Postupak : 2016/2146(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0366/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0366/2016

Rasprave :

PV 15/12/2016 - 3
CRE 15/12/2016 - 3

Glasovanja :

Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0512

IZVJEŠĆE     
PDF 859kWORD 194k
2.12.2016
PE 585.817v04-00 A8-0366/2016

o aktivnostima Odbora za predstavke tijekom 2015.

(2016/2146(INI))

Odbor za predstavke

Izvjestiteljica: Ángela Vallina

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o aktivnostima Odbora za predstavke tijekom 2015.

(2016/2146(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o ishodu razmatranja Odbora za predstavke,

–  uzimajući u obzir članke 10. i 11. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir važnost prava na podnošenje predstavki te to da je za Parlament korisno da odmah bude obaviješten o onome što posebno brine građane EU-a i osobe koje u njemu imaju boravište, kao što je predviđeno člancima 24. i 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 228. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 44. Povelje Europske unije o temeljnim pravima o pravu na podnošenje predstavki Europskom parlamentu,

–  uzimajući o obzir odredbe UFEU-a u vezi s postupkom zbog povrede prava, a posebno njegove članke 258. i 260.,

  uzimajući u obzir članak 52. i članak 216. stavak 8. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke (A8-0366/2016),

A.  budući da godišnje izvješće o aktivnostima Odbora za predstavke ima za cilj predstaviti analizu predstavki zaprimljenih tijekom 2015. i odnosa s drugim institucijama te predstaviti stvarnu sliku ciljeva ostvarenih 2015. godine;

B.  budući da je 2015. zaprimljena 1431 predstavka, što je gotovo 47 % manje u odnosu na 2013. kad je Parlament zaprimio 2714 predstavki; budući da su 943 predstavke ocijenjene dopuštenima; budući da su od njih 424 predstavke brzo ispitane i zaključene nakon što su podnositelji predstavki primjereno obaviješteni o problematici koja ih je zabrinjavala te da je 519 predstavki još otvoreno za raspravu u Odboru za predstavke; budući da su 483 predstavke proglašene nedopuštenima;

C.  budući da je broj zaprimljenih predstavki skroman u usporedbi s brojem ukupnog stanovništva EU-a, što pokazuje da većina građana EU-a i osoba koje u njemu imaju boravište nažalost još uvijek nije svjesna prava na podnošenje predstavke, odnosno njegove moguće korisnosti kao sredstva ukazivanja europskim institucijama i državama članicama na pitanja koja utječu na njih i koja ih brinu, a koja pripadaju području djelovanja Unije;

D.  budući da su 2015. godine 483 predstavke proglašene nedopuštenima te da još uvijek postoji niz nejasnoća u vezi s područjem djelovanja EU-a, što pokazuje visok postotak zaprimljenih nedopuštenih predstavki (33,8 %); budući da bi za ispravljanje tog problema trebalo potaknuti i poboljšati komunikaciju s građanima te im pojasniti različita područja nadležnosti: europsko, nacionalno i lokalno;

E.  budući da se svaka predstavka razmatra i ispituje na pažljiv, učinkovit i transparentan način;

F.  budući da su podnositelji predstavki često građani koji se zauzimaju za zaštitu temeljnih prava te za unapređenje i buduće blagostanje naših društava, budući da iskustvo tih građana kad je riječ o načinu postupanja s njihovim predstavkama ima velik utjecaj na njihovu percepciju europskih institucija i poštovanja prava na podnošenje predstavki utvrđenog pravom Europske unije;

G.  budući da je Europski parlament jedina institucija EU-a čije članove izravno biraju građani te da im pravo na podnošenje predstavki pruža način za privlačenje pozornosti njihovih izabranih zastupnika na teme koje ih brinu; budući da Odbor za predstavke sam za sebe zasad nažalost nema dovoljan kapacitet za istragu;

H.  budući da prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije institucije tijela, uredi i agencije Unije pri radu moraju koliko je god to moguće poštovati načelo otvorenosti djelovanja kako bi promicali dobro upravljanje i zajamčili sudjelovanje civilnog društva;

I.  budući da pravo na podnošenje predstavki mora biti ključan element participativne demokracije u kojoj se na učinkovit način štiti pravo svakog građana na izravnu ulogu u demokratskom životu Unije; budući da bi se stvarnim demokratskim i participativnim načinom upravljanja trebala zajamčiti potpuna transparentnost, učinkovita zaštita temeljnih prava i praktično sudjelovanje javnosti u postupcima odlučivanja; budući da zahvaljujući predstavkama Europski parlament može čuti koji su problemi koji utječu na građane, informirati građane i pomoći im u rješavanju tih problema, istovremeno potičući druge europske institucije i institucije država članica da u tom pogledu učine sve što je u njihovoj moći u okviru vlastitih područja nadležnosti; budući da bi na temelju spomenutih predstavki trebalo procijeniti utjecaj zakonodavstva EU-a na svakodnevni život osoba koje žive u EU-u;

J.  budući da nedavna zbivanja u Ujedinjenoj Kraljevini, izbjeglička humanitarna kriza, iznimno ozbiljan društveni i gospodarski utjecaj mjera štednje, nemogućnost rješavanja financijske krize na način kojim bi se svim građanima zajamčio slobodan i dostojanstven život te potpuna zaštita njihovih temeljnih prava, kao i porast ksenofobije i rasizma u cijeloj Europi dovode u pitanje povjerenje u sustav i u europski projekt; budući da je Odbor za predstavke odgovoran za održavanje i jačanje konstruktivnog dijaloga s europskim građanima i osobama s boravištem u EU-u o europskim pitanjima i za velik izazov koji to predstavlja;

K.  budući da Odbor za predstavke može najbolje pokazati građanima što Europska unija čini za njih i koja se rješenja mogu pružiti na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini; budući da Odbor za predstavke može učiniti mnogo u pogledu objašnjavanja, a možda i dokazivanja uspjeha i prednosti europskog projekta;

L.  budući da bi pravo na podnošenje predstavki trebalo osnažiti mogućnost djelovanja Europskog parlamenta u pogledu rješavanja problema, prije svega povezanih s primjenom i prenošenjem prava EU-a; budući da su predstavke vrijedan izvor informacija iz prve ruke utemeljenih na vlastitim iskustvima građana koji pomaže pri otkrivanju potencijalnih povreda prava i nedostataka u načinu na koji se zakonodavstvo EU-a primjenjuje na nacionalnoj razini te, u konačnici, u načinu na koji ga Komisija, kao čuvarica Ugovorâ, nadzire; budući da su predstavke koje se temelje na područjima djelovanja EU-a i zadovoljavaju kriterije dopuštenosti osnovno sredstvo ranog otkrivanja prekasnog prenošenja i stvarne provedbe prava EU-a u državama članicama; budući da zahvaljujući predstavkama građani EU-a mogu ukazati na neuspješnu primjenu prava EU-a i pomoći pri otkrivanju povreda prava EU-a;

M.  budući da predstavke stoga imaju vrlo važnu ulogu u zakonodavnom postupku te omogućuju drugim odborima Parlamenta dobivanje korisnih i izravnih informacija za njihov zakonodavni rad u područjima za koja su nadležni; budući da predstavke nisu odgovornost samo Odbora za predstavke već bi trebale biti zajednička obveza svih odbora Europskog parlamenta;

N.  budući da zahvaljujući predstavkama građani EU-a i osobe koje u njemu imaju boravište mogu ukazati na nepravilnu primjenu prava EU-a; budući da su na taj način građani vrijedan izvor informacija za otkrivanje povreda prava EU-a;

O.  budući da, osim što pružaju važne povratne informacije o primjeni postojećeg zakonodavstva, predstavke također mogu pomoći da se utvrde nedostaci u pravu EU-a i da se procijeni utjecaj nedostatka regulative u određenim područjima te na taj način potaknuti daljnje napore u području izrade zakonodavstva;

P.  budući da je Odbor za predstavke više koristio specifične instrumente koje ima na raspolaganju kao odbor, poput pitanja za usmeni odgovor i kratkih rezolucija, kako bi naglasio različita pitanja koja brinu građane, ili upućivanje pitanja i rezolucije na plenarnu sjednicu Parlamenta, kao što su primjerice rezolucije o zakonodavstvu o hipotekama i rizičnim financijskim instrumentima u Španjolskoj ili o najboljim interesima djece u Europi;

Q.  budući da su se 2015. brže i učinkovitije rješavale predstavke koje su dostavili građani jer je skraćen rok korespondencije s podnositeljima predstavki; budući da je tajništvo poduzelo pohvalne napore kako bi postiglo to poboljšanje;

R.  budući da podnositelji predstavki aktivno pridonose radu Odbora pružajući dodatne informacije iz prve ruke njegovim članovima, Komisiji i predstavnicima prisutnih država članica; budući da sudjelovanjem u raspravama i predstavljajući svoje predstavke popraćene podrobnijim informacijama pridonose uspostavi neometanog i konstruktivnog dijaloga sa zastupnicima u Europskom parlamentu i s Europskom komisijom; budući da je 2015. godine 191 podnositelj predstavki prisustvovao raspravama Odbora za predstavke i u njima sudjelovao; budući da se, iako se taj broj čini relativno niskim, ne smije zaboraviti da se sjednice Odbora za predstavke prenose te podnositelji predstavki mogu izravno, i u realnom vremenu kao i naknadno, pratiti rasprave putem internetskog video prijenosa;

S.  budući da je usvojena specifična metoda postupanja s predstavkama u vezi s dobrobiti djece te je 17. rujna 2015. osnovana posebna radna skupina za tu temu, a Eleonora Evi odabrana je za predsjednicu;

T.  budući da se uz predstavku često istodobno podnosi pritužba Europskoj komisiji koja može dovesti do pokretanja postupka zbog povrede prava; budući da je u 2015. Europski parlament kroz predstavke i pitanja upozorio Komisiju o nedostacima u načinu na koji neke države članice primjenjuju i provode pojedine zakone EU-a;

U.  budući da su te predstavke rezultirale pritužbama povezanim s okolišem; budući da je Komisija poslala Finskoj službenu opomenu u vezi s prenošenjem Direktive o pristupu javnosti informacijama o okolišu; budući da je u pet drugih slučajeva povezanih s okolišem Komisija započela bilateralne razgovore s predmetnim državama članicama; budući da su slučajevi bili povezani s plinom iz škriljevca, upravljanjem vukovima, netočnom primjenom Direktive o strateškoj procjeni okoliša i sukladnosti nacionalnog zakonodavstva sa zahtjevima Direktive o javnom pristupu informacijama o okolišu;

V.  budući da su se predstavke građana dotakle i teme pravosuđa i pravosudne suradnje te da je Komisija potaknuta predstavkom pokrenula bilateralni dijalog s jednom državom članicom o ograničenjima u pogledu promjene prezimena nakon sklapanja braka;

W.  budući da je Komisija također nakon podnošenja određenih predstavki pokrenula bilateralne razgovore s nekoliko država članica o porezima na nekretnine i o lokalnim boravišnim pristojbama koje plaćaju studenti;

X.  budući da Komisija namjerava ojačati provedbu zakonodavstva EU-a na temelju prenošenja i sustavnih provjera usklađenosti nacionalnog zakonodavstva; budući da je Komisija izjavila da će poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući pokretanje novih slučajeva EU Pilot i postupaka zbog povrede kada otkrije moguće povrede prava EU-a;

Y.  budući da se sudjelovanjem Parlamenta u tim postupcima postiže dodatni nadzor istražnog rada nadležnih institucija EU-a; budući da ne bi trebalo zaključivati predstavke prije nego što ih Komisija prouči;

Z.  budući da Komisija, putem godišnjeg izvješća o praćenju primjene prava Europske unije, objavljuje aktivnosti koje se odnose na povrede prava EU-a i otkriva informacije o postupcima zbog povrede u obliku priopćenja za javnost; budući da se odluke o postupcima zbog povrede mogu naći u bazi podataka Komisije dostupnoj na internetskoj stranici Europa; budući da bi detaljnije informacije Komisije u sklopu njezine suradnje s Odborom za predstavke u predmetima vezanim za predstavke pridonijele većoj transparentnosti i neometanoj suradnji između dviju institucija;

AA.  budući da glavne teme u predstavkama pokrivaju široki spektar pitanja poput, na primjer, zaštite okoliša (posebice obrade otpadnih voda, gospodarenja otpadom, upravljanja riječnim slivovima, ispitivanja i vađenja plina i ugljikovodika), povreda prava potrošača, primjene pravde (posebno prava skrbništva nad maloljetnim osobama), temeljnih prava (posebno prava djeteta, osoba s invaliditetom i manjina), slobodnog kretanja osoba, diskriminacije, imigracije, zapošljavanja i dobrobiti životinja;

AB.  budući da je internetski portal Odbora za predstavke, koji je počelo s radom krajem 2014. godine u funkciji, ali još nije dovršen; budući da je svrha tog portala da građanima EU-a i osobama koje u njemu imaju boravište nudi elektronski alat koji im omogućava da podnesu predstavke i prate njihovu obradu te da elektronički potpišu svoje predstavke i podrže predstavke drugih podnositelja čije ih teme zanimaju; budući da su nedostaci u nekim osnovnim funkcijama kao što je pretraživanje trajali tijekom cijele 2015. i do vrlo nedavno ugrožavali ulogu tog portala kao interaktivnog prostora za razmjenu među građanima; budući da je taj problem naposljetku ipak riješen;

AC.  budući da se ovim portalom pospješuje transparentnost i interaktivnost postupka podnošenja predstavki, a istodobno postiže veća administrativna učinkovitost u interesu podnositelja predstavki, zastupnika te šire javnosti; budući da u pogledu druge faze projekta, namijenjene prije svega poboljšanju administrativnog postupanja s predstavkama, ali i uvođenju mogućnosti da podnositelji predstavki i osobe koje ih podržavaju u stvarnom vremenu prate postupanje s predstavkama, tijekom 2015. nije ostvaren značajan napredak, iako je prema originalnom rasporedu ta faza dotad trebala već biti dovršena;

AD.  budući da su uzastopna kašnjenja faza projekta koje su uslijedile dovela do dodatnog radnog opterećenja u Odboru za predstavke zbog potrebe da se relevantni dokumenti ručno unesu u različite baze podataka; budući da još uvijek ima predstavki koje čekaju na učitavanje u sustav jer su dosad samo otvorene predstavke zaprimljene 2013., 2014. i 2015. uključene u portal, a trenutačno se radi na učitavanju predstavki zaprimljenih 2016.;

AE.  budući da su otklonjeni određeni nedostaci, osobito u pogledu funkcije pretraživanja i postupanja u pogledu povjerljivosti podnositelja predstavke, i budući da se prema rasporedu od druge polovice 2016. radi na poboljšanju korisnosti i vidljivosti usluge za građane;

AF.  budući da se dopuštenost predstavki temelji na kriterijima utvrđenim člankom 227. UFEU-a; budući da koncept područja djelovanja Unije daleko nadilazi dug popis nadležnosti; budući da utvrđenje nedopuštenosti može biti podvrgnuto sudskom preispitivanju u slučaju da nije valjano opravdano u skladu s tim kriterijima;

AG.  budući da su nacionalni sudovi prvenstveno nadležni za jamčenje pravilne provedbe zakonodavstva EU-a u državama članicama; budući da je, u tom kontekstu, prethodna odluka Suda Europske unije koristan instrument kojim raspolažu nacionalni pravosudni sustavi; budući da se u nekim državama članicama taj postupak rijetko koristi ili se uopće ne koristi; budući da su predstavke alternativan i neovisan način ispitivanja i provjere sukladnosti sa zakonodavstvom EU-a te budući da stoga ta dva alternativna postupka ne bi trebala biti međusobno isključiva;

AH.  budući da bi europska građanska inicijativa (EGI) trebala biti važan alat za pružanje mogućnosti građanima da izravno sudjeluju u razvoju politika EU-a te da njezin potencijal treba u iskoristiti u potpunosti, pri čemu je potrebno osigurati da su građani u potpunosti informirani o pitanjima nadležnosti EU-a i nacionalnih nadležnosti; budući da bi građanima trebalo bolje objasniti glavne razlike između europske građanske inicijative i prava na podnošenje predstavki; budući da Parlament ima posebnu odgovornost za uspješnost tog instrumenta; budući da, kao što je izraženo na javnoj raspravi održanoj 22. veljače 2015., među organizacijama koje su registrirale europsku građansku inicijativu vlada mišljenje da je potrebno ukloniti administrativne prepreke ako se žele ostvariti najbolji mogući rezultati kad je riječ o sudjelovanju građana;

AI.  budući da tri godine nakon što je 1. travnja 2012. na snagu stupila Uredba (EU) br. 211/2011 Odbor za predstavke smatra da je potrebno ocijeniti njezinu provedbu kako bi se utvrdili mogući nedostaci i predložila održiva i konkretna rješenja za njezinu hitnu reviziju i tako poboljšalo njezino funkcioniranje;

AJ.  budući daje u 2015. zbog radnog opterećenja Odbora za predstavke proveden samo jedan posjet u svrhu utvrđivanja činjenica u vezi s predstavkama koje su ispitivane 2015. godine; budući da je posjet u svrhu utvrđivanja činjenica proveden u Ujedinjenoj Kraljevini 5. i 6. studenog 2015. u vezi s posvajanjem bez roditeljskog pristanka omogućio članovima izaslanstva da bolje razumiju situaciju, budući da su imali priliku raspraviti o tom problemu s predstavnicima različitih institucija u Ujedinjenoj Kraljevini uključenih u ovu problematiku;

AK.  budući da su se u 2016. godini, kada se radno opterećenje normaliziralo, provela tri posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica u vezi s predstavkama ispitivanim 2016.; budući da su ti posjeti posebna povlastica odbora i ključni dio njegova rada, koji uključuje interakciju s podnositeljima predstavki i nadležnim tijelima država članica u pitanju; budući da članovi tih izaslanstava ravnopravno sudjeluju u svim povezanim aktivnostima, uključujući i konačno izvješće;

AL.  budući da Odbor za predstavke ima odgovornost u odnosu na Ured europskog ombudsmana, koji je nadležan za istraživanje pritužbi građana EU-a i osoba koje u njemu imaju boravište o mogućim nepravilnostima unutar institucija i tijela EU-a, o čemu Odbor sastavlja godišnje izvješće na temelju godišnjeg izvješća Europskog ombudsmana;

AM.  budući da je 26. svibnja 2015. Europska ombudsmanica Emily O'Reilly predstavila svoje godišnje izvješće Martinu Schulzu, predsjedniku Europskog parlamenta; budući da je 23. lipnja 2015. Ombudsmanica predstavila svoje izvješće na sjednici Odbora za predstavke, tijela odgovornog za odnose s njezinom institucijom;

AN.  budući da je Odbor za predstavke član Europske mreže pučkih pravobranitelja, kojom su obuhvaćeni nacionalni i regionalni pravobranitelji, odbori za predstavke i slična tijela država članica Europske unije, zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u i drugih zemalja Europskog gospodarskog prostora i/ili schengenskog područja; budući da je Odbor za predstavke Europskog parlamenta punopravni član te mreže koja trenutačno ima 94 ureda u 36 zemalja;

AO.  budući da se svaka predstavka pažljivo razmatra i obrađuje i da svaki podnositelj predstavke mora primiti odgovor u razumnom roku;

AP.  budući da bi svi podnositelji predstavki trebali imati mogućnost izravno predstaviti svoje slučajeve Odboru za predstavke;

1.  ističe da pravo na predstavke treba osnažiti sposobnost reagiranja Europskog parlamenta pomažući u rješavanju problema ponajviše povezanih s prijenosom i primjenom zakonodavstva EU-a zato što su predstavke koje se temelje na područjima djelovanja EU-a i zadovoljavaju kriterije dopuštenosti važan izvor informacija za otkrivanje potencijalnih nedostataka i povreda prava u primjeni zakonodavstva EU-a; poziva Komisiju da u većoj mjeri upotrebljava svoje ovlasti kad je riječ o jamčenju djelotvorne primjene zakonodavstva EU-a, primjerice bržom provedbom postupka zbog povrede prava na temelju članaka 258. i 260. UFEU-a;

2.  ističe rad koji Odbor za predstavke obavlja u pogledu slušanja problema koji utječu na građane i njihova rješavanja; smatra da predstavke, u svojstvu mosta između građana i institucija, mogu pomoći boljoj procjeni utjecaja zakonodavstva EU-a na svakodnevni život građana;

3.  naglašava da Odbor za predstavke ima priliku i velik izazov sudjelovanja u pouzdanom i plodonosnom dijalogu s građanima, a i potencijal da približi europske institucije građanima; napominje da bi to trebalo doprinijeti promicanju participativne demokracije; smatra da je za ispunjavanje te svrhe ključno pružiti primjeren odgovor na predstavke i kad je riječ o roku, i kad je riječ o kvaliteti odgovora;

4.  podsjeća da bi u javnim raspravama Odbora trebalo poštovati jednaku i razmjernu zastupljenost nacionalnosti podnositelja predstavki; smatra da bi također trebalo poticati primjerenu i pravednu zastupljenost svih država članicama u javnim raspravama Odbora kako bi se ojačala njegova europska dimenzija;

5.  ističe da predstavke također imaju važnu ulogu u zakonodavnom procesu jer ukazuju na postojeće propuste i nedostatke u prijenosu europskog zakonodavstva te omogućuju drugim odborima Parlamenta dobivanje korisnih i izravnih informacija za njihov zakonodavni rad u područjima za koja su nadležni; pozdravlja veću interakciju Odbora za predstavke s drugim parlamentarnim odborima, kao i veću zastupljenost pitanja povezanih s predstavkama na plenarnoj sjednici; smatra da predstavke nisu odgovornost samo Odbora za predstavke, već bi trebale biti zajednička obveza svih odbora Europskog parlamenta; pozdravlja namjeru da se uvede neformalna mreža predstavki u Parlamentu, uz sudjelovanje predstavnika svih njegovih odbora, kako bi se osigurala nesmetana i učinkovita koordinacija rada na predstavkama; smatra da bi se tom mrežom trebalo omogućiti bolje razumijevanje uloge predstavki u radu Parlamenta i da bi se njome trebala poboljšati suradnja među odborima kad je riječ o pitanjima na koja se odnose predstavke; poziva sve nadležne parlamentarne odbore da pruže dužnu pozornost predstavkama koje su im poslane te da poduzmu potrebne napore kako bi mogli pružiti potrebne informacije za pravilnu obradu predstavki;

6.  uviđa da Parlament isto tako ima ključnu političku ulogu u pogledu mjera Komisije za izvršenje zakonodavstva zahvaljujući analizi godišnjih izvješća o praćenju provedbe prava EU-a i usvajanju relevantnih parlamentarnih rezolucija; poziva Komisiju da uzme u obzir rezolucije koje u Parlamentu podnese Odbor za predstavke, a kojima se utvrđuju konkretni propusti u primjeni i provedbi zakonodavstva EU-a na temelju predstavki, te poziva Komisiju da poduzme primjerene mjere te da o svojim daljnjim postupcima izvještava Parlament; uz to, poziva Vijeće i Parlament da poduzmu posebne mjere u pogledu usvajanja Uredbe 2013/0140/COD o izuzeću veterinarskih inspekcija vinskih mušica na vanjskim granicama EU-a, kao što su predložili dobitnici Nobelove nagrade (profesori biokemije) u predstavci 1358/2011;

7.  pozdravlja činjenicu da se 2015. smanjilo vrijeme obrade predstavki, no smatra da su tajništvu Odbora za predstavke hitno potrebni veći tehnički resursi i veći broj članova osoblja kako bi se zajamčilo odgovarajuće razmatranje predstavki i daljnje smanjenje vremena potrebnog za njihovu obradu, a istovremeno zajamčila kvaliteta obrade;

8.  i dalje smatra da postoji obveza jamčenja da se nedopuštenost ili zaključivanje predstavki zbog neutemeljenosti pažljivo opravda podnositeljima predstavki;

9.  napominje da je Komisija uključena u postupak predstavki i da mu je predana te odgovara što je brže moguće na nove predstavke koje joj šalje Parlament; ističe da su odgovori Komisije većinom podrobni i obuhvaćaju predstavke koje su u okviru njene nadležnosti; podsjeća, međutim, da Komisija često ne pruža nove informacije u odgovorima na predstavke za koje se traži revizija zbog izmjena u stanju i kontekstu predstavki; žali zbog toga što se Komisija u nekim prilikama usredotoči prije svega na postupovne aspekte ne ulazeći u srž problema; podsjeća Komisiju da se predstavke koje se odnose na potencijalnu povredu prava EU-a smiju zaključiti tek nakon provedbe temeljite analize; ističe predanost Komisije slanju općenito nadležnih dužnosnika na sjednice Odbora za predstavke jer je kvaliteta postupanja s predstavkama bolja kad Komisiju u raspravama predstavljaju dužnosnici najvišeg mogućeg ranga; žali zbog toga što su na sjednicama Odbora odgovori Komisije uglavnom ograničeni na sadržaj službenog odgovora poslanog Odboru te ne donose nikakve nove ili relevantne informacije koje bi pomogle pri rješavanju problema iz predstavki; napominje da se pisani odgovori uzimaju vrlo ozbiljno, kao i objašnjenja dana tijekom usmenih rasprava Odbora za predstavke;

10.  smatra da bi kao čuvarica Ugovora Komisija trebala nadići formalno ispitivanje proceduralne usklađenosti i više se usredotočiti na sadržaj temeljnog pitanja, pogotovo kad je riječ o ekološkim pitanjima; podsjeća na načelo predostrožnosti i na temeljni duh zakonodavstva EU-a o okolišu prema kojem treba spriječiti nepopravljivu štetu u područjima osjetljivim u ekološkom pogledu te potiče Komisiju da usvoji pristup koji će joj omogućiti korištenje nadležnosti i povlastica na ex-ante osnovi;

11.  napominje da će se u budućnosti više potruditi da zajamči da Komisija redovito izvješćuje Parlament o napretku postupaka zbog povrede prava pokrenutih protiv pojedinačnih država članica kako bi se olakšala bolja suradnja i omogućilo informiranje podnositelja predstavki o napretku u ranom stadiju;

12.  smatra da bi, u interesu transparentnosti, u duhu iskrene suradnje među institucijama EU-a i sukladno odredbama Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije, Komisija na zahtjev i kad je to potrebno trebala dostaviti Parlamentu sintezu pojedinačnih slučajeva povezanih s postupcima EU Pilot; podsjeća na prethodne zahtjeve Odbora za predstavke u vezi s dobivanjem pristupa dokumentima projekta EU Pilot i dokumentima postupaka zbog povrede prava, s obzirom na to da predstavke često dovode do pokretanja takvih postupaka; ponavlja poziv Komisiji da izvijesti Odbor za predstavke o razvoju postupaka zbog povrede prava izravno povezanih s predstavkama. uviđa da je potrebno zajamčiti najveću moguću transparentnost pri objavljivanju informacija o već okončanim postupcima u okviru projekta EU Pilot i postupcima zbog povrede prava;

13.  smatra da Parlamentu treba pravovremeno pružiti potrebne informacije o postupcima zbog povrede prava pokrenutim kao rezultat istraga povezanih s predstavkama, posebno kad to zatraži Odbor za predstavke;

14.  smatra da je od ključne važnosti poboljšati suradnju s nacionalnim parlamentima i njihovim relevantnim odborima te s vladama država članica, prije svega da bi se lakše zajamčilo da relevantna i za to nadležna tijela obrađuju predstavke; ponovno poziva na započinjanje strukturiranog dijaloga s državama članicama u obliku redovitih sastanaka s relevantnim odborima nacionalnih parlamenata; pozdravlja činjenicu da je izaslanstvo Odbora za predstavke njemačkog Bundestaga bilo prisutno na sjednici Odbora za predstavke 4. svibnja 2015.; potiče prisutnost predstavnika država članica te nadležnih lokalnih i/ili regionalnih vlasti na sjednicama Odbora za predstavke; ponovno naglašava važnost sudjelovanja predstavnika Vijeća i Komisije na sjednicama i saslušanjima Odbora za predstavke;

15.  priznaje utjecaj djelotvorne primjene zakonodavstva EU-a na jačanje vjerodostojnosti institucija Europske unije; podsjeća da je pravo na podnošenje predstavki sadržano u Ugovoru iz Lisabona važan element europskog građanstva i stvaran instrument za praćenje primjene zakonodavstva EU-a i utvrđivanja mogućih propusta; poziva Odbor za predstavke da uspostavi redovite sastanke s nacionalnim odborima za predstavke kako bi se proširila svijest o brigama europskih građana povezanih s EU-om i s državama članicama te kako bi se njihova prava dodatno ojačala boljom izradom i provedbom europskog zakonodavstva;

16.  ponavlja poziv iz izvješća o aktivnostima Odbora za predstavke za 2013.(1) na poboljšanje strukturiranog dijaloga s državama članicama, primjerice redovitim održavanjem sastanaka s članovima nacionalnih odbora za predstavke ili drugim nadležnim tijelima; poziva države članice da uzmu u obzir preporuke iz izvješća misije radi utvrđivanja činjenica i preporuka upućenih u dijalozima;

17.  zadovoljan je što je 2015. godine 191 građanin podnio predstavku izravno Odboru za predstavke; podsjeća na i podržava veću upotrebu video konferencija ili drugih sredstava kojima se podnositeljima predstavki omogućuje aktivno sudjelovanje u radu Odbora za predstavke ako ne mogu biti osobno nazočni;

18.  napominje da Komisija na restriktivan i strog način tumači odredbe članka 51., stavka 1. Povelje o temeljnim pravima, u kojem se navodi, između ostalog, da je Povelja upućena državama članicama „samo kada provode pravo Unije”; napominje da se u članku 51. stavku 2. Povelje navodi da se Poveljom „ne proširuje područje primjene prava Unije izvan ovlasti Unije”; poziva na šire tumačenje opsega primjene Povelje i na konačnu procjenu pertinentnosti tog članka u budućim revizijama Povelje i Ugovora; ističe da ništa ne priječi države članice da u potpunosti primijene odredbe Povelje u svojim nacionalnim zakonodavstvima kako bi osigurale zaštitu temeljnih prava svojih građana koja bi nadilazila provedbu prava Unije te ih podsjeća na druge međunarodne obveze;

19.  žali zbog toga što se podnositelji predstavki još uvijek ne informiraju u dovoljnoj mjeri o razlozima na temelju kojih se predstavke proglašavaju nedopuštenima;

20.  žali zbog toga što je Komisija na strog i restriktivan način protumačila članak 51. Povelje o temeljnim pravima prema kojemu se „odredbe […] Povelje odnose na institucije, tijela urede i agencije Unije, uz poštovanje načela supsidijarnosti, te na države članice samo kada provode pravo Unije”; podsjeća da zbog članka 51. Povelje građani često očekuju više od onoga što pravne odredbe Povelje u strogom smislu omogućavaju te njihova očekivanja ostaju neispunjena upravo zbog tog strogog i restriktivnog tumačenja; traži od Komisije da usvoji novi pristup bolje prilagođen tim očekivanjima;

21.  žali zbog toga što građani Poljske i Ujedinjene Kraljevine još uvijek nisu zaštićeni Poveljom Europske unije o temeljnim pravima;

22.  ističe da su u siječnju 2015. dvije zastupnice imenovane predstavnicama Odbora za predstavke u okviru tijela osnovanih na temelju Konvencije UN-a u pogledu prava osoba s invaliditetom te su sudjelovale u analizi preliminarnog izvješća EU-a i Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom koja je održana 27. i 28. kolovoza 2015. u Ženevi (Švicarska); ističe važan posao koji Odbor za predstavke kontinuirano obavlja u kontekstu provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom; primjećuje da je 2015. bila značajna godina jer je po prvi put jedna agencija Ujedinjenih naroda preispitala ispunjavanje obveza u području ljudskih prava u EU-u; pozdravlja činjenicu da je jedan odbor Ujedinjenih naroda imao priliku čuti sve pojedinosti o zaštitnoj funkciji Odbora za predstavke; ističe da je Komisija u postupak obrade predstavki počela uključivati zaključna zapažanja Odbora za prava osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda(2); pozdravlja činjenicu da je javna rasprava „Zaštita prava osoba s invaliditetom, iz perspektive zaprimljenih predstavki”, u organizaciji Odbora za predstavke 15. listopada 2015., bila izrazito pristupačna; ističe važnost zaključaka studije Resornog odjela C naslovljene „Zaštitna uloga Odbora za predstavke u kontekstu provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom”; smatra važnim da Odbor za predstavke i dalje organizira događaje s naglaskom na predstavkama iz područja invaliditeta; poziva na jačanje kapaciteta Odbora za predstavke i njegova tajništva kako bi se omogućilo da on na odgovarajući način ispuni svoju zaštitnu funkciju; poziva da se imenuje službenik odgovoran za obradu problema povezanih s osobama s invaliditetom; bilježi značajnu aktivnost praćenja koju je Odbor vršio 2015. u pogledu invaliditeta i srodnih specifičnijih tema, poput primjerice ratifikacije Ugovora iz Marakeša, deblokiranja direktive o borbi protiv diskriminacije ili izuzeća od carinske pristojbe za određene proizvode namijenjene za kulturno, obrazovno ili znanstveno unaprjeđenje osoba s invaliditetom ili obiteljskih njegovatelja;

23.  poziva na hitnu ratifikaciju Ugovora iz Marakeša na razini EU-a kako bi se olakšao pristup objavljenim djelima slijepim i slabovidnim te osobama koje imaju druge smetnje pri čitanju otisnutog teksta, bez obzira na sukobe o nadležnosti pred Sudom EU-a; podsjeća da je Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom u rujnu 2015. u svojim zaključnim zapažanjima istaknuo neke nedostatke EU-a u pogledu potpune usklađenosti s Konvencijom; napominje da se od EU-a traži da brzo usvoji izmijenjeni Europski akt o pristupačnosti koji obuhvaća učinkovite i dostupne provedbene mehanizme i mehanizme podnošenja pritužbi; napominje zahtjev da se uloga Komisije ograniči njezinim uklanjanjem iz okvira za neovisni nadzor kako bi se zajamčili dovoljni resursi tog okvira za vršenje njegovih funkcija;

24.  ističe različitost tematskih područja predstavki koje građani podnose, kao što su temeljna prava, dobrobit djece, prava osoba s invaliditetom, prava osoba koje pripadaju manjinama, prava djece, unutarnje tržište, zakon o okolišu, radni odnosi, migracijska politika, trgovinski sporazumi, pitanja javnog zdravstva, prijevoz, prava životinja i diskriminacija;

25.  u kontekstu posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica koje Odbor za predstavke može organizirati pri ispitivanju predstavki naglašava osjetljivu narav predstavki povezanih s pravima djece jer je u takvim slučajevima potrebno hitno i primjereno odgovoriti na problem koji navodi podnositelj predstavke, čuvajući istovremeno najbolje interese djece;

26.  smatra da je održavanje javnih saslušanja važan način podrobnijeg ispitivanja problema koje navedu podnositelji predstavki koje pripadaju područjima djelovanja Europske unije te općih aspekata funkcioniranja EU-a i njegovih temeljnih nedostataka; skreće pozornost na javno saslušanje o europskoj građanskoj inicijativi održano 26. veljače 2015. s Odborom za ustavna pitanja, javno saslušanje o pravu na podnošenje predstavki održano 23. lipnja 2015., javno saslušanje o zaštiti osoba s invaliditetom održano 15. listopada 2015. i javno saslušanje o europskoj građanskoj inicijativi „Ne vivisekciji” održano 11. svibnja 2015. s tri druga odbora te smatra korisnom radionicu o prekograničnim posvojenjima održanu 1. prosinca 2015. s Odborom za pravna pitanja;

27.  smatra da je europska građanska inicijativa novo političko pravo građana te relevantan alat za oblikovanje programa participativne demokracije u Europskoj uniji koji građanima omogućuje izravnu i aktivnu uključenost u projekte i procese koji na njih utječu te čiji se potencijal neosporno mora u potpunosti iskoristiti i znatno poboljšati kako bi se postigli najbolji rezultati i potaklo što više građana EU-a na sudjelovanje u daljnjem razvoju procesa europske integracije; smatra također da bolja zaštita temeljnih prava, demokratskog legitimiteta i transparentnosti moraju biti među prioritetnim ciljevima EU-a; podsjeća Komisiju da je potrebno slijediti sve preporuke iz Rezolucije Europskog parlamenta od 28. listopada 2015. o europskoj građanskoj inicijativi(3) kako bi se zajamčila efektivna provedba prava na pokretanje europske građanske inicijative; ponovno ističe svoju predanost proaktivnom sudjelovanju u javnim raspravama za uspješne inicijative; obvezuje se da će na institucionalnoj razini dati prednost učinkovitosti participativnog postupka i jamčenju zakonodavnih popratnih mjera;

28.  žali što Komisija smatra da je prerano za reviziju Uredbe (EU) br. 211/2011 od 1. travnja 2012. godine, koja je stupila na snagu prije tri godine; smatra da je potrebno provesti temeljitu procjenu njezine provedbe kako bi se otklonili svi utvrđeni nedostaci te predložiti izvediva rješenja u cilju njezine skore revizije, jamčeći istovremeno da su procedure i uvjeti potrebni za europsku građansku inicijativu odista jasni, jednostavni, lako primjenjivi i razmjerni; pozdravlja izvješće Komisije od 31. ožujka 2015. o europskoj građanskoj inicijativi i odluku Europskog ombudsmana OI/9/2013/TN te poziva Komisiju da prilikom revizije tog instrumenta zajamči da europska građanska inicijativa Uniji pruža stvaran doprinos u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i da su sve odgovarajuće pravne mjere provedene kako bi se omogućilo ispravno daljnje praćenje kad se smatra da je europska građanska inicijativa uspješno uspostavljena; poziva Komisiju da, s obzirom na različite uočene nedostatke, u najkraćem mogućem roku napravi prijedlog revizije Uredbe (EU) br. 211/2011;

29.  skreće pozornost na svoju Rezoluciju od 8. listopada 2015. o zakonodavstvu o hipotekama i riskantnim financijskim instrumentima u Španjolskoj(4) u svjetlu primljenih predstavki, u pogledu koje je Parlament dao niz preporuka za pravilnu primjenu zakonodavstva EU-a o hipotekama i borbu protiv bankarskih zloupotreba; poziva Komisiju da pozorno prati provedbu Direktive 2014/17/EU o hipotekarnim kreditima i Direktive 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima u svim državama članicama te da podijeli najbolje prakse kako bi se poboljšala zaštita građana s financijskim poteškoćama;

30.  zabrinut je zbog dokazanih nedostataka u primjerenom pristupu pravosuđu u nekim državama članicama koji su izašli na vidjelo prilikom obrade predstavki; smatra da je to ključno pitanje kojim se treba pozabaviti bez odgađanja kako bi se zajamčilo da Unija funkcionira na demokratski način te da njezini građani i osobe koje u njoj imaju boravište uživaju temeljna prava; smatra da bi Unija trebala pružiti dobar primjer primjenom stupa Aarhuške konvencije o pristupu pravosuđu kad je riječ o ekološkim pitanjima;

31.  skreće pozornost na svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2016. o aktivnostima Odbora za predstavke tijekom 2014. godine, kao i na svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o godišnjem izvješću o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2014. godine;

32.  pozdravlja vraćanje na normalniju razinu aktivnosti u području posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica i očekuje da se u narednim godinama, sve do kraja zakonodavnog saziva, iskoristi puni potencijal te posebne povlastice Odbora za predstavke; ističe važnost izrade radnih dokumenata nakon svakog posjeta, uključujući i posebne preporuke, te potiče razna tijela na koja se one odnose da ih pažljivo razmotre; smatra da bi trebalo periodički procjenjivati usklađenost s tim preporukama;

33.  ističe rad Odbora za predstavke u 2015. u vezi stavljanja na raspolaganje podnositeljima predstavki portala na kojem se mogu registrirati, podnijeti predstavku, preuzeti popratnu dokumentaciju i dati svoju podršku predstavkama koje su već dopuštene; ističe ažuriranje portala na kojem su učitane predstavke registrirane 2013., 2014. i 2015. godine; pozdravlja činjenicu da su obnovljene i poboljšane nove funkcionalnosti koje se odnose na pretraživanje, podržavanje tuđih predstavki i povjerljivost podnositelja predstavki;

34.  podsjeća na korake potrebne za dovršetak provedbe preostalih faza projekta internetskog portala za predstavke na kojem će podnositelj predstavke moći u realnom vremenu dobiti informacije o stanju svoje predstavke, biti obaviješten o promjenama u postupku obrade, kao što su proglašenje predstavke dopuštenom, odgovor Komisije ili uvrštavanje predstavke u dnevni red sjednice odbora i poveznica za izravan internetski prijenos te stupiti u kontakt s tajništvom Odbora za predstavke kako bi dobio jasne i izravne informacije; ističe da je internetski portal ključan izvor informacija za građane EU-a i da bi se na njemu trebale pružati informacije o statusu peticije;

35.  skreće pozornost na usvajanje Uredbe 910/2014/EU o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu; potiče Odbor za predstavke i sve institucije Europske unije da uvažavaju podnesene dokumente potpisane elektroničkim potpisom iz svih 28 država članica;

36.  naglašava važnu ulogu mreže SOLVIT, mreže za rješavanje problema među državama članicama, koju bi trebalo u potpunosti razviti u suradnji s predmetnim državama i njihovim nacionalnim SOLVIT centrima koji ovise o nacionalnim upravama, i traži da joj se osiguraju veća sredstva te da se provede sustavnija analiza problema identificiranih kroz SOLVIT jer ta mreža pridonosi pružanju prave slike o poremećajima jedinstvenog tržišta;

37.  poziva Ujedinjenu Kraljevinu da uzme u obzir preporuku iz izvješća misije radi utvrđivanja činjenica provedene u Londonu 5. i 6. studenog 2015., koji je Odbor odobrio 19. travnja 2016.;

38.  naglašava važnost suradnje s Europskim ombudsmanom i sudjelovanja Parlamenta u Europskoj mreži pučkih pravobranitelja; pozdravlja odlične međuinstitucijske odnose između Europskog ombudsmana i Odbora za predstavke; pohvaljuje rad Ombudsmanice na poboljšanju administracije u EU-u i posebno cijeni njezine redovite doprinose radu Odbora za predstavke tijekom cijele godine;

39.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i izvješće Odbora za predstavke proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom ombudsmanu te vladama i parlamentima država članica, njihovim odborima za predstavke i nacionalnim ombudsmanima ili sličnim nadležnim tijelima.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0204.

(2)

Usvojio Odbor UN-a na svojoj četrnaestoj sjednici (od 17. kolovoza do 4. rujna 2015.); Vidi: http://tbinternet.ohchr.org/_layouts/treatybodyexternal/Download.aspx?symbolno=CRPD%2fC%2fEU%2fCO%2f1&Lang=hr

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0382.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0347.


OBRAZLOŽENJE

Svrha je godišnjeg izvješća za 2015. godinu pružiti pregled rada Odbora za predstavke. Program rada Odbora ne podudara se sa zakonodavnim programom Komisije, već su sami građani ti koji ga utvrđuju ostvarujući svoje pravo na podnošenje predstavke Europskom parlamentu i izražavajući svoju zabrinutost različitim politikama i zakonodavstvom EU-a.

Godišnjim izvješćem želi se pružiti točna i potpuna slika rada Odbora za predstavke. Izvješće daje statističke podatke o broju predstavki koje je Odbor zaprimio, obradio ili zaključio, obuhvaćene države i pitanja o kojima je bilo riječ. Ti statistički podaci predstavljaju važan kvantitativni alat za ocjenjivanje rada odbora. Ovim se izvješćem također pokrivaju drugi aspekti, kao što su odnosi s drugim institucijama EU-a te nacionalnim i regionalnim vlastima.

Pravo na podnošenje predstavke Europskom parlamentu: stup europskog građanstva

Godišnje statistike za 2015. pokazuju da većina građana traži pomoć Parlamenta u pitanjima vezanim za okoliš, pravdu, unutarnje tržište i temeljna prava.

Neki podnositelji predstavki traže da se njihovi prijedlozi i sugestije u vezi s razvojem europskih politika saslušaju, a drugi se obraćaju Europskom parlamentu sa žalbom protiv odluka nacionalnih tijela ili podnoseći prizive protiv presuda nacionalnih sudova. Neki prijavljuju nedostatke u provedbi zakonodavstva EU-a, bilo neispravno prenošenje zakonodavstva ili nedostatke u primjeni propisa Zajednice.

Prema statistikama tijekom 2015. Europski parlament je zaprimio 1431 predstavku, što predstavlja smanjenje od 47 % u odnosu na 2714 predstavki u 2014. Moglo bi se reći da prethodne godine (2013. i 2014.) predstavljaju, brojčano gledajući, vrhunac zaprimljenih predstavki. Oštar pad 2015. godine (gotovo za pola) odražava promjenu trenda nakon konstantnog porasta broja predstavki zaprimljenih tijekom zadnjeg zakonodavnog saziva.

Statistička analiza predstavki zaprimljenih tijekom 2015. u odnosu na one iz 2014.

Obrada predstavki

Obrada predstavki

Broj predstavki

%

Broj predstavki

%

 

2014

2015

Dopuštene i otvorene

790

29,1

519

36,3

Dopuštene i zaključene

817

30,1

424

29,6

Proglašene nedopuštenima

1070

39,4

483

33,8

Odluka na čekanju

37

1,4

5

0,3

Ukupno registrirane predstavke

2714

100

1431

100,0

Obrada predstavki

Broj predstavki

%

Broj predstavki

%

 

2014

 

2015

 

Dopuštene i otvorene

790

100

519

100

Dopuštene i proslijeđene drugim tijelima za dobivanje mišljenja

77

9,7

42

8

Dopuštene i proslijeđene drugim tijelima za dobivanje informacije

380

48,1

359

69,2

Dopuštene i proslijeđene Europskoj komisiji za dobivanje mišljenja

688

87,0

464

89,4

2015

 

2014

Postupak

Broj predstavki

Postotak

 

Postupak

Broj predstavki

Postotak

Dopuštene

943

65,9

 

Dopuštene

1630

60,0

Proglašene nedopuštenima

483

33,8

 

Proglašene nedopuštenima

1083

39,9

Odluka na čekanju

5

0,3

 

Odluka na čekanju

2

0,1

Ukupan broj

1431

100

 

Ukupan broj

2715

100

Godine 2015. dopuštene su 943 predstavke (65,9 % od ukupno njih 1431), a 483 ih je proglašeno nedopuštenima (33,8 %).

Tijekom 2015. 63,4 % zaprimljenih predstavki odnosno njih 907 dobilo je brz tretman, ili zato što su proglašene nedopuštenima (33,8 %) ili zato što je, kad su ocijenjene dopuštenima, obrada zaključena odmah nakon što su podnositelju predstavke dostavljene informacije u vezi s postavljenim pitanjima ili je podnositelj predstavke upućen na drugi parlamentarni odbor nadležan za tu problematiku (29,6 %). Odbor za predstavke je 2015. uspio nadoknaditi zaostatke koje je imao u obradi predstavki i uhvatiti korak, što ima veliki utjecaj na kvalitetu odnosa s podnositeljima predstavki koji su uvidjeli da su rokovi obrade predstavki skraćeni.

Treba napomenuti da je postotak nedopuštenih predstavki smanjen u odnosu na 2014. (6,1 % u 2015.) te da je postotak dopuštenih predstavki porastao (5,9 %). Broj predstavki koje su proglašene dopuštenima i zaključene u prvim stupnjevima postupka i dalje je stabilan, oko 30 %.

Što se tiče usmjeravanja predstavki i odluka koje su donijeli članovi Odbora za predstavke, postoje jasne razlike između postupanja 2014. i 2015. godine: odluka da se predstavke proslijede drugim agencijama radi obavijesti porasla je za 21 %, a odluka da se predstavke proslijede tijelima koje nisu Komisija radi mišljenja ostaje i dalje oko 8 %. Komisija je i dalje neprikosnoven glavni partner Odbora za predstavke kada je riječ o obradi predstavki koje nisu zaključene u prvim stupnjevima postupka, s obzirom na to da se 90 % predstavki upućuje Komisiji radi daljnje obrade i pružanja mišljenja (464 od 519).

Broj predstavki po državi

U odnosu na prethodnu godinu, tijekom 2015. zabilježene su određene promjene u popisu zemalja iz kojih potječu predstavke. Španjolska je i dalje na prvom mjestu u 2015., a slijede Italija, Njemačka, Rumunjska i Poljska (jednu godinu prije peto mjesto pripalo je Ujedinjenoj Kraljevini). Svakako se može navesti znatan porast udjela talijanskih predstavki koji je sa 7,9 % porastao na 12,3 %.

Baltičke zemlje Litva, Estonija i Latvija ponovno su na samom dnu popisa.

2015

 

2014

Država

Broj predstavki

%

 

Država

Broj predstavki

%

Europska unija

491

29,7

 

Europska unija

908

28,9

Španjolska

213

12,9

 

Španjolska

449

14,3

Italija

203

12,3

 

Njemačka

271

8,6

Njemačka

153

9,3

 

Italija

248

7,9

Rumunjska

104

6,3

 

Rumunjska

199

6,3

Poljska

57

3,5

 

Ujedinjena Kraljevina

109

3,5

Ostale države

431

26,0

 

Ostale države

1071

34,0

Broj predstavki u 2015. po državi

 

Glavne teme predstavki

Kako je već spomenuto, u 2015. problematika okoliša bila je područje koje je potaklo najveću zabrinutost među podnositeljima predstavki, zatim slijede pravosuđe, funkcioniranje unutarnjeg tržišta, temeljna prava i promet.

2015

 

2014

Pitanja

Broj predstavki

Postotak

 

Pitanja

Broj predstavki

Postotak

Okoliš;

174

9,2

 

Pravosuđe

300

8,3

Pravosuđe

142

7,5

 

Okoliš;

284

7,8

Unutarnje tržište

139

7,3

 

Unutarnje tržište

266

7,3

Temeljna prava

84

4,4

 

Temeljna prava

208

5,7

Prijevoz

84

4,4

 

Zdravlje

173

4,8

Zdravlje

78

4,1

 

Socijalna pitanja

158

4,4

Zapošljavanje

74

3,9

 

Prijevoz

117

3,2

Socijalna pitanja

60

3,2

 

Obrazovanje i kultura

113

3,1

Obrazovanje i kultura

57

3,0

 

Zapošljavanje

108

3,0

Imovina i povrat

32

1,7

 

Imovina i povrat

55

1,5

Ostalo

974

51,3

 

Ostalo

1844

50,9

Jezik podnositelja predstavki

Također se uočavaju blage promjene u klasificiranju predstavki prema jeziku: 2015., jednako kao i 2014., njemački i engleski i dalje su dva jezika kojima se podnositelji predstavki najčešće koriste; njihov udio ostao je stabilan. Slijede ih talijanski i španjolski na trećem, odnosno četvrtom mjestu (2015. dolazi do porasta talijanskog s 16,8 na 18,2). Ta četiri jezika (DE, EN, IT i ES) predstavljaju tri četvrtine zaprimljenih predstavki (74,5%).

Estonski i letonski su na zadnjim mjestima (s po jednom predstavkom za svaki jezik).

2015

 

2014

Jezik

Broj predstavki

Postotak

 

Jezik

Broj predstavki

Postotak

njemački

306

21,4

 

njemački

607

22,4

engleski

269

18,8

 

engleski

496

18,3

talijanski

260

18,2

 

španjolski

456

16,8

španjolski

230

16,1

 

talijanski

400

14,7

francuski

71

5,0

 

francuski

151

5,6

rumunjski

71

5,0

 

rumunjski

135

5,0

poljski

66

4,6

 

poljski

105

3,9

Ostali jezici

158

11,0

 

grčki

92

3,4

 

 

 

 

Ostali jezici

273

10

Broj predstavki u 2014. prema jeziku

 

Nacionalnost podnositelja predstavki

Što se tiče nacionalnosti i tijekom 2015. Nijemci ostaju najaktivniji podnositelji predstavki, a slijede ih Talijani i Španjolci. Na popisu su zatim rumunjski, poljski i britanski podnositelji predstavki. Na posljednjim mjestima nalaze se građani Malte i Luksemburga koji su 2015. zajedno podnijeli samo pet predstavki.

2015

 

2014

Nacionalnost glavnog podnositelja predstavke

Broj predstavki

Postotak

 

Nacionalnost glavnog podnositelja predstavke

Broj predstavki

Postotak

Njemačka

295

20,54

 

Njemačka

551

20,2

Italija

275

19,15

 

Španjolska

468

17,1

Španjolska

225

15,67

 

Italija

425

15,6

Rumunjska

103

7,17

 

Rumunjska

196

7,2

Poljska

91

6,34

 

Ujedinjena Kraljevina

143

5,2

Ujedinjena Kraljevina

74

5,15

 

Francuska

129

4,7

Francuska

63

4,39

 

Poljska

123

4,5

Grčka

40

2,80

 

Grčka

113

4,1

Ostalo

270

18,79

 

Ostalo

574

21,9

Broj predstavki u 2015. po državljanstvu

 

Format predstavki

Što se tiče formata predstavki, preokrenuo se trend slanja predstavki elektroničkom poštom s pomoću obrasca dostupnog na internetu, koji je postojao do 2014. (s 80 % u 2014. na 69,3 % u 2015.), a poraslo je slanje tradicionalnom poštom za 10 % (s 20 % u 2014. na 30,7 % u 2015.). Kako objasniti ovu promjenu u trendu baš u vrijeme kada je internetski portal trebao olakšati slanje dokumenata otvaranjem mogućnosti prilaganja tih dokumenata predstavci u digitalnom obliku? Možda građani koji šalju predstavke nemaju veliko znanje o internetu i njegovim mogućnostima, stoga je važno i dalje zadržati mogućnost tradicionalnog slanja poštom kako bi se ispravio taj digitalni, a možda i generacijski jaz. Možda bi trebalo revidirati dostupnost internetskog portala kako bi njegovo korištenje bilo jednostavnije i prilagođenije korisnicima.

2015

 

2014

Format predstavke

Broj predstavki

%

 

Format predstavke

Broj predstavki

%

E-pošta

992

69,3

 

E-pošta

2174

80

Pismo

439

30,7

 

Pismo

540

20

Format predstavki u 2015.

 

Status predstavki

Što se tiče statusa predstavki, valja napomenuti da je velika većina predstavki odnosno njih 80% zaključena i obrađena tijekom jedne godine nakon njihova proglašenja dopuštenima. Može se reći da samo mali broj predstavki ostaje otvoren više od četiri godine. Otvorene predstavke odnose se u većini slučajeva na postupke zbog povrede prava pred Sudom Europske unije ili na pitanja koja zastupnici žele detaljnije pratiti.

Status predstavki

Godina

Otvoreni postupak

Zaključeno

2015

519

36,3 %

912

63,7 %

2014

385

14,2 %

2330

85,8 %

2013

434

15,0 %

2457

85,0 %

2012

190

9,6 %

1796

90,4 %

2011

94

6,6 %

1320

93,4 %

2010

60

3,6 %

1596

96,4 %

2009

25

1,3 %

1899

98,7 %

2008

34

1,8 %

1852

98,2 %

2007

32

2,1 %

1474

97,9 %

2006

10

1,0 %

1011

99,0 %

2005

3

0,3 %

1013

99,7 %

2004

5

0,5 %

997

99,5 %

2003

0

0 %

1315

100 %

2001

0

0 %

1132

100 %

2000

0

0 %

908

100 %

Analiza statističkih podataka o predstavkama pokazuje da većina onih koje su proglašene nedopuštenima odražava činjenicu da podnositeljima predstavki i dalje nije jasna razlika između europskih i nacionalnih ovlasti, kao i između institucija Europske unije i Vijeća Europe, a posebno Europskog suda za ljudska prava. To pokazuje da je neophodno pojačati napore kako bi se bolje informiralo građane o pravu na podnošenje predstavke Parlamentu i o tome što se može postići ostvarivanjem tog prava.

Novi internetski portal koji je pokrenut u studenom 2014. omogućuje podnositeljima predstavki da se registriraju, izrade predstavku, prilože relevantne dokumente i podrže ili se pridruže postojećim i dopuštenim predstavkama, bez potrebe da podnose novu predstavku.

Tamo će podnositelji predstavki pronaći i informacije o radu Odbora za predstavke i o mogućnostima za bržu zadovoljštinu s pomoću drugih mreža koje su dostupne u EU-u ili na nacionalnoj razini (SOLVIT, EU Pilot, mreža europskih potrošačkih centara, Europski ombudsman, nacionalni pučki pravobranitelji ili odbori za predstavke nacionalnih parlamenata). To donekle objašnjava znatno opadanje broja predstavki tijekom 2015. jer su se podnositelji predstavki usmjerili na druga bliža ili bolje osposobljena tijela za rješavanje njihovih problema.

Komisija se slaže s Parlamentom da se SOLVIT treba dalje razvijati te da je važno da svi pojedinci kojima je potreban budu u mogućnosti pristupiti mu te da SOLVIT u tu svrhu mora imati potrebne resurse. Međutim, to se može ostvariti samo u suradnji s državama članicama jer nacionalni centri SOLVIT-a pripadaju nacionalnim upravama. Komisija surađuje s državama članicama kako bi se razvio puni potencijal SOLVIT-a i provela sustavnija analiza utvrđenih problema.

Komisija smatra da ako podnositelj predstavke da suglasnost i ovisno o suglasnosti predmetne države članice (jer je SOLVIT mreža za rješavanje problema između država članica), podaci iz SOLVIT-a mogu biti dostupni Odboru za predstavke u slučajevima predstavki koje ispituje Odbor PETI. Ipak, ako postoji bojazan da bi se objavljivanjem podataka mogla narušiti zaštita svrhe inspekcija, istraga i revizija, ove informacije ne mogu se otkriti do trenutka kada zaštita više nije potrebna, osim ako postoji viši javni interes za njihovo objavljivanje.

Nova internetska stranica pokrenuta je 2014. na sljedećoj adresi: http://www.petiport.europarl.europa.eu/petitions/hr/main. Štoviše, s poboljšanjima u pogledu funkcije pretraživanja, pristupanja postojećoj predstavci i povjerljivosti podnositelja predstavke, otklonjeni su važni nedostaci koji su postojali u funkcionalnosti ove internetske stranice. Predstavke iz 2013, 2014. i 2015. već su dostupne na internetskoj stranici, a sada se unose i one koje su zaprimljene 2016. kako bi se postigla veća transparentnost rada Odbora.

Odnosi s Europskom komisijom

Budući da je Komisija nadležna za jamčenje primjene i poštovanja prava EU-a, ona je i dalje prirodni partner Odbora za predstavke u obradi predstavki. Komisija je predana postupku povezanom s predstavkama i odgovara što je brže moguće na predstavke koje joj proslijedi Parlament. Odgovorima Komisije pokrivaju se zahtjevi Odbora za predstavke koji su u njezinoj nadležnosti. Pisani odgovori prate se i detaljno pojašnjavaju tijekom usmenih rasprava na sjednicama Odbora s predstavnicima Europske komisije.

U prethodnom izvješću za 2014. od Komisije je zatraženo da izvijesti Odbor za predstavke o razvoju postupaka zbog povrede prava izravno povezanih s predstavkama. Međutim, prema okvirnom sporazumu o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije, potonja obavještava Europski parlament o pojedinačnim slučajevima.

Komisija primjenjuje restriktivno tumačenje iznimaka Uredbe 1049/2001 u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije i Uredbom „Aarhus” (Uredba 1367/2006). Člankom 6. stavkom 1. te Uredbe propisano je da objava mora biti zajamčena kada se tražena informacija odnosi na emisije u okoliš. Sud je potvrdio trenutačnu politiku Komisije da ne otkriva dokumente koji se odnose na tekuće istrage, posebno one koje se odnose na moguće povrede prava Europske unije, čak i kada oni utječu na informacije o okolišu ili o emisijama (predmet C-514 LPN / 11P i ClientEarth C-612/13P).

Jedna od točaka spora između Komisije i Odbora za predstavke bilo je Komisijino tumačenje Povelje o temeljnim pravima, a posebno njezina članka 51., kojim je, među ostalim, propisano da se Povelja odnosi na države članice samo kada primjenjuju pravo Unije.

Komisija tumači ovu odredbu u skladu sa stalnom sudskom praksom Suda. Komisija smatra da to ne znači da građani ostaju nezaštićeni ako smatraju da su njihova temeljna ljudska prava povrijeđena u slučajevima kada se ne primjenjuje pravo EU-a. U takvim slučajevima, ostaje na državama članicama da učinkovito osiguraju poštovanje i zaštitu temeljnih prava u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obvezama u pogledu ljudskih prava. U tim slučajevima, naknada se mora tražiti na nacionalnoj razini putem nadležnih nacionalnih tijela, kao što su posrednici ili sudovi, a nakon što su domaća pravna sredstva iscrpljena, predmet se može pokrenuti pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Iz intervencije g. Fransa Timmermansa, potpredsjednika Komisije, valja naglasiti obvezu da će se ispitati poteškoće i ograničenja u vezi s predstavkama, u skladu s člankom 51. Povelje o temeljnim pravima.

Odnosi s Vijećem

Odbor za predstavke pozdravlja prisutnost Vijeća na svojim sjednicama, ali žali što se ta prisutnost ne pretvara u aktivniju suradnju kojom bi se mogle ukloniti prepreke za one predstavke u kojima bi suradnja država članica bila presudna. Međutim, Odbor istodobno naglašava napore nekih država članica koje revno prate njegove sjednice.

Odnosi s Europskim ombudsmanom – nastupi ombudsmana

Odbor za predstavke ima dobre međuinstitucijske odnose s Europskom ombudsmanicom, Emily O'Reilly, koja je intervenirala u nekoliko navrata pred Komisijom. Ombudsmanica je predstavila svoje godišnje izvješće predsjedniku Europskog parlamenta 26. svibnja 2015. i 23.  lipnja 2015. na sjednici Odbora za predstavke.

Europska ombudsmanica više se koristila svojim ovlastima za pokretanje strateških istraživanja na vlastitu inicijativu te je usvojila novu strategiju za sljedećih pet godina kojom uvodi više strateški pristup u rješavanju sustavnih problema i promicanju dobrog upravljanja.

Ombudsmanica je istaknula glavne probleme koje rješava u okviru svojih aktivnosti (transparentnost u institucijama EU-a, transparentnost lobista i kliničkih ispitivanja, temeljna prava, etička pitanja, sudjelovanje građana u donošenju odluka u Uniji, projekti i programi koje financira EU i politika tržišnog natjecanja Unije).

Odbor za predstavke sudjelovao je na 10. nacionalnom seminaru Europske mreže pučkih pravobranitelja održanom od 26. do 28. travnja 2015. u Varšavi (Poljska), koji su zajedno organizirali poljska pučka pravobraniteljica profesorica Irena Lipowicz i Europska ombudsmanica Emily O’Reilly. Tema seminara bila je „Pučki pravobranitelji protiv diskriminacije“.

Suradnja s Pravnom službom Europskog parlamenta

Pravna služba predstavlja Parlament pred svim sudovima, pruža pravne savjete svim tijelima Parlamenta i redovito prisustvuje raspravama Odbora za predstavke uvijek dajući svoje mišljenje na upit predsjednika. Tijekom 2015. pitana je za mišljenje o pristupu bazi podataka e-predstavki za sve zastupnike u Europskom parlamentu.

Prikupljanje informacija u 2015. i posjeti iz drugih institucija

Ÿ  Odbor za predstavke je 5. svibnja 2015. bio domaćin izaslanstvu Odbora za predstavke njemačkog parlamenta (Bundestaga) i u nazočnosti predsjednika Kerstena Steinkea raspravljalo se o nizu njemačkih predstavki u pogledu oporezivanja, slobodnog kretanja roba i osoba, poljoprivrede i zdravstva.

Ÿ  Dana 5. i 6. studenoga 2015. održan je posjet u svrhu utvrđivanja činjenica u Londonu kako bi se prikupile informacije o pitanjima zaštite djece u Ujedinjenoj Kraljevini, a posebno o pitanju posvajanja bez pristanka. Neke od zaprimljenih predstavki navode da su odgovorna tijela poduzela diskriminacijske mjere na štetu roditelja koji nisu bili britanski državljani. Članovi izaslanstva imali su priliku bolje se upoznati sa situacijom tijekom susreta s predstavnicima nadležnih institucija u Ujedinjenoj Kraljevini. Članovi izaslanstva pripremili su izvješće i preporuke o kojima se glasalo u odboru u 2016.

Javna saslušanja i europske građanske inicijative

Ÿ  Dana 26. veljače 2015. Odbor za predstavke organizirao je u suradnji s Odborom za ustavna pitanja saslušanje o europskoj građanskoj inicijativi i provedbi Uredbe 211/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011.

Ÿ  Dana 11. svibnja 2015. godine Odbor za predstavke organizirao je u suradnji s Odborima za poljoprivredu, okoliš i industriju saslušanje o europskoj građanskoj inicijativi „Ne vivisekciji“.

Ÿ  Dana 23. lipnja 2015. Odbor za predstavke organizirao je saslušanje o pravu podnošenja predstavke, a tematizirane su sljedeće točke: pravo na podnošenje predstavke kao temeljno pravo, uključujući nedavnu sudsku praksu Suda o pravu na podnošenje predstavke i utjecaj Odbora za predstavke na europsko pravo. Na saslušanju je sudjelovalo nekoliko članova Narodne skupštine Walesa: William Powell, predsjednik Odbora za predstavke i Joyce Watson, član Odbora za predstavke Narodne skupštine Walesa.

Ÿ  Dana 15. listopada 2015. Odbor za predstavke organizirao je saslušanje o zaštiti prava osoba s invaliditetom, iz perspektive primljenih predstavki. Na početku zasjedanja predstavljena je studija na temu „Zaštitna uloga Odbora za predstavke u okviru provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom“ koju je predstavio profesor Mark Priestley iz Centra za studije invaliditeta Sveučilišta u Leedsu.

Ÿ  Dana 1. prosinca 2015. Odbor za predstavke i Odbor za pravna pitanja organizirali su radionicu o prekograničnim posvojenjima.

Ključne teme u 2015. godini

Zakonodavstvo o hipotekama i riskantni financijski instrumenti

Ÿ  U travnju 2015. raspravljalo se o nizu predstavki koje su otkrivale tragične osobne priče tisuća građana koji su izgubili dio ili svu svoju ušteđevinu prikupljenu tijekom svog života na povlaštenim dionicama. Ostale predstavke bile su odjek pritužbi organizacija civilnog društva koje su prosvjedovale protiv deložacija, nepoštenih uvjeta u hipotekarnim ugovorima i nedostatka zaštite potrošača. Odbor za predstavke izradio je niz preporuka za pravilnu primjenu propisa EU-a o pravu na hipoteku. Posebno je pozvana Komisija da pozorno prati provedbu u svim državama članicama Direktive 2014/17/EU o hipotekarnim kreditima i da dijeli najbolje prakse za poboljšanje zaštite građana s financijskim teškoćama, istaknuvši da bi osnovno financijsko obrazovanje moglo biti dodatni alat protiv posljedica prezaduženosti. Odbor za predstavke odlučio je postaviti usmeno pitanje o hipotekarnom zakonodavstvu i rizičnim financijskim instrumentima u Španjolskoj i uvrstiti tu raspravu na plenarno zasjedanje Europskog parlamenta u obliku rezolucije.

Okoliš

Ÿ  U studenom se raspravljalo o nizu predstavki o noćnim letovima u zračnim lukama u Europi i njihovim teškim posljedicama za susjedstva zračnih luka Köln/Bonn, Frankfurt, Siena, Bruxelles, Charles de Gaulle – Roissy, Madrid Barajas, Bergamo i Ciampino (Rim).

Ÿ  U studenom se raspravljalo o nizu predstavki o očuvanju jedne ugrožene vrste u Europi, vuka: u Saskoj (Njemačka), Asturiji (Španjolska) i Švedskoj.

Invaliditet

Ÿ  O mnogim se predstavkama raspravljalo u rujnu 2015., na primjer o predstavci o pravima osoba s invaliditetom (1 million 4 disability – milijun potpisa za osobe s invaliditetom) koja je uz 1 364 984 potpisa podnesena u ime Europskog foruma osoba s invaliditetom, te se govorilo o poteškoćama s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i činjenici da te osobe ne uživaju temeljna prava i slobode utvrđene u Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

U siječnju 2015. Rosa Estarás i Soledad Cabezón Ruiz imenovane su predstavnicama Odbora za predstavke u okviru tijela nadležnih za provedbu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom te su prisustvovale razmatranju prvog izvješća EU-a od strane Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom koje je održano 27. i 28. kolovoza 2015. u Ženevi, Švicarska.

Zaključci

Odbor za predstavke ima mogućnost i stoji pred velikim izazovom da, nakon nedavnih događanja u Ujedinjenoj Kraljevini, održi dijalog s građanima s obzirom na to da raspolaže potencijalom za ponovno približavanje institucija i građana EU-a;

Odbor za predstavke treba slušati probleme građana i pomoći u njihovu rješavanju jer se kroz predstavke može procijeniti utjecaj zakonodavstva Zajednice na njihov svakodnevni život, dok jačajući sposobnost Europskog parlamenta da djeluje u skladu sa zahtjevima građana može pomoći u rješavanju problema uglavnom vezanih za provedbu zakonodavstva EU-a. Predstavke su vrijedan izvor informacija za utvrđivanje nedostataka u provedbi zakonodavstva EU-a.

U Odboru za predstavke moramo raditi kako bismo povratili povjerenje građana i moramo to činiti osluškujući i rješavajući probleme koji tište građane.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

29.11.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

10

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Margrete Auken, Beatriz Becerra Basterrechea, Heinz K. Becker, Soledad Cabezón Ruiz, Pál Csáky, Rosa Estaràs Ferragut, Eleonora Evi, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Peter Jahr, Jude Kirton-Darling, Svetoslav Hristov Malinov, Notis Marias, Edouard Martin, Roberta Metsola, Marlene Mizzi, Julia Pitera, Gabriele Preuß, Laurenţiu Rebega, Yana Toom, Jarosław Wałęsa, Cecilia Wikström, Tatjana Ždanoka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Kostadinka Kuneva, Ángela Vallina, Boris Zala


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

16

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Yana Toom, , Cecilia Wikström

EFDD

Eleonora Evi

GUE/NGL

Marina Albiol Guzmán, Kostadinka Kuneva, Ángela Vallina,

S&D

Soledad Cabezón Ruiz, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Jude Kirton-Darling, Edouard Martin, , Marlene Mizzi, , Gabriele Preuß, Boris Zala

VERTS/ALE

Margrete Auken, Tatjana Ždanoka

10

-

ECR

Notis Marias

ENF

Laurenţiu Rebega

PPE

Heinz K. Becker, Pál Csáky, Rosa Estaràs Ferragut,, Peter Jahr, Svetoslav Hristov Malinov, Roberta Metsola, Julia Pitera, Jarosław Wałęsa

0

0

-

-

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena