Postupak : 2016/2060(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0365/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0365/2016

Rasprave :

PV 12/12/2016 - 17
CRE 12/12/2016 - 17

Glasovanja :

PV 13/12/2016 - 5.6
CRE 13/12/2016 - 5.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0487

IZVJEŠĆE     
PDF 620kWORD 74k
2.12.2016
PE 589.329v04-00 A8-0365/2016

o pravima žena u državama Istočnog partnerstva

(2016/2060(INI))

Odbor za prava žena i jednakost spolova

Izvjestiteljica: Mariya Gabriel

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o pravima žena u državama Istočnog partnerstva

(2016/2060(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kojima se jednakost spolova utvrđuje kao jedno od glavnih načela na kojima se temelji EU,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW),

–  uzimajući u obzir Pekinšku platformu za djelovanje UN-a iz 1995. za postizanje ravnopravnosti, razvoja i mira,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, 1820 iz 2008., 1325 iz 2000. i nedavnu Rezoluciju 2242 iz 2015., o ženama, miru i sigurnosti,

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje iz rujna 1995. te Program djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (konferencija iz Kaira) iz rujna 1994., kao i ishode konferencija održanih radi njihove revizije,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 18. studenog 2015. pod nazivom „Preispitivanje Europske politike susjedstva”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. veljače 2008. o Europskoj politici susjedstva, od 20. travnja 2015. o preispitivanju Europske politike susjedstva i od 14. prosinca 2015. o preispitivanju Europske politike susjedstva,

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog u Pragu 7. svibnja 2009.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog 28. i 29. studenog 2013. u Vilniusu, naslovljenu „Istočno partnerstvo: put naprijed”,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu Istočnog partnerstva održanog u Rigi 21. i 22. svibnja 2015.,

–  uzimajući u obzir sporazume o pridruživanju/područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, Moldove i Ukrajine, s druge strane,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo(1),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. srpnja 2015. o Akcijskom planu za ljudska prava i demokraciju za razdoblje od 2015. do 2019.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. listopada 2015. o Akcijskom planu za ravnopravnost spolova 2016. – 2020.,

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi Komisije od 22. rujna 2015. naslovljen „Ravnopravnost spolova i jačanje položaja žena: promijeniti život djevojaka i žena vanjskim odnosima EU-a u razdoblju od 2016. do 2020.”,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 21. siječnja 2016. o sporazumima o pridruživanju/područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom(2),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. prosinca 2015. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. i politici Europske unije u tom području(3),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. listopada 2015. o obnovi Plana djelovanja EU-a za jednakost spolova i osnaživanje žena u razvoju(4),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. listopada 2013. o masovnim ubojstvima zbog spolne diskriminacije: nestajanje žena?(5),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. srpnja 2015. o pregledu europske politike susjedstva(6),

–  uzimajući u obzir Projekt Vijeća Europe za poboljšanje pristupa žena pravosuđu u pet zemalja Istočnog partnerstva,

–  uzimajući u obzir Istanbulsku konvenciju Vijeća Europe iz 2011.,

–  uzimajući u obzir izvješća pojedinih zemalja o Istanbulskom akcijskom planu OECD-a za borbu protiv korupcije i izvješća o napretku za države Istočnog partnerstva,

–  uzimajući u obzir konvencije o ravnopravnosti spolova Međunarodne organizacije rada, posebno Konvenciju br. 100 o jednakosti plaća iz 1951., Konvenciju br. 111 o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje iz 1958., Konvenciju br. 156 o radnicima s obiteljskim obvezama iz 1981. i Konvenciju br. 183 o zaštiti majčinstva iz 2000.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0365/2016),

A.  budući da se, u skladu s Deklaracijom iz Praga, Partnerstvo zasniva na poštovanju načela međunarodnog prava i temeljnih vrijednosti, uključujući demokraciju, vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda; budući da se u Deklaraciji iz Rige o ravnopravnosti spolova govori kao o „novom perspektivnom području suradnje”;

B.  budući da su bolja diferencijacija među partnerskim državama te njihovo veće preuzimanje odgovornosti temeljna načela preispitane Europske politike susjedstva, uzimajući u obzir specifičnu situaciju svake države;

C.  budući da je ravnopravnost žena i muškaraca utvrđena u ustavima i pravnim sustavima svih država članica Istočnog partnerstva te da su sve te države bez zadrške ratificirale većinu važnih međunarodnih konvencija iz tog područja; izražavajući žaljenje zbog toga što su žene u državama članicama Istočnog partnerstva i dalje izložene socijalnoj diskriminaciji;

D.  budući da su sve države članice Istočnog partnerstva osmislile strategije, programe ili akcijske planove za poboljšanje položaja žena;

E.  budući da su 2015. u državama članicama Istočnog partnerstva na samo 17 od 136 ministarskih položaja bile žene, da su u prosjeku 16 % izabranih zastupnika u parlamentima bile žene i da su one bile na samo 17 % najviših položaja u javnoj službi; budući da su žene bile na čelu samo triju političkih stranaka u cijeloj toj regiji;

F.  budući da je vertikalna i horizontalna segregacija u pogledu radnih mjesta za žene na tržištu rada u državama članicama Istočnog partnerstva i dalje duboko ukorijenjena u kulturnim i društvenim normama; budući da su žene opterećene i neplaćenim radom u kućanstvu u „drugoj smjeni”;

G.  budući da zbog stereotipa koje društvo naširoko prenosi žene imaju podređenu ulogu u društvu; budući da ti stereotipi nastaju još u djetinjstvu, da se odražavaju na odabir obrazovanja i osposobljavanja te se njihov utjecaj nastavlja i na tržištu rada;

H.  budući da su mnoge žene u ruralnim područjima koje nemaju drugih mogućnosti sklone prihvaćanju loše plaćenih poslova u poljoprivredi, često bez službene prijave i bez ikakvih prava na socijalno osiguranje; budući da bi iskorjenjivanje nejednakosti između muškaraca i žena u poljoprivredi moglo pomoći da se muškarcima i ženama zajamče jednake mogućnosti za zapošljavanje, kao i jednaka plaća za rad jednake vrijednosti;

I.  budući da se muškarci i žene u državama Istočnog partnerstva često suočavaju s teškoćama u pogledu pristupa uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, kao i u pogledu ostvarivanja svojih prava u tom području te da i dalje postoje ozbiljne prepreke za siromašne žene, migrante, pripadnike etničkih manjina i osobe koje žive u ruralnim područjima; budući da manje od 50 % žena u državama Istočnog partnerstva, a u nekima od njih i manje od 20 %, primjenjuje suvremene metode kontracepcije, za što su glavni razlozi loše savjetovanje, veliki troškovi i nedostatak izbora te nepouzdani izvori kontracepcijskih sredstava;

J.  budući da i dalje postoje ozbiljne manjkavosti u pogledu pristupa pravosuđu za žene žrtve nasilja na temelju spola, posebno nekriminaliziranje svih oblika nasilja nad ženama, iznimno nedostatno prijavljivanje tih kaznenih djela, vrlo mali broj osuđujućih presuda za silovanje i vrlo mala ili nikakva financijska sredstva države za službe za podršku;

K.  budući da je, usprkos znatnim razlikama među državama Istočnog partnerstva u pogledu učestalosti nasilja nad ženama i njegova prihvaćanja(7), stopa te vrste nasilja relativno visoka – u četiri od šest država fizičkom nasilju tijekom života izloženo je 20 % žena; budući da nema dovoljno usporedivih podataka da bi se utvrdila učestalost fizičkog, seksualnog i psihološkog nasilja na radnom mjestu, a razlog je opet vrlo vjerojatno nedostatno prijavljivanje takvih slučajeva; budući da su žene pripadnice etničkih manjina, kao što su Romkinje, izložene mnogo većem riziku od nasilja;

L.  budući da su države Istočnog partnerstva i dalje države iz kojih potječu žene i djevojčice žrtve trgovine ljudima, među ostalim u svrhu seksualnog iskorištavanja, te da su te države u nekim slučajevima tranzitne ili odredišne zemlje;

M.  budući da dugotrajni sukobi i dalje sprečavaju razvoj te regije, što ima jak učinak na život i ljudska prava pogođenih osoba, među kojima su žene i djevojčice;

N.  budući da su zbog aktualnog sukoba u istočnoj Ukrajini produbljeni rodni stereotipi prema kojima se muškarci ističu kao zaštitnici, a žene kao osobe koje im pružaju potporu i skrbe o njima te je ograničena uključenost žena u rješavanje sukoba;

O.  budući da je u Ukrajini od početka sukoba interno raseljeno više od 1,5 milijuna ljudi (od kojih su dvije trećine žene i djeca) te da imaju otežan pristup zdravstvenoj skrbi, stanovanju i zaposlenju;

P.  budući da zbog dječjih brakova i ranog stupanja u brak, neplaniranih trudnoća i odgovornosti povezane sa skrbi o djeci Romkinje u Moldovi u školi prosječno provedu manje od četiri godine, u usporedbi s prosječnih 11 godina neromkinja;

Q.  budući da su Europska unija i njezine države članice predane zaštiti, ostvarivanju i uživanju ljudskih prava žena i djevojčica te ih snažno promiču u svim svojim vanjskim odnosima, uključujući odnose koji su izvan okvira razvojne suradnje;

R.  budući da je ravnopravnost spolova i dalje horizontalni prioritet u okviru Europske politike susjedstva i Europskog instrumenta za susjedstvo te budući da bi preispitana Europska politika susjedstva trebala obuhvaćati bolju potporu civilnom društvu i da bi se trebala ponovno usredotočiti na važnost ravnopravnosti spolova; budući da civilno društvo ima vrlo važnu ulogu u procesu ostvarivanja ravnopravnosti spolova u okviru Istočnog partnerstva;

S.  budući da je državama članicama Istočnog partnerstva na raspolaganju nekoliko programa EU-a, kao što su Erasmus+, Cosme, Kreativna Europa i Obzor 2020.;

T.  budući da su prenatalna skrb i stručna skrb pri porođaju te prateća rodiljna skrb u slučaju nužde i potrebna oprema ključni za smanjivanje smrtnosti majki; budući da države Istočnog partnerstva i dalje zaostaju kad je riječ o pružanju skrbi svim ženama, posebno onima koje se nalaze na najsiromašnijim i najudaljenijim područjima te ženama iz marginaliziranih skupina kao što su nacionalne manjine, migrantice i žene s invaliditetom;

1.  smatra da je situaciju u pogledu prava žena u državama članicama Istočnog partnerstva potrebno poboljšati; ističe da korjenite ekonomske promjene i ekonomska neizvjesnost imaju negativan učinak na ekonomski položaj žena, zbog čega postoje nedostaci u pogledu njihove stvarne ravnopravnosti;

2.  ističe da su nužni preduvjeti za jačanje prava žena i poboljšanje njihove situacije u dotičnim zemljama opća politička stabilnost i poštovanje ljudskih prava;

3.  izražava potrebu da države članice Istočnog partnerstva poduzmu hitne mjere kako bi se povećala ravnopravnost žena i muškaraca u društvu, uključujući donošenje nacionalnih akcijskih planova i suradnju s međunarodnim organizacijama i dionicima civilnog društva;

4.  poziva države članice Istočnog partnerstva da uklone nedostatke u zakonskim okvirima za suzbijanje diskriminacije te da više primjenjuju to zakonodavstvo kad je riječ o diskriminaciji na temelju spola, kao i međunarodne norme u sudskim presudama, kako bi se zakoni bolje provodili te kako bi se stalo na kraj kršenju ženskih prava u tim državama;

5.  primjećuje da je u nekim državama Istočnog partnerstva položaj pripadnika zajednice LGBTI i dalje nesiguran i zabrinjavajući unatoč dekriminalizaciji homoseksualnosti; najsnažnije osuđuje sve oblike diskriminacije i nasilja usmjerenog protiv pripadnika zajednice LGBTI te poziva nacionalna tijela da donesu politike za suzbijanje svih oblika diskriminacije utemeljene na seksualnoj orijentaciji;

6.  ističe potrebu za provođenjem kampanja za podizanje razine javne svijesti te za institucionalnim promjenama čiji je cilj uklanjanje ukorijenjenih stereotipa o ženama koji negativno utječu na sve oblike njihova sudjelovanja u društvu;

7.  poziva nacionalna tijela na oprez i odlučnost te na kažnjavanje osoba koje vrijeđaju ili stigmatiziraju pripadnike zajednice LGBTI, osobito u javnim službama i u javnom prostoru;

Sudjelovanje žena u procesima donošenja odluka

8.  žali zbog činjenice da je očit znatan nedostatak žena u strukturama vlasti država članica Istočnog partnerstva;

9.  ističe trajne diskriminacijske prakse na političkoj sceni država članica Istočnog partnerstva, u okviru kojih se sposobnosti i vještine žena dovode u pitanje čak i onda kad uspiju dobiti položaj na visokoj političkoj razini i razini donošenje odluka;

10.  traži da žene imaju jednak pristup vlasti i i da budu jednako zastupljene na svim razinama vlasti i donošenja odluka kako bi se podržala njihova rukovodeća uloga; priznaje ključnu ulogu organizacija civilnog društva i međunarodnih nevladinih organizacija u poticanju pozitivnih reformi i mjera za zaštitu prava žena i poboljšanje njihova sudjelovanja u političkim i gospodarskim aktivnostima; potiče razmjenu najboljih praksi u promicanju političkog sudjelovanja žena u decentraliziranim institucijama i lokalnim vlastima; naglašava činjenicu da se održivi rezultati najbolje postižu kad su predvođeni djelovanjem političkih stranaka i stoga ističe ključnu ulogu europskih političkih stranaka i njihovih ženskih odjela;

11.  poziva države članice Istočnog partnerstva da promiču i jačaju sudjelovanje žena u političkom životu i na rukovodećim položajima; ističe da bi bilo korisno da žene više sudjeluju u upravama koje provode ključne reforme, kao što su protukorupcijske i gospodarske; pozdravlja sve napore koji se ulažu radi postizanja tog cilja, a među njima su obvezne kvote za kandidacijske liste, bespovratna sredstva, organiziranje obuke za političarke i aktivistkinje te pružanje potpore tim ženama, mentorski programi i kampanje podizanja razine svijesti kako bi se u medijima promijenila slika o ženama;

12.  ističe pozitivnu ulogu koju Parlamentarna skupština Euronesta može imati u promicanju sudjelovanja žena u politici i njihove vidljivosti u Istočnom partnerstvu; pozdravlja prvi sastanak Foruma žena Parlamentarne skupštine Euronesta održan u ožujku 2016.; također podržava, općenito govoreći, stvaranje transnacionalne mreže žena u politici i odgovarajuću potporu EU-a;

13.   podržava sudjelovanje žena i njihovu ulogu u vladinim i nevladinim protukorupcijskim organizacijama, djelovanju i programima te u borbi protiv korupcije; smatra da bi se, općenito, boljim sudjelovanjem žena u političkom životu i visokoj administraciji država Istočnog partnerstva doprinijelo obnovi političke klase, a time i aktualnoj političkoj tranziciji;

14.  podsjeća na to da izborne promatračke misije EU-a i ostale međunarodne izborne promatračke misije u svojim izvješćima daju preporuke u pogledu sudjelovanja žena u izbornom procesu; poziva EU da u cijelosti iskoristi te preporuke u okviru Europske politike susjedstva;

Sudjelovanje žena u gospodarskom životu

15.  napominje da su žene općenito u relativno velikoj mjeri dio radne snage u državama članicama Istočnog partnerstva, no posljednjih godina sve manje sudjeluju u gospodarskom životu;

16.  napominje da rodni stereotipi i diskriminacija žena sprečavaju bolje uključivanje žena na tržište rada te da zbog njih nastaju dodatne prepreke u području ženskog poduzetništva;

17.  žali zbog toga što su žene u mnogo većoj mjeri zaposlene u uslužnom sektoru i državnim sektorima u kojima su plaće znatno manje nego u onima u kojima većinom rade muškarci, što su razlike u plaćama i dalje velike, a katkad čak i 50 %, te što se žene suočavaju s kulturološkim i sociološkim preprekama pri pristupu rukovodećim položajima, kao što je često slučaj i u EU-u;

18.  izražava žaljenje zbog činjenice da su žene uglavnom aktivne u sektorima s niskim prihodima unatoč višim razinama obrazovanja u svim državama Istočnog partnerstva; poziva na uključivanje žena u postupak donošenja odluka i postupak provedbe ekonomskih politika, na promicanje poslovnih programa za integraciju i promicanje žena u trgovačkim društvima i poduzećima te na provedbu lokalnih razvojnih projekata čiji je cilj jačanje ekonomskog položaja žena u državama Istočnog partnerstva; potiče ciljani pristup kako bi se zajamčio veći broj žena uzora u vodstvu i na rukovodećim položajima da bi se mlađim generacijama omogućilo da vjeruju u njihovu sposobnost vodstva u svim sektorima djelatnosti; ističe potrebu da žene aktivno sudjeluju u radu sindikata i hitnu potrebu da se premoste pravne i strukturne prepreke koje su uzrok diskriminacije žena u radnom okružju kako bi se ostvarila jednaka plaća za jednak rad i tako uklonile razlike u plaćama i mirovinama između dvaju spolova;

19.  napominje da su povoljne usluge skrbi za djecu i jasni propisi o roditeljskom dopustu odlučujući za poboljšanje sudjelovanja žena na tržištu rada; napominje da njihov nedostatak u nekim slučajevima utječe na obrazovanje i razvoj karijere djevojaka i mladih žena jer se moraju brinuti o sestrama i braći;

20.  ističe činjenicu da su žene najčešće odgovorne za skrb o starijim i uzdržavanim osobama te da žene s djecom često nailaze na prepreke u svojoj profesionalnoj reintegraciji; ističe da je ravnopravna podjela neplaćenih poslova, kao što su skrb i obveze u kućanstvu, između žena i muškaraca preduvjet za sudjelovanje žena na tržištu rada i njihovu ekonomsku neovisnost; potiče nacionalna tijela da dodatno ojačaju mrežu kvalitetnih objekata za pružanje skrbi starijim i uzdržavanim osobama;

21.  ističe da se zaštitnim zakonskim propisima koji postoje u nekim državama članicama Istočnog partnerstva i kojima se zabranjuje zapošljavanje žena u potencijalno opasnim zanimanjima, ograničava pristup žena određenim strukama i zaposlenju te se dodatno ograničavaju njihove mogućnosti na tržištu rada; poziva te države da preispitaju takve propise;

22.  ističe važnost kvalitetnog obrazovanja i strukovne izobrazbe žena i djevojaka radi omogućavanja njihova uključivanja na tržište rada te ulogu obrazovanja pri eliminaciji stereotipa povezanih s ulogom žena; ističe potrebu za ciljanom potporom poduzetnicama i njihovim mentoriranjem jer one često nemaju pristup kreditima ili trgovačkim mrežama te se suočavaju s velikim administrativnim opterećenjem;

23.  potiče razvoj socijalne ekonomije za žene i omogućavanje upotrebe mikrozajmova kao sredstva za postizanje ekonomske neovisnosti i poticanje poslovnih programa kojima se žene nastoji uključiti u trgovačka društva i poduzeća; u tom pogledu ističe ključnu važnost transparentnosti, pravednog pristupa i dostupnosti informacija o instrumentima financijske potpore;

24.   poziva da se svoj djeci omogući obrazovanje, među ostalim, na razini skrbi o djeci te predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i sveučilišnog obrazovanja, kao i u predmetima iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti obrazovanju i osposobljavanju djevojčica koje žive u ruralnim područjima, i to obrazovanjem i poticanjem djevojčica u ranoj dobi, čime će se poticati rast u presudnim sektorima ekonomskog razvoja; poziva da se ženama omogući obrazovanje u svim područjima i zanimanjima kojima i dalje nemaju pristup; ističe problem dječjeg rada, zbog čega djeca nemaju adekvatno obrazovanje ili strukovno usavršavanje, što poslije utječe na njihovu mogućnost da ostvare dobar položaj na tržištu rada; podržava širu povezanost zemalja partnerica s agencijama i programima EU-a, kao što su Obzor 2020., Kreativna Europa, COSME i Erasmus;

25.  ističe da je dječji rad i dalje ključan problem u nekim državama Istočnog partnerstva, posebno u Moldovi, Gruziji i Azerbajdžanu; poziva te države da postave konkretne ciljeve za iskorjenjivanje svih oblika dječjeg rada i da zajamče punu provedbu relevantnih zakona;

Nasilje nad ženama

26.  ističe potrebu za suzbijanjem nasilja u obitelji i nasilja na temelju spola, uključujući seksualno uznemiravanje, prisilno zamjensko majčinstvo i trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja u državama članicama Istočnog partnerstva, koji se često ne prijavljuju jer je takvo ponašanje prihvaćeno u društvu;

27.  osuđuje seksualno nasilje nad ženama i djevojčicama u ratne svrhe, uključujući masovna silovanja, seksualno ropstvo, prostituciju i rodno utemeljene oblike progona, među kojima su trgovina ženama i seksualni turizam; ističe potrebu za borbom protiv prisilnih brakova, kako su ih definirali Ujedinjeni narodi (UN), uključujući dječje/rane brakove, i poziva istočne susjede da se dosljedno suprotstavljaju svim oblicima iskorištavanja i zlostavljanja žena preko zamjenskog majčinstva; poziva države članice Istočnog partnerstva da hitno poduzmu mjere za sprečavanje i progon teških kaznenih djela te vrste počinjenih u području njihove nadležnosti, ali i izvan njihova teritorija; ističe potrebu za dostatnim financiranjem inicijativa za borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, kojima se jamči dugoročan pristup učinkovitim uslugama za žrtve i preživjele te za koje bi stoga trebalo osigurati odgovarajuće osoblje i sredstva; zahtijeva da se hitno poduzmu pozitivne mjere, kao što su programi strukovnog osposobljavanja, za žrtve nasilja, posebno ako skrbe o djeci, kako bi ih se uključilo na tržište rada;

28.  skreće pozornost na činjenicu da su kaznena djela počinjena na temelju spola i kaznena djela seksualnog nasilja definirani u Rimskom statutu kao ratni zločini, zločini protiv čovječnosti ili zločini koji su sastavni dio genocida ili mučenja; u tom kontekstu pozdravlja Rezoluciju 2106 Vijeća sigurnosti UN-a o sprečavanju seksualnog nasilja u sukobima, usvojenu 24. lipnja 2013.;

29.  ističe potrebu za djelotvornim mehanizmima zaštite braniteljica ljudskih prava;

30.  poziva države članice Istočnog partnerstva da izdvajaju više sredstava za suzbijanje svih oblika nasilja nad ženama te da, među ostalim, izmijene pravne instrumente i pružaju pomoć žrtvama nasilja; ističe potrebu za institucionalnim promjenama kako bi se suzbili društveni stereotipi kojima se dodatno obilježavaju žrtve silovanja i nasilja;

31.  ističe važnost 5. cilja održivog razvoja, posebno njegove točke 2. kojom se poziva na iskorjenjivanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama u javnoj i privatnoj sferi, te potrebu za preispitivanjem postojećeg zakonodavstva država Istočnog partnerstva u području nasilja nad ženama i djevojčicama u smislu njegove prikladnosti za učinkovito sprečavanje i iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojčicama, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti potrebi za donošenjem zakona o svim oblicima nasilja (fizičko, seksualno, psihološko, ekonomsko) i odgovarajućim kaznama za počinitelje te naknadama za žrtve i preživjele;

32.   poziva države Istočnog partnerstva da osmisle mjere kako bi se osiguralo da pravosudni lanac odražava rodnu dimenziju, među ostalim osposobljavanjem pravnih stručnjaka, policijskih službenika i ostalog osoblja koje se bavi obavijestima o nasilju i prijavama nasilja nad ženama i djevojčicama, kako bi se žrtve takva nasilja saslušale te nadalje poziva na bolju suradnju i stručnost policije, pravne struke, liječnika, psihologa, vlasti i volontera koji se bave žrtvama takvih napada;

33.  ponovno ističe da je odabir spola na temelju rodnih predrasuda težak oblik nasilja utemeljenog na spolu i kršenje ljudskih prava; potiče provođenje kampanja za podizanje razine svijesti kako bi se promijenilo stajalište u društvu o praksama odabira spola i poziva na ulaganje većih napora za sprečavanje tih praksi i borbu protiv njih;

34.  poziva vlade da ulože veće napore u istragu i kazneni progon osumnjičenih trgovaca te u osuđivanje trgovaca radnicima i trgovaca osobama u svrhu seksualnog iskorištavanja, da zaštite integritet dotičnih žena u skladu s „nordijskim modelom”, kao i da podrže partnere iz nevladinih organizacija koji žrtvama pružaju usluge rehabilitacije i reintegracije;

35.  poziva na bolju suradnju država članica Istočnog partnerstva, s jedne strane, te agencija EU-a i tijela kaznenog progona država članica, s druge strane, radi suzbijanja trgovine ljudima, koja je također jedna od najunosnijih aktivnosti organiziranog kriminala, i razbijanja kriminalnih mreža;

36.  snažno potiče Komisiju da dovrši procjenu utjecaja na spolove svih sporazuma o ponovnom prihvatu s državama Istočnog partnerstva, u čemu će sudjelovati koordinator EU-a za suzbijanje trgovine ljudima i Europski institut za ravnopravnost spolova;

37.  poziva države Istočnog partnerstva da potpišu i ratificiraju Istanbulsku konvenciju o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama jer je nijedna od tih država nije ratificirala te poziva vlasti da uvedu nacionalne strategije za suzbijanje nasilja nad ženama i da strogo nadziru njihovu učinkovitu provedbu;

38.   poziva na primjenu Pekinške platforme za djelovanje u području obrazovanja i zdravlja kao temeljnih ljudskih prava, među kojima su i pravo na dobrovoljno planiranje obitelji te na cjelokupni raspon usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem, uključujući kontracepciju, siguran i zakonit pobačaj te spolno obrazovanje;

39.  ističe da je rizik od smrti zbog raka vrata maternice 10 puta veći u državama Istočnog partnerstva nego u zapadnoj Europi te da je riječ o najčešćem obliku raka među ženama u dobi od 15 do 44 godine koji stoga ima dalekosežan utjecaj na strukturu društva; poziva na provedbu programa probira i cijepljenja na nacionalnoj razini kako bi se suzbio taj trend;

40.  poziva države članice da osiguraju da se prava žena u državama Istočnog partnerstva, kao što su pravo na vizu, pravo na zakoniti boravak i socijalna prava, dodjeljuju pojedinačno i neovisno o njihovu bračnom stanju ili partnerskom odnosu;

41.  ističe potrebu da se u okviru postupaka spajanja obitelji zajamče pojedinačna prava ženama i djevojčicama koje se pridružuju svojim obiteljima u EU-u kako u pogledu zdravstvene skrbi, obrazovanja i rada ne bi morale ovisiti o potencijalno nasilnom odnosu s nekim članom obitelji;

Uloga žena u mirnom rješavanju sukoba

42.  ističe ulogu žena u rješavanju sukoba, uspostavi mira i hitnim situacijama povezanima sa sukobima, kao što je pružanje humanitarne pomoći raseljenim osobama; ističe da bi žene trebale potpuno sudjelovati u mirovnim pregovorima, obnovi i političkoj tranziciji;

43.  potiče ulaganje dodatnih napora u mirno rješavanje sukoba i poziva na aktivnije sudjelovanje žena u tim procesima, u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 i 2242 o ženama, miru i sigurnosti;

44.  poziva na posebnu zaštitu žena i djevojčica koje traže azil jer su posebno ranjive i možda bježe od nasilja na temelju spola, ali informacije o tomu ne mogu ili ne žele iznositi pri postupku utvrđivanja statusa izbjeglice;

Primjeri najboljih praksi

45.  ističe važnost primjera najboljih praksi i pozitivnih primjera koji se mogu primijeniti u ostalim državama članicama Istočnog partnerstva; smatra da projekti koje treba istaknuti moraju obuhvaćati projekt „Žene u politici Moldove”, inicijativu organizacija UN Women – UNDP koju financira švedska Vlada i u okviru koje se podržava stvaranje kapaciteta žena u politici i kampanje za podizanje razine svijesti o doprinosu žena političkom procesu;

46.  pozdravlja program EU-a i EBRD-a za države Istočnog partnerstva, Žene u poslovnom svijetu, u okviru kojega se malim i srednjim poduzećima kojima rukovode žene nudi pristup financijskim sredstvima i poslovnim savjetima preko kreditnih linija, potpora u upravljanju rizicima i tehnička pomoć lokalnim partnerskim bankama koje rade s malim i srednjim poduzećima kojima rukovode žene te poslovne savjetodavne usluge, obuka i mentoriranje;

47.  ističe pozitivne primjere boljeg uključivanja žena u rješavanje sukoba i pomirenje, kao što je Transkavkaski dijalog žena o miru i sigurnosti uspostavljen 1994. koji je razvila Nacionalna fondacija za mir (SAD) i koji je uspostavljen kako bi žene na Kavkazu radile na projektima kao što su rehabilitacija djece žrtava rata, obuka za mir i uspostava demokracije;

48.  podupire projekte osnaživanja žena jačanjem njihova samopouzdanja, jamčenjem njihova sudjelovanja i jačanjem njihove moći i autoriteta za donošenje odluka u svim područjima koja utječu na njihov život; skreće posebnu pozornost na ulogu slobode izražavanja i mišljenja u osnaživanju žena; snažno podržava projekte osnaživanja žena kojima je cilj promicanje sudjelovanja žena na lokalnim izborima, kao što je projekt WiLD (Women in Local Democracy) zahvaljujući kojemu je na izborima u Armeniji 2013. i 2014. izabrano 70 % njegovih sudionica, ili promicanje njihova sudjelovanja u procesu provedbe ekonomskih politika, kao što je projekt UN-a koji se trenutačno provodi u Azerbajdžanu radi pružanja podrške za osnivanje poduzeća koja vode žene u regiji Masalli; pozdravlja projekt Vijeća Europe za poboljšanje pristupa žena pravosuđu u pet država Istočnog partnerstva, čiji je cilj utvrditi prepreke za jednak pristup žena pravosuđu i pružiti potporu za njihovo uklanjanje te jačati sposobnost država Istočnog partnerstva da osmisle mjere kojima će se zajamčiti da pravosudni lanac odražava rodnu dimenziju, među ostalim osposobljavanjem pravnih stručnjaka;

Potpora EU-a u kontekstu Europske politike susjedstva

49.  ističe da je u zadnjih pet godina potrošeno 103 milijuna eura na 121 projekt i program promicanja ravnopravnosti spolova u europskom susjedstvu, uključujući program Žene u poslovnom svijetu za države članice Istočnog partnerstva vrijedan pet milijuna eura; priznaje da je EU već pružio znatnu potporu za ostvarivanje ciljeva u području prava žena i ravnopravnosti spolova, među ostalim i partnerskom pomoći TAIEX-a kojom se podupire reforma javne uprave i promiče suradnja u pogledu temeljnih načela i politika;

50.  ističe da, iako je ravnopravnost spolova horizontalno načelo u okviru Europske politike susjedstva i Europskog instrumenta za susjedstvo, u području ravnopravnosti spolova treba težiti ostvarivanju preciznijih i mjerljivijih ciljeva, među ostalim i u pogledu novog Akcijskog plana za ravnopravnost spolova u razvojnoj suradnji za razdoblje 2016. – 2020.; ističe hitnu potrebu za rodno osviještenim politikama kao strategijom za ostvarivanje ravnopravnosti spolova te za pozitivnim djelovanjem u okviru nacionalnih akcijskih planova Europske politike susjedstva;

51.  poziva Komisiju da nametne primjenu rodno osviještene politike, da pri izradi proračuna primjenjuje načelo ravnopravnosti spolova te da provodi procjene učinka na spolove u svim područjima Europske politike susjedstva i Europskog instrumenta za susjedstvo, čime će osigurati utvrđivanje i praćenje konkretnih ciljeva u području ravnopravnosti spolova;

52.  napominje da bi se u okviru preispitane Europske politike susjedstva izvješća po državama trebala usredotočiti na prioritete o kojima je postignut dogovor s partnerima; pozdravlja činjenicu da će redovita izvješća, kojima će se pratiti razvoj u susjedstvu, obuhvaćati i ravnopravnost spolova;

53.  poziva da se pitanja prava žena i ravnopravnosti spolova uvrste u dnevni red redovitih dijaloga o politici i ljudskim pravima s partnerima iz država članica Istočnog partnerstva zajedno s predloženim djelovanjem;

54.  ističe važnu ulogu parlamentarne diplomacije u svim navedenim područjima te potrebu za razmjenom najboljih praksi;

55.  smatra da je važno prikupiti usklađene podatke o položaju žena u državama članicama Istočnog partnerstva; podržava mogućnost uvođenja Indeksa ravnopravnosti spolova u državama članicama Istočnog partnerstva u okviru projekata koji se financiraju iz Europskog instrumenta za susjedstvo, a koji je razvio Europski institut za ravnopravnost spolova;

56.  ističe potrebu za pružanjem potpore iz Europskog instrumenta za susjedstvo lokalnim ženskim organizacijama i civilnom društvu koji mogu najbolje kontaktirati s lokalnim stanovništvom te pomoći da se podigne razina svijesti i riješe problemi s kojima se suočavaju žene i djevojčice u tim regijama;

57.  potiče države članice da razvijaju čvršće bilateralne i multilateralne veze s državama Istočnog partnerstva i da aktivno sudjeluju u pružanju pomoći pri tranziciji, pružanju tehničke potpore i dijeljenju iskustava; smatra da bi države članice koje se nalaze u neposrednoj blizini država Istočnog partnerstva mogle imati važnu ulogu u omogućavanja stvaranja čvršćih veza te uključivanju ostalih država članica u partnerstva s državama Istočnog partnerstva;

°

°    °

58.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 77, 15.3.2014., str. 27.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0018.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0470.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0350.

(5)

SL C 181, 19.5.2016., str. 21.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0272.

(7)

http://eeca.unfpa.org/sites/default/files/pub-pdf/21770%20Brief_web.pdf


OBRAZLOŽENJE

Stabilizacija susjedstva jedan je od ključnih ciljeva vanjske politike Europske unije i Europske politike susjedstva kako bi se svima zajamčili sigurnost, mir, stabilnost i napredak. Žene u tome imaju presudnu ulogu.

Istočno partnerstvo uspostavljeno je 2009. u okviru Deklaracije iz Praga kao zajednička inicijativa EU-a, njegovih država članica i šest partnerskih zemalja istočne Europe i južnog Kavkaza: Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Republike Moldove i Ukrajine. Budući da se Istočno partnerstvo temelji na poštovanju načela međunarodnog prava, temeljnih demokratskih vrijednosti, vladavine prava i ljudskih prava, ne smije se zaboraviti ni važnost ravnopravnosti spolova i prava žena. Pri najavi strateških prioriteta Europske politike susjedstva za razdoblje 2014. – 2020. ravnopravnost spolova istaknuta je kao prioritetno pitanje koje se mora obuhvatiti svim relevantnim aktivnostima i staviti u njihovo središte. Ravnopravnost spolova spominje se i kao „novo perspektivno područje suradnje” u najnovijoj izjavi potvrđenoj na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva održanom 2015. u Rigi. I doista, osnaživanje žena i njihovo aktivno sudjelovanje u društvenom, političkom i gospodarskom životu presudno je za ostvarivanje promjena.

Uzimajući u obzir načelo diferencijacije Europske politike susjedstva i raznolikost država članica Istočnog partnerstva, važno je istaknuti da su prava žena i ravnopravnost spolova čvrsto utvrđeni u ustavima i pravnim sustavima svih država članica tog partnerstva. No socijalna diskriminacija i rodni stereotipi i dalje su vrlo važno pitanje. Rodni stereotipi ne sprečavaju samo bolje uključivanje žena na tržište rada i njihovo sudjelovanje u političkom životu nego i dovode do toga da nasilje utemeljeno na spolu i neprijavljeno nasilje u obitelji budu prihvatljivi u društvu.

Broj žena u političkim strukturama vlasti, i u izvršnom i u zakonodavnom sektoru, i dalje je iznimno mali uglavnom zbog diskriminacije. One u prosjeku predstavljaju 14 % ministara i 16 % parlamentaraca. Unatoč činjenici da su općenito bolje obrazovane od muškaraca, žene u gospodarstvu čine 10 % članova upravljačkih tijela organizacija poslodavaca i 15 % članova sindikata. Razlike u plaćama općenito su velike, no postoje i velike razlike među pojedinim državama članicama Istočnog partnerstva (između 24 % i 50 %), dok je horizontalna i vertikalna segregacija tržišta rada vrlo velika. Žene su stoga sklone prihvaćati potplaćene ili čak neprijavljene poslove, posebno u ruralnim područjima, ili se posvećuju poduzetništvu. Broj poduzetnica ili vlasnica poslovnih subjekata zapravo je velik, no one se suočavaju s jednakim preprekama kao u EU-u, uglavnom zbog široko rasprostranjenih rodnih stereotipa i sektora u kojima dominiraju muškarci. (1)

Borba protiv nasilja nad ženama zajednički je izazov EU-a i njegovih istočnih susjeda. Statistički podaci o prijavljenim slučajevima pokazuju da su između 7 % i 25 %(2) žena (ovisno o državi) bile žrtve nasilja u obitelji, ali većina slučajeva ostane neprijavljena. Štoviše, utvrđeno je da su države članice Istočnog partnerstva polazište trgovine ljudima ili su tranzitne zemlje (katkad su i odredišta, uglavnom u slučaju unutarnje trgovine ljudima). Golema većina žrtava trgovine ljudima su žene(3).

Žene i djeca većinska su populacija pogođena oružanim sukobima. Zbog toga se u izvješću ističe ključna uloga žena u rješavanju sukoba, uspostavi mira i hitnim situacijama povezanima sa sukobima. U izvješću se također poziva na aktivnije sudjelovanje žena u mirovnim pregovorima i političkoj tranziciji.

Cilj ovog izvješća nije navođenje nedostataka i neuspjeha u zaštiti prava žena, već isticanje prepreka za osnaživanje žena i načina na koji bi veća ravnopravnost spolova pomogla u ostvarivanju ciljeva Istočnog partnerstva i Europske politike susjedstva. Izvješće također obuhvaća primjere dobrih praksi, relevantne i uspješne projekte za promicanje prava žena i ravnopravnosti spolova u državama članicama Istočnog partnerstva. Navodi se i potpora EU-a u tom kontekstu te se daju neke preporuke.

Kao što je navedeno u Deklaraciji iz Rige, ravnopravnost spolova područje je u kojemu bi se ostvarila velika korist od bolje suradnje EU-a i država članica Istočnog partnerstva. Većina problema po svojoj je prirodi zajednička za EU i njegove istočne susjede, a ovim se izvješćem namjerava doprinijeti tome da prava žena i ravnopravnost spolova zauzimaju važnije mjesto u okviru političkih prioriteta Istočnog partnerstva.

(1)

Izvješće Europskog instituta za ravnopravnost spolova o ravnopravnosti spolova i donošenju odluka u državama članicama Istočnog partnerstva za 2015. http://eige.europa.eu/sites/default/files/documents/gender_equality_and_decision_making_in_eap_countries_2015_-_report_and_annex_one_file.pdf

(2)

UN Women, http://www.endvawnow.org/uploads/browser/files/vawprevalence_matrix_june2013.pdf

(3)

UNODC, http://www.unodc.org/documents/Global_Report_on_TIP.pdf


MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove (11.10.2016)

upućeno Odboru za prava žena i jednakost spolova

o pravima žena u državama Istočnog partnerstva

(2016/2060(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Pier Antonio Panzeri

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za prava žena i jednakost spolova da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz 1979.,

–  uzimajući u obzir Pekinšku platformu za djelovanje UN-a iz 1995. za postizanje jednakosti, razvoja i mira;

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1820 (2008.), 1325 (2000.) i nedavnu Rezoluciju 2242 (2015.) o ženama, miru i sigurnosti,

–  uzimajući u obzir rezolucije Odbora za prava žena i jednakost spolova,

–  uzimajući u obzir Istanbulsku konvenciju Vijeća Europe iz 2011.,

–  uzimajući u obzir konvencije o jednakosti spolova Međunarodne organizacije rada, posebno Konvenciju o jednakosti plaća iz 1951. (br. 100), Konvenciju o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje iz 1958. (br. 111), Konvenciju o radnicima s obiteljskim obvezama iz 1981.(br. 156) i Konvenciju o zaštiti majčinstva iz 2000. (br. 183);

1.  poziva na jednaku podjelu moći i zastupljenosti između žena i muškaraca na svim razinama vlasti i donošenja odluka, uključujući u pogledu promicanja sudjelovanja žena na lokalnim izborima, prema potrebi uporabom sustava kvota; snažno podržava projekte osnaživanja žena kojima je cilj promicanje sudjelovanja žena na lokalnim izborima, kao što je projekt WiLD (Women in Local Democracy) zahvaljujući kojemu je na izborima 2013. i 2014. u Armeniji izabrano 70 % njegovih korisnica; ističe važnost sustavnog, ravnopravnog, potpunog i aktivnog sudjelovanja žena u sprječavanju i rješavanju sukoba, u promicanju ljudskih prava i demokratskih reformi te u operacijama potpore miru, humanitarne pomoći i obnove nakon sukoba te procesima demokratske tranzicije koji vode do trajnih i stabilnih političkih rješenja;

2.  ističe da su nužni preduvjeti za jačanje prava žena i poboljšanje njihove situacije u dotičnim zemljama opća politička stabilnost i poštovanje ljudskih prava;

3.  ističe važnost ravnopravnog, punog i aktivnog sudjelovanja žena u sprječavanju i rješavanju sukoba;

4.  podupire projekte osnaživanja žena jačanjem njihove samouvjerenosti, jamčenjem njihova sudjelovanja i povećanjem njihove moći i autoriteta za donošenje odluka u svim područjima koja utječu na njihov život; posebno ističe ulogu slobode izražavanja i mišljenja u osnaživanju žena;

5.  naglašava hitnu potrebu da se rodno osviještene politike kao dio strategije za ostvarivanje jednakosti spolova i pozitivno djelovanje uključe u nacionalne akcijske planove europske politike susjedstva;

6.  poziva na to da se svoj djeci omogući pristup obrazovanju, uključujući na svim razinama skrbi o djeci te predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i fakultetskog obrazovanja, te u predmetima iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, pridajući pritom posebnu pažnju obrazovanju i osposobljavanju djevojčica u područjima koja predstavljaju prekid s rodnim stereotipima, uključujući za djevojčice iz ruralnih područja; u tom pogledu pozdravlja projekte kao što je onaj Sumskog sveučilišta u Ukrajini kojemu je cilj mladim majkama koje studiraju osigurati jednake prilike pri pronalaženju zaposlenja u visokoobrazovnim ustanovama; poziva da se ženama otvore sve mogućnosti obrazovanja, kao i da im se omogući bolji pristup višem obrazovanju i zanimanjima koja su im i dalje zabranjena;

7.  ističe da je dječji rad i dalje ključno pitanje u nekim zemljama Istočnog partnerstva, posebno u Moldaviji, Gruziji i Azerbajdžanu; poziva te zemlje da postave jasne ciljeve za iskorjenjivanje svih oblika dječjeg rada i da zajamče punu provedbu postojećih mjerodavnih zakona;

8.  potiče poboljšanje socijalnih politika za žene i korištenje mikrozajmova kao sredstva za omogućavanje gospodarske neovisnosti, ali i promicanje poduzetničkih vještina; ističe da je ženama potrebno dati smjernice i pojasniti način na koji makroekonomske politike mogu podržati njihova prava i potrebu za pristupom informacijama o njihovim socijalnim i ekonomskim pravima;

9.  poziva na uključivanje žena u postupak donošenja odluka i u postupak provedbe gospodarskih politika, na promicanje poslovnih programa usmjerenih na pružanje jednakih prilika muškarcima i ženama u trgovačkim društvima i poduzećima te na provedbu lokalnih razvojnih projekata usmjerenih na gospodarsko osnaživanje žena u državama Istočnog partnerstva, kao što je projekt Program UN-a za razvoj koji se trenutačno provodi u Azerbajdžanu kako bi se pružila podrška uspostavi poduzeća koje vode žene u regiji Masalli; također poziva na to da se usvoje specifične gospodarske politike kojima je cilj da ženama pomognu u postizanju ravnoteže između profesionalnog i privatnog života;

10.  ističe važnost promicanja poduzetništva žena i njihova pristupa financiranju te općenito njihova sudjelovanja u poslovnom svijetu jačanjem položaja žena u sektore malih i srednjih poduzeća u zemljama Istočnog partnerstva te olakšavanjem pristupa financiranju i savjetima za mala i srednja poduzeća koja vode žene;

11.  pozdravlja doprinos EU-a programu Europske banke za obnovu i razvoj „Žene u poslovnom svijetu u zemljama Istočnog partnerstva” kojim se poduzećima na čelu sa ženama omogućuje pristup savjetovanju;

12.  pozdravlja projekt Vijeća Europe kojemu je cilj utvrditi prepreke s kojima su žene suočene u ostvarivanju jednakog pristupa pravdi u zemljama Istočnog partnerstva i zalagati se za njihovo uklanjanje;

13.  naglašava potrebu da žene aktivno sudjeluju u radu sindikata i hitnu potrebu da se premoste pravne i strukturne prepreke koje su uzrok diskriminacije žena u radnom okruženju kako bi se ostvarilo to da se za jednak rad dobiva jednaka plaća i tako uklonile razlike u plaćama i mirovinama između dva spola;

14.  smatra da je od ključne važnosti razviti prakse i zakonodavstvo s pomoću kojih bi se radna mjesta sačuvala za žene tijekom njihove trudnoće i tijekom određenog vremena nakon nje, kako bi se pomoću državne potpore održala ista razina prihoda za osobe čija se zarada smanjila zato što odgajaju djecu te kako bi se pomoglo ostvarivanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

15.  poziva zemlje Istočnog partnerstva da potiču medije da slijede politike promicanja ravnopravnosti žena i muškaraca te borbe protiv rodnih stereotipa;

16.  poziva države Istočnog partnerstva da ratificiraju Istanbulsku konvenciju o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji jer niti jedna od njih dosad to nije učinila te poziva vlasti da uvedu nacionalne strategije za sprečavanje i kažnjavanje nasilja nad ženama te provođenje istrage o takvom nasilju, da promiču zaštitu žrtava i pružanje pomoći istima te da se pobrinu za društvenu reintegraciju;

17.  osuđuje primjenu seksualnog nasilja nad ženama i djevojčicama kao ratnog oružja, što obuhvaća zločine kao što su masovna silovanja, seksualno ropstvo, prisilna prostitucija, rodno utemeljeni oblici progona, uključujući trgovanje ženama, seksualni turizam, rano i prisilno sklapanje braka te sve ostale oblike fizičkog, seksualnog i psihičkog nasilja te traži od država članica Istočnog partnerstva da hitno poduzmu mjere za sprečavanje i progon teških kaznenih djela te vrste kada su ona počinjena u okviru njihove nadležnosti, ali i izvan njihova teritorija; ističe da je rani brak i dalje problem u Gruziji i Moldovi čiji podaci pokazuju da se od 17 % do 19 % žena uda prije 18. godine; skreće pozornost na činjenicu da su kaznena djela na rodnoj osnovi i kaznena djela seksualnog nasilja definirani u Rimskom statutu kao ratni zločini, zločini protiv čovječnosti ili zločini koji su sastavni dio genocida ili mučenja; u tom kontekstu pozdravlja Rezoluciju 2106 Vijeća sigurnosti UN-a o sprečavanju seksualnog nasilja u sukobima, usvojenu 24. lipnja 2013.;

18.  naglašava važnost ciljeva održivog razvoja, kao cilja 5. o postizanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju svih žena i djevojčica te osobito točke 2. tog cilja kojom se poziva na uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama u javnoj i privatnoj sferi, uključujući trgovanje ljudima te seksualno i svako drugo izrabljivanje;

19.  poziva na posebnu zaštitu tražiteljica azila, uključujući majki s malom djecom, jer je upravo u njihovu slučaju moguće da bježe od rodno uvjetovanog nasilja, no informacije o tomu ne mogu ili ne žele iznositi pri postupku utvrđivanja statusa izbjeglice; u tom pogledu poziva Komisiju da provede projekte kojima je cilj zaštita ranjivih skupina, kao što je već učinjeno u Gruziji između 2012. i 2014. pomoću projekta koji je financirao EU;

20.  poziva na primjenu Pekinške platforme za djelovanje u područjima obrazovanja i zdravlja kao temeljnim ljudskim pravima te poziva na to da se ženama, uključujući žene i djevojčice s invaliditetom, omogući pristup uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja; naglašava da su planiranje obitelji, zdravlje majke i pristup kontracepcijskim sredstvima i uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja važni elementi uz pomoć kojih se ženama može spasiti život; ističe važnost projekta financiranog sredstvima EU-a i provedenog u Moldovi za jačanje organizacija civilnog društva u sprečavanju HIV-a i AIDS-a te brige za zatvorenice i maloljetne zatvorenike;

21.  snažno osuđuje trgovanje ljudima i sve druge izrabljivačke prakse kojima se krši pravo na tjelesni integritet i nanosi nasilje; naglašava da je potrebno boriti se protiv trgovine ljudima, čije su najčešće žrtve žene koje se iskorištava u seksualne ili radne svrhe; podržava postavljanje tih politika u središte razvojne suradnje u okviru europskih politika susjedstva;

22.  poziva zemlje Istočnog partnerstva da osmisle mjere kako bi se zajamčilo da pravosudni lanac odražava rodnu dimenziju te da se bavi potrebama najugroženijih žena (siromašnih, nepismenih, stanovnica ruralnih područja, pripadnica manjina i žena s invaliditetom);

23.  naglašava potrebu za djelotvornim mehanizmima zaštite braniteljica ljudskih prava;

24.  naglašava važnu ulogu parlamentarne diplomacije u svim navedenim područjima te potrebu za razmjenom najboljih praksi;

25.  hitno poziva na sustavno uključivanje ravnopravnosti žena i muškaraca u političke dijaloge i dijaloge o ljudskim pravima s državama Istočnog partnerstva.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

10.10.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

48

2

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Petras Auštrevičius, Mario Borghezio, Elmar Brok, Klaus Buchner, Lorenzo Cesa, Aymeric Chauprade, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Mark Demesmaeker, Eugen Freund, Michael Gahler, Richard Howitt, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Afzal Khan, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Alojz Peterle, Tonino Picula, Kati Piri, Jaromír Štětina, Charles Tannock, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Geoffrey Van Orden

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Neena Gill, María Teresa Giménez Barbat, Ana Gomes, Othmar Karas, Javi López, Antonio López-Istúriz White, Urmas Paet, Eleni Theocharous, Traian Ungureanu, Paavo Väyrynen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Edward Czesak, Heidi Hautala, Emilian Pavel, Mylène Troszczynski, Michaela Šojdrová


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

29.11.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

3

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Mary Honeyball, Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Florent Marcellesi, Maria Noichl, Marijana Petir, João Pimenta Lopes, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Biljana Borzan, Stefan Eck, Mariya Gabriel, Clare Moody, Sirpa Pietikäinen, Dubravka Šuica, Marc Tarabella, Monika Vana, Julie Ward


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

22

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea

ECR

Jana Žitňanská

EFDD

Daniela Aiuto

GUE/NGL

Malin Björk, Stefan Eck

PPE

Mariya Gabriel, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Sirpa Pietikäinen, Renato Soru, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

S&D

Vilija Blinkevičiūtė, Biljana Borzan, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Mary Honeyball, Clare Moody, Maria Noichl, Marc Tarabella, Julie Ward

GREENS/ALE

Florent Marcellesi, Ernest Urtasun, Monika Vana

3

-

EPP

Elisabeth Köstinger, Angelika Niebler, Marijana Petir

3

0

ECR

Jadwiga Wiśniewska

EPP

Anna Záborská

GUE/NGL

João Pimenta Lopes

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena