koristili. Mreža Eurofisc u tom smislu nije dovoljna niti je dovoljno ambiciozna. U mjere se ubrajaju i suradnja 28 poreznih i carinskih tijela i dobrovoljni sporazumi između poduzeća i poreznih tijela.

Privremena odstupanja za države članice u cilju suzbijanja prijevara s nacionalnim i strukturnim značajem također su na dnevnom redu Komisije. Zbog toga neke države članice koje su zahvaćenije prijevarama povezanima s PDV-om već dugo traže privremenu primjenu sustava općeg prijenosa porezne obveze koji bi omogućio odstupanje od općih načela Direktive o PDV-u.

Kad je riječ o postizanju suvremenijih poticaja za utvrđivanje stopa PDV-a, Komisija naglašava da Direktiva o PDV-u već sadržava opće propise kojima se uređuje sloboda država članica da utvrđuju stope PDV-a i da bi ta pravila trebala „[zajamčiti] neutralnost, jednostavnost i izvedivost sustava PDV-a”. Nacionalni zakonodavci neovisno odlučuju o svojim standardiziranim stopama PDV-a za svu isporučenu robu i pružene usluge koje podliježu oporezivanju, a zajedno o minimalnoj stopi poreza. Za određene proizvode i usluge navedene u Direktivi o PDV-u dopuštaju dvije snižene stope poreza u visini od 5 % ili više. Tzv. izuzeća u razdoblju mirovanja koja datiraju iz doba uspostave sustava, odnosno trenutka u kojem su države članice pristupile Uniji i koja dijelom mogu biti i manja od 5 % 23 godine nakon uvođenje Direktive o PDV-u više nisu u skladu s vremenom.

Komisija napominje da su države članice s obzirom na duge rokove za prihvaćanje izmjena zakonodavstva EU-a u prošlosti često kršile propise i da je dosad pokrenula više od 40 postupaka radi utvrđivanja povrede prava protiv više od dvije trećine država članica. Stoga se predlaže uvođenje reforme kojom će se državama članicama omogućiti veća sloboda, a EU poštedjeti od nepotrebnih pravnih sporova. Komisija nije istražila je li to protivno načelu neutralnosti tržišnog natjecanja sustava PDV-a ili pak vodi do nepoštene porezne prakse.

PDV je potrošački porez koji treba snositi krajnji potrošač. Stoga je jedno od glavnih obilježja PDV-a načelo neutralnosti prema kojem poduzeća po mogućnosti ne bi trebala snositi teret PDV-a i prema kojem bi se u pravilu trebale oporezivati sve poslovne transakcije, a iznimke bi se trebale dopuštati samo u ograničenim okvirima.

Za sve planove reformi sustava PDV-a potrebne su obuhvatne i kvalitativno pouzdane procjene utjecaja uz sudjelovanje znanstvenog sektora, poreznih tijela i poduzeća iz EU-a kako bi poduzeća već tijekom pregovora, ali i prilikom provedbe u svakoj državi mogla znatno smanjiti administrativno opterećenje.

Zaključak

Predložene inicijative i vremenski plan daleko su od odlučujućeg napretka. Umjesto temeljite reforme prijelaznog sustava koji postoji već više od 20 godina Komisija se zadovoljava prijedlozima o jačanju suradnje, nadama u više povjerenja među poreznim tijelima, nametanjem dnevnog reda i daljnjim procjenama.

Trajni sustav PDV-a mogao bi se uspostaviti tako da se sustav prijenosa porezne obveze proširi na sve transakcije među poduzećima u cijeloj Europi. Zahvaljujući tom modelu ubiranje i povrat pretporeza postali bi suvišni. Ondje gdje nema priljeva sredstava nema ni mogućnosti za prijevare. Narušavanje tržišnog natjecanja time bi se znatno smanjilo.

Osim toga, poduzeća bi se znatno rasteretila u pogledu financiranja i administrativnih obveza. Izdavanje računa znatno bi se pojednostavnilo. Poduzeća više ne bi trebala unaprijed financirati pretporeze. Smanjio bi se i nepovoljan položaj u odnosu na velika poduzeća na tržištu koja bi povrat pretporeza mogla koristiti kao instrument financiranja. Osim toga, mogli bi se izbjeći brojni slučajevi neplaćanja PDV-a zbog insolventnosti.

Obuhvatnom primjenom sustava prijenosa porezne obveze također bi se postiglo pojednostavljenje i usklađenost jer bi se znatno ograničio sadašnji sustav u kojem istovremeno postoji standardno oporezivanje, oporezivanje na osnovi stvarne zarade i prijenos porezne obveze. Pojednostavnilo bi se i prekogranično poslovanje koje trenutačno obuhvaća različite uvjete za pojednostavljivanja i obveze registriranja.

Nesklonost Komisije obuhvatnoj primjeni tog sustava nije sasvim shvatljiva. U nekim državama članicama on se već pokazao veoma uspješnim u sektorima koji su osobito podložni prijevarama. Zasad ne postoje dokazi o tomu da taj sustav ne bi funkcionirao u širim okvirima.


MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR (*) (6.7.2016)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

na temu „Prema konačnom sustavu PDV-a i borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om”

(2016/2033(INI))

Izvjestitelj za mišljenje (*): Nedzhmi Ali

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da borba protiv porezne prijevare predstavlja jedan od glavnih izazova s kojim se države članice suočavaju kada je riječ o porezu;

B.  budući da je prijevara u vezi s PDV-om izuzetno štetna praksa zbog koje se preusmjeravaju veliki iznosi proračunskih prihoda država članica i istodobno potkopavaju njihovi napori da konsolidiraju svoje javne financije;

C.  budući da prekogranična prijevara u vezi s PDV-om naše države članice i europske porezne obveznike košta 50 milijardi EUR godišnje;

D.  budući da su vrste prijevara povezanih s PDV-om raznolike, da se stalno mijenjaju i da obuhvaćaju brojne ekonomske sektore te da stoga zahtijevaju brzu prilagodbu relevantnog zakonodavstva kako bi se ostvario napredak u smjeru održivog i jednostavnog sustava PDV-a kojim bi se omogućilo sprječavanje prijevara i mogućeg gubitka prihoda od poreza;

E.  budući da je najpopularnija tehnika prijevara povezanih s PDV-om tzv. kružna prijevara; budući da u toj vrsti prijevara, koja se vrlo često javlja u trgovini elektroničkim dijelovima, mobilnom telefonijom i tekstilom, roba kruži između više poduzeća u različitim državama članicama, pri čemu se iskorištava činjenica da se na opskrbu robom unutar EU-a ne plaća porez;

F.  budući da je poboljšana i stalna suradnja država članica prijeko potrebna kako bi se osmislile sveobuhvatne i cjelovite strategije za borbu protiv prijevara, posebno uzimajući u obzir postojeća proračunska ograničenja u EU-u te porast e-trgovine i internetske trgovine zbog kojih je oslabljen teritorijalni nadzor nad naplatom PDV-a;

G.  budući da je zaštita financijskih interesa EU-a ključan element političkog programa EU-a za jačanje i povećanje povjerenja građana;

1.  pozdravlja donošenje novog akcijskog plana za PDV kao dugo očekivanu ključnu inicijativu za poticanje i podržavanje političkog prioriteta čiji je cilj sveobuhvatnije i poštenije unutarnje tržište, i to preko Strategije EU-a za jedinstveno digitalno tržište i jedinstvenog europskog područja PDV-a; ističe da bi borba protiv gubitka prihoda od PDV-a i poreznih prijevara povezanih s PDV-om trebala biti prijeki prioritet za EU i države članice; ističe potrebu za sveobuhvatnijim i pravednijim jedinstvenim tržištem kojim bi se poticala porezna pravda, održiva potrošnja, zapošljavanje, rast, ulaganje i konkurentnost; smatra da bi novi akcijski plan trebalo podvrgnuti detaljnoj procjeni učinka;

2.  pozdravlja prijedlog Komisije pod nazivom „Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016. – 2020.: Ubrzavanje digitalne transformacije uprave”;

3.  naglašava da novi akcijski plan obuhvaća daljnje korake u smjeru učinkovitijeg konačnog mehanizma koji će biti otporan na prijevare i više pogodovati poduzećima u vremenu digitalne ekonomije i e-trgovine;

4.  podsjeća Komisiju na činjenicu da je PDV regresivan porez i da najveći utjecaj ima na skupine s niskim prihodima; stoga podsjeća i Komisiju i države članice da bi tu činjenicu trebale uzeti u obzir kod određivanja stopa za robu koju skupine s niskim prihodima često koriste;

5.  podsjeća Komisiju da bi trebala poduzeti mjere za poboljšanje učinkovitosti sustava PDV-a i za osiguranje bolje usklađenosti s pravilima o PDV-u; pozdravlja primjenu „odredišne zemlje” (tj. zemlje u kojoj se roba i usluge koriste) kao temeljnog principa konačnog europskog sustava PDV-a koji bi po procjenama mogao dovesti do smanjenja prijevara povezanih s PDV-om u visini od 40 milijardi EUR godišnje; potiče Komisiju da Direktivu o PDV-u izmijeni na način da se uvoznik može smatrati suodgovornim za gubitak povezan s PDV-om u državi članici koja je odredišna zemlja;

6.  podržava prijedlog Komisije prema kojemu bi PDV za prekogranične prodaje (dobara i usluga) prikupljalo porezno tijelo zemlje podrijetla, i to po stopi koja je na snazi u zemlji potrošnje, te bi ga prenijelo u zemlju u kojoj se dobra i usluge na kraju koriste;

7.  smatra da je postojeći sustav PDV-a još uvijek fragmentiran i da prouzrokuje veliko administrativno opterećenje, posebno za mala i srednja poduzeća te internetska poduzeća; poziva Komisiju da uloži amandmane na Direktivu o PDV-u kako bi se omogućila tehnološki neutralna primjena pravila o PDV-u na osnovi koje će se moći zajamčiti jednak odnos prema fizičkoj i digitalnoj inačici određenog proizvoda; traži od Komisije da nepotrebno administrativno opterećenje smanji na najmanju moguću mjeru, posebno kada je riječ o malim i srednjim poduzećima; podržava prijedlog Komisije da se uvede prag za izuzeće od plaćanja PDV-a kako bi se pomoglo novoosnovanim (start-up) poduzećima i mikropoduzećima;

8.  ističe da je važno izraditi zakonodavni prijedlog za proširenje jedinstvenog elektroničkog postupka (za registraciju i plaćanje PDV-a prekograničnim poduzećima) na internetske prodaje fizičkih dobara potrošačima u cilju smanjenja administrativnog opterećenja, koje predstavlja jednu od najvećih prepreka na koje nailaze poduzeća koja djeluju prekogranično;

9.  traži od Komisije da se pozabavi problemom administrativnog opterećenja poduzeća koji je prouzročen fragmentiranim sustavom PDV-a i to na način da izradi zakonodavne prijedloge za proširenje trenutno vrlo ograničene jedinstvene kontaktne točke na fizička dobra koja se prodaju na internetu te da se na taj način poduzećima omogući da podnesu samo jednu izjavu i da samo jednom plate PDV u vlastitoj državi članici;

10.  poziva države članice da pojednostave, usklade i ojačaju svoje nacionalne porezne sustave kako bi se omogućila usklađenost s pravilima, spriječile, obeshrabrile i kaznile porezne prijevare i utaje te kako bi se povećala učinkovitost naplate PDV-a;

11.  izražava sumnju da je u potpunosti ostvaren cilj pojednostavljenja sustava odgovornosti za PDV kao izvora vlastitih sredstava; podsjeća da je potrebno dodatno pojednostaviti sustav upravljanja povezan s vlastitim sredstvima kako bi se smanjile mogućnosti grešaka i prijevare; žali zbog činjenice da se u novom akcijskom planu ne razmatra učinak na vlastita sredstva temeljena na PDV-u;

12.  smatra da se donošenjem Direktive u vezi s neobveznom i privremenom primjenom mehanizma obrnutog oporezivanja na isporuke određene robe i usluga podložnih prijevari(1) i Direktive o mehanizmu brze reakcije na prijevaru u vezi s PDV-om(2) u srpnju 2013. pomoglo u daljnjem oblikovanju i poboljšanju sustava za borbu protiv prijevara povezanih s PDV-om;

13.  poziva države članice da učinkovitije koordiniraju svoje politike o mehanizmima obrnutog oporezivanja kako bi se uspostavila obvezna razmjena točnih i iscrpnih informacija; poziva Komisiju da dodatno istraži i bolje procijeni mogućnosti da se mehanizam obrnutog oporezivanja PDV-a proširi i na nabavu robe među poslovnim subjektima, uzimajući u obzir da se već primjenjuje na digitalne proizvode i usluge, i to kako bi se spriječilo da prijevare u području PDV-a poprime nove oblike koji se razlikuju od tzv. kružne prijevare te kako se ne bi povećalo administrativno opterećenje malih i srednjih poduzeća;

14.  ističe da se procjenjuje da su gubici prihoda od PDV-a u državama članicama i gubici povezani s naplatom PDV-a u Uniji 2015. iznosili 170 milijardi EUR te upozorava na činjenicu da je u 13 od 26 država članica u kojima je 2014. provedena kontrola prosječni procijenjeni gubitak prihoda od PDV-a prelazio 15,2 %; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi svoje izvršne ovlasti kako bi i nadzirala države članice i pomagala im; ističe da je za učinkovito smanjenje gubitaka prihoda od PDV-a potreban koordiniran i multidisciplinaran pristup jer ti gubici nisu rezultat samo prijevare, već i spleta drugih faktora koji uključuju bankrot i insolventnost, statističke pogreške, zakašnjelo plaćanje, porezne utaje i izbjegavanje plaćanje poreza; poziva Komisiju da čim prije počne promicati zakonodavstvo o minimalnoj razini zaštite zviždača u EU-u kako bi se učinkovitije istražile i spriječile prijevare te da uvede financijsku potporu za prekogranično istraživačko novinarstvo, koje se neosporno pokazalo učinkovitim u skandalima povezanima sa slučajevima „LuxLeaks”, „Dieselgate” i „Panamski dokumenti”;

15.  smatra da se posebna pozornost treba posvetiti evaluaciji strategije za smanjenje gubitka prihoda od PDV-a u kontekstu Europskog semestra jer je riječ o instrumentu na osnovi kojeg države članice mogu otkriti uzroke tih gubitaka, ekonomska područja podložna prijevarama, relevantne makroekonomske učinke i posljedični utjecaj na vlastita sredstva EU-a;

16.  žali što se prijevarama u vezi s PDV-om, posebice tzv. kružnim prijevarama ili prijevarama uz pomoć fiktivnog trgovca, narušava tržišno natjecanje, uskraćuju znatna sredstva nacionalnim proračunima, a štetne su i za proračun Unije; zabrinut je jer Komisija ne raspolaže pouzdanim podacima o tzv. kružnim prijevarama u području PDV-a; stoga poziva Komisiju da pokrene inicijativu za udruživanje napora država članica i uspostavu zajedničkog sustava prikupljanja statističkih podataka o tzv. kružnim prijevarama u području PDV-a; naglašava da bi se taj sustav mogao oslanjati na prakse koje se već provode u nekim državama članicama;

17.  traži od Komisije da započne postupak uvođenja zajedničkog sustava koji će omogućiti da se prikupljanjem statističkih podataka o prijevarama koje su povezane s PDV-om u EU-u poboljša procjena njihova opsega, što bi pojedinačnim državama članicama omogućilo da ocijene svoju uspješnost u tom području na temelju preciznih i pouzdanih pokazatelja smanjenja PDV-a u EU-i uspješnijeg otkrivanja prijevara te povećanja iznosa naplaćenog poreza nakon otkrivanja prijevare; smatra da bi se novi pristupi reviziji, poput jedinstvene revizije ili zajedničkih revizija, trebali proširiti i na prekogranično djelovanje;

18.  ističe važnost provedbe novih strategija i djelotvornijeg korištenja postojećih struktura EU-a kako bi se uspješnije uhvatilo u koštac s prijevarama povezanima s PDV-om; ističe da su veća transparentnost koja omogućuje odgovarajuću kontrolu i donošenje strukturiranijeg pristupa temeljenog na riziku ključni faktori u otkrivanju i sprječavanju prijevara i korupcije;

19.  žali zbog činjenice da administrativna suradnja država članica u borbi protiv prijevara povezanih s PDV-om još uvijek nije dovoljno jaka kako bi se uhvatilo u koštac s mehanizmima izbjegavanja plaćanja PDV-a i prijevara povezanih s PDV-om u EU-u niti za upravljanje prekograničnim transakcijama ili trgovinom; ističe potrebu za jednostavnijim, učinkovitim i pristupačnim sustavom PDV-a koji će svim državama članicama omogućiti da smanje svoja opterećenja povezana s PDV-om i da se bore protiv prijevara u području PDV-a; stoga poziva Komisiju da kod ocjene sporazuma o administrativnoj suradnji organizira više promatračkih posjeta državama članicama odabranima na temelju procjene rizika; poziva Komisiju da se, osim toga, u kontekstu ocjene administrativnih sporazuma usredotoči na otklanjanje pravnih prepreka koje onemogućavaju razmjenu informacija među upravnim i pravosudnim tijelima te tijelima kaznenog progona na nacionalnoj razini i razini EU-a; uz to poziva Komisiju da državama članicama preporuči da uvedu zajedničku analizu rizika, koja će uključivati i analizu korištenja društvenih mreža, kako bi osigurala da je razmjena informacija putem Eurofisca usmjerena na prijevare; poziva države članice da uvedu učinkovite, razmjerne i odvraćajuće kazne i da usavrše postojeći sustav za razmjenu informacija;

20.  ističe da je potrebno povećati učinkovitost Eurofisca kako bi se ubrzala razmjena informacija; upozorava da i dalje postoje problemi u vezi s preciznosti, potpunosti i pravodobnosti informacija; smatra da postoji potreba za povezivanjem mjera i koordiniranjem strategija poreznih, pravosudnih i policijskih tijela država članica te europskih tijela, poput Europola, Eurojusta i OLAF-a, koja su uključena u borbu protiv prijevara, organiziranog kriminala i pranja novca; potiče sve dionike da dodatno razmotre donošenje jednostavnih i sveobuhvatnih modela za razmjenu informacija u stvarnom vremenu kako bi se omogućila brza reakcija ili mjere ublažavanja za borbu protiv postojećih ili novih mehanizama prijevare;

21.  smatra da je od ključne važnosti da sve države članice sudjeluju u Eurofiscu i to u svim područjima iz njegova djelokruga kako bi se omogućilo donošenje učinkovitih mjera za borbu protiv prijevara u području PDV-a;

22.  poziva Komisiju da donese prijedloge za učinkovite prekogranične provjere podataka carinskih i poreznih tijela te da svoj nadzor nad državama članicama usredotoči na mjere kojima bi se dokazivalo poboljšanje pravovremenosti njihovih odgovora na zahtjeve za slanje informacija i pouzdanosti Sustava za razmjenu informacija o PDV-u;

23.  traži od Komisije da one države članice koje to još uvijek nisu učinile potakne na primjenu dvorazinskog identifikacijskog broja (s brojem koji se dodjeljuje trgovcima koji žele sudjelovati u trgovini unutar Unije, a koji se razlikuje od domaćeg identifikacijskog PDV broja) kao i na provođenje provjera predviđenih u članku 22. Uredbe br. 904/2010 te na davanje besplatnih savjeta trgovcima;

24.  poziva Komisiju da osigura da se pomoću elektroničkih carinskih sustava država članica može provesti automatska provjera identifikacijskih PDV brojeva, kao i da se ta provjera provodi;

25.  potiče Komisiju da predloži izmjenu Direktive o PDV-u kako bi se postigla bolja usklađenost zahtjeva za izvješćivanje država članica kada je riječ o PDV-u za isporuku robe i usluga u EU-u;

26.  žali zbog činjenice da Vijeće nije usvojilo prijedlog Komisije o solidarnoj odgovornosti u slučajevima prekogranične trgovine; ističe da se time smanjuje destimulativni učinak u pogledu poslovanja s nepoštenim trgovcima; smatra da, kada je riječ o razdoblju podnošenja rekapitulacijskih izvješća, provedba Direktive o PDV-u nije ujednačena u državama članicama i da se zbog toga povećava administrativno opterećenje trgovaca koji posluju u više država članica; stoga potiče Vijeće da odobri prijedlog Komisije u pogledu solidarne odgovornosti;

27.  smatra da bi OLAF i Europol trebali imati pristup podacima Sustava za razmjenu informacija o PDV-u i Eurofisca te da bi države članice trebale iskoristiti obavještajne podatke tih tijela kako bi bile učinkovitije u borbi protiv organiziranog kriminala na međunarodnoj razini; smatra da bi OLAF trebao imati jasnije ovlasti i instrumente za provođenje istraga o prijevarama u području PDV-a u EU-u;

28.  ističe da bi se i Direktivom o suzbijanju prijevara na štetu financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (Direktiva PIF) i Uredbom o uspostavi Ureda europskog javnog tužitelja dopunio i učvrstio pravni okvir i znatno ojačala borba protiv prijevara; ponavlja svoje stajalište prema kojemu je hitno potrebno usvojiti Direktivu PIF i Uredbu o uspostavi Ureda europskog javnog tužitelja, pri čemu bi područje njihova djelovanje obuhvaćalo i najštetnije vrste prijevara u području PDV-a, poput organiziranih oblika međunarodnih prijevara; ponavlja da bi isključivanje PDV-a iz područja primjene tih prijedloga predstavljalo veliki korak natrag jer su prijevare u području PDV-a obuhvaćene trenutačnim pravnim okvirom, odnosno Konvencijom PIF, na što je podsjetio i Sud u svojim presudama od 8. rujna 2015. protiv Taricca i drugih (predmet C-105/14);

29.  potiče Komisiju i države članice da budu aktivnije na međunarodnoj razini i da pojačaju suradnju sa zemljama koje nisu članice EU-a te poboljšaju naplatu PDV-a s ciljem uspostavljanja standarda i strategija suradnje koje se poglavito temelje na načelima transparentnosti, dobrog upravljanja i razmjene informacija; poziva države članice da među sobom razmjenjuju informacije koje dobiju od država koje nisu članice EU-a kako bi olakšale naplatu PDV-a, posebno kada je riječ o e-trgovini.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

4.7.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Louis Aliot, Inés Ayala Sender, Dennis de Jong, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Monica Macovei, Dan Nica, Georgi Pirinski, Claudia Schmidt, Igor Šoltes, Bart Staes, Michael Theurer, Marco Valli, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Iris Hoffmann, Cătălin Sorin Ivan, Marian-Jean Marinescu, Andrey Novakov, Julia Pitera, Patricija Šulin

(1)

Direktiva Vijeća 2013/43/EU od 22. srpnja 2013. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu neobvezne i privremene primjene mehanizma obrnute naplate kod isporuke određenih dobara i pružanja određenih usluga kod kojih postoji rizik od prijevare,

(2)

Direktiva Vijeća 2013/42/EU od 22. srpnja 2013. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu mehanizma za brzo djelovanje protiv prijevare s PDV-om,


MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE (*) (8.7.2016)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

na temu „Prema konačnom sustavu PDV-a i borbi protiv prijevara u vezi s PDV-om”

(2016/2033(INI))

Izvjestitelj za mišljenje (*): Juan Fernando López Aguilar

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive o suzbijanju prijevara na štetu financijskih interesa Unije primjenom kaznenog prava (COM(2012)0363),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (COM(2013)0534),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2014. o Prijedlogu uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja(1),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) (COM(2013)0535),

–  uzimajući u obzir prijelazna izvješća Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0055/2015),

A.  budući da je zaštita financijskih interesa Europske unije i njezinih država članica ključna sastavnica programa politike Unije kojim se nastoji učvrstiti i povećati povjerenje građana te jamčiti da se njihov novac ispravno koristi;

B.  budući da prijevare u području PDV-a uzrokuju smanjenje prihoda država članica, a time i EU-a, narušavaju fiskalno okruženje, što posebno šteti malim i srednjim poduzećima te budući da se njima služe kriminalne organizacije koje iskorištavaju postojeće zakonodavne praznine među državama članicama i njihovim nadležnim nadzornim tijelima;

C.  budući da su, prema procjenama Europola, skupine organiziranog kriminala odgovorne za između 40 i 60 milijardi EUR godišnjeg gubitka prihoda od PDV-a u državama članica, a 2 % tih skupina stoji iza 80 % prijevara s nestajućim trgovcem unutar Zajednice („kružne prijevare”);

D.  budući da je Europski revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 24/2015 zaključio da je prijevara u vezi s PDV-om praksa uglavnom kriminalne naravi koju je potrebno zaustaviti;

E.  budući da je Sud Europske unije u predmetu „Taricco i drugi” (C105/14) iznio mišljenje da je pojmom „prijevara”, kako ga se definira u članku 1. Konvencije o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica, obuhvaćen i prihod od PDV-a;

1.  potiče Vijeće da uključi PDV u područje primjene Direktive o suzbijanju prijevara na štetu financijskih interesa Unije primjenom kaznenog prava („direktiva PIF”) kako bi se što brže postigao dogovor o toj temi;

2.  smatra da je važno da države članice razmjenjuju informacije i koordiniraju strategije kako bi se popunile moguće praznine u borbi protiv prijevara povezanih s PDV-om; smatra da bi uvođenje nacionalnih alata za analizu rizika moglo poboljšati učinkovitost razmjena informacija; nadalje, smatra da je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se nacionalne strategije uskladile sa strategijama europskih agencija i tijela kao što su Europol, Eurojust i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) te da bi trebalo razmotriti mogućnost uklanjanja pravnih prepreka koje otežavaju razmjenu informacija;

3.  poziva Komisiju da i dalje procjenjuje prihode koje kriminalne organizacije ostvaruju zahvaljujući prijevarama u području PDV-a te da osmisli sveobuhvatnu, zajedničku i multidisciplinarnu strategiju za hvatanje u koštac s poslovnim modelima kriminalnih organizacija koji se temelje na prijevari u području PDV-a, uključujući po potrebi i osnivanjem zajedničkih istražnih timova;

4.  poziva države članice da usvoje sve odgovarajuće zakonodavne i administrativne mjere kojima bi se osigurala sljedivost financijskih tokova i transparentnost bankarskih institucija kako bi se spriječilo ponovno ulaganje prihoda ostvarenoga prijevarama u vezi s PDV-om.

5.  smatra da je ključno osigurati uspostavljanje jedinstvenog, snažnog i neovisnog Ureda europskog javnog tužitelja koji bi imao ovlasti istraživati, kazneno goniti i privesti sudu počinitelje kaznenih djela zbog kojih trpe financijski interesi Unije, u skladu s definicijom iz spomenute direktive PIF, i vjeruje da bi svako slabije rješenje uzrokovalo trošak za proračun Unije. naglašava, osim toga, da se zbog podjele nadležnosti između Ureda europskog javnog tužitelja i istražnih tijela država članica prekršaji sa znatnim učinkom na proračun Unije ne smiju isključiti iz nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja.

6.  poziva sve države članice da objave procjene gubitaka uzrokovanih prijevarama u vezi s PDV-om unutar EU-a, da pokušaju ukloniti nedostatke Eurofisca i da bolje usklađuju svoje politike o obrnutoj naplati PDV-a na dobra i usluge;

7.  smatra neophodnim da se države članice koriste multilateralnim kontrolama, tj. koordiniranim kontrolama porezne obveze jednog ili više povezanih poreznih obveznika od strane dviju ili više država članica, kao korisnim alatom za borbu protiv prijevara u vezi s PDV-om.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

27.6.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

3

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Heinz K. Becker, Michał Boni, Caterina Chinnici, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Tanja Fajon, Laura Ferrara, Monika Flašíková Beňová, Lorenzo Fontana, Mariya Gabriel, Kinga Gál, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Filiz Hyusmenova, Iliana Iotova, Eva Joly, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Barbara Kudrycka, Marju Lauristin, Barbara Matera, Roberta Metsola, Louis Michel, Claude Moraes, József Nagy, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Csaba Sógor, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Kristina Winberg

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Anna Maria Corazza Bildt, Dennis de Jong, Gérard Deprez, Anna Hedh, Petr Ježek, Petra Kammerevert, Jean Lambert, Gilles Lebreton, Andrejs Mamikins, Salvatore Domenico Pogliese, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Barbara Spinelli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Georg Mayer

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0234.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

11.10.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

47

5

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Esther de Lange, Anneliese Dodds, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Barbara Kappel, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Philippe Lamberts, Werner Langen, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Fulvio Martusciello, Marisa Matias, Costas Mavrides, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Pirkko Ruohonen-Lerner, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Michael Theurer, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Cora van Nieuwenhuizen, Miguel Viegas, Beatrix von Storch, Jakob von Weizsäcker, Pablo Zalba Bidegain, Sotirios Zarianopoulos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Alain Cadec, Ashley Fox, Sophia in ‘t Veld, Thomas Mann, Emmanuel Maurel, Siôn Simon, Joachim Starbatty, Tibor Szanyi, Romana Tomc

Pravna napomena