Postupak : 2016/2067(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0317/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0317/2016

Rasprave :

PV 22/11/2016 - 12
CRE 22/11/2016 - 12

Glasovanja :

PV 23/11/2016 - 10.5
CRE 23/11/2016 - 10.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0440

IZVJEŠĆE     
PDF 581kWORD 62k
3.11.2016
PE 582.127v02-00 A8-0317/2016

o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (na temelju godišnjeg izvješća Vijeća o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Europskom parlamentu)

(2016/2067(INI))

Odbor za vanjske poslove

Izvjestitelj: Ioan Mircea Paşcu

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE MANJINE
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (na temelju godišnjeg izvješća Vijeća o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Europskom parlamentu)

(2016/2067(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir provedbu zajedničke sigurnosne i obrambene politike (na temelju godišnjeg izvješća Vijeća o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Europskom parlamentu),

–  uzimajući u obzir članak 42. stavak 6. i članak 46. Ugovora o Europskoj uniji o uspostavljanju stalne strukturirane suradnje,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) (13026/2016), posebice dijelove koji se odnose na europsku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP),

–  uzimajući u obzir članke 2. i 3. i glavu V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegov članak 21., članak 36., članak 42. stavke 2. i 3. te članak 42. stavak 7.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici od 25. studenog 2013., 18. studenog 2014., 18. svibnja 2015. i 27. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. prosinca 2013. i 26. lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. svibnja 2015. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike(1), Rezoluciju od 21. svibnja 2015. o utjecaju promjena na europskim obrambenim tržištima na sigurnosne i obrambene kapacitete u Europi(2), Rezoluciju od 11. lipnja 2015. o strateškoj vojnoj situaciji u crnomorskom bazenu nakon nezakonitog ruskog pripojenja Krima(3), Rezoluciju od 13. travnja 2016. o EU-u u globalnom okruženju koje se mijenja – povezaniji, konfliktniji i kompleksniji svijet(4) i Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o operacijama potpore miru – suradnja EU-a s Ujedinjenim narodima i Afričkom unijom(5),

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: Jača Europa – Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije”, koji je potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Federica Mogherini predstavila 27. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Visoke predstavnice i Komisije od 6. travnja 2016. o suzbijanju hibridnih prijetnji (JOIN(2016)0018) i povezane zaključke Vijeća od 19. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Visoke predstavnice i Komisije od 28. travnja 2015. o izgradnji kapaciteta kao potpori sigurnosti i razvoju (JOIN(2015)0017) i prijedlog Komisije od 5. srpnja 2016. o Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (COM(2016)0447),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Visoke predstavnice i Komisije od 5. srpnja 2016. o elementima strateškog okvira na razini EU-a za potporu reformi sigurnosnog sektora (JOIN(2016)0031),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o platformi za potporu misijama od 18. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. travnja 2015. naslovljenu „Europski program sigurnostiˮ (COM(2015)0185),

–  uzimajući u obzir „Obnovljenu strategiju unutarnje sigurnosti Europske unije” za razdoblje od 2015. do 2020. godine i povezane zaključke Vijeća od 15. do 16. lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. travnja 2016. naslovljenu „Provedba Europskog programa sigurnosti za borbu protiv terorizma i stvaranje uvjeta za uspostavu učinkovite i istinske sigurnosne unije” (COM(2016)0230),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Visoke predstavnice i Komisije od 11. prosinca 2013. o cjelovitom pristupu EU-a vanjskim sukobima i krizama (JOIN(2013(0030) i povezane zaključke Vijeća od 12. svibnja 2014.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenog 2012. o kibernetičkoj sigurnosti i obrani(6), uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. veljače 2013. naslovljenu „Strategija Europske unije za kibersigurnost: otvoren, siguran i zaštićen kiberprostor”; uzimajući u obzir okvir za politiku kibernetičke obrane EU-a koji je Vijeće donijelo 18. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Europske komisije od 5. srpnja 2016. naslovljenu „Jačanje europskog sustava kibernetičke sigurnosti i poticanje konkurentne i inovativne industrije kibernetičke sigurnosti” (COM(2016)0410),

–  uzimajući u obzir tehnički dogovor između Službe NATO-a za odgovor na računalne incidente (NCIRC) i tima za hitne računalne intervencije Europske unije (CERT-EU), potpisan 10. veljače 2016., koji olakšava povećanu razmjenu informacija o kibernetičkim incidentima,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu EU-a i NATO-a potpisanu 8. srpnja 2016. u kontekstu sastanka na vrhu NATO-a održanog u Varšavi 2016. (Zajednička izjava predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Europske komisije i glavnog tajnika Organizacije sjevernoatlantskog ugovora),

–  uzimajući u obzir priopćenje sa sastanka na vrhu u Varšavi koje su izdali čelnici država i vlada koji su sudjelovali na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća u Varšavi 8. i 9. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir rezultate istraživanja Eurobarometra 85.1 od lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0317/2016),

Strateški kontekst

1.  napominje da je europsko sigurnosno okruženje znatno narušeno te da je postalo protočnije, kompleksnije, opasnije i manje predvidljivo; napominje da su prijetnje konvencionalne i hibridne naravi, da ih uzrokuju državni i nedržavni akteri, da dolaze s juga i s istoka te da različito utječu na države članice;

2.   podsjeća da je sigurnost pojedinačnih država članica EU-a duboko povezana i napominje da one reagiraju na zajedničke prijetnje i rizike na nekoordiniran i fragmentiran način te tako kompliciraju i često otežavaju zajednički pristup; ističe da ovaj nedostatak usklađenosti predstavlja jednu od slabosti djelovanja Unije; napominje da Europi manjka otpornosti kako bi se učinkovito suočila s hibridnim prijetnjama, koje često imaju prekograničnu dimenziju;

3.  smatra da je Europa prisiljena reagirati na niz sve složenijih kriza: od zapadne Afrike, preko Sahela, Afričkog roga i Bliskog istoka do istočne Ukrajine i Kavkaza; smatra da bi EU trebao pojačati dijalog i suradnju s trećim zemljama iz regije te s regionalnim i podregionalnim organizacijama; ističe da bi EU trebao biti spreman suočiti se sa strukturalnim promjenama u međunarodnom sigurnosnom okolišu i s izazovima koji uključuju sukobe među državama, raspade država i kibernapade, kao i sigurnosne implikacije klimatskih promjena;

4.   napominje sa zabrinutošću da je Europa kao nikad dosad postala meta terorističke aktivnosti koju provode radikalne islamističke organizacije i pojedinci te da europski način života trpi pritisak; naglašava da je zbog toga sigurnost pojedinca postala od iznimne važnosti te da je narušena tradicionalna razlika između njezine vanjske i unutarnje dimenzije;

5.   poziva stoga EU da se prilagodi tim sigurnosnim izazovima, posebice učinkovitijom uporabom postojećih instrumenata ZSOP-a u skladu s drugim vanjskim i unutarnjim instrumentima; poziva na kvalitetniju suradnju i usklađenost među državama članicama, posebno u području protuterorizma;

6.  poziva na snažnu preventivnu politiku koja se temelji na sveobuhvatnim programima deradikalizacije; napominje da je također od presudne važnosti usvojiti aktivniji pristup u borbi protiv radikalizacije i terorističke propagande, i u EU-u i u vanjskim odnosima EU-a; poziva Komisiju da poduzme mjere radi sprječavanja širenja ekstremističkog materijala na internetu i da promiče aktivniju pravosudnu suradnju među sustavima kaznenog pravosuđa, uključujući Eurojust, u borbi protiv radikalizacije i terorizma u svim državama članicama;

7.  napominje da su po prvi puta nakon Drugog svjetskog rata granice u Europi promijenjene silom; ističe štetan učinak vojne okupacije na sigurnost Europe kao cjeline; ponavlja da bilo kakvo mijenjanje granice silom u Ukrajini nije u skladu s načelima Helsinškog završnog akta i Povelje Ujedinjenih naroda;

8.  ističe da bi prema Eurobarometru 85.1 objavljenom u lipnju 2016. otprilike dvije trećine građana EU-a željele snažniji angažman EU-a u pitanjima sigurnosne i obrambene politike;

9.  smatra da ujedinjenija europska vanjska i sigurnosna politika, koja je stoga i efektivnija, može bitno doprinijeti smanjenju intenziteta oružanih sukoba u Iraku i Siriji te eliminaciji tzv. Islamske države;

Revidirani i pouzdaniji ZSOP

10.   čvrsto je uvjeren da je stoga potrebno temeljito i suštinski revidirati ZSOP kako bi se omogućilo da EU i države članice daju presudan doprinos sigurnosti Unije, rješavanju međunarodnih kriza i potvrdi strateške autonomije EU-a; podsjeća da se nijedna zemlja ne može sama suočiti s trenutačnim sigurnosnim izazovima;

11.   smatra da će za uspješnu reviziju ZSOP-a od samog početka morati biti uključene države članice EU-a kako bi se u budućnosti mogao izbjeći rizik zastoja; naglašava praktičnu i financijsku korist daljnje suradnje na razvoju europskih obrambenih sposobnosti te prima na znanje trenutačne inicijative nakon kojih bi na sastanku Europskog vijeća o obrani koji će se održati u prosincu trebale uslijediti konkretne mjere; poziva također države članice i EU na odgovarajuća ulaganja u sigurnost i obranu;

12.  naglašava da će pokretanje stalne strukturirane suradnje (članak 42. stavak 6. Ugovora o Europskoj uniji) omogućiti stvaranje vlastite obrane ili stalne strukture za vlastitu obranu koja može poslužiti kao podrška operacijama upravljanja krizama;

13.  ističe, budući da Europa više ne kontrolira u potpunosti svoje sigurnosno okruženje te nema mogućnost birati vrijeme i mjesto djelovanja, da bi EU preko misija i operacija ZSOP-a te drugih relevantnih instrumenata trebao moći intervenirati unutar čitavog spektra upravljanja krizama, uključujući sprečavanje i rješavanje kriza, te tako obuhvatiti sve faze ciklusa sukoba i u potpunosti sudjelovati u pružanju zajedničke sigurnosti i obrane cijelog područja slobode, sigurnosti i pravde; potiče Europsko Vijeće da započne preoblikovanje zajedničke sigurnosne i obrambene politike u zajedničku obranu, kako je predviđeno člankom 42. stavkom 2. UEU-a; stajališta je da u tu svrhu jedan od glavnih ciljeva ZSOP-a mora biti jačanje otpornosti EU-a;

14.  pozdravlja činjenicu da će budući plan za ZSOP koji će predstaviti potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije imati jasne rokove i korake; smatra da bi tim planom trebalo nadopuniti europski akcijski plan obrane; naglašava da je potrebno ojačati vojnu komponentu ZSOP-a; snažno podržava koordiniranje ulaganja država članica u području sigurnosti i obrane te povećanje financijske potpora za obrambena istraživanja na razini EU-a;

15.   također ističe da bi se ZSOP trebao temeljiti na snažnom načelu zajedničke obrane i djelotvornom financiranju te da bi se trebao provoditi u koordinaciji s međunarodnim institucijama u području sigurnosti i obrane te u potpunoj komplementarnosti s NATO-om; smatra da bi EU trebao poticati države članice da ostvare ciljeve NATO-a u pogledu kapaciteta, što zahtijeva minimalni trošak za obranu od 2 % BDP-a, kao što je potvrđeno na sastancima na vrhu u Walesu i Varšavi;

16.  podsjeća da se sukobi i krize u Europi i okolici ne odigravaju samo u fizičkom nego i u kiberprostoru te da stoga kibersigurnost i kiberobrana moraju biti integrirane kao temeljni elementi ZSOP-a i uključene u sve unutarnje i vanjske politike EU-a;

17.  pozdravlja činjenicu da je potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica predstavila Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije (EUGS) kao potreban i pozitivan korak u razvoju institucionalnog okvira u kojem će djelovati te se razvijati ZVSP i ZSOP; žali zbog slabe uključenosti država članica u izradi EUGS-a;

18.   ističe da su potrebne snažna predanost, odgovornost i podrška država članica i nacionalnih parlamenata u bliskoj suradnji sa svim relevantnim tijelima EU-a kako bi se zajamčila brza i učinkovita provedba razine ciljeva i prioriteta EUGS-a te njegova sveobuhvatnog pristupa u vidu bijele knjige EU-a o sigurnosti i obrani; pozdravlja djelovanje potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice u postupku provedbe; ističe činjenicu da je potrebno dodijeliti odgovarajuća sredstva za provedbu EUGS-a te za ostvarenje učinkovitog i snažnijeg ZSOP-a;

19.   smatra da je potreban, nastavno na EUGS, razvoj sektorske strategije s kojom se Europsko vijeće mora složiti te je mora predstaviti, a kojom bi se trebali dodatno utvrditi civilne i vojne ambicije, zadaci, zahtjevi i prioriteti u pogledu sposobnosti; ponovno poziva na razvoj bijele knjige o europskoj obrani i apelira na Vijeće da bez odlaganja izradi taj dokument; izražava zabrinutost da predloženi plan provedbe u pogledu sigurnosti i obrane u velikoj mjeri neće ispuniti očekivanja Parlamenta i javnosti; ponovno ističe da je sigurnost svih država članica Europske Unije nedjeljiva;

20.   prima na znanje Europski sigurnosni pakt koji su predložili ministri vanjskih poslova Njemačke i Francuske te, između ostaloga, podržava ideju o zajedničkoj analizi strateškog okruženja Europe, provođenjem redovitih zajedničkih procjena prijetnji, čime se pokazuje poštovanje zabrinutosti svih uključenih i podrška za zajedničke sposobnosti i zajednička djelovanja; također pozdravlja nedavne inicijative drugih država članica u pogledu razvoja ZSOP-a; izražava žaljenje zbog nedostatka samoprocjene neaktivnosti država članica pri provedbi prethodno preuzetih europskih obveza u području obrane;

21.  primjećuje da je u tu svrhu potrebna suradnja na sličnim djelovanjima NATO-a; ističe da su od ključne važnosti snažan angažman i učinkovitija razmjena informacija obavještajnih službi između država članica;

22.  napominje da, kako unutarnja i vanjska sigurnost postaju sve povezanije te kako je sve teže utvrditi granice fizičkog i kiberprostora, integracija njihovih instrumenata također postaje nužna, čime se EU ovlašćuje da djeluje s pomoću cijelog niza instrumenata, sve do razine iz članka 42. stavka 7. Ugovora o Europskoj uniji;

ZSOP i integrirani pristup krizama

23.  naglašava važnost otvaranja stalnog glavnog stožera EU-a za civilne i vojne misije i operacije u okviru ZSOP-a iz kojega bi integrirani operativni stožer pružao potporu tijekom cijelog ciklusa planiranja, od početne političke ideje do detaljnog planiranja; ističe da se time ne bi replicirale strukture NATO-a, nego bi se stvorio nužan institucionalni aranžman za jačanje planiranja i provedbe misija i operacija u okviru ZSOP-a;

24.   naglašava doprinos misija i operacija ZSOP-a međunarodnom miru i stabilnosti, uključujući misije za pomoć na granici, izgradnju kapaciteta, misije vojne obuke i pomorske operacije;

25.   žali zbog činjenice da su misije i operacije u okviru ZSOP-a i dalje obilježene strukturnim manjkavostima, čime je ugrožena njihova učinkovitost; smatra da bi one trebale biti istinski instrumenti te da bi ih se moglo bolje integrirati u EUGS;

26.   naglašava u tom pogledu razinu političkih ambicija utvrđenu EUGS-om za integrirani pristup sukobima i krizama u pogledu djelovanja Unije u svim fazama ciklusa sukoba s pomoću sprečavanja, rješavanja i stabilizacije, kao i obvezu izbjegavanja preranog isključenja; smatra da bi EU na dosljedan način trebao pružiti potporu državama članicama koje su dio koalicije protiv takozvane Islamske države na način da se u Iraku u okviru ZSOP-a pokrenu operacije s naglaskom na obuci;

27.   pozdravlja ideju „regionaliziranih” misija ZSOP-a u Sahelu, osobito zato što ona odgovara želji zemalja te podregije za većom suradnjom u području sigurnosti preko platforme G5 Sahela; uvjeren je da bi to mogla biti prilika za povećanje djelotvornosti i relevantnosti misija ZSOP-a na terenu (EUCAP Sahel Mali i EUCAP Sahel Niger); snažno je uvjeren da se taj koncept „regionalizacije” mora zasnivati na stručnom znanju, jasnim ciljevima i sredstvima za njihovo ostvarenje te da se ne bi trebao definirati samo uslijed poticaja političkih razmatranja;

28.   naglašava da svim odlukama Vijeća o budućim misijama i operacijama prioritet treba biti djelovanje u sukobima koji izravno utječu na sigurnost EU-a ili sigurnost partnera i regija u kojima EU ima ulogu jamčenja sigurnosti; smatra da se odluka o djelovanju treba temeljiti na zajedničkoj analizi i razumijevanju strateškog okruženja te na zajedničkim strateškim interesima država članica te uzimajući u obzir djelovanje ostalih saveznika i organizacija kao što su UN i NATO; smatra da se misije za izgradnju kapaciteta ZSOP-a moraju koordinirati s reformom sigurnosnog sektora i radom u pogledu vladavine prava koji obavlja Komisija;

29.   pozdravlja prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014 (o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru) radi proširenja pomoći Unije u opremanju vojnih aktera u partnerskim zemljama, što smatra nužnim doprinosom njihovoj otpornosti, čime će se smanjiti mogućnost da opet postanu predmet sukoba i utočište za neprijateljsko djelovanje protiv EU-a; ističe da bi se to trebalo učiniti u iznimnim okolnostima, kako je navedeno u članku 3.a gore navedenog prijedloga o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014, kako bi se doprinijelo održivom razvoju, dobrom upravljanju i vladavini zakona; u tom kontekstu potiče ESVD i Komisiju da ubrzaju provedbu inicijative za izgradnju kapaciteta kao potpore sigurnosti i razvoju (CBSD) kako bi se poboljšala učinkovitost i održivost misija ZSOP-a;

30.  ističe također potrebu utvrđivanja financijskih instrumenata za poboljšanje izgradnje kapaciteta na područjima sigurnosti i obrane partnera; poziva ESVD i Komisiju da zajamče potpunu dosljednost i koordinaciju kako bi postigli najbolje rezultate i izbjegli udvostručenje djelovanja na terenu;

31.   napominje u tom pogledu da valja preispitati petersberške zadaće te da bi borbene skupine čim prije trebale postati iskoristivi vojni instrument preko veće modularnosti i funkcionalnijeg financiranja; napominje da nedostatak konstruktivnog pristupa među državama članicama i dalje predstavlja političku i operativnu prepreka slanju borbenih skupina; apelira na Vijeće da započne s osnivanjem početnog fonda (kako je predviđeno člankom 41. stavkom 3. UEU-a) u cilju hitnog financiranja početnih faza vojnih operacija;

32.   poziva na veću fleksibilnost u financijskim pravilima EU-a kako bi se pružila potpora njegovoj sposobnosti da odgovori na krize i za provedbu postojećih odredbi Ugovora iz Lisabona; poziva na reviziju mehanizma Athena kako bi se proširilo njegovo područje primjene za sve troškove, prvo na operacije za brzo djelovanje i slanje borbenih skupina EU-a, a poslije na sve vojne operacije;

Suradnja s NATO-om i drugim partnerima

33.  podsjeća da NATO i EU dijele iste strateške interese i suočavaju se s istim izazovima s istoka i juga; ističe važnost klauzule o uzajamnoj obrani iz članka 42. stavka 7. za države članice EU-a, bilo da su članice NATO-a ili ne; napominje da bi EU trebao moći svojim sredstvima jednako štititi države članice koje nisu dio NATO-a; ističe cilj EUGS-a o odgovarajućoj razini strateške autonomije EU-a i naglašava da te dvije organizacije trebaju komplementarno koristiti svoja sredstva; smatra da bi „strateška autonomija” EU-a trebala ojačati sposobnost EU-a da promiče sigurnost unutar i izvan svojih granica, kao i partnerstvo s NATO-om i transatlantske odnose;

34.  smatra da temelj bliske i uspješne suradnje između EU-a i NATO-a proizlazi iz komplementarnosti i kompatibilnosti njihovih misija te, prema tome, instrumenata kojima raspolažu; naglašava da bi odnosi između tih dviju organizacija i dalje trebali počivati na suradnji, a ne na konkurentnosti; smatra da bi EU trebao poticati države članice da ostvare ciljeve NSTO-a u pogledu kapaciteta, što zahtijeva minimalni trošak za obranu od 2 % BDP-a;

35.   ističe da je NATO najbolje opremljen u području odvraćanja i obrane te da je spreman provoditi zajedničku obranu (članak V. Ugovora iz Washingtona) u slučaju napada na neku od njegovih članica, dok je trenutačni naglasak ZSOP-a na čuvanju mira, sprječavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti (članak 42. UEU-a), a EU ima dodatna sredstva za suočavanje s izazovima unutarnje sigurnosti država članica, uključujući subverziju, koji nisu obuhvaćeni člankom V.; ponovno ističe da je cilj „klauzule o solidarnosti” iz članka 222. UFEU-a zajamčiti zaštitu demokratskih institucija i civilnog stanovništva u slučaju terorističkog napada;

36.   pozdravlja nedavnu zajedničku izjavu koju je EU potpisao s NATO-om u Varšavi i u cijelosti podržava područja suradnje navedena u toj izjavi; napominje da ta izjava opisuje dobro utemeljene neformalne prakse umjesto da odvede suradnju EU-a i NATO-a na višu razinu; ističe da je posebno potrebno pojačati suradnju i dodatno nadopuniti izgradnju kapaciteta u pogledu hibridnih i kibernetičkih prijetnji te istraživanja; pozdravlja cilj iz Plana iz Bratislave da se bez odlaganja započne s provedbom zajedničke izjave;

37.  u potpunosti podržava poboljšanje suradnje na području sigurnosti i obrane s drugim institucijskim partnerima kao što su UN, Afrička unija i OESS, kao i strateškim bilateralnim partnerima, osobito SAD-om, u području hibridnih prijetnji, pomorske sigurnosti, brzog djelovanja, protuterorizma i kibersigurnosti;

Europska suradnja u području obrane

38.   smatra da bi se razvojem snažnije obrambene industrije ojačale strateška autonomija i tehnološka neovisnost EU-a; uvjeren je da su za jačanje statusa EU-a kao globalnog pružatelja sigurnosti u europskom susjedstvu potrebne prikladne i dostatne sposobnosti te konkurentna, djelotvorna i transparentna obrambena industrija koja jamči održivi lanac opskrbe; napominje da je europski obrambeni sektor obilježen rascjepkanošću i udvostručenjem, što je potrebno s vremenom ukloniti preko postupka koji pruža poticaje i nagrade za sve nacionalne sastavnice te uzima u obzir dugoročnu perspektivu integriranog tržišta obrambenih proizvoda;

39.   izražava žaljenje zato što države članice još nisu provele Okvir za politiku sustavne i dugoročne suradnje u području obrane s potrebnom predanosti i što inicijativa za udruživanje i dijeljenje nije dovela do opipljivih rezultata; poziva Vijeće da uvede dvogodišnje rasprave o obrani kako bi se pružilo strateško vodstvo i politički poticaj za ZSOP i europsku suradnju u području obrane;

40.  ističe da je potrebno dodatno produbiti suradnju na području kiberobrane i zajamčiti potpunu kibernetičku sigurnost misija ZSOP-a; poziva Vijeće da uključi kiberobranu kao sastavni dio svojih rasprava o obrani; uviđa da postoji snažna potreba za nacionalnim strategijama kiberobrane; poziva države članice da u potpunosti iskoriste mjere izgradnje kibernetičkih kapaciteta u nadležnosti Europske obrambene agencije (EDA) i iskoriste Kooperativni centar izvrsnosti za kibernetičku obranu NATO-a;

41.  napominje da sve države članice, većinom zbog financijskih ograničenja, imaju poteškoća pri održavanju širokog raspona potpuno operativnih obrambenih kapaciteta; stoga poziva na bolju koordinaciju i jasnije odluke o tome koji će se kapaciteti zadržati, tako da se države članice mogu specijalizirati za određene kapacitete;

42.  smatra da je interoperabilnost od ključne važnosti za veću kompatibilnost i bolju integriranost snaga država članica; stoga ističe da države članice moraju istražiti mogućnost zajedničke nabave obrambenih resursa; ističe da to otežavaju protekcionizam i zatvorenost koji vladaju na obrambenim tržištima EU-a;

43.  podsjeća da je snažna europska obrambena tehnološka i industrijska baza, koja obuhvaća instrumente za male i srednje poduzetnike, temelj ZSOP-a i preduvjet za zajedničko tržište, čime se omogućuje EU-u da izgradi svoju stratešku autonomiju;

44.  napominje sa žaljenjem da države članice potpuno neravnomjerno primjenjuju Direktivu 2009/81/EZ o nabavi u području obrane i sigurnosti i Direktivu 2009/43/EZ o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice; poziva Komisiju da s obzirom na to primjeni smjernicu iz članka 346. i preuzme svoju ulogu čuvarice Ugovora tako što će početi primjenjivati postupke protiv povrede u slučajevima kršenja direktiva; poziva u pogledu potražnje države članice da povećaju međunarodna nastojanja pri nabavi vojne opreme, a u pogledu ponude europske industrije da ojačaju svoj položaj na globalnom tržištu boljom koordinacijom i industrijskom konsolidacijom;

45.  zabrinut je zbog stalnog smanjenja sredstava za obrambena istraživanja u državama članicama kojim se ugrožavaju industrijska i tehnološka baza te tako i europska strateška autonomija; poziva države članice da opskrbljuju svoje vojne snage opremom koju je proizvela europska obrambena industrija, a ne njezini industrijski konkurenti;

46.  uvjeren je da bi se povećanjem uloge EDA-e u koordinaciji programa, projekata i aktivnosti koji se temelje na sposobnostima, pridonijelo djelotvornijem ZSOP-u; smatra da bi trebalo pružiti podršku EDA-i da potpuno ostvari ciljeve, uključujući posebno njezine predstojeće prioritete i uloge u kontekstu europskog akcijskog plana obrane i europskog programa za istraživanje u području obrane; stoga poziva države članice da revidiraju organizaciju, procedure i aktivnosti te agencije i tako otvore više opcija za dodatnu kooperaciju i suradnju; poziva države članice da pruže EDA-i smjernice za koordiniranje revizije plana za razvoj sposobnosti u skladu s EUGS-om i sektorskom strategijom;

47.  ističe da je po svojoj prirodi kibersigurnost područje politike u kojem su suradnja i integracija od ključne važnosti, ne samo između država članica EU-a, ključnih partnera i NATO-a, već i različitih društvenih sudionika jer nije riječ samo o vojnoj odgovornosti; poziva na donošenje jasnijih smjernica o tome kako se i u kojem kontekstu trebaju koristiti kapaciteti EU-a za obranu i napad; podsjeća da je Europski parlament više puta pozvao na temeljitu reviziju uredbe EU-a o izvozu robe s dvojnom namjenom kako bi se spriječilo da računalni programi i drugi sustavi koji se mogu koristiti protiv digitalne infrastrukture EU-a i za kršenje ljudskih prava padnu u krive ruke; poziva EU da na međunarodnim forumima, uključujući među ostalim forume za upravljanje internetom, brani načelo da bi osnovna infrastruktura interneta trebala biti neutralna zona u kojoj je zabranjeno uplitanje vlada koje rade na ostvarivanju svojih nacionalnih interesa;

48.  podržava inicijative Komisije koje se odnose na obranu, kao što su obrambeni akcijski plan i obrambena industrijska politika, s kojima bi trebalo započeti nakon predstavljanja bijele knjige EU-a o sigurnosti i obrani; podržava daljnje uključivanje Komisije u obranu s pomoću opsežnog i usredotočenog istraživanja, planiranja i provedbe; pozdravlja pripremne radnje za istraživanje povezano sa ZSOP-om i traži primjereno financiranje preostalog dijela tekućeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); podržava razvoj programa EU-a za istraživanje u području obrane u okviru narednog VFO-a (2021. – 2027.);

49.  poziva na izmjenu europskog zakonodavstva koja bi omogućila europskoj obrambenoj industriji da prima državne potpore kao i američka industrija;

°

°         °

50.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica EU-a, glavnom tajniku NATO-a, predsjedniku Parlamentarne skupštine NATO-a, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, predsjedavajućem Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i predsjedniku Parlamentarne skupštine OESS-a.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0213.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0215.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0232.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0120.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0249.

(6)

SL C 419, 16.12.2015., str. 145.


MIŠLJENJE MANJINE

o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (na temelju godišnjeg izvješća Vijeća o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Europskom parlamentu (2016/2067(INI))

Odbor za vanjske poslove, izvjestitelj: Ioan Mircea Paşcu

Izvješće manjine koje su sastavili zastupnici Kluba zastupnika GUE/NGL-a Sabine Lösing i Takis Hadjigeorgiou

U izvješću se zahtjeva povećanje vojnog udjela u ZSOP-u, veća ulaganja u obranu i istraživanja u području obrane te zastupaju ciljeve NATO-a u pogledu kapaciteta (minimalni trošak za obranu od 2 % BDP-a).

Protivimo se izvješću zato što se u njemu:

•  zalaže za predstavljanja i provedbu bijele knjige EU-a o sigurnosti i obrani, zahtijeva snažnu obrambenu industriju te pozdravlja europski akcijski plan obrane koji pogoduje obrambenoj i sigurnosnoj industriji EU-a i vojno-industrijskom kompleksu

•  podupire inicijativu za izgradnju kapaciteta kao potpore sigurnosti kojoj je cilj povećanje broja reformi sigurnosnog sektora te financiranje vojne obuke i opremanja iz razvojne pomoći (između ostalog civilnog Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru)

•  promiče proširenje opsega mehanizma Athena kako bi se njime izvan parlamentarnog nadzora financirale sve vojne misije EU-a/borbene skupine

•  vrši pritisak da se vojne skupine EU-a šalju za sve vrste upravljanja krizom

•  zagovara jaka suradnja s NATO-om.

Zahtijevamo:

-  radikalno razoružavanje na razini EU-a i na globalnoj razini, uključujući kemijska, biološka, radiološka i nuklearna oružja;

-  da se iz proračuna EU-a ne izdvajaju sredstva za vojsku;

-  da sve aktivnosti budu strogo unutar okvira Povelje UN-a i međunarodnog prava;

-  civilnu EU, strogo civilni mirovni pristup rješavanju sukoba i razdvajanje civilnih i vojnih akcija;

-  strogo odvajanje EU-a od NATO-a.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

24.10.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

36

18

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Nikos Androulakis, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Georgios Epitideios, Anna Elżbieta Fotyga, Michael Gahler, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Ulrike Lunacek, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Tamás Meszerics, Javier Nart, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Vincent Peillon, Alojz Peterle, Kati Piri, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, Charles Tannock, László Tőkés, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Geoffrey Van Orden, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ryszard Czarnecki, Ana Gomes, Javi López, Juan Fernando López Aguilar, Antonio López-Istúriz White, Urmas Paet, Jean-Luc Schaffhauser, Helmut Scholz, Bodil Valero

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Biljana Borzan, Karoline Graswander-Hainz, Emilian Pavel, Marijana Petir, Ivan Štefanec

Pravna napomena