Postupak : 2016/2072(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0357/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0357/2016

Rasprave :

PV 12/12/2016 - 16
CRE 12/12/2016 - 16

Glasovanja :

PV 13/12/2016 - 5.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0486

IZVJEŠĆE     
PDF 759kWORD 89k
30.11.2016
PE 583.957v02-00 A8-0357/2016

Dosljedna politika EU-a za kulturne i kreativne industrije

(2016/2072(INI))

Odbor za industriju, istraživanje i energetikuOdbor za kulturu i obrazovanje

Izvjestitelji: Christian Ehler, Luigi Morgano

(Zajedničke sjednice odbora – članak 55. Poslovnika)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

Dosljedna politika EU-a za kulturne i kreativne industrije

(2016/2072(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu” (COM(2016)0381),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. naslovljenu „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima” (COM(2014)0442),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenu „Za europsku industrijsku renesansu” (COM(2014)0014),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 9. siječnja 2013. naslovljenu „Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2020.: ponovno buđenje poduzetničkog duha u Europi” (COM(2012)0795),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. prosinca 2012. o sadržaju na jedinstvenom digitalnom tržištu (COM(2012)0789),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. rujna 2012. naslovljenu „Promicanje kulturnih i kreativnih sektora za rast i radna mjesta u EU-u” (COM(2012)0537),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 26. rujna 2012. naslovljen „Konkurentnost europske industrije luksuznih proizvoda” (SWD(2012)0286),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. lipnja 2010. naslovljenu „Europa, vodeće svjetsko turističko odredište – novi politički okvir za turizam u Europi” (COM(2010)0352),

–  uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije od 27. travnja 2010. naslovljenu „Iskorištavanje potencijala kulturnih i kreativnih industrija” (COM(2010)0183),

–  uzimajući u obzir studiju Komisije iz lipnja 2016. naslovljenu „Promicanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija za rast i radna mjesta u EU-u” (EASME/COSME/2015/003),

-  uzimajući u obzir studiju Europske komisije iz lipnja 2009. naslovljenu „Utjecaj kulture na kreativnost”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Odbora regija od 30. svibnja 2013. o promicanju kulturnih i kreativnih sektora,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora naslovljeno „Kreativne i kulturne industrije – prednost Europe u svjetskom tržišnom natjecanju”(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbamaˮ)(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ(8),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. lipnja 2016. o ravnopravnosti spolova,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 27. svibnja 2015. o kulturnim i kreativnim preplitanjima u svrhu poticanja inovacija, ekonomske održivosti i socijalne uključenosti,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2012. o dokumentu „Ažurirana komunikacija o industrijskoj politici: Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o kulturi kao katalizatoru kreativnosti i inovacija,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Europskom parlamentu i Vijeću od 8. lipnja 2016. naslovljenu „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (JOIN(2016)0029),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. naslovljenu „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi”(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o promicanju europskih kulturnih i kreativnih sektora kao izvora gospodarskog rasta i radnih mjesta(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2012.o malim i srednjim poduzećima: konkurentnost i poslovne prilike(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o kulturnim dimenzijama vanjskog djelovanja EU-a(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o iskorištavanju potencijala kulturnih i kreativnih industrija(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. travnja 2008. o kulturnim industrijama u Europi,(15)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2007. o socijalnom statusu umjetnika(16),

–  uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja koju je 20. listopada 2005. usvojila Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO),

–  uzimajući u obzir izvješće Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) od 18. travnja 2016. naslovljeno „Trgovina krivotvorenom i piratskom robom – mjerenje utjecaja na gospodarstvo”(17),

–   uzimajući u obzir studiju UNESCO-a iz prosinca 2015. naslovljenu: „Cultural times”, prvi globalni pregled kulturnih i kreativnih industrija;

–  uzimajući u obzir izvješće radne skupine stručnjaka iz država članica EU-a iz studenog 2015. naslovljeno ”Ususret učinkovitijim financijskim ekosustavima: inovativni instrumenti za potpomaganje pristupa financiranju kulturnih i kreativnih sektora”,

–  uzimajući u obzir članke 167. i 173. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za kulturu i obrazovanje u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za kulturu i obrazovanje te mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0357/2016),

A.  budući da u svojoj komunikaciji naslovljenoj „Promicanje kulturnih i kreativnih sektora za rast i radna mjesta u EU-u” Komisija prepoznaje ključnu ulogu kulturnih i kreativnih industrija(18) u socijalnom i ekonomskom razvoju EU-a i njegovih država članica;

B.  budući da bi EU trebao poticati nove izvore pametnog, održivog i uključivog rasta i ulagati u njih; budući da u tom pogledu treba osloboditi u velikoj mjeri neiskorišten potencijal stvaranja rasta i otvaranja radnih mjesta u kreativnim i kulturnim industrijama zbog njihova velikog učinka u područjima poput novih poslovnih modela, kreativnosti i inovacija, digitalizacije i stjecanja vještina;

C.   budući da kulturne i kreativne industrije imaju dvojaku i suštinsku vrijednost jer preko svoje izravne veze s umjetnicima i stvarateljima čuvaju i promiču kulturnu i jezičnu raznolikost te jačaju europski, nacionalni, regionalni i lokalni identitet, podržavajući istovremeno socijalnu koheziju i uz pomoć različitih modela za stvaranje vrijednosti znatno doprinoseći kreativnosti, ulaganjima, inovacijama i zapošljavanju te imajući ulogu pokretača održivog gospodarstva u EU-u i njegovim državama članicama;

D.  budući da se europska kultura i umjetnost zasnivaju na 3000 godina zajedničke kulturne baštine, da prenose znanje i vrijednosti i doprinose očuvanju materijalnih i nematerijalnih dokaza o ljudskom i prirodnom svijetu za današnje i buduće naraštaje;

E.   budući da se kulturnom diplomacijom koja se zasniva na međusobnom poštovanju vrijednosti i specifičnosti jačaju bilateralni i multilateralni odnosi između europskih i trećih zemalja, grade mostovi koji povezuju društva preko međuljudskih kontakata, gradi suradnja u svim kulturnim i kreativnim područjima te se doprinosi boljem međusobnom razumijevanju i zajedničkim projektima, djelujući istovremeno kao pokretač gospodarskog i društvenog rasta;

F.  budući da se kulturnim i kreativnim industrijama pridonosi europskoj „mekoj sili” zato što te industrije na svjetskoj pozornici imaju ulogu ambasadora europskih vrijednosti kao što su kultura, kreativnost, kvaliteta, izvrsnost, obrtništvo;

G.  budući da se kulturne i kreativne industrije nalaze u samoj sredini dvojnog i delikatnog ekosustava između velikih skupina međunarodno konkurentnih i inovativnih MSP-ova i start-up poduzeća koji stalno obnavljaju to područje, čuvaju i promiču raznolikost, otvaraju radna mjesta, ali su ponekad su krhki, pogotovo kada je riječ o njihovu pristupu tržištima i financiranju;

H.  budući da kulturne i kreativne industrije u Europi zapošljavaju više od 12 milijuna ljudi na puno radno vrijeme, što predstavlja 7,5 % radne snage EU-a, te da navedene industrije stvaraju otprilike 509 milijardi EUR dodane vrijednosti za BDP (5,3 % ukupnog BDV-a u EU-u); budući da u određenim regijama kulturne i kreativne industrije predstavljaju znatno veći postotak BDP-a i u njima je zaposlen veći postotak lokalne radne snage;

I.  budući da prema studiji Europskog patentnog ureda i Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu više od četvrtine radnih mjesta i više od trećine gospodarske aktivnosti Unije otpada na industrije koje se znatno koriste pravima intelektualnog vlasništva;

J.  budući da industrije koje se znatno koriste pravima intelektualnog vlasništva stvaraju gotovo 39 % BDP-a Unije, pri čemu industrije koje se znatno koriste žigom ostvaruju 34 % ukupnog iznosa, one koje se znatno koriste dizajnom 13 %, one koje se znatno koriste patentom 14 %, a one koje se znatno koriste autorskim pravima 4,2 %(19);

K.  budući da je u kulturnim i kreativnim industrijama u EU-u zaposleno dva i pol puta više ljudi nego u proizvodnji automobila te pet puta više ljudi nego u kemijskoj industriji;

L.  budući da kulturne i kreativne industrije imaju važnu ulogu u stvaranju dinamičnih i prepoznatljivih regija, a to može doprinijeti poboljšanju kvalitete života građana i biti važan čimbenik unutarnjeg ulaganja;

M.  budući da kulturne i kreativne industrije počivaju na autorima i izvođačima i da su oni u njihovu samom središtu;

N.  budući da je malo vjerojatno da će se radna mjesta u kulturnom sektoru premjestiti u treće zemlje jer su povezana s konkretnim kulturnim, često regionalnim i povijesnim kompetencijama; budući da se kulturnim i kreativnim industrijama znatno doprinosi zapošljavanju mladih, više no što je to slučaj s bilo kojim drugim sektorom, te su se one u razdoblju nakon ekonomske krize 2008. pokazale najotpornijima; budući da je u razdoblju od 2008. do 2014. zapošljavanje u kulturnim i kreativnim industrijama poraslo u cijeloj Uniji; budući da Europski socijalni fond ima važnu ulogu u promicanju zapošljavanja mladih i razvoja vještina;

O.  budući da kulturne i kreativne industrije imaju kvalitete koje su zanimljive sa stajališta lokalnog razvoja: one primjenjuju niz vještina na nekoliko različitih razina, u pravilu su društveno odgovorne i uključive te stvaraju pozitivne vanjske učinke u područjima u kojima se nalaze; budući da njihova otvorenost i interakcija s drugim aktivnostima dovode do učinaka aglomeracije i klastera te su te industrije u pravilu zaslužne za velik udio ukupne lokalne dodane vrijednosti;

P.  budući da su fleksibilnost i mobilnost nerazdvojivi elementi profesionalnog bavljenja umjetničkom aktivnošću te je stoga važno da se nepredvidiva i ponekad nesigurna narav umjetničke profesije kompenzira jamstvom istinske socijalne zaštite;

Q.   budući da u kulturnim i kreativnim industrijama većinom posluju mala poduzeća i mikropoduzeća te budući da u kulturnom i kreativnom sektoru poduzeća s manje od 10 zaposlenika predstavljaju više od 95 %(20) radne snage;

R.  budući da postoji krivo uvjerenje o tome da je ulaganje u kulturne i kreativne industrije rizičnije u odnosu na ostale vrste poduzeća i budući da se to uvjerenje temelji, među ostalim, na činjenici da su to industrije koje se znatno koriste pravima intelektualnog vlasništva i da postoje poteškoće u korištenju nematerijalnih dobara kao jamstava za financiranje;

S.  budući da su umjetnici u kulturnom i kreativnom sektoru sve rjeđe zaposleni na neodređeno vrijeme; budući da su oni sve češće samozaposleni i izmjenjuju razdoblja u kojima su samozaposleni s onima u kojima su zaposleni kod poslodavca ili zaposleni na nepuno radno vrijeme ili zaposleni na nesigurnim radnim mjestima;

T.  budući da kulturne inicijative i industrije imaju višestruku ulogu u lokalnom i regionalnom razvoju, te tako tradicionalno podižu privlačnost regija, jamče društveno-gospodarsku uključenost i razvoj ruralnih i izoliranih područja, ali i omogućavaju integriranu održivu urbanu regeneraciju;

U.  budući da kulturne i kreativne industrije imaju ključnu ulogu u reindustrijalizaciji Europe, da su one pokretači rasta i da imaju stratešku poziciju u poticanju širenja inovacija na druge industrijske sektore kao što su turizam, maloprodaja i digitalne tehnologije;

V.  budući da su kulturne i kreativne industrije pokretačka snaga za inovacije i razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija u Europi; budući da digitalna transformacija industrije nudi nove mogućnosti za razvoj novih poslovnih modela i širenje tržišta, ali i predstavlja izazov tradicionalnim sektorima kulturnih i kreativnih industrija;

W.  budući da su kreativne industrije među najpoduzetnijim sektorima, razvijanjem prenosivih vještina kao što su kreativno razmišljanje, rješavanje problema, timski rad i snalažljivost;

X.  budući da turizam povezan s industrijskom baštinom i industrijski muzeji mogu ponuditi nove kulturne i gospodarske perspektive, ponajprije u post-industrijskim regijama, te održati tradicionalno europsko znanje i iskustvo;

Y.  budući da se od svih različitih izvora financiranja koje nudi EU samo u programu Kreativna Europa i u Europskom fondu za strateška ulaganja kulturne i kreativne industrije navode kao konkretan prioritet;

Z.  budući da bi se stupanjem na snagu Uredbe Komisije (EU) 651/2014 određene mjere u sektoru kulturne baštine (ponajprije restauracija i očuvanje), te u određenim slučajevima u sektoru kulturnih aktivnosti koje se financiraju sredstvima EU-a i dodatnim regionalnim sredstvima, mogle smatrati državnom potporom unatoč njihovoj lokalnoj važnosti i neekonomskoj naravi te nekomercijalnoj organizaciji aktivnosti i dotičnih kulturnih institucija, što ima kao posljedicu značajne prepreke za relevantna regionalna tijela i kašnjenja u provedbi tih mjera;

AA.  budući da su na današnjem konvergentnom i globaliziranom tržištu europske kulturne i kreativne industrije koje su inovativne i temeljene na istraživanjima ključne za jamčenje jezične i kulturne raznolikosti, pluralizma te ponude inovativnih i visoko kvalitetnih usluga;

AB.  budući da, unatoč činjenici da se kulturnim i kreativnim sadržajima danas pristupa i dijeli ih se više nego ikad prije, osobito u uslugama kao što su platforme na koje korisnici učitavaju sadržaj i usluge agregacije sadržaja, i da su troškovi distribucije i proizvodnje pali razvojem tehnologije, u kulturnom i kreativnom sektoru nije zabilježeno povećanje prihoda koje odražava tu povećanu potrošnju, ponajviše zbog nedostatka transparentnosti u lancu vrijednosti i pravne jasnoće te zbog poteškoća s kojima su tradicionalni sektori suočeni pri prilagodbi digitalnoj transformaciji;

AC.   budući da se Komisiju potiče da poduzme potrebne mjere kako bi olakšala nastajanje privlačnih zakonitih ponuda i prekogranične dostupnosti kako bi se smanjio jaz vrijednosti i zajamčilo da autori, stvaratelji, izvođači i nositelji prava dobivaju pravednu naknadu za svoja djela;

AD.  budući da kulturne i kreativne industrije prolaze kroz velike promjene zbog sve veće raširenosti digitalnih tehnologija koje rezultiraju promjenama uvjeta u umjetničkom stvaralaštvu te utječu na pravo intelektualnog vlasništva;

AE.  budući da su kulturne i kreativne industrije i dalje podcijenjene i nepriznate, posebno u pogledu njihove sposobnosti pristupa početnom kapitalu i financiranju;

AF.  budući da se pri definiranju kulturnih i kreativnih industrija u najnovijoj studiji koju je naručila Komisija(21) uzimaju u obzir i industrije luksuznih proizvoda temeljene na kreativnosti; budući da se modna industrija i industrije luksuznih proizvoda oslanjaju na snažan kulturni i kreativni doprinos, da se njima doprinosi očuvanju stoljetnih europskih znanja i iskustava te da se temelje na kulturnom nasljeđu i tradicijama koje drugi ne mogu replicirati; budući da bi trebalo poboljšati suradnju kako bi se vodilo računa o promjenama u zapošljavanju i potrebi za specifičnim vještinama;

AG.  budući da su nacionalne procjene kada je riječ o kulturnim i kreativnim industrijama rijetko usporedive zato što države članice i dalje za te industrije upotrebljavaju različite definicije; napominje da takve definicije obuhvaćaju i široke kategorije kulturnih i kreativnih industrija poput softvera, oglašavanja i marketinga, koje su vrlo uspješne i u ekonomskom smislu i kao primjer europske kreativnosti i poduzetnosti;

AH.  budući da je 2013. međunarodna trgovina krivotvorenom i piratskom robom činila do 2,5 % svjetske trgovine i do 5 % uvoza u EU, u vrijednosti od 85 milijardi EUR;

AI.  budući da su u industrijskom gospodarstvu ulaganja većinom bila usredotočena na materijalna dobra, koja su bila primarni pokretači rasta, dok su u današnjem kreativnom gospodarstvu nematerijalna dobra primarni objekti ulaganja, izvori vrijednosti i pokretači rasta; budući da bi se financiranje kulturnih i kreativnih industrija trebalo razmatrati u tom kontekstu;

AJ.  budući da je, iako je razvoj digitalne tehnologije i infrastrukture prioritet europske politike, i dalje potrebno poboljšati širenje kulturnih i kreativnih dobara i usluga na internetu preko kulturnih institucija;

AK.  budući da kulturne i kreativne industrije doprinose održavanju i poboljšanju goleme europske kulturne, povijesne i arhitektonske baštine; budući da je kulturni i kreativni sektor važan za razvoj kulturne diplomacije, za industriju turizma i za promicanje nacionalnih i lokalnih kultura, doprinoseći napretku gradova i regija te razvoju;

Definicija i statistički podaci

1.  poziva Komisiju da uspostavi sveobuhvatan, dosljedan i dugoročan okvir industrijske politike za kulturni i kreativni sektor te poziva EU da u svoje strateške ciljeve i opće prioritete uključi razvoj, efektivno promicanje i zaštitu te adekvatno financiranje kulturnih i kreativnih industrija kako bi se ojačala njihova konkurentnost i kako bi se ostvario njihov potencijal za otvaranje radnih mjesta i stvaranje rasta;

2.  poziva Komisiju da se pri oblikovanju svojih budućih politika koristi sljedećom definicijom kulturnih i kreativnih industrija: „kulturne i kreativne industrije one su industrije koje se temelje na kulturnim vrijednostima, kulturnoj raznolikosti, individualnoj i/ili kolektivnoj kreativnosti, vještinama i talentu s potencijalom za stvaranje inovacija i bogatstva te otvaranje radnih mjesta ostvarivanjem društvene i ekonomske vrijednosti, osobito iz intelektualnog vlasništva; one uključuju sljedeće sektore koji se temelje na kulturnom i kreativnom doprinosu: arhitektura, arhivi i knjižnice, umjetnički zanati, audiovizualni sadržaj (među ostalim film, televizija, softveri, videoigre, multimedija i snimljena glazba), kulturna baština, dizajn, industrija luksuznih proizvoda i modna industrija temeljene na kreativnosti, festivali, glazba uživo, reproduktivne umjetnosti, knjige i izdavaštvo (novine i časopisi), radio, vizualne umjetnosti te oglašavanje;

3.  poziva Komisiju da, s obzirom na činjenicu da države članice koriste nacionalne sustave klasifikacije za aktivnosti koje spadaju u kulturne i kreativne industrije, utvrdi specifične pokazatelje za praćenje i analizu kulturnog, gospodarskog i društvenog učinka i dinamika njezinih politika i regulatornih prijedloga povezanih s kulturnim i kreativnim sektorom te uloge tog sektora kao pokretača inovacija i rasta u svim drugim područjima aktivnosti u EU-u i povezanim trećim zemljama; stoga naglašava da Komisija treba utvrditi alternativne izvore podataka kako bi se nadopunili i unaprijedili službeni statistički podaci; ističe da kulturne i kreativne industrije često imaju složene poslovne modele koji mogu biti problem za tradicionalne oblike financiranja i da je potrebno zajamčiti bolje razumijevanje pozitivnih učinaka javnih ulaganja i pružiti potrebnu razinu analize kako bi se privuklo više privatnih ulaganja; nadalje poziva Komisiju da se pobrine za koordinaciju kako bi olakšala transnacionalne sinergije, poput projekata suradnje, prilika za mobilnost i zajedničkih pothvata u tom području;

4.  ističe da potreba za uspostavljanjem statističkih podataka o kulturnim i kreativnim industrijama također doprinosi raspravi o kulturnoj politici te potiče Komisiju i Eurostat u njihovim naporima da redovito analiziraju i mjere učinak kulturne politike na kulturni i kreativni sektor u cjelini, da uključe kulturni i kreativni sektor u svoje godišnje statistike na temelju analize vrijednosti i prelijevanja koje stvaraju kulturne i kreativne industrije u digitalnom dobu i da objave dvogodišnje sektorsko izvješće o razvoju kulturnih i kreativnih industrija u Europi; u tom kontekstu ističe potrebu za jačanjem uloge Eurostata i Zajedničkog istraživačkog centra;

Okvirni uvjeti i poticanje inovacija

5.  poziva Komisiju da uvede krovni program kojim će se prevladati jaz između istraživanja i razvoja, europske proizvodnje kreativnog sadržaja i tehnoloških inovacija u području medija i šire; napominje da bi se takvim krovnim programom potaknula proizvodnja kreativnih i konkurentnih usluga u EU-u, kao i komercijalne mogućnosti i mogućnosti zapošljavanja te bi se poboljšao pristup tržištu za mala i srednja poduzeća i start-up poduzeća, uz istovremeno njegovanje pluralističke i raznolike europske sredine izgrađene na snažnim sinergijama između kulturnih i kreativnih industrija i tehnološke inovacije, čime bi se ojačalo europsko jedinstveno digitalno tržište;

6.  ističe da se digitalna tehnologija i infrastruktura temelje na sadržaju koji pružaju stvaratelji; napominje da je izravan pristup globalnoj publici doveo do novih oblika umjetničkog i kreativnog sadržaja; stoga poziva Komisiju da, vodeći računa o potrebama svih relevantnih aktera, uspostavi pravni okvir, uključujući autorska prava, za lanac vrijednosti u digitalnom dobu kojim će se uzeti u obzir specifičnosti tog sektora, omogućiti daljnje inovacije, promicati transparentni ugovorni odnosi i uspostaviti pravo na pravednu naknadu i pravnu zaštitu za autore, stvaratelje i sve strane uključene u kreativni proces i njihova djela kako bi se na taj način zajamčilo uspješno digitalno gospodarstvo;

7.  ističe potrebu za suradnjom i važnost stalnog dijeljenja znanja i najboljih praksi među državama članicama koje žele podržati i potaknuti kreativnu industriju i promicati kreativnost i produktivnost na svim razinama;

8.  smatra da je zaštita autorskih i srodnih prava temelj prihoda kulturne i kreativne industrije; potiče Komisiju da s obzirom na trenutnu reformu autorskog prava, pronađe uravnotežena pravna rješenja prilagođena digitalnom dobu, među ostalim u partnerstvu s industrijom i skupinama potrošača, koja će podržavati i ispunjavati interese MSP-ova, veoma malih poduzeća i mikropoduzeća, stvaratelja, nositelja prava, korisnika prava, samostalnih djelatnika i potrošača kako bi se pojasnilo da se izuzeća od odgovornosti mogu primjenjivati samo na istinski neutralne i pasivne pružatelje internetskih usluga, kao što je definirano Direktivom o e-trgovini i sudskom praksom Suda Europske unije, a ne na usluge koje imaju aktivnu ulogu u distribuciji, promicanju i unovčavanju sadržaja na štetu njegovih stvaratelja; smatra da s obzirom na bezgraničnu prirodu digitalnog okruženja treba osigurati usklađenost među regulatorima, provedbenim agencijama i pravosudnim sustavom unutar EU-a;

9.  naglašava činjenicu da istraživanje o nositeljima prava i netransparentna pravila o autorskim pravima predstavljaju administrativna opterećenja koja podrazumijevaju visoke troškove i znatne napore, posebno u slučaju malih i srednjih poduzeća koja posluju na prekograničnoj osnovi; stoga predlaže uspostavu zajedničke paneuropske baze podataka koja bi sadržavala sve dostupne informacije o nositeljima prava za svaki sektor, kako bi se olakšalo stjecanje prava;

10.  naglašava da je Direktiva 2014/26/EU dovela do poboljšanja u sustavu stjecanja prava u pogledu glazbenih djela na internetu; također traži od Komisije da unaprijedi dobro upravljanje, učinkovitost, transparentnost i odgovornost organizacija za kolektivno ostvarivanje prava u drugim sektorima;

11.  naglašava da su piratstvo i krivotvorenje i dalje ozbiljan problem za kulturne i kreativne industrije te za građane; ističe da te nezakonite aktivnosti mogu uzrokovati ozbiljne gubitke u pogledu prihoda i radnih mjesta te mogu imati kao posljedicu sigurnosne i zdravstvene probleme na koje je potrebno odgovoriti; pozdravlja uključenost industrije u pronalazak rješenja za piratstvo i krivotvorenje te ističe potrebu za jačanjem borbe protiv tih nezakonitih aktivnosti;

12.   ističe potrebu za praćenjem i jačanjem primjene postojećih provedbenih propisa diljem EU-a; preporučuje da se razmotri uvođenje strožih sankcija i promicanje sustava jamstava za sljedivost kako bi se odvratili krivotvoritelji, posebno veliki komercijalni krivotvoritelji, te preporučuje povećanje naknada štete i obeštećenja za nositelje prava; poziva EU i države članice da pokrenu kampanje za osvješćivanje javnosti u pogledu piratstva i krivotvorenja te da utvrde trendove i da se djelotvornije usmjere na njih, potičući istovremeno nositelje prava i pružatelje usluga da zajamče jednostavne načine pristupa legalnim sadržajima kako bi se obeshrabrilo piratske aktivnosti; naposljetku ističe da je u borbu protiv krivotvorenja na internetu potrebno uključiti sve aktere digitalnog sektora;

13.  poziva Komisiju da predloži djelotvorne mjere za borbu protiv internetskog piratstva, a osobito da zajamči da internetske usluge koje ugošćuju sadržaje primjenjuju djelotvorne mjere kako bi se nelicencirani sadržaji uklonili iz njihovih usluga te da nakon njihova uklanjanja poduzmu mjere za sprečavanje ponovnog pojavljivanja tih sadržaja;

14.  smatra da je ključno da se prevlada izolirajući način razmišljanja u tradicionalnim političkim područjima te da se promiču kulturni i kreativni učinci prelijevanja;

15.   poziva Komisiju i države članice da u okviru svojih nadležnosti promiču međusektorsku suradnju uspostavljanjem „laboratorija za učenje”, kreativnih centara, zajedničkih radnih prostora, programa umrežavanja te kulturnih i kreativnih klastera i mreža na regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini kako bi se potaknula interakcija između mikropoduzeća, malih, srednjih i velikih poduzeća te između neprofitnih organizacija i komercijalnih poduzeća u kulturnom i kreativnom sektoru, tradicionalnih obrtnika, organizacija koja se bave očuvanjem baštine, turističkog sektora, centara za istraživanje, sveučilišta, ulagača i kreatora politika; nadalje, traži da se pruži potpora razvoju pravnog okruženja koje će pogodovati inovacijama i podržavati ih za stvaranje i eksperimentiranje novih poslovnih modela, proizvoda i usluga pomoću strateških partnerstva između proizvođača, distributera i promotora te da se pruži potpora aktivnostima poduzetničkih inkubatora;

16.   smatra da je od ključne važnosti da EU i njegove države članice održavaju mogućnost čuvanja i razvijanja svojih kulturnih i audiovizualnih politika te da to čine u kontekstu postojećih prava, standarda i sporazuma, uključujući Konvenciju UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja; stoga poziva da se isključenje kulturnih i audiovizualnih usluga, uključujući one koje su dostupne na internetu, jasno navede u sporazumima između Unije i trećih zemalja; u tom kontekstu naglašava da je potrebno da kulturne i audiovizualne usluge ostanu izvan opsega pregovaračkog mandata za opće sporazume o slobodnoj trgovini, istodobno ističući da kulturna i kreativna djela imaju dvojnu i suštinsku vrijednost;

17.  poziva Komisiju da promiče i podupire stvaranje, unaprjeđenje i širenje infrastrukture koja je ključna za potporu kreativnim industrijama u Europi, a osobito za širenje brzog širokopojasnog interneta u ruralna i udaljena područja;

18.  uviđa da su mnogi gradovi i regije diljem Europe izradili opsežne planove za svoje lokalne kulturne i kreativne industrije; poziva Komisiju da iskoristi najbolje prakse iz tih strategija;

19.  poziva Komisiju i države članice da gledaju na Europsku godinu kulturne baštine 2018. kao veliku priliku za povećanje europske izvrsnosti u kreativnim i kulturnim industrijama te da istaknu potrebu za odgovarajućim planiranjem i financiranjem;

20.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da iskoristi potencijal kulturne diplomacije promicanjem i poboljšanjem konkurentnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora;

Digitalizacija kulturnih i kreativnih industrija

21.   ističe da kulturne i kreativne industrije, čiju većinu predstavljaju MSP-ovi, djeluju u okruženju koje se stalno mijenja te zbog toga moraju razmatrati i osmišljavati nove poslovne modele kako bi postigle rješenja temeljena na tržištu i privukle novu publiku; ističe prilike koje nove informacijske i komunikacijske tehnologije, poput velikih podataka, računalstva u oblaku i interneta stvari, nude gospodarstvu i društvu, osobito kad ih se integrira sa sektorima kao što su kulturne i kreativne industrije, a posebno u pogledu distribucije, korištenja i produkcije kreativnih djela; međutim, naglašava da dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta mora biti prioritet kako bi kulturne i kreativne industrije mogle u potpunosti iskoristiti potencijal novih tehnologija za rast i zapošljavanje; nadalje ističe potrebu za poboljšanjem pravne sigurnosti i smanjenjem administrativnog opterećenja; poziva države članice i Komisiju da podrže digitalizaciju kulturnog sadržaja; u tom pogledu naglašava da bi plan Komisije za „digitalizaciju industrije” i provedbeni okvir EU-a trebali u potpunosti voditi računa o specifičnim karakteristikama kulturnih i kreativnih industrija;

22.  smatra da su digitalne platforme način za pružanje šireg pristupa kulturnim i kreativnim djelima i većih prilika za razvijanje novih poslovnih modela u kulturnom i kreativnom sektoru; ističe činjenicu da bi trebalo razmotriti način na koji taj proces može funkcionirati uz veću pravnu sigurnost i poštovanje nositelja prava; ističe važnost transparentnosti i jamčenja jednakih uvjeta za sve; u tom smislu smatra da je zaštita nositelja prava u okviru autorskih prava i intelektualnog vlasništva potrebna kako bi se zajamčilo priznavanje vrijednosti i poticanje inovacija, kreativnosti, ulaganja i proizvodnje sadržaja;

23.  ističe da digitalizacija i konvergencija medija stvaraju nove mogućnosti za pristup europskim dijelima, njihovu distribuciju i promidžbu te naglašava važnost jamčenja sredstava za digitalizaciju, očuvanje i internetsku dostupnost europske kulturne baštine;

Radni uvjeti u kulturnom i kreativnom sektoru

24.   ističe da su atipični oblici zapošljavanja (ugovori na nepuno radno vrijeme i ugovori na određeno vrijeme, privremeni rad i ekonomski zavisno samozapošljavanje) kulturnih i kreativnih radnika uobičajena pojava, posebno u medijskom i kulturnom sektoru;

ističe potrebu za uklanjanjem prepreka mobilnosti umjetnika i kulturnih djelatnika te podržava zahtjev koji je Europski gospodarski i socijalni odbor podnio Komisiji da pruži odgovarajuće rješenje za poboljšanje mobilnosti unutar EU-a za radnike u kulturnim i kreativnim industrijama i za pojednostavljenje postupaka dobivanja viza za razmjene s trećim zemljama;

25.   poziva države članice da razviju ili provedu pravni i institucijski okvir za kreativnu umjetničku aktivnost usvajanjem ili primjenom niza dosljednih i sveobuhvatnih mjera u pogledu ugovora, mogućnosti kolektivnog zastupanja, socijalnog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, izravnog i neizravnog oporezivanja i usklađenosti s europskim propisima kako bi se poboljšala mobilnost umjetnika diljem EU-a;

26.  primjećuje visoki udio žena u kreativnim industrijama te posebno naglašava položaj samozaposlenih majki i onih koje su se vratile na posao (majke poduzetnice);

27.  skreće pozornost na postojeću prosječnu rodno uvjetovanu razliku u plaćama (16,1 % u 2014.) i mirovinama (40,2 %) u EU-u i ističe da su žene u kulturnim i kreativnim industrijama suočene s istim preprekama kao i u drugim gospodarskim sektorima, posebno u pogledu rodno uvjetovane razlike u plaćama i mirovinama, pristupa financijskim sredstvima, stereotipova, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja;

Obrazovanje, vještine, osposobljavanje

28.   ističe da je kreativni nagon prisutan u svim živim bićima i da kreativne vještine treba poticati od rane dobi kako bi se postavili temelji za kontinuirano obnavljanje kreativnih talenata; ipak napominje da se te vještine mogu poticati u svim fazama života, osobito pomoću pristupačnih programa cjeloživotnog učenja; potiče države članice da grade veće znanje o kulturnim i kreativnim industrijama u programima obrazovanja i osposobljavanja, da razviju podučavanje medijske pismenosti i digitalnih vještina te da poboljšaju svoje sustave osposobljavanja, učenja i kvalifikacija, omogućujući studentima svih dobi da steknu sveobuhvatno osposobljavanje u području kreativne umjetnosti;

29.   skreće pozornost na nedostatak transverzalnih vještina, a posebno poduzetničkih vještina, među diplomiranim osobama u kulturnom i umjetničkom području, kao i na njihovo nedovoljno znanje o zakonima o autorskim pravima i sredstvima za njihovu zaštitu; smatra da je stoga važno potaknuti države članice i obrazovne institucije da odgovore na taj jaz prilagođavanjem obrazovnih programa kako bi se pružilo kontinuirano stručno osposobljavanje i omogućilo bolju integraciju kreativnog i poduzetničkog obrazovanja, čime bi se ojačale poslovne, financijske, marketinške i upravljačke vještine poduzetnika u kreativnom sektoru;

30.   poziva države članice da pruže veću podršku nastavnicima kako bi im omogućile da razvijaju kreativne i inovacijske sposobnosti mladih ljudi modernizacijom obrazovnih procesa i uključivanjem medijske pismenosti, umjetnosti, glazbe, kazališta i filma u programe obrazovanja i osposobljavanja; potiče države članice da povećaju znanje o kulturnoj baštini, umjetničkim praksama i izričajima te mekim vještinama orijentiranima na kreativnost i inovacije; također poziva države članice da podrže suradnju između škola, u cilju razmjene najdjelotvornijih metoda i praksi u pogledu poticanja kreativnosti i inovacija, pomažući na taj način ljudima da vrednuju proizvode i usluge kreativnih industrija;

31.   podsjeća na to da partnerstva s obrazovnim sustavom također mogu doprinijeti poticajnom obrazovnom okruženju i integraciji zajednica u nepovoljnom položaju i marginaliziranih zajednica, kao i ponuditi mogućnosti osobama u siromašnim četvrtima;

32.   ističe potencijal kulturnih i kreativnih industrija kada je riječ o zapošljavanju mladih i reindustrijalizaciji, a osobito sve veće prilike za mlade ljude koje u kulturnom i kreativnom sektoru stvara digitalno okruženje; poziva Komisiju i države članice da uvrste kulturne i kreativne industrije u Inicijativu za zapošljavanje mladih te da pruže sredstva kojima će se olakšati ostvarivanje karijere, poduzetništvo i osposobljavanje u tom sektoru, uspostavom programa naukovanja te olakšavanjem mobilnosti i razmjene preko programa mentorstva i stažiranja; poziva na djelotvornije korištenje resursa pruženih u okviru Jamstva za mlade;

33.  podsjeća da je jedan od glavnih problema s kojima je suočen sektor kulturne baštine postupno izumiranje tradicionalnih vještina i obrta; poziva Komisiju i države članice da osiguraju očuvanje baštine, kulturne i jezične raznolikosti, tradicionalnih vještina i europskih nacionalnih, regionalnih i lokalnih znanja i iskustava i da zaštite i promiču obrte povezane s kulturnim i kreativnim sektorom, da potiču i olakšavaju prijenos znanja i iskustava i da stave veći naglasak na strukovno osposobljavanje i radnu snagu s visokom razinom vještina kako bi se privukli talentirani pojedinci, uključujući izvrsnost u obrtu, u građevinskom sektoru te u aktivnostima konzervacije i restauracije; u tu svrhu ističe da treba stvoriti jake strateške veze između kulturne politike i društvenih i proizvodnih resursa;

34.   poziva Komisiju da podigne razinu osviještenosti o prilikama za ostvarivanje karijere u obrtničkim i proizvodnim poslovima povezanima s kulturnim i kreativnim sektorom pomoću kampanja i politika za promicanje prijenosa znanja kako bi se očuvalo obrtništvo i stručne vještine u tim sektorima;

35.   potiče države članice da se nadovežu na poticaje u okviru programa Erasmus+ u cilju promicanja međusektorskih pristupa u različitim područjima u formalnom neformalnom i informalnom obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju; potiče institucije za visoko i strukovno obrazovanje da povežu programe u području umjetnosti i kulture, znanosti, inženjerstva, tehnologije, poduzetništva i drugih relevantnih područja; posebno poziva na poduzimanje mjera za premošćivanje jaza između područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike te informacijske i komunikacijske tehnologije i predmeta u području umjetnosti i dizajna kako bi se podržao razvoj tehničkih karijera u kreativnim industrijama i kreativnih karijera u sektoru znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, što je ključno za rast europskog kulturnog i kreativnog sektora; ističe da je potrebno pružiti podršku centrima izvrsnosti i promicati razmjene među zanimanjima u tom sektoru, uključujući u trećim zemljama, te privlačiti i razvijati kreativne talente;

36.   potiče države članice da promiču suradnju između umjetničkih škola, pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, sveučilišta i poduzeća u kulturnom i kreativnom sektoru, uključujući boravak umjetnika u poslovnim okruženjima i obrazovnim institucijama, kako bi se zajamčila bolja usklađenost između ponude vještina i potražnje tržišta rada te kako bi se potaknuo konkurentski potencijal tog sektora; preporučuje razvijanje putanja povezanog učenja i rada, poput sustava dvojnog obrazovanja;

37.  preporučuje da se kreiraju i usvoje politike usmjerene na povećanje razine sudjelovanja građana EU-a u kulturi, koja je u mnogim državama članicama i dalje kritično niska; ističe da bi to rezultiralo prednostima i u pogledu poticanja većeg broja kreativnih talenata i u pogledu osiguranja veće i snažnije baze potražnje za kulturnim i kreativnim proizvodima EU-a;

38.  poziva na uspostavu „europske nagrade za kreativne i kulturne industrije” po uzoru na „Francusko-njemačku nagradu za kreativne i kulturne industrije”;

39.   ističe golem potencijal žena kao inovatorica i poduzetnica i važnu ulogu koju imaju u kulturnim i kreativnim industrijama; potiče države članice da pruže odgovarajuću financijsku potporu i osposobljavanje te ističe važnost umrežavanja i razmjene najboljih praksi;

40.  poziva na razmatranje mogućnosti uspostavljanja programa mobilnosti za „mlade inovatore” u svrhu promicanja razmjena i inovacija u području kulture i stvaralaštva;

41.  prima na znanje komunikaciju Komisije naslovljenu „Novi program vještina za Europu: Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” te dijeli stajalište da će „u globalnom gospodarstvu koje se brzo mijenja vještine [...] u velikoj mjeri utjecati na konkurentnost i sposobnost poticanja inovacija. One su poticajan čimbenik za ulaganja i katalizator u pozitivnom krugu stvaranja radnih mjesta i rasta. One su ključ za društvenu koheziju.”; smatra da je potrebno posvetiti posebnu pozornost kreativnim vještinama prilikom revizije okvira ključnih kompetencija i Europskog kvalifikacijskog okvira;

42.  potiče države članice da poduzmu inicijative poput „kulturnog bonusa” koji je pokrenula talijanska vlada stavivši na raspolaganje 18-godišnjaka koji zakonito borave u Italiji 500 EUR koji se mogu potrošiti samo na „aktivnosti kulturnog uzdizanja”, poput muzeja, galerija, arheoloških lokaliteta i lokaliteta baštine, knjiga i filmova;

Financiranje

43.  skreće pozornost na to da kulturne i kreativne industrije imaju znatnu korist od javnog financiranja za kulturu, što znatno doprinosi i kulturnoj raznolikosti Europske unije; stoga traži od Komisije i država članica da u okviru svojih nadležnosti nastave dodjeljivati odgovarajući dio svojih proračuna za javno financiranje za kulturu;

44.  ističe potrebu da se ojačaju vladine politike potpore kulturnom i kreativnom sektoru i povećaju proračuni za kulturu; upozorava na to da je javno financiranje pretrpjelo velike proračunske rezove u državama članicama, što je ozbiljno ugrozilo kulturni i kreativni rad u Europi;

45.  prima na znanje uspjeh sustava poreznih olakšica za kulturni i kreativni sektor koji postoje u određenim državama članicama; stoga potiče sve države članice da uvedu takve sustave, istovremeno osuđujući posebne porezne mehanizme, poznate kao odluke o porezima, koji su omogućili nekim poduzećima da nepropisno smanje plaćanje poreza na minimum;

46.   napominje da je kulturnim i kreativnim industrijama otvoreno sudjelovanje u svim programima koje financira EU, ali je to sudjelovanje ispod potencijalno ostvarive razine; traži od Komisije da kao prvi korak uspostavi jedinstvenu kontaktnu točku, npr. internetsku stranicu, na kojoj bi sve relevantne glavne uprave blisko kontaktirale kako bi se istaknule različite prilike za financiranje za kulturne i kreativne industrije, širile informacije preko paneuropskih kulturnih i kreativnih mreža i nacionalnih organizacija, prikupljali i promicali primjeri najboljih praksi te povećalo znanje među financijskim ulagačima i institucijama u pogledu posebnosti i različitih izazova kulturnih i kreativnih industrija jer bi se na taj način povećala osviještenost i dostupnost sredstava za kulturne i kreativne industrije;

47.   poziva Komisiju da radi na integraciji potpore EU-a za kulturne i kreativne industrije, uključujući financiranje, usvajanjem sveobuhvatne i transverzalne strategije EU-a; međutim ističe važnost toga da se vodi računa o različitoj prirodi kulturnih i kreativnih industrija i, u skladu s time, o njihovim specifičnim sektorskim potrebama u pogledu okruženja za financiranje i inovacije te stoga o konkretnim provedbenim planovima, poput zajedničkog okvira Obzora 2020. i Kreativne Europe; uviđa faktor multiplikacijskog učinka koji financiranje EU-a ima za kulturne i kreativne industrije, osobito u određenim regijama;

48.  uviđa važnu ulogu koju u kulturnim i kreativnim industrijama imaju neprofitna, zadružna i socijalna poduzeća te stoga poziva na to da se izbjegne svako razlikovanje u strukturnom i socijalnom financiranju EU-a koje bi moglo ograničiti prihvatljivost tih struktura;

49.  napominje da bi na reviziju VFO-a sredinom razdoblja i na izvješća o provedbi programa EU-a trebalo gledati kao na dva međusobno povezana dijela istog procesa; napominje da bi, osobito u slučaju programa Kreativna Europa i Obzor 2020. te strukturnih fondova (Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Europski socijalni fond (ESF)), ulogu i utjecaj kulturnih i kreativnih industrija na rast, zapošljavanje i teritorijalnu koheziju trebalo posebno ocijeniti i dodatno promicati; ističe da bi taj proces trebao pružiti čvrstu i dosljednu osnovu za reviziju VFO-a i buduću strukturu programa EU-a za razdoblje nakon 2020.;

50.  poziva Komisiju da poštuje članak 167. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i da kulturne i kreativne industrije, kao dio kulturnog i kreativnog sektora, postavi kao horizontalni prioritet u okviru sustava i programa EU-a za financiranje, osobito u okviru programa Obzor 2020., Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije te europskih strukturnih i investicijskih fondova;

51.  poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi potencijalne sinergije koje postoje među politikama EU-a u cilju efektivne uporabe sredstava dostupnih u okviru programa EU-a, kao što su Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, Erasmus +, Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije, Kreativna Europa i COSME, te europskih strukturnih i investicijskih fondova radi podupiranja većeg broja projekata u području kulturnih i kreativnih industrija;

52.  ističe da se još mnogo toga može napraviti kako bi se uspostavila djelotvornija interakcija između europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih europskih programa predviđenih za programsko razdoblje 2014. – 2020., posebno Erasmus+ i Kreativna Europa, u točkama 4.6 i 6.4 Priloga 1. Uredbi o zajedničkim odredbama pružanjem boljih informacija na razini EU-a i odlučnije provedbe u državama članicama i njihovim regijama;

53.  poziva Komisiju da izmijeni i/ili protumači dio Uredbe Komisije (EU) 651/2014 koji se odnosi na državnu potporu za kulturu i očuvanje kulturne baštine, u svjetlu uvodne izjave 72. Uredbe i komunikacije Komisije usvojene 19. svibnja 2016., kako određene mjere u sektoru kulturne baštine (poglavito restauriranje i očuvanje) i, u nekim slučajevima, u kulturnim aktivnostima podržanima fondovima EU-a i dodatnim regionalnim fondovima, ne bi bile obuhvaćene pojmom državne potpore;

54.   napominje da je Instrument jamstva u sklopu programa Kreativna Europa jedan od načina na koji se može odgovoriti na hitnu potrebu za pristupom kreditiranju za inovativne i održive projekte u kulturnom i kreativnom sektoru; podsjeća na kašnjenje u pokretanju Instrumenta jamstva; ističe da je potrebno povećati proračun Kreativne Europe i Instrumenta jamstva kako bi se efektivno podržali europski kulturni i kreativni izričaji, diversificiralo korisnike financiranja te zajamčili jednak pristup subjekata iz kulturnog sektora iz svih država članica Instrumentu jamstva i njihovo sudjelovanje u njemu;

55.   napominje da bi se EFSU-om trebalo pomoći malim i srednjim poduzećima da riješe problem manjka kapitala te bi on u pravilu trebao biti usmjeren na projekte koji su rizičniji od projekata koji se podupiru uobičajenim operacijama EIB-a(22); napominje da je do rujna 2016. financiranje dodijeljeno malom broju projekata u kulturnom i kreativnom sektoru, koji se većinom sastoji od MSP-ova s višom razinom rizika, i u sektoru obrazovanja i osposobljavanja te ističe da bi trebalo uložiti sve moguće napore kako bi se poboljšalo njihovo sudjelovanje u Europskom fondu za strateška ulaganja;

56.  poziva EIB da se pozabavi pitanjem izostanka financiranja iz EFSU-a za kulturne i kreativne industrije razmatranjem moguće interakcije s Kreativnom Europom i Instrumentom jamstva kako bi kulturnim i kreativnim industrijama pružio zajmove koji su prilagođeni svrsi;

57.  poziva Komisiju, države članice i EIB da podrže kombinirane metode financiranja, posebno u obliku javno-privatnih partnerstava, kako bi se riješio problem nedostatka dostupnosti vlasničkog financiranja za kulturne i kreativne industrije;

58.   poziva Komisiju i države članice da poboljšaju ulagačko okruženje i prošire spektar financijskih instrumenata dostupnih mikropoduzećima i MSP-ovima u kulturnom i kreativnom sektoru novim i inovativnim programima financiranja kao što su mikrokrediti, otplativi doprinosi, skupno financiranje, financiranje rizičnim kapitalom, financiranje početne faze i poduzetnički kapital; napominje da različiti modeli skupnog financiranja i skupnog ulaganja za kulturne i kreativne industrije mogu postati dobar instrument za financiranje kulturnih i kreativnih projekata i zbog toga biti dobrodošli dodatak tradicionalnim izvorima financijske potpore za kulturne i kreativne industrije u cjelini; stoga poziva Komisiju i države članice da nastave pratiti i promicati razvoj tržišta skupnog financiranja, da uključe javne institucije, da bolje iskoriste mogućnost institucionalnog skupnog financiranja, da koordiniraju različite regulatorne pristupe, da zajamče odgovarajuću jasnoću u primjeni propisa EU-a, da razviju najbolju praksu i da poboljšaju regulatorni okvir uklanjanjem prepreka i/ili uspostavljanjem novog regulatornog instrumenta, ako je to potrebno; međutim, upozorava da se time ne može zamijeniti održivo javno i privatno financiranje za kulturne i kreativne industrije;

59.  smatra da je potrebno povećati ulogu koju javne investicijske banke imaju u kulturnom i kreativnom sektoru tako da se malim i srednjim poduzećima omogući bolji pristup kreditiranju te tako da se poduzećima pomogne da prošire svoje tržište i izvozne aktivnosti;

60.  smatra da je za poboljšanje pristupa financiranju u kulturnim i kreativnim industrijama potrebno razviti stručno znanje u utvrđivanju i procjenjivanju vrijednosti nematerijalne imovine koja bi se mogla koristiti kao kolateral; ističe potrebu da se poveća znanje među financijskim ulagačima i institucijama u pogledu posebnosti i različitih izazova kulturnih i kreativnih industrija, čija se razina rizika smatra većom; s time u vezi pozdravlja što je Komisija u Instrument jamstva Kreativne Europe uključila program osposobljavanja za financijske posrednike jer bi to moglo poboljšati sposobnost kulturnih i kreativnih industrija da pristupe vanjskim ulagačima i da ih uvjere; smatra da bi bez obzira na to bilo korisno ocijeniti uspjeh tog programa i, u slučaju pozitivne evaluacije, proširiti ga u razna politička područja;

61.  u tu svrhu poziva na promicanje „protokola za imovinu u obliku intelektualnog vlasništva” kojima se olakšava vrednovanje prava intelektualnog vlasništva te poziva Komisiju i države članice da usvoje potrebne mehanizme kako bi povećale unovčivost prava intelektualnog vlasništva i prepoznavanje njihove pune vrijednosti kao imovine;

62.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL C 13, 15.1.2016, str. 83..

(2)

SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

(3)

SL L 347, 20.12.2013., str. 221.

(4)

SL L 347, 20.12.2013., str. 104.

(5)

SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

(6)

SL L 347, 20.12.2013., str. 289.

(7)

SL L 347, 20.12.2013., str. 259.

(8)

SL L 347, 20.12.2013., str. 33.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0009.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0293.

(11)

SL C 93, 9.3.2016., str. 95.

(12)

SL C 68 E, 7.3.2014., str. 40.

(13)

SL C 377 E, 7.12.2012., str. 135.

(14)

SL C 377 E, 7.12.2012., str. 142.

(15)

SL C 247 E, 15.10.2009., str. 25.

(16)

SL C 125 E, 22.5.2008., str. 223.

(17)

OECD/EUIPO (2016.), Trgovina krivotvorenom i piratskom robom: analiza utjecaja na gospodarstvo (Trade in Counterfeit and Pirated Goods: Mapping the Economic Impact), OECD Publishing, Pariz.

(18)

U komunikaciji Komisije u tom su smislu navedeni sljedeći sektori: arhitektura, arhivi i knjižnice, umjetnički zanati, audiovizualni sadržaj (među ostalim film, televizija, videoigre i multimedija), kulturna baština, dizajn (uključujući modni dizajn), festivali, glazba, reproduktivne i vizualne umjetnosti, izdavaštvo i radio.

(19)

Izvješće o analizi na razini industrije, (2013.), Industrije koje se znatno koriste pravima intelektualnog vlasništva: doprinos gospodarskom uspjehu i zapošljavanju u Europskoj uniji, str. 8. https://euipo.europa.eu/ohimportal/documents/11370/80606/IP+Contribution+study.

(20)

Studija Europske komisije EASME/COSME/2015/003.

(21)

Upućivanje na studiju bit će dopunjeno nakon objave. Sve brojke spomenute u ovom izvješću temelje se na navedenoj studiji.

(22)

Uredba (EU) 2015/1017.


OBRAZLOŽENJE

Uvod

Kultura, umjetnost, kreativnost: to je prava slika i vrijednost Europe u svijetu!

U Europi 21. stoljeća, s prelaskom na digitalno gospodarstvo, kulturne i kreativne industrije sve više zamjenjuju tradicionalne proizvodne procese i tradicionalne lance vrijednosti. Danas su proizvodnja kvalitetnog sadržaja i sposobnost inovacije, pripovijedanja, zamišljanja i poticanja emocija postale naš najvrjedniji resurs, koji treba njegovati, podupirati, promicati i štititi.

Kulturne i kreativne industrije one su industrije koje se temelje na kulturnim vrijednostima, individualnoj kreativnosti, vještinama i talentu s potencijalom za stvaranje bogatstva i otvaranje radnih mjesta ostvarivanjem vrijednosti iz intelektualnog vlasništva. Prema suizvjestiteljima taj sektor uključuje sljedeće elemente koji se temelje na kulturnom i kreativnom doprinosu: arhitektura, arhivi i knjižnice, umjetnički zanati, audiovizualni sadržaj (među ostalim film, televizija, videoigre i multimedija), kulturna baština, dizajn, modna industrija i industrija luksuznih proizvoda temeljene na kreativnosti, festivali, glazba, reproduktivne umjetnosti, knjige i izdavaštvo, radio i vizualne umjetnosti.

Europske kulturne i kreativne industrije počivaju na jedinstvenosti europske kulture i umjetnosti, utkane u 3000 godina zajedničke kulturne baštine, te iz nje crpe inspiraciju. Za razliku od drugih industrija, kulturnim i kreativnim industrijama svojstvena je dvojaka vrijednost. Imaju ključnu ulogu u očuvanju europske kulturne i jezične raznolikosti, jačaju osjećaj pripadnosti europskom i regionalnom identitetu, doprinose prijenosu znanja i vrijednosti te čuvaju materijalnu i nematerijalnu europsku baštinu za današnje i buduće generacije. Istovremeno su konkretan alat za socijalnu koheziju svojim doprinošenjem gospodarstvu EU-a u pogledu radnih mjesta, ulaganja, rasta i inovacija te znatno doprinose europskoj konkurentnosti na globalnoj razini.

Stoga je od strateške važnosti podržati inovativne europske kulturne i kreativne industrije okrenute istraživanju jer one mogu očuvati jezičnu i kulturnu raznolikost, pluralizam te ponudu inovativnih i visokokvalitetnih usluga, posebno u kontekstu konvergentnog i globaliziranog tržišta.

Nakon Zelene knjige Europske komisije iz 2010.(1) posljednjih su godina održane razne konferencije i izrađene sektorske studije i komunikacije Komisije te rezolucije Europskog parlamenta, koje sve ističu da je kulturna i kreativna proizvodnja početna točka današnjeg lanca vrijednosti. Ovo je izvješće, međutim, prvo zajedničko izvješće odbora CULT i ITRE, u kojem se objedinjuje kulturni i gospodarski potencijal sektora i pritom ističe što bi trebalo predstavljati stupove europske industrijske politike za kulturne i kreativne industrije.

Budućnost kulturnih i kreativnih industrija od posebnog je interesa i za Odbor za kulturu i obrazovanje (CULT), koji je tijekom posljednjih godina sastavio nekoliko izvješća na tu temu(2), i za Odbor za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) koji je nadležan za industrijsku politiku Unije i s njom povezane mjere te za primjenu novih tehnologija, uključujući mjere povezane s malim i srednjim poduzećima. Te industrije povezuje činjenica da sve trguju kreativnim dobrima u obliku intelektualnog vlasništva. S obzirom na neujednačenost i složenost tog sektora, iskorištavanje punog potencijala kulturnog i kreativnog sektora predstavlja pravi izazov.

Suizvjestitelji smatraju da je za iskorištavanje punog potencijala tog sektora potrebno usklađeno djelovanje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, ali i na razini EU-a. Na osnovi temeljite analize sektora i izazova koje donosi, suizvjestitelji predlažu nekoliko mjera i politika koje su kratkoročno i dugoročnije usredotočene na sedam ključnih političkih pokretača koji čine srž ovog izvješća:

  prikupljanje pouzdanih statistika i podataka na osnovi sveobuhvatne definicije kako bi se povećala osviještenost o karakteristikama i potrebama sektora

  praćenje razvoja sektora kako bi se za kulturne i kreativne industrije osmislila rješenja prilagođena svrsi

  poticanje inovacija i poduzetništva u kulturnom i kreativnom sektoru olakšavanjem suradnje s drugim sektorima i politikama (preplitanja)

  poboljšanje pristupa financiranju, podupiranje novih poslovnih modela

  upotreba već postojećeg niza instrumenata na europskoj razini i povezivanje svih postojećih instrumenata i inicijativa na dosljedan način

  razvijanje vještina, među ostalim poslovnih vještina

  odgovaranje na pitanje promjena u potrebnim vještina i nedostatka vještina

Gospodarska i društvena važnost kulturnih i kreativnih industrija

Diljem svijeta kulturni i kreativni sektor smatra se važnim i rastućim dijelom svjetskog gospodarstva. Sve se više prepoznaje njegova važnost u otvaranju radnih mjesta i stvaranju bogatstva, posebno u EU-u: prema nedavnoj studiji koju je naručila Europska komisija, kulturne i kreativne industrije (isključujući industrije luksuznih proizvoda) predstavljaju 11,2 % svih privatnih poduzeća i 7,5 % svih osoba zaposlenih u cjelokupnom gospodarstvu. Općenito, kulturne i kreativne industrije (isključujući industrije luksuznih proizvoda) obuhvaćaju više od tri milijuna poduzeća u kojima radi više od 12 milijuna ljudi. U pogledu dodane vrijednosti kulturne i kreativne industrije (izuzevši industrije luksuznih proizvoda) stvaraju 5,3 % ukupnog europskog BDV-a(3). U industrijama luksuznih proizvoda je pak zaposleno oko 1,7 milijuna ljudi. Njihova vrijednost u pogledu prodaje robe i usluga iznosi 547 milijardi EUR, što je oko 4 % nominalnog BDP-a EU-a.

Posebnost je kulturnih i kreativnih industrija to što povezuju umjetnost, kulturu, poslovni sektor i tehnologiju. Nadalje, kulturne i kreativne industrije karakterizira to što pružaju radna mjesta koja se teško mogu premjestiti u inozemstvo jer su povezana sa specifičnim kulturnim i povijesnim vještinama te su povezana s teritorijem i tradicijom i njima određena. Važno je primijetiti da je to sektor koji najviše doprinosi zapošljavanju mladih i žena. Kulturne i kreativne industrije također su pokazale veću otpornost od drugih sektora nakon krize 2008. te se potvrdilo da mogu potaknuti primjetne pozitivne učinke u drugim industrijskim sektorima, poput turizma, maloprodaje i digitalnih tehnologija.

Usprkos tim činjenicama, još uvijek nije osmišljena prava i dosljedna industrijska politika na razini EU-a. Potrebna nam je sveobuhvatna industrijska strategija na europskoj razini kojom će se uzimati u obzir sve specifične karakteristike kulturnih i kreativnih industrija te će se stvaranjem uravnoteženog pravnog okvira izazovi poput digitalizacije i revizije pravila o autorskom pravu pretvoriti u prilike za rast i otvaranje radnih mjesta. Potreban nam je angažman za dugoročni razvoj kulturnih i kreativnih industrija temeljen na integriranom pristupu kojim se može zajamčiti održiva politička i regulatorna osnova sadašnjih i budućih kulturnih i kreativnih industrija te kojim se vodi računa o razvoju, promicanju i zaštiti kulturnih i kreativnih industrija kao strateškom cilju i općem prioritetu politike EU-a.

Definicija kulturnih i kreativnih industrija za istinsku europsku razvojnu politiku

Čimbenik koji svakako doprinosi nedostatku osviještenosti o pravom gospodarskom potencijalu tih industrija, i posljedičnom nedostatku specifičnih politika kojima se podupiru kulturne i kreativne industrije, jest nepostojanje jasne definicije „kulturnih i kreativnih industrija”.

Dok većina područja kulturnih industrija jasno čini stup tog sektora te ih je prema tome jednostavno klasificirati unutar njega (umjetnička i spomenička baština, arhivi, knjižnice, knjige, izdavaštvo i tisak, vizualne umjetnosti, arhitektura, reproduktivne umjetnosti, multimedija i audiovizualne usluge), za kreativne je industrije to manje evidentno jer zapravo svaka inovativna aktivnost može imati kreativnu narav i temeljiti se na kreativnom doprinosu.

Suizvjestitelji predlažu novu, proširenu i opsežniju definiciju kulturnih i kreativnih industrija uzimajući pritom u obzir komunikaciju Komisije iz 2012.(4), u kojoj se kulturne i kreativne industrije definiraju kao industrije kojima kultura služi kao doprinos i koje imaju kulturnu dimenziju, iako su njihovi proizvodi uglavnom funkcionalni, a obuhvaćaju arhitekturu i dizajn(5), te s obzirom na najnoviju studiju koju je provela Komisija(6), u kojoj je definicijom kulturnih i kreativnih industrija uz temeljne kulturne i kreativne industrije, modu i dizajn obuhvaćena i industrija luksuznih proizvoda. Izvjestitelji smatraju da će standardizirana definicija pomoći da se bolje prati razvoj sektora te će potom dovesti do prilagođenih političkih rješenja za kulturne i kreativne industrije. Definicija koju su predložili izvjestitelji uključuje spomenute klasične sektore, ali i modnu industriju i industriju luksuznih proizvoda vođene kreativnošću, na osnovi njihova specifičnog kulturnog doprinosa, kreativnog procesa koji karakterizira početnu fazu proizvodnje i njihove sposobnosti da stvaraju vrijednost.

Modna industrija i industrija luksuznih proizvoda ne doprinose samo promicanju i širenju europske izvrsnosti već i, s obzirom na to da počivaju na snažnom kulturnom i kreativnom doprinosu, znatno pridonose i očuvanju europskih znanja i iskustava, jedinstvenog primjera znanja i stoljetnih vještina koje je teško replicirati i koje uistinu karakteriziraju europsku dodanu vrijednost.

Kulturne i kreativne industrije kao ambasadori europeičnosti

No to nije sve. Kultura, ne samo u svojim tradicionalnim oblicima nego i preko kulturnih i kreativnih industrija, može imati ključnu ulogu u jačanju međunarodnih partnerstava. Te industrije doprinose europskoj „mekoj sili” svojom ulogom ambasadora europskih vrijednosti (poput kvalitete, izvrsnosti, obrtništva, kreativnosti, kulture) na svjetskoj sceni. Važno je napomenuti da je, prema podacima Eurostata, vrijednost ukupnog izvoza EU-a 2014. (svi proizvodi) bila 1 703 milijarde EUR, što je 15,9 % svjetske trgovine. Od toga se izvozu kulturnih dobara može pripisati 27,3 milijarde EUR (1,6 %), a 209,1 milijarda EUR može se pripisati robi povezanoj s modom (12,3 %). Industrije luksuznih proizvoda predstavljaju 18 % europskog izvoza, s vrijednošću od oko 308 milijardi EUR.

Zbog tih je razloga EU već financirao mnoge projekte u kulturnim i kreativnim sektorima, poput mreža kreativnih centara, programa Cultures+ za afričke, karipske i pacifičke zemlje te programa za pružanje potpore upravljanju u području kulture i promicanje međukulturnog dijaloga. Dodatna potpora dolazi i iz programa Kreativna Europa i Obzor 2020., kojima se podupiru istraživanje u području kulturne diplomacije i aktivnosti povezane s kulturnom baštinom, osobito poticanje kulturnih i kreativnih industrija te promicanje međukulturnog dijaloga.

U svrhu povećanja osviještenosti o važnosti tog instrumenta Europska komisija nedavno je objavila komunikaciju naslovljenu „Strategija za međunarodne kulturne odnose” kojom se potiče suradnja u području kulture između EU-a i njezinih partnerskih zemalja te se potiče dijalog i uzajamno razumijevanje u cilju izgradnje dugoročnih odnosa sa zemljama diljem svijeta.

Obrazovanje i osposobljavanje

Kreativnost, inspiracija i mašta temelje se na kulturi i umjetnosti u svim oblicima te bi trebale biti i sastavni dio obrazovanja.

Stoga je ključno podsjetiti države članice da uključe obrazovanje o umjetnosti, glazbi, kazalištu i filmu u nastavne programe kao ključni čimbenik za razvijanje kulturne baštine, umjetničkih praksi i izričaja te mekih vještina okrenutih kreativnosti i inovacijama. Obrazovanje se prvo stječe u obitelji, ali ponajviše u okviru obrazovnog sustava te ga oblikuje i utjecaj masovnih medija. Formalno i neformalno obrazovanje i osposobljavanje stoga nisu samo dva nužna preduvjeta za razvijanje kreativnosti, na kojoj se temelje kulturne i kreativne industrije, već i za poticanje potražnje za kvalitetnim i kreativnim proizvodima.

Dosljedna politika za kulturne i kreativne industrije temelji se stoga na razvoju uske suradnje između kulturnog i kreativnog sektora i socijalnih partnera u obrazovanju i strukovnom osposobljavanju.

Trebamo promicati međusektorske pristupe među različitim područjima u formalnom i neformalnom učenju. To zahtijeva veću sinergiju između visokoobrazovnih institucija, na primjer zajedničkim programima koji povezuju umjetnost i kulturu, znanost, inženjerstvo i tehnologiju te podupiranjem centara izvrsnosti koji razvijaju one profile radnih mjesta koji su ključni za opstanak tog sektora, privlače studente iz različitih država članica i razvijaju međunarodne projekte. Na koncu, najbolje prakse uspostavljene u nekim državama članicama pokazuju da je važno podržati razvoj putanja povezanog učenja i rada.

Kada su u pitanju modna industrija i industrija luksuznih proizvoda, treba napomenuti da njih karakteriziraju ne samo velike industrijske grupacije već i činjenica da se pouzdaju u suradnju s malim i srednjim poduzećima, mikropoduzećima te tradicionalnim obrtništvom. Postoji nekoliko sektora u okviru kulturnih i kreativnih industrija koji bi sigurno imali koristi od financijske potpore i namjenskih sredstava Europske unije u cilju podržavanja njihova razvoja.

S druge strane, kao što su istaknuli i razni europski dionici, potrebno je pozabaviti se problemom jaza između potreba industrije i dostupnosti visokokvalificirane radne snage na razini EU-a(7). Za modnu industriju i industriju luksuznih proizvoda to znači da je prioritet osmisliti nove politike kojima će se zaštititi i promicati tradicionalna europska znanja i iskustva i umjetnički zanati povezani s kulturnim i kreativnim industrijama jačanjem i poticanjem strukovnog osposobljavanja i visokokvalificirane radne snage. To je potrebno kako bi se privukli talenti i nove vještine, kao na primjer „izvrsno” obrtništvo ili „intermedijarni radni profili” u građevinskoj industriji, za konzervaciju i restauraciju.

Izvjestitelji nadalje naglašavaju kako suradnja između obrazovnog sektora i kulturnog i kreativnog sektora može doprinijeti gradskoj regeneraciji i budućoj europskoj konkurentnosti. Na taj se način povećava privlačnost regija i gradova, ali se također pomaže stvaranju poticajnog obrazovnog okruženja koje ima poseban potencijal da pomogne nezaposlenim mladim ljudima (ponajprije u marginaliziranim zajednicama i siromašnim četvrtima, ali ne samo u njima) da steknu stručne vještine, čime povećavaju svoje mogućnosti za pronalazak zaposlenja u sektorima koji traže kvalificiranu radnu snagu.

Sektor u cjelini ima veliku važnost u odgovaranju na problem nezaposlenosti mladih. Prema nedavnoj studiji među svim gospodarskim sektorima upravo je kulturni i kreativni sektor onaj koji ima najviše zaposlenih u dobi između 15 i 29 godina (ukupno 19,1 % zaposlenih u kulturnim i kreativnim industrijama u usporedbi s 18,6 % zaposlenih u ostalim gospodarskim sektorima)(8). S obzirom na odljev mozgova s kojim je Europa suočena posljednjih desetljeća, daljnje promicanje i ulaganje u kulturne i kreativne industrije može doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i smanjenju stope nezaposlenosti mladih, uzimajući u obzir velik broj mladih čiji su studiji povezani s tim područjem. Prema tome kulturne i kreativne industrije imaju potencijal u pogledu zapošljavanja mladih i reindustrijalizacije da osiguraju prijenos znanja i tradicionalnog obrtništva i zadrže gospodarsko, povijesno i društveno tkivo na kojem se temelje kulturne i kreativne industrije.

Stoga suizvjestitelji smatraju da bi se Komisija i države članice u programima EU-a za radna mjesta i rast (poput Inicijative za zapošljavanje mladih i nedavno predstavljenog programa novih vještina) među ostalim trebale posebno usredotočiti na kulturne i kreativne industrije i pružiti sredstva kojima će se olakšati ostvarivanje karijere i osposobljavanje u tom sektoru. Komisija i države članice trebale bi, nadalje, promicati kampanje za podizanje osviještenosti o mogućnostima za ostvarivanje karijere u tim industrijama u kojima se otvaraju europska radna mjesta i promiče prijenos znanja, kako bi se u tim strateškim sektorima očuvalo obrtništvo.

Autorsko pravo i krivotvorenje u kulturnom i kreativnom sektoru

Autorsko pravo za kulturni i kreativni sektor ono je što su patenti za industriju i tehnologiju. Zaštita autorskog prava ključna je za opstanak kreativne industrije.

Unatoč činjenici da se kreativni sadržaj danas koristi više nego ikad prije (na primjer rekordne razine koje je postigla glazba), na uslugama kao što su platforme na koje sadržaj učitavaju korisnici i usluge agregacije sadržaja, u kreativnom sektoru (među nositeljima prava, umjetnicima i producentima) nije zabilježeno povećanje prihoda koje odražava tu povećanu potrošnju.

Na taj je način stvoren takozvani „jaz vrijednosti” jer platforme za pružanje usluga zadržavaju vrijednost kulturnih i kreativnih djela koja je tako oduzeta njihovim stvarateljima. Prijenos vrijednosti rezultirao je neučinkovitim i nepoštenim tržištem te dovodi u pitanje dugoročno zdravlje kulturnih i kreativnih sektora EU-a i uspjeh digitalnog jedinstvenog tržišta.

Suizvjestitelji stoga pozivaju Komisiju, u svjetlu prijedloga reforme autorskog prava, da pronađe pravna rješenja primjenjiva na internetske usluge za rješavanje tog poremećaja tržišta i koja će odgovarati stvarateljima, nositeljima prava i potrošačima. Izuzeća od odgovornosti mogu se primjenjivati samo na istinski neutralne i pasivne pružatelje internetskih usluga, a ne na usluge koje imaju ključnu ulogu u distribuciji, promicanju i unovčenju sadržaja na štetu stvaratelja.

Nadalje, područja modne industrije i industrije luksuznih proizvoda podložna su povećanom i ozbiljnom krivotvorenju koje je dostiglo zabrinjavajuće razmjere u pogledu izgubljenog prihoda za industrije i posljedičnog gubitka radnih mjesta, uz dodatne probleme povezane sa zdravljem i zaštitom potrošača. Ozbiljnost tog problema pokazuju podaci iz 2013. prema kojima je krivotvorena i piratska roba predstavljala do 2,5 % međunarodne trgovine i do 5 % uvoza samo u EU, što iznosi oko 85 milijardi EUR.

Suizvjestitelji smatraju da je uz jasnu definiciju kojom se uzimaju u obzir svi sektori povezani s kulturnim i kreativnim industrijama također potrebno imati usporedive i pouzdane statističke podatke. Svaka država članica u biti ima svoju klasifikaciju kulturnih i kreativnih industrija. Stoga je ključno na razini EU-a donijeti ažurirani okvir za taj sektor i tijekom vremena pratiti promjene. Cilj bi trebao biti utvrditi specifične pokazatelje kojima će se mjeriti rezultati politika za promicanje tog sektora.

Kulturne i kreativne industrije: pristup financiranju i financijskoj potpori EU-a

Prilagođena rješenja potrebna su posebno u području financiranja i financijske potpore. Postoji nekoliko sektora unutar kulturnih i kreativnih industrija koji bi trebali i mogli imati veću korist od financijske potpore i namjenskih sredstava Europske unije u cilju podržavanja njihova razvoja i inovativnih doprinosa.

Iako su regije veoma dobre u razvijanju klastera i regionalnih i prekograničnih suradnji u području kulturnih i kreativnih industrija, a kulturne i kreativne industrije smatraju se među najinovativnijim poduzećima i sudjeluju u programima istraživanja i inovacija, i dalje nedostaju podaci o broju i vrsti financiranih projekata. Moramo utvrditi specifične pokazatelje kako bismo pratili i analizirali kulturni, gospodarski i društveni učinak politika i regulatornih prijedloga povezanih s kulturnim i kreativnim industrijama.

Iako su svi programi otvoreni za podnošenje zahtjeva iz kulturnih i kreativnih industrija, stopa sudjelovanja može se povećati i trebalo bi je povećati. Podržavanje kulturnih i kreativnih industrija trebao bi biti prioritet politike u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova, programa Obzor 2020. i VFO-a u cjelini. Osobito u okviru istraživačkog programa Obzor 2020. i strukturnih fondova trebalo bi u potpunosti iskoristiti potencijalne sinergije koje postoje među politikama EU-a. Na taj bi se način trebala omogućiti efektivna uporaba dostupnih sredstava u okviru programa EU-a i ostvariti ciljevi za koje su osmišljeni.

U tom pogledu, na preispitivanje VFO-a sredinom razdoblja i izvješća o provedbi programa EU-a trebalo bi gledati kao na dva međusobno povezana dijela istog procesa. Sustavi financijske potpore trebali bi biti usklađeniji s europskim političkim prioritetima, poput podržavanja rasta i kvalitetnih radnih mjesta koji su održivi i temeljeni na inovacijama. Procjena trenutačnog stanja programa i njihovih proračunskih potreba trebala bi pružiti čvrstu i dosljednu osnovu za reviziju VFO-a i buduću strukturu programa EU-a nakon 2020. godine.

Taj pristup ne bi trebao biti ograničen na programe kojima izravno upravlja Europska komisija, već ići dalje od toga: EFSU je osmišljen kako bi pomogao malim i srednjim poduzećima da riješe probleme manjka kapitala te je u pravilu usmjeren na projekte s višim profilom rizika od projekata koji se podupiru uobičajenim operacijama EIB-a(9). Financiranje kulturnih i kreativnih industrija jedan je od prioriteta navedenih u Uredbi o EFSU-u. Međutim, do svibnja 2016., više od jedne godine nakon pokretanja plana, nisu dodijeljena nikakva sredstva projektima iz kulturnog i kreativnog sektora ili iz sektora obrazovanja i sektora osposobljavanja, koji se u najvećoj mjeri sastoje od malih i srednjih poduzeća s većim stupnjem rizika. Europske institucije, među kojima je i Europska investicijska banka. trebale bi razmotriti moguće interakcije između EFSU-a i programa Kreativna Europa (uključujući Instrument jamstva) kako bi kulturnim i kreativnim industrijama pružile zajmove koji su prilagođeni svrsi.

Važnost EFSU-a za kulturnu i kreativnu industriju u njegovoj je sposobnosti da privuče privatne ulagače u taj sektor i promiče poduzetnički kapital i rizično financiranje. Međutim, prema istraživanju koje je Komisija provela 2013., kulturne i kreativne industrije suočene su s preprekama u pristupu financiranju jer imaju veoma specifične karakteristike, među ostalim probleme u procjeni rizika i vrednovanju nematerijalne imovine, npr. prava intelektualnog vlasništva.

Stoga je za poboljšanje pristupa financiranju u kulturnim i kreativnim industrijama potrebno pružiti sustave rizičnog financiranja, ali i razviti stručno znanje u procjenjivanju vrijednosti nematerijalne imovine koja bi se mogla koristiti kao kolateral. To stručno znanje potrebno je u mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima, ali i u financijskim institucijama. Komisija i države članice trebale bi uspostaviti potrebne mehanizme kako bi povećale unovčivost prava intelektualnog vlasništva i prepoznavanje njihove pune vrijednosti kao imovine.

Uspjeh je dobar i treba ga slaviti. Međutim, europski poduzetnici i financijeri trebali bi općenito zanemariti negativnu konotaciju koja se povezuje s neuspjehom i prihvatiti rizik neuspjeha kao važan korak u procesu poduzetničkog učenja.

Zaključak

Suizvjestitelji smatraju da kulturne i kreativne industrije imaju ključnu ulogu u reindustrijalizaciji Europe, da su pokretači rasta i da su u strateškoj poziciji za poticanje širenja inovacija na druge industrijske sektore kao što su turizam, maloprodaja i digitalne tehnologije. Suizvjestitelji smatraju da bi EU mogao preuzeti vodeću ulogu u promicanju važnog pozitivnog učinka koji kreativni sektor ima diljem Europe, kako bi se također promicale politike kojima se zastupa najvrijednije dobro koje Europa ima, njezina kultura.

(1)

COM(2010)0183.

(2)

Vidi na primjer Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o iskorištavanju potencijala kulturnih i kreativnih industrija i Rezoluciju od 12. rujna 2013. o promicanju europskih kulturnih i kreativnih sektora kao izvora gospodarskog rasta i radnih mjesta (T7-0368/2013).

(3)

Studija naslovljena „Poticanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija za rast i radna mjesta”. Upućivanje na studiju bit će dopunjeno nakon objave.

(4)

COM (2012) 537

(5)

COM (2010) 183 final, str. 6.

(6)

Studija naslovljena „Poticanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija za rast i radna mjesta”. Upućivanje na studiju bit će dopunjeno nakon objave.

(7)

ECCIA (2014.), „Doprinos kulturnih i kreativnih industrija luksuznih proizvoda europskom gospodarstvu”.

(8)

Cultural Times - The first global map of cultural and creative industries (Prvi globalni pregled kulturnih i kreativnih industrija), prosinac 2015.

(9)

Uredba (EU) 2015/1017.


MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVNA PITANJA (14.10.2016)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku i Odboru za kulturu i obrazovanje

o dosljednoj politici EU-a za kulturne i kreativne industrije

(2016/2072(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Therese Comodini Cachia

PRIJEDLOZI

Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku i Odbor za kulturu i obrazovanje da kao   odbori koji su zajednički nadležni u skladu s člankom 55. Poslovnika u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrste sljedeće prijedloge:

1.  ističe da kulturne i kreativne industrije djeluju u okruženju koje se stalno mijenja i kojim dominiraju razvoj i upotreba digitalnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija na globalnoj razini;

2.  ponavlja da kulturne i kreativne industrije promiču i temelje se na individualnoj kreativnosti, kulturnim vrijednostima, vještinama i talentu te da imaju potencijala za stvaranje bogatstva i otvaranje radnih mjesta ostvarivanjem vrijednosti iz intelektualnog vlasništva;

3.  ističe da su kulturne i kreativne industrije, koje ostvaruju promet od 535,9 milijardi EUR i stvaraju 7,1 milijun radnih mjesta, nužne za stabilnost i dugoročnu konkurentnost europskog gospodarstva;

4.  ističe da se njima ne jamči samo kulturna raznolikost, već i medijski pluralizam te ekonomska vitalnost Europske unije;

5.  uviđa da su kulturne i kreativne industrije od strateške važnosti za ekonomski razvoj i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u EU-u;

6.  ističe da bi se pri formuliranju pravne definicije „kulturnih i kreativnih industrija” u Europi trebali uzeti u obzir novi kulturni i kreativni trendovi koji su prisutni u današnjim društvima te stalne promjene i prilike koje digitalna tehnologija može i dalje pružati, te da bi se ta definicija trebala odnositi na djela, uključujući robu i usluge, koja su nastala umjetničkim, kulturnim i kreativnim procesom te koja se mogu zaštititi u okviru prava na intelektualno vlasništvo, bez ograničavanja procesa kojima se takva djela stvaraju ili proizvode;

7.  stoga smatra da je nužno zaštititi nositelje prava u okviru zakonodavstva koje se odnosi na zaštitu autorskih prava i intelektualnog vlasništva tako da se priznaju vrijednosti i potiču inovacije, kreativnost, ulaganje i stvaranje sadržaja, uz istovremenu prilagodbu stalnom tehnološkom napretku i budućim digitalnim platformama;

8.  smatra da EU ne bi smio promatrati kulturu samo iz perspektive unutarnjeg tržišta, tržišnog natjecanja ili trgovinske politike, već bi ona trebala također postati dio europske politike suradnje i razvoja, uzimajući u obzir posebne karakteristike kulturnog spektra EU-a; poziva Komisiju da ojača vezu između kulturnog sektora, osposobljavanja i kulturnih i kreativnih industrija u cilju definiranja europskog pravnog okvira za razvoj pripravništva u kulturnim i kreativnim industrijama širom država članica EU-a te maksimalnog povećanja potencijala MSP-ova u tim sektorima;

9.  smatra da digitalno okruženje nudi nove mogućnosti za stvaranje kulturnih i kreativnih djela te za njihovu distribuciju, iskorištavanje i dostupnost široj publici, neovisno o fizičkim ili geografskim ograničenjima, ponekad uz niže troškove i manje prepreka ulasku na tržište; primjećuje, međutim, da na sve povezanijem i digitaliziranijem forumu, autori i stvaratelji s ograničenim resursima mogu biti u financijski nepovoljnom položaju kad djeluju na većem konkurentnom području;

10.  smatra da digitalna tehnologija donosi prilike za stvaranje raznih vrsta umjetničkih djela ili praksi u kojima je digitalna tehnologija također nužni dio kreativnog procesa;

11.  u tom kontekstu podsjeća da kulturnim i kreativnim industrijama prevladava izuzetno velik broj mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća te vanjskih suradnika koji imaju ograničeni pristup infrastrukturi, resursima i financiranju te ograničeni utjecaj na nove distributere digitalnih sadržaja ili druge posrednike koji dominiraju tržištem, a to je posebno slučaj s umjetnicima i stvarateljima izvan uobičajenih kulturnih i jezičnih područja; u tom pogledu zagovara da se izradi uravnoteženi pravni okvir kojim će se uzeti u obzir specifična obilježja tog sektora i koji će omogućiti odgovarajuća pravna zaštitna rješenja kako bi stvaratelji bili u ravnopravnijem položaju;

12.  ističe da stalne digitalne inovacije donose izazove za kulturne i kreativne industrije koje moraju ponovno osmišljavati i oblikovati svoje poslovne modele; izražava zabrinutost da se u većini aktualnih poslovnih modela ekonomska vrijednost sadržaja, koja se mora redefinirati, pojavljuje u raznim dijelovima lanca vrijednosti, no može se premjestiti prema kraju lanca vrijednosti pri čemu sustav preko kojeg kreativna zajednica crpi vrijednosti iz sadržaja, uključujući poštene naknade za autore i stvaratelje, postaje složeniji; istovremeno uviđa da se kreativna zajednica suočava s gubicima koji proizlaze iz kršenja autorskih prava kao što su piratstvo, kao i zbog poteškoća koje nastaju uslijed stalne promjene internetskog okruženja i izazova za postojeće poslovne modele;

13.  ističe da je novo digitalno okruženje važno za razvoj kulturnih i kreativnih industrija jer daje veću vidljivost stvarateljima i omogućava im da budu u stalnom kontaktu sa svojom publikom i kupcima; stoga smatra da bi se pravni okvir kojim se definira digitalizacija kulturnih i kreativnih industrija trebao uspostaviti nakon iscrpnih konzultacija sa svim akterima u lancu vrijednosti;

14.  smatra da su digitalne platforme sredstvo kojim se omogućava šira dostupnost kulturnih i kreativnih djela te da se mora razmotriti kako taj proces može funkcionirati uz veću pravnu sigurnost i poštovanje nositelja prava;

15.  poziva Komisiju da razmotri pitanje prijenosa vrijednosti u vezi s aktualnom raspravom o autorskim pravima;

16.  poziva Komisiju da izradi europsku kulturnu strategiju u digitalnoj eri u skladu sa svim politikama EU-a, uključujući poreznu politiku;

17.  poziva Komisiju da na učinkovit način pristupi problemu cirkuliranja ilegalnog digitalnog sadržaja u odnosu na razna prava koja su u pitanju, između ostalog, poticanjem bolje suradnje između tijela država članica i industrije i stvaranja privlačnih pravnih ponuda s opsežnim katalogom i prekograničnom dostupnošću, držeći se istovremeno načela teritorijalnosti; također poziva Komisiju da analiza razne opcije usmjerene na ugovore koji se odnose na autorska prava i na način na koji bi se mogla poboljšati pravedna isplata naknada autorima i stvarateljima, nagrađujući tako kreativnost i inovacije uz istodobno promicanje transparentnosti u lancu vrijednosti koji se odnosi na autorska prava u digitalnom okruženju te da očuva nacionalne kulturne i jezične posebnosti te stimulira ekonomsku aktivnost i istraživanje; poziva Komisiju da u tom pogledu nastavi s određivanjem djelotvornih mehanizama za suzbijanje kršenja autorskih prava i da senzibilizira javnost u tom području;

18.  podsjeća na ishod javnog savjetovanja u vezi s regulatornim okruženjem za platforme i posrednike na internetu koje je pokrenula Komisija; ističe da sudionici prepoznaju prednost internetskih platformi zahvaljujući kojima je kreativni sadržaj dostupniji, a komunikacija lakša, no istovremeno dovode u pitanje nedostatak transparentnosti i pravne sigurnosti u tom procesu u pogledu poštovanja autorskih prava;

19.  smatra da je nužna odgovarajuća i djelotvorna zaštita autorskih i srodnih prava kako bi se zajamčilo da stvaratelji primaju poštenu naknadu.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

13.10.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

17

0

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Therese Comodini Cachia, Mady Delvaux, Rosa Estaràs Ferragut, Enrico Gasbarra, Gilles Lebreton, António Marinho e Pinto, Julia Reda, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, József Szájer, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Durand, Evelyne Gebhardt, Constance Le Grip, Victor Negrescu, Virginie Rozière


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

10.11.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

57

4

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, José Blanco López, Andrea Bocskor, Louise Bours, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca, David Coburn, Silvia Costa, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Mircea Diaconu, Angel Dzhambazki, Christian Ehler, Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Eva Kaili, Kaja Kallas, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Jaromír Kohlíček, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Florent Marcellesi, Edouard Martin, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Angelika Niebler, Carolina Punset, Herbert Reul, Paul Rübig, Algirdas Saudargas, Jean-Luc Schaffhauser, Michaela Šojdrová, Neoklis Sylikiotis, Antonio Tajani, Helga Trüpel, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Bogdan Brunon Wenta, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Carlos Zorrinho, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pilar Ayuso, Pervenche Berès, Miriam Dalli, Francesc Gambús, Gunnar Hökmark, Marc Joulaud, Constanze Krehl, Barbara Kudrycka, Olle Ludvigsson, Monika Smolková, Hannu Takkula

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Franc Bogovič, Steeve Briois, Doru-Claudian Frunzulică, Michael Theurer, Martina Werner

Pravna napomena