Postupak : 2016/2143(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0381/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0381/2016

Rasprave :

PV 01/02/2017 - 21
CRE 01/02/2017 - 21

Glasovanja :

PV 02/02/2017 - 7.1
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0012

IZVJEŠĆE     
PDF 638kWORD 62k
12.12.2016
PE 589.221v02-00 A8-0381/2016

o cjelovitom pristupu sportskoj politici: dobro upravljanje, dostupnost i integritet

(2016/2143(INI))

Odbor za kulturu i obrazovanje

Izvjestitelj: Hannu Takkula

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o cjelovitom pristupu sportskoj politici: dobro upravljanje, dostupnost i integritet

(2016/2143(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojim se određuju ciljevi politike EU-a u području sporta,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. siječnja 2011. pod nazivom „Razvoj europske dimenzije u sportu” (COM(2011)0012),

–  uzimajući u obzir izvješće stručne skupine EU-a za dobro upravljanje iz listopada 2013. o načelima dobrog upravljanja sportom u EU-u,

  uzimajući u obzir izvješće skupine na visokoj razini o amaterskom sportu iz lipnja 2016. naslovljeno „Amaterski sport – oblikovanje Europe”,

  uzimajući u obzir izvješće skupine na visokoj razini o sportskoj diplomaciji iz lipnja 2016.,

  uzimajući u obzir program Erasmus+ kojemu je cilj riješiti prekogranične prijetnje integritetu sporta, promicati i podržavati dobro upravljanje u sportu, dvojne karijere sportaša i dobrovoljne aktivnosti u sportu, zajedno sa socijalnom uključenošću i jednakim mogućnostima,

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije o sportu (COM(2007)0391),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2015. o nedavno razotkrivenim slučajevima korupcije na visokoj razini u FIFA-i(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2013. o internetskim igrama na sreću na unutarnjem tržištu(3),

–  uzimajući obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o namještanju utakmica i korupciji u sportu(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2012. o europskoj dimenziji u sportu(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. svibnja 2008. o Bijeloj knjizi o sportu(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. ožujka 2007. o budućnosti europskog profesionalnog nogometa(7),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. lipnja 2010. o agentima igrača u sportu(8),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. studenog 2013. o Kataru: položaj radnika migranata(9),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a(10),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 31. svibnja 2016. o poboljšanju integriteta i transparentnosti velikih sportskih događanja i dobrog upravljanja njima,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. svibnja 2015. o povećanju uloge amaterskog sporta u razvoju transverzalnih vještina, osobito među mladima,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 21. svibnja 2014. o Planu rada Europske unije u području sporta (2014. – 2017.),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. studenog 2013. o doprinosu sporta gospodarstvu EU-a, a posebno rješavanju problema nezaposlenosti i socijalnoj uključenosti mladih,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 25. studenog 2013. o međusektorskom promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. studenog 2010. o ulozi sporta kao izvora i pokretača aktivne socijalne uključenosti(11),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe od 3. srpnja 2016. o cjelovitom pristupu u pogledu sigurnosti, zaštite i pružanja usluga na nogometnim utakmicama i drugim sportskim događajima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe od 18. rujna 2014. o namještanju rezultata sportskih natjecanja,

–  uzimajući u obzir sudsku praksu Suda i Općeg suda Europske unije te odluke Komisije o pitanjima u području sporta, oklada i kockanja,

–  uzimajući u obzir Globalni program do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir članke 6. i 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0381/2016),

A.  budući da je stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona 2009. godine Europska unija stekla posebnu nadležnost za sport i izradu te provedbu usklađene politike u području sporta, uz potporu posebne proračunske linije, kao i za razvijanje suradnje s međunarodnim tijelima u području sporta, vodeći pritom računa o specifičnoj prirodi sporta i poštujući autonomiju upravljačkih struktura u sportu;

B.  budući da sport ima posebno važnu ulogu u životima milijuna građana EU-a; budući da amaterski i profesionalni sport nije samo pitanje sportskih sposobnosti, sportskih postignuća i natjecanja, već pruža i znatni socijalni, edukativni, ekonomski, kulturni i objedinjavajući doprinos gospodarstvu i društvu EU-a, kao i njegovim strateškim ciljevima te društvenim vrijednostima;

C.  budući da je sport važan i brzorastući sektor u okviru gospodarstva EU-a i da znatno doprinosi rastu, otvaranju novih radnih mjesta i društvu, među ostalim na lokalnoj razini, s učinkom na dodanu vrijednost i zapošljavanje koji premašuju prosječne stope rasta; budući da se zaposlenost povezana sa sportom procjenjuje na 3,51 % ukupne zaposlenosti u EU-u, a udio bruto dodane vrijednosti povezane sa sportom na 294 milijardi EUR (2,98 % ukupne bruto dodane vrijednosti EU-a);

D.  budući da sport nije samo sve veća ekonomska stvarnost, već i društvena pojava koja na važan način doprinosi ostvarenju strateških ciljeva Europske unije i društvenim vrijednostima kao što su tolerancija, solidarnost, blagostanje, mir, poštovanje ljudskih prava i razumijevanje među narodima i kulturama;

E.  budući da bavljenje sportom doprinosi boljoj kvaliteti života, sprečava bolesti i ima ključnu ulogu u jačanju osobnog razvoja i zdravlja;

F.  budući da je poštovanje temeljnih prava radnika ključno za profesionalne sportaše;

G.  budući da sport doprinosi integraciji osoba i nadilazi rasu, vjeru i etničku pripadnost;

H.  budući da je integritet sporta neizmjerno važan za promicanje njegove vjerodostojnosti i privlačnosti;

I.  budući da je specifična priroda sporta utemeljena na dobrovoljnim strukturama te da je preduvjet obrazovnim i društvenim funkcijama sporta;

J.  budući da nedavni skandali povezani sa slučajevima korupcije u sportu i u sportskim organizacijama na europskoj i međunarodnoj razini ozbiljno narušavaju ugled sporta, izazivaju negodovanje i nameću pitanja o potrebi za istinskom i strukturnom reformom sportskih upravljačkih tijela i organizacija, uzimajući pritom u obzir veliku raznolikost sportskih struktura u različitim europskim zemljama i činjenicu da se sportske organizacije po svojoj prirodi u velikoj mjeri same reguliraju;

K.  budući da profesionalni i amaterski sport imaju ključnu ulogu u svjetskom promicanju mira, poštovanju ljudskih prava i solidarnosti, te su korisni za zdravlje i gospodarstvo društava, a imaju i bitnu ulogu u naglašavanju temeljnih obrazovnih i kulturnih vrijednosti, kao i u promicanju socijalne uključenosti;

L.  budući da je u okviru dobrog upravljanja u području sporta potrebno poštovati odgovarajuće reguliranje sporta na temelju načela učinkovitog, transparentnog, etičkog i demokratskog upravljanja, participativnog upravljanja, postupaka i struktura uz sudjelovanje dionika;

M.  budući da su sportske organizacije odgovorne za osiguravanje visokih standarda upravljanja i integriteta te da bi ih trebale dodatno povisiti, i pridržavati ih se u svim okolnostima, kako bi se vratilo povjerenje građana i povećalo povjerenje javnosti u pozitivnu vrijednost sporta;

N.  budući da su uravnotežene politike kojima se nastoji povećati financijska transparentnost, stabilnost i vjerodostojnost sporta ključne za poboljšanje financijskih standarda kao i standarda upravljanja;

O.  budući da se model organizacije sporta u Europi temelji na načelima teritorijalnosti i nacionalnosti, odnosno na načelu samo jednog saveza po sportskoj disciplini, te na mehanizmima solidarnosti između elitnih i amaterskih sportova, kao i na mehanizmima napredovanja i nazadovanja, otvorenim natjecanjima i financijskoj preraspodjeli;

P.  budući da je priznavanje načela jedinstvenog saveza po sportu od posebne važnosti i počiva na društvenoj važnost sporta s obzirom na to da je najbolji način zaštite interesa sporta i prednosti koje sport donosi društvu;

Q.  budući da je legitimno i potrebno da svi dionici zahtijevaju da se sportska natjecanja održavaju i dogovaraju u skladu s međunarodno priznatim pravilima igre;

R.  budući da sportski sudovi imaju središnju ulogu u jamčenju univerzalnosti pravila igre, prava na pošteno suđenje u sporovima u vezi sa sportom i dobrog upravljanja, s obzirom na to da su najprikladnije sredstvo za rješavanje sporova u sportu u skladu s temeljnim postupovnim pravima EU-a;

S.  budući da je sve veća količina novca koja je u optjecaju u sektoru sporta i u povezanim organizacijama potaknula zahtjeve za boljim upravljanjem i većom transparentnošću; budući da je sport, kao gospodarska djelatnost, suočen s brojnim skandalima namještanja utakmica koji uključuju i niz drugih kriminalnih i nezakonitih aktivnosti kao što su pranje novca, korupcija i podmićivanje;

T.  budući da je sve prisutnija praksa dopingiranja i dalje prijetnja integritetu i ugledu sporta jer se njome krše sportske etičke vrijednosti i načela poput ferpleja i budući da uporaba dopinga ozbiljno ugrožava zdravlje sportaša, a često prouzrokuje ozbiljnu i trajnu štetu te da je borba protiv dopingiranja predmet javnog interesa i javnog zdravlja;

U.  budući da svaki čin nasilja, huliganstva i diskriminacije usmjeren protiv skupine ljudi ili člana takve skupine, bilo da je riječ o amaterskom ili profesionalnom sportu, šteti ugledu sporta i odvraća gledatelje od prisustvovanja na sportskim događanjima;

V.  budući da bi promicanje sporta za osobe s intelektualnim ili tjelesnim invaliditetom trebao biti ključni prioritet na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini;

W.  budući da se sudjelovanje i vidljivost žena u sportu i na sportskim natjecanjima mora poboljšati;

X.  budući da se sportaši, posebno maloljetnici, suočavaju sa sve većim ekonomskim pritiscima i da se prema njima postupa kao prema robi, zbog čega ih se zbog toga mora zaštititi od svakog oblika zlostavljanja, nasilja ili diskriminacije do kojih može doći tijekom njihova sudjelovanja u sportu;

Y.  budući da je u timskim sportovima u Europi sve je rašireniji zabrinjavajući trend vlasništva trećih osoba, što znači da su igrači, često vrlo mladi, djelomično ili potpuno „u vlasništvu” privatnih ulagača i više ne mogu odlučivati o budućem smjeru svoje karijere;

Z.  budući da je zbog loše prakse povezane s agentima i transferima igrača došlo do pranja novca, prijevara i iskorištavanja maloljetnika;

AA.  budući da se potporom amaterskom sportu potiču borba protiv diskriminacije, socijalna uključenost, kohezija i integracija te se snažno doprinosi razvoju transverzalnih vještina;

AB.  budući da se sve veći broj klubova pri sastavljanju svojih timova uglavnom oslanja na tržište transfera, dok bi se veća pozornost trebala obratiti na lokalno osposobljavanje;

AC.  budući da se sport smatra temeljnim pravom za sve i da svatko treba imati jednako pravo na sudjelovanje u fizičkoj aktivnosti i sportu;

AD.  budući da se ljudi općenito nedovoljno bave fizičkim aktivnostima unatoč konkretnim dokazima da one poboljšavaju osobno zdravlje, uključujući i psihičko zdravlje, i dobrobit, što je dovelo do toga da države članice ostvaruju znatne uštede u smislu javnih izdataka za zdravlje, i unatoč rastućem trendu bavljenja rekreacijskim sportovima kao što je trčanje, kojima se građani također bave izvan bilo kakve organizirane strukture;

AE.  budući da sportska događanja i aktivnosti, a posebno veliki sportski događaji, ukazuju na korisnost sporta i imaju pozitivan društveni, ekonomski i ekološki utjecaj;

AF.  budući da nacionalne reprezentacije imaju ključnu ulogu ne samo u pogledu poticanja nacionalnog identiteta i inspiriranja mladih sportaša u postizanju najviših razina sportske uspješnosti, već i u promicanju solidarnosti s amaterskim sportom;

AG.  budući da su daljnje obrazovanje i stručno osposobljavanje sportaša ključan dio pripreme za njihovu karijeru nakon završetka one sportske;

AH.  budući da su ulaganje u osposobljavanje i obrazovanje talentiranih mladih sportaša na lokalnoj razini kao i promicanje istih ključni za dugoročan razvoj i društvenu ulogu sporta;

AI.  budući da su volonteri glavni oslonac organiziranog sporta jer se brinu za razvoj i dostupnost sportskih aktivnosti, posebno na lokalnoj razini; budući da, osim toga, predstavlja i izvrsnu priliku za usavršavanje i neformalno obrazovanje mladih, kako na međunarodnoj razini tako i zajedno s programima suradnje i razvoja u područjima izvan EU-a u kojima je potrebno ojačati dijalog i podržati vanjsku politiku EU-a;

AJ.  budući da sport, u najširem smislu, predstavlja sustav vrijednosti za zajednicu i da te vrijednosti čine temelj zajedničkog jezika koji nadilazi sve kulturne i jezične prepreke; budući da može pomoći, i treba ga smatrati prilikom, u jačanju dijaloga i solidarnosti s trećim zemljama, promicanju zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda u svijetu te podupiranju vanjske politike EU-a;

AK.  budući da se povredama prava intelektualnog vlasništva sportskih organizacija, između ostalim digitalnim piratstvom, posebno kada je riječ o neovlaštenim prijenosima sportskih događanja uživo, izaziva ozbiljna zabrinutost za dugoročno financiranje sporta na svim razinama;

AL.  budući da se sloboda tiska mora osigurati na svim svih sportskim događanjima;

AM.  budući da sport može pridonijeti ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020.;

Integritet sporta i dobro upravljanje u sportu

1.  ponavlja da borba protiv korupcije u sportu zahtijeva nastojanja na transnacionalnoj razini i suradnju među svim dionicima, uključujući javna tijela, tijela kaznenog progona, sportsku industriju, sportaše i navijače;

2.  poziva međunarodne, europske i nacionalne sportske organizacije da se obvežu na razvijanje praksi dobrog upravljanja, kulture transparentnosti i održivog financiranja javnim objavljivanjem svoje financijske dokumentacije i opisom svojih djelatnosti, uključujući obveze u pogledu objavljivanja informacija o naknadama najviših rukovoditelja i ograničenjima mandata;

3.  smatra da razvoj kulture transparentnosti mora biti popraćen većim razdvajanjem ovlasti unutar sportskih upravljačkih tijela, jasnijim razdvajanjem komercijalnih od dobrotvornih aktivnosti i boljim unutarnjim postupcima samoregulacije kako bi se kaznena djela u sportu i nezakonite aktivnosti u okviru sportskih organizacija mogli bolje preduhitriti, otkriti, istražiti i kazniti;

4.  podsjeća da dobro upravljanje, koje bi trebalo biti prioritet sljedećem planu rada EU-a za sport, mora biti uvjet za neovisnost sportskih organizacija u skladu s načelima transparentnosti, odgovornosti, jednakih prilika, socijalne uključenosti i demokracije, uz odgovarajuće sudjelovanje dionika;

5.  naglašava potrebu za politikom nulte tolerancije u pogledu korupcije i drugih kaznenih djela u sportu;

6.  ističe da je primjena načela dobrog upravljanja u sportu, zajedno s praćenjem, nadzorom i odgovarajućim pravnim instrumentima, ključan čimbenik kojim se pomaže iskorijeniti korupcija i druge zlouporabe;

7.  poziva Komisiju i države članice te sportske organizacije i subjekte koji podnose ponude da osiguraju da postupak nadmetanja za održavanje velikih događanja bude u skladu sa standardima dobrog upravljanja, ljudskim pravima i pravima radnika, i u skladu s načelom demokracije, kako bi se osigurao pozitivan društveni, ekonomski i ekološki utjecaj na lokalne zajednice, istodobno poštujući raznolikost i tradicije s ciljem da se zajamči održivo nasljeđe i vjerodostojnost sporta;

8.  smatra da zemlje koje podnose ponudu za održavanje sportskih događanja ili one koje su im domaćini moraju provesti planiranje, organizaciju, provedbu, sudjelovanje i praćenja tih događanja na socijalno, ekološki i gospodarski odgovoran način; poziva sportske organizacije i zemlje domaćine takvih događanja da izbjegnu neželjene promjene u životnom okolišu lokalnog stanovništva, uključujući njegovo iseljavanje;

9.  poziva Komisiju da sastavi popis načela i razmotri mogućnost izrade kodeksa ponašanja u području dobrog upravljanja i integriteta u sportu; smatra da bi sportske organizacije trebale utvrditi pravila o transparentnosti, etičke standarde, kodeks ponašanja za svoja nadzorna tijela, izvršne odbore i članove te operativne politike i prakse kako bi se zajamčila neovisnost i usklađenost s utvrđenim pravilima; nadalje, vjeruje da traženje novih instrumenata za suradnju među vladama, sportskim organizacijama i EU-om može pomoći u rješavanju nekih od postojećih izazova s kojima je suočena sportska industrija;

10.  poziva države članice da javno financiranje sporta uvjetuju ispunjavanjem određenih i javno dostupnih minimalnih standarda upravljanja, praćenja i izvještavanja;

11.  smatra da je za poboljšanje dobrog upravljanja i integriteta u sportu potrebno promijeniti način razmišljanja svih relevantnih dionika; podržava inicijative koje poduzimaju sportske organizacije i drugi relevantni dionici za poboljšanje standarda upravljanja u sportu i poboljšanje dijaloga i suradnje s lokalnim i nacionalnim tijelima;

12.  poziva sportske organizacije da do 2018. donesu i provedu konkretne prijedloge za poboljšanje standarda dobrog upravljanja za sportske organizacije, sportska upravljačka tijela i njihove udruge, te da objavljuju rezultate; naglašava da je u tom pogledu ključno odgovarajuće praćenje;

13.  poziva države članice da namještanje utakmica proglase posebnim kaznenim djelom i da osiguraju da sve kriminalne aktivnosti, kao što su namještanje utakmica i korupcija u sportu, podliježu sudskom postupku te odgovarajućim sankcijama, ako to već nije slučaj, jer se namještanjem utakmica i manipulacijom sportskih natjecanja krše etika i integritet sporta, a na ta se djela već primjenjuju sankcije sportskih tijela;

14.  ističe da je za rješavanje izazova povezanih s istraživanjem u međunarodnim slučajevima namještanja utakmica potrebna prekogranična razmjena informacija i suradnja između tijela nadležnih za sport, državnih tijela i priređivača klađenja, u okviru nacionalnih platformi, kako bi se razotkrilo, istražilo i kazneno gonilo namještanje utakmica; poziva države članice da razmotre uvođenje, ako to već nisu učinile, specijaliziranih službi za kazneni progon koje bi posebno bile zadužene za istrage slučajeva sportskih prijevara; podsjeća na to da se Četvrtom direktivom o sprečavanju pranja novca uvodi obveza za pružatelje usluga igara na sreću da provedu dubinsku provjeru velikih transakcija;

15.   poziva Vijeće da pronađe rješenje kojim će se omogućiti da EU i njegove države članice potpišu i ratificiraju Konvenciju Vijeća Europe o namještanju rezultata sportskih natjecanja s ciljem omogućavanja njezine potpune provedbe i ratifikacije te potiče Komisiju da podrži i olakša taj proces te osigura da se on efektivno prati;

16.  podsjeća Komisiju da je obećala izdati preporuku o razmjeni najboljih praksi u području sprečavanja i suzbijanja namještanja utakmica u svrhe klađenja te je potiče da tu preporuku objavi bez odgode;

17.  poziva Komisiju da osnaži međuinstitucionalne veze s Vijećem Europe i, zatim, da razvije koordinirane operativne programe kojima bi se osiguralo najučinkovitije korištenje sredstava;

18.  podržava i dodatno potiče kampanje za sprečavanje, obrazovanje i podizanje razine osviještenosti te programe informiranja kojima je cilj sportašima, trenerima, službenicima i relevantnim dionicima na svim razinama dati savjet o prijetnjama u vezi s namještanjem utakmica, dopingiranjem i drugim pitanjima povezanima s integritetom, uključujući rizike na koje mogu naići i načine na koje mogu prijaviti ako im netko na sumnjiv način pristupi; poziva Komisiju i države članice da predlože konkretne mjere koje treba uključiti u sljedeći plan rada EU-a, poput pilot-programa i projekata čiji je cilj osigurati da se mladim osobama omogući građansko obrazovanje u sportu u najranijoj mogućoj dobi;

19.  poziva Komisiju da u okviru programa Erasmus+ nastavi pružati potporu projektima za borbu protiv dopinga, istovremeno procjenjujući njihov učinak i osiguravajući da na koristan način nadopunjuju postojeće programe financiranja u okviru borbe protiv dopinga;

20.  poziva Komisiju da u okviru programa Erasmus+ pruži potporu projektima za dobro upravljanje u sportu;

21.  poziva države članice da podrže kontrole na doping, nacionalne programe testiranja i zakonodavstvo kojim se omogućuje koordinacija i razmjena informacija između državnih tijela, sportskih organizacija i antidopinških agencija; poziva države članice da tim agencijama omoguće uspostavljanje opsežnih programa praćenja kada je riječ o dopingu, te obradu i razmjenu podataka u skladu sa sadašnjim i budućim pravilima EU-a o zaštiti podataka;

22.  prima na znanje važnost koju Svjetska antidopinška agencija (WADA) ima za nadzor i koordinaciju antidopinške politike i pravila diljem svijeta; poziva Komisiju i države članice da usko surađuju sa Svjetskom antidopinškom agencijom (WADA), UNESCO-om i Vijećem Europe u cilju učinkovitijeg sprečavanja i borbe protiv dopinga ojačavanjem pravnih i političkih obveza Svjetskog kodeksa protiv dopinga (WADAC); poziva EU da u okviru borbe protiv dopinga na svjetskoj razini potiče razmjenu informacija i najboljih praksi o politikama u području zdravlja i prevencije;

23.  poziva Komisiju i Vijeće da potaknu i olakšaju pregovore o sporazumima između zemalja kojima se dopušta provođenje propisno ovlaštene dopinške kontrole timova iz drugih zemalja, poštujući pritom temeljna prava sportaša, u skladu s Međunarodnom konvencijom o suzbijanju dopinga u sportu;

24.  smatra i da je doping rastući problem u sektoru rekreacijskog sporta, u kojemu je za promicanje zdravijeg ponašanja u pogledu dopinga potrebno organizirati obrazovne i informacijske kampanje te zaposliti stručne trenere i instruktore s iskustvom u tom području;

25.  poziva države članice i Komisiju da usko surađuju sa Svjetskom antidopinškom agencijom (WADA) i Vijećem Europe radi definiranja politika za zaštitu zviždača;

26.  potiče sportske organizacije i nacionalna javna tijela na uspostavu usklađenog antidopinškog sustava za prekogranično praćenje, te na poduzimanje konkretnih mjera protiv proizvodnje i krijumčarenja nezakonitih tvari za poboljšanje uspješnosti u svijetu sporta;

27.  pozdravlja novu Konvenciju Vijeća Europe o cjelovitom pristupu u pogledu sigurnosti, zaštite i pružanja usluga na nogometnim utakmicama i drugim sportskim događanjima te potiče države članice da je bez odlaganja potpišu i ratificiraju; ponavlja svoj prijedlog o uzajamnom priznavanju zabrane pristupa stadionima u Europi i razmjeni podataka u tom pogledu;

28.  poziva Komisiju da kroz postojeće mreže istraži načine razmjene informacija u kontekstu nasilja u sportu;

29.  uviđa da je zbog terorističke prijetnje potreban dodatan napor kako bi se osigurala operativna sigurnost i zaštita na sportskim događanjima;

30.  naglašava da bi sportska tijela neovisnim medijima trebala osigurati potrebne mogućnosti pristupa i prikupljanja informacija na svim sportskim događanjima kako bi oni mogli ispuniti svoju ulogu važnih i kritičkih promatrača sportskih događanja te upravljanja sportskim aktivnostima;

31.   oštro osuđuje sve oblike diskriminacije i nasilja u sportu, na terenu i izvan njega, te ističe da je potrebno spriječiti takvo ponašanje na svim razinama, da je potrebno poboljšati izvještavanje i praćenje takvih nezgoda i promicati temeljne vrijednosti kao što su poštovanje, prijateljstvo, tolerancija i ferplej; smatra da su sportske organizacije koje se pridržavaju visokih standarda dobrog upravljanja primjerenije za promicanje društvene uloge sporta i borbu protiv rasizma, diskriminacije i nasilja;

32.  podsjeća da je potrebno potaknuti borbu protiv trgovine ljudima u sportu, osobito trgovinu djecom;

33.   pozdravlja dobre prakse samoregulacije kao što je inicijativa o financijskom ferpleju kojima se potiče veća ekonomska racionalnost i bolji standardi financijskog upravljanja u profesionalnom sportu s naglaskom na dugoročnom djelovanju naspram kratkoročnog, čime se doprinosi zdravom i održivom razvoju sporta u Europi; naglašava da se financijskim ferplejem potiču bolji standardi financijskog upravljanja i da bi se on stoga trebao strogo primjenjivati;

34.  pozdravlja transparentna i održiva ulaganja u sport i sportske organizacije pod uvjetom da podliježu strogim kontrolama i zahtjevima za objavljivanje te da nisu štetna za integritet sportskih natjecanja i sportaša;

35.  smatra da je model vlasništva prema kojem članovi kluba zadržavaju kontrolu nad klubom (pravilom 50 + 1) dobra praksa u EU-u te poziva države članice, sportska upravljačka tijela, nacionalne sportske saveze i lige da započnu konstruktivan dijalog o tom modelu te njegovu razmjenu;

36.  naglašava da sportaši, a naročito maloljetnci, moraju biti zaštićeni od štetnih praksi kao što je vlasništvo treće strane, zbog kojih se nameću brojna pitanja o integritetu i općenito etička pitanja; podržava odluke upravljačkih tijela o zabrani vlasništva treće strane nad igračima te poziva Komisiju da razmotri zabranu vlasništva treće strane u skladu s pravom EU-a te da pozove države članice na poduzimanje dodatnih mjera za rješavanje pitanja prava sportaša;

37.  smatra da je potrebno ponovno preispitati pravila za poticanje lokalnih igrača kako bi talentirani mladi igrači dobili više prilika za igru u prvoj postavi svojih klubova, čime bi se poboljšala natjecateljska ravnoteža diljem Europe;

38.  poziva upravljačka tijela i nacionalne vlasti na svim razinama da u skladu s presudom Suda Europske unije od 16. ožujka 2010. u predmetu Bernard poduzmu mjere kojima se jamči kompenzacija za klubove koji se bave treniranjem u cilju poticanja uključivanja i treniranja mladih igrača;

39.  ponovno naglašava svoju povezanost s europskim modelom organiziranog sporta, u kojem sportski savezi imaju središnju ulogu jer se njime održava ravnoteža između brojnih različitih interesa svih dionika, kao što su sportaši, igrači, klubovi, lige, udruge i volonteri, te odgovarajućih i demokratskih mehanizama za osiguravanje predstavništva i transparentnosti u donošenju odluka i otvorenih natjecanja na temelju sportskih zasluga; poziva na veću financijsku solidarnost na svim razinama;

40.  pozdravlja godišnji sportski forum EU-a, kojim se potiče dijalog s dionicima iz međunarodnih i europskih sportskih saveza, olimpijskog pokreta, europskih i nacionalnih sportskih krovnih organizacija i drugih organizacija povezanih sa sportom; ističe da je potrebno dodatno poboljšati strukturu dijaloga s dionicima, funkcije foruma i postupanje nakon rasprava;

41.  pozdravlja napore Komisije i svih relevantnih dionika za promicanje socijalnog dijaloga u sportu, što je izvrsna prilika da se uključivanjem svih dionika, među ostalim i socijalnih partnera, u raspravu i zaključivanje sporazuma uspostavi ravnoteža između temeljnih prava i radnih prava sportaša te ekonomske prirode sporta; priznaje da je zalaganje za razvoj kulture transparentnosti odgovornost sportskih organizacija; ustraje u tome da bi EU trebao aktivno promicati minimalne standarde za zapošljavanje i radne standarde za profesionalne sportaše diljem Europe;

42.  ponavlja svoj poziv za uspostavu registara transparentnosti za plaćanje sportskih agenata, uz potporu učinkovitog sustava praćenja kao što je klirinška kuća za plaćanja i odgovarajućih sankcija, u suradnji s relevantnim javnim vlastima u cilju suzbijanja zlouporabe koju provode agenti; ponavlja svoj poziv za licenciranje i registraciju sportskih agenata kao i uvođenje minimalne razine kvalifikacija; poziva Komisiju da poduzme daljnje korake u vezi sa zaključcima iz svoje studije naslovljene „Studija o sportskim agentima u Europskoj uniji”, a posebno u pogledu opažanja da agenti imaju središnju ulogu u financijskim tokovima koji često nisu transparentni, zbog čega postaju skloni nezakonitim aktivnostima;

43.  smatra da integrirani pristup rodnoj jednakosti u sportu može pomoći u izbjegavanju stereotipa i stvaranju pozitivnog socijalnog okruženja za sve; pozdravlja inicijative kojima se potiče rodna jednakost i ravnopravno sudjelovanje u donošenju odluka u sportu, što sportašicama omogućuje da usklade svoj obiteljski i profesionalni život, te inicijative kojima se nastoji smanjiti rodno uvjetovana razlika u plaćama i nejednakosti pri dodjelama nagrada i suzbijati sve vrste stereotipa i uznemiravanja u sportu; poziva sportske organizacije da posebnu pozornost posvete rodnoj dimenziji poticanjem sudjelovanja žena u sportu;

Socijalna uključenost, socijalna funkcija i dostupnost sporta

44.  smatra da će se ulaganjem u sportske aktivnosti doprinijeti izgradnji ujedinjenog i uključivog društva, uklanjanju prepreka i ljudima omogućiti da se međusobno poštuju, i to povezivanjem kultura te premošćivanjem etničke i socijalne podjele, te da će se poticati pozitivne poruke o zajedničkim vrijednostima poput uzajamnog poštovanja, tolerancije, suosjećanja, vodstva, jednakih mogućnosti i vladavine prava;

45.  pozdravlja međunarodna sportska događanja koja se odvijaju u različitim europskim zemljama jer doprinose promicanju ključnih zajedničkih vrijednosti EU-a kao što su pluralizam, tolerancija, pravda, jednakost i solidarnost; podsjeća na to da se sportskim aktivnostima i događanjima promiče turizam u europskim manjim i većim gradovima i područjima;

46.  naglašava vrijednost transverzalnih vještina usvojenih kroz sport kao dio neformalnog i informalnog učenja te dodatno naglašava povezanost sporta i zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja;

47  naglašava ulogu sporta u uključivanju i integraciji skupina u nepovoljnom položaju; pozdravlja inicijative kojima se izbjeglicama, migrantima i tražiteljima azila omogućuje da se kao sportaši natječu na sportskim natjecanjima;

48.  ističe važnost obrazovanja kroz sport i potencijal sporta da pomogne socijalno ranjivim mladim osobama da se vrate na pravi put; prepoznaje važnost amaterskog sporta u sprečavanju radikalizacije i borbi protiv nje te potiče i podupire inicijative u tom području; pozdravlja dva pilot-projekta koje je usvojio Europski parlament: „Sport kao instrument za integraciju i socijalnu uključenost izbjeglica” i „Korištenje sporta za praćenje i savjetovanje mladih u opasnosti od radikalizacije”;

49.  podsjeća na to da se mladi europski sportaši često suočavaju s izazovom koji se odnosi na povezivanje njihove sportske karijere s obrazovanjem i radom; uviđa da su visoko obrazovanje i strukovno osposobljavanje od ključne važnosti za postizanje cilja maksimalne buduće uključenosti sportaša na tržište rada; podupire uvođenje učinkovitih sustava za dvojnu karijeru, uz minimalne zahtjeve kvalitete i odgovarajuće praćenje napretka programa dvojne karijere u Europi kao i pružanje usluge profesionalnog usmjeravanja na temelju sporazuma sa sveučilištima ili ustanovama za visoko obrazovanje; poziva Komisiju i države članice da olakšaju prekograničnu mobilnost sportaša, usklade priznavanje sportskih i obrazovnih kvalifikacija, uključujući neformalno i informalno obrazovanje stečeno kroz sport, te da ojačaju razmjenu dobrih praksi;

50.  ističe da je u okviru poglavlja Erasmus + Sport potrebno osigurati održivu financijsku potporu za programe razmjene u vezi s dvojnim karijerama na razini EU-a i na nacionalnoj razini te za poticanje daljnjih istraživanja u tom području; poziva države članice da u suradnji s obrazovnim ustanovama promiču prekogranične razmjene sportaša i osiguraju pristup stipendijama za sportaše;

51.  podržava mobilnost trenera i drugih pružatelja usluga (kao što su fizioterapeuti i savjetnici za dvojnu karijeru) te razmjenu dobrih praksi, s naglaskom na priznavanju kvalifikacija i tehničkih inovacija;

52.  poziva sportske organizacije da zajedno s državama članicama promiču minimalne standarde za trenere koji bi uključivali provjeru kaznene evidencije, osposobljavanje o sigurnosti i zaštiti maloljetnika i ranjivih odraslih osoba kao i o sprečavanju dopinga i namještanja utakmica te borbi protiv tih pojava;

53.  naglašava da je Svjetska zdravstvena organizacija nedostatak fizičke aktivnosti utvrdila kao četvrti glavni faktor rizika smrtnosti u svijetu sa znatnim izravnim i neizravnim socijalnim i ekonomskim učinkom i troškovima za države članice; zabrinut je zbog činjenice da se, bez obzira na znatne iznose utrošene za promicanje fizičke aktivnosti i unatoč tome što nedostatak takvih aktivnosti bitno utječe na opće zdravstveno stanje, razina bavljenja fizičkim aktivnostima u nekim državama članicama smanjuje;

54.  poziva sportske organizacije i države članice da surađuju u pružanju potpore za zapošljavanje i mobilnost trenera koji žele raditi u cijelom EU-u tako što će se obvezati da će se pobrinuti za provođenje kontrole kvalitete trenerskih kompetencija i standarda u pogledu kvalifikacija i osposobljavanja;

55.  potiče države članice i Komisiju da fizičku aktivnost odrede kao politički prioritet u sljedećem Planu rada EU-a u području sporta, posebno za mlade ljude i ranjive zajednice iz socijalno zapostavljenih područja u kojima je fizičko sudjelovanje na niskoj razini;

56.  poziva međunarodne i nacionalne saveze te druge pružatelje usluga obrazovanja da zajamče da pitanja koja se odnose na integritet sporta budu uvrštena u kurikul za stjecanje kvalifikacija trenera;

57.  naglašava da je poticanje tjelesnog odgoja u školama bitno polazište za djecu kad je riječ o učenju životnih vještina, usvajanju stavova, vrijednosti, znanja, razvijanju razumijevanja i uživanju u fizičkim aktivnostima cijeli život; podsjeća na to da sudjelovanje u sportskim aktivnostima na sveučilištima i sudjelovanje starijih osoba u sportu ima bitnu ulogu u očuvanju zdravog načina života i promicanju socijalne interakcije;

58.  uzima u obzir činjenicu da je stanovništvo EU-a sve starije i da bi se stoga posebna pozornost trebala posvetiti pozitivnom učinku koji fizička aktivnost može imati na zdravlje i dobrobit starijih osoba;

59.  ističe činjenicu da bi se sport i fizička aktivnost trebali bolje promicati u svim resornim područjima politike; potiče lokalne i općinske vlasti da potiču jednak pristup fizičkoj aktivnosti; preporučuje državama članicama i Komisiji da potiču građane na redovitije bavljenje fizičkim aktivnostima s pomoću odgovarajućih zdravstvenih politika i programa za njihov svakodnevni život;

60.  poziva države članice da bolje potiču sport među socijalno isključenim skupinama i među osobama koje žive u socijalno zapostavljenim područjima u kojima je razina bavljenja sportom niska, te da ojačaju suradnju s nevladinim organizacijama i školama koje djeluju u tom području, a naročito u pogledu urbanističkog planiranja i izgradnje sportskih objekata kako bi se u obzir uzele posebne potrebe javnosti, a naročito ranjivih skupina; poziva države članice da osiguraju potpun i jednak pristup javnim sportskim objektima u svim područjima te da potiču osnivanje novih sportskih klubova, posebno u ruralnim i siromašnim urbanim područjima;

61.  ističe da bi osobe s invaliditetom trebale imati jednak pristup svim sportskim objektima, prijevozu i drugoj infrastrukturi koji su zato potrebni, i imati na raspolaganju stručno osoblje za pomoć, te poziva na bolju integraciju svih elemenata povezanih sa sportom u skladu s načelom da bi sportski objekti trebali biti dostupni svima; apelira na države članice da već u nižim razredima u školama kao i na sveučilištima uvedu uključive sportske programe za osobe s invaliditetom, među ostalim i osiguravanjem osposobljenih trenera i provedbom prilagođenih programa fizičkih aktivnosti, kako bi učenici i studenti s invaliditetom mogli sudjelovati na satovima tjelesnog odgoja i izvannastavnim sportskim aktivnostima;

62.  prepoznaje temeljnu ulogu međunarodnih Paraolimpijskih igara u jačanju razine osviještenosti, borbi protiv diskriminacije i promicanju pristupa sportu za osobe s invaliditetom; poziva države članice da pojačaju napore kako bi se u sportske aktivnosti uključile osobe s invaliditetom te da se pobrinu za to da su Paraolimpijske igre i druga natjecanja na kojima sudjeluju sportaši s invaliditetom prisutniji u javnim medijima te da se češće prenose;

63.  poziva države članice i Komisiju da zajamče da se djeca bave sportom u sigurnom okruženju;

64.  pozdravlja inicijative pokrenute za promicanje uključenosti, integriteta i dostupnosti u sportu primjenom novih tehnologija i inovacija;

65.  pozdravlja uspjeh Europskog tjedna sporta, čiji je cilj promicanje sporta, fizičke aktivnosti i zdravijeg načina života za sve diljem Europe, bez obzira na dob, porijeklo ili fizičku formu te poziva sve institucije EU-a i države članice da sudjeluju u toj inicijativi i dodatno je promiču te istodobno zajamče da bude dostupna najširoj mogućoj publici, naročito u školama;

66.  smatra da su tradicionalni sportovi dio europskog kulturnog naslijeđa;

67.  pozdravlja studiju Komisije o specifičnosti sporta; poziva Komisiju i sportske organizacije da razmotre daljnje korake za razvoj specifičnosti sporta;

68.  ističe da je financiranje važan alat politike EU-a koji se koristi za poboljšanje ključnih područja djelovanja EU-a u području sporta; poziva Komisiju da dodijeli više sredstava za sport u sklopu programa Erasmus+, s naglaskom na amaterskim sportovima i obrazovanju, te da poveća njegovu vidljivost i dostupnost kako bi se poboljšalo uključivanje sporta u ostale programe financiranja poput europskih strukturnih i investicijskih fondova ili Programa za zdravlje; poziva na bolju komunikaciju između Komisije i država članica kako bi se omogućilo da se ta sredstva koriste učinkovitije i kako bi se smanjilo administrativno opterećenje na organizacije amaterskog sporta;

69.  potiče države članice i Komisiju da podupru mjere i programe kojima se potiče mobilnost, sudjelovanje, obrazovanje, razvoj vještina i osposobljavanje volontera u sportu kao i priznavanje njihova rada; preporučuje razmjenu najboljih praksi u volontiranju doprinosom za promicanje razvoja sportske prakse i kulture, među ostalim preko linija predviđenih programom Erasmus +;

70.  traži od Komisije da izda smjernice za primjenu pravila o državnim potporama u sportu uzimajući u obzir socijalne, kulturne i obrazovne ciljeve kako bi se postigla veća pravna sigurnost; s tim u vezi smatra da se nijedna sportska organizacija, naročito amaterske sportske organizacije, ne bi smjela diskriminirati kad podnosi zahtjev za javno financiranje na nacionalnoj i lokalnoj razini;

71.  smatra da je od ključne važnosti da se mehanizmima financijske solidarnosti u sportu uspostavlja potrebna veza između profesionalnog i amaterskog sporta; s tim u vezi pozdravlja doprinos nacionalnih lutrija amaterskom sportu te potiče države članice da obvežu ovlaštene priređivače klađenja da kao dopunu financijskim doprinosima koje već izdvajaju od prodaje medijskih prava i prava na emitiranje daju pošten financijski doprinos za amaterski sport i projekte čiji je cilj poboljšanje dostupnosti sporta za široke mase da bi se zajamčila njihova održivost, transparentnost i sljedivost;

72.  smatra da je prodaja televizijskih prava na centraliziranoj, isključivoj i teritorijalnoj osnovi s pravednom podjelom prihoda bitna za održivo financiranje sporta na svim razinama i za osiguravanje ravnopravnih uvjeta;

73.  ističe da je kršenje prava intelektualnog vlasništva u sportu prijetnja njegovu dugoročnom financiranju;

74.  preporučuje državama članicama da uvedu i aktivno koriste svoje porezne sustave kako bi se podupirali oslobođenje od plaćanja PDV-a, porezne olakšice i drugi oblici financijskih poticaja u amaterskom sportu; uviđa da se pravila o državnim potporama ne bi trebala primjenjivati na takvu potporu;

75.  poziva Komisiju i države članice da dodijele više sredstava za otvaranje javnih sportskih terena i igrališta kako bi se povećao jednostavan pristup amaterskom sportu;

76.  smatra da bi održivost i zaštita okoliša trebali biti sastavni dio sportskih događanja i da bi dionici u sportu trebali doprinositi postizanju ciljeva održivog razvoja iz Globalnog programa do 2030.;

77.  potiče nacionalne olimpijske odbore i sportske saveze država članica da prilikom međunarodnih sportskih događanja prihvate i koriste zastavu i simbol EU-a, zajedno s pojedinačnim zastavama i nacionalnim simbolima;

78.  ističe da je sport snažan faktor za stvaranje i jačanje osjećaja lokalne, nacionalne, pa čak i europske pripadnosti;

79.  ističe važnost potpune transparentnosti u pogledu vlasništva u profesionalnim sportskim klubovima;

80.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, vladama i parlamentima država članica te europskim, međunarodnim i nacionalnim sportskim savezima i ligama.

OBRAZLOŽENJE

Nakon ratifikacije Ugovora iz Lisabona 2009. godine Europska unija ima ograničenu nadležnost u području sporta. Cilj ovog izvješća sedam godina kasnije je procijeniti smjer razvoja te politike. Temelji se na izvješću S. Fisasa o europskoj dimenziji u sportu(12). Jedan od ciljeva ovog izvješća je utvrditi smjernice i preporuke za rad Europske komisije u pogledu procjene o provedbi njezine politike te pružiti uvid državama članicama i sektoru organiziranog sporta, u suradnji s nacionalnim i europskim javnim tijelima. Ovo je izvješće podijeljeno na tri glavne teme: integritet, dobro upravljanje i dostupnost.

Sport je odraz društva. Razlog zbog kojeg uvodimo dostupnost kao novu paradigmu sportske politike je taj što se pristup sportu sada smatra temeljnim pravom(13) te svi, uključujući socijalno ranjivije skupine, kao što su stariji, migranti i osobe s invaliditetom, moraju imati jednaka prava na bavljenje fizičkom aktivnošću i sportom. Sport je kanal za uključivanje ljudi iz različitih kulturnih, etničkih, društvenih i nacionalnih skupina. U današnjoj Europi, koja se suočava s ozbiljnim društvenim izazovima, također je postao ključan pokretač socijalne uključenosti.

Fizička aktivnost također je povezana s dostupnošću. Bavljenjem sportom sprečavaju se degenerativne bolesti te se doprinosi boljoj kvaliteti života i aktivnom starenju. Na popisu Svjetske zdravstvene organizacije nedostatak fizičke aktivnosti četvrti je glavni uzrok smrtnosti u svijetu. Budući da je europsko stanovništvo sve starije, Europa će se suočiti s demografskim poteškoćama, što će dodatno opteretiti proračun zbog većih socijalnih izdataka. Istovremeno je sve raširenije nedovoljno bavljenje fizičkom aktivnošću. Poticanje fizičke aktivnosti mora se staviti u središte ne samo sportskih politika nego i obrazovnih, socijalnih i zdravstvenih politika. Oslobođenje od PDV-a za amaterski sport u svim državama članicama bilo bi konkretna politička inicijativa za promicanje amaterskog sporta i volontiranja u sportu.

Sport nije samo društvena pojava. Gospodarska korist od sporta za društvo je golema i ne prestaje rasti. Sport je pokretač gospodarskog razvoja u području turizma, skrbi, proizvodne industrije, a sve više i u području digitalnih usluga. Više od 7 milijuna Europljana radi u sportskom sektoru, čiji promet iznosi gotovo 300 milijardi EUR.(14) To je razlog zbog kojeg je u donošenju odluka o sportu potreban međusektorski pristup.

Ovim izvješćem traži se nulta tolerancija u pogledu korupcije u sportu. Nedavni skandali povezani s upravljanjem nacionalnim, europskim i međunarodnim sportskim organizacijama pokazuju da je krajnje vrijeme za djelovanje. Pozivamo sportske organizacije na svim razinama da iznesu konkretne prijedloge o tome kako se učinkovito može poboljšati dobro upravljanje do 2018.

Europski sportski model jedinstven je i uspješan temelj za organizirane sportove, razvijan u Europi tijekom više od stoljeća. Taj se model mora zaštititi od velikog broja prijetnji. Istovremeno je potrebno suočiti se s novim izazovima te uravnotežiti višestruke i različite interese. Jasno je da se u sklopu europskog sportskog modela ne podržavaju nikakvi slučajevi nasilja i zloupotreba, koji su neprihvatljivi.

Vrlo je važno razumjeti da se sportska politika ne odnosi samo na organizirane sportove. Prisutan je rastući trend rekreacijskih sportova, koji se izvode izvan organiziranih struktura. Vježbanje, trčanje, skateboarding ili igranje nogometa u parku jednako su važni kao bavljenje sportom u organiziranom obliku. Fizičkom aktivnošću smatra se čak korištenje stepenica umjesto lifta. Sportska politika EU-a mora odražavati taj trend, koji je više nego dobrodošao.

Osjetljiva područja postoje i u sportu jer se interesi dionika razlikuju, primjerice, između rekreacijskog i organiziranog bavljenja sportom, između amaterskog i profesionalnog sporta, između nacionalnih lutrija i privatnih priređivača klađenja te između saveza i klubova. Cilj ovog izvješća je povećanje kohezije i uspostavljanje mostova. Istovremeno, promicanje fizičke aktivnosti među svim društvenim slojevima mora biti primarni cilj.

Sportski sudovi vrlo su važni u osiguravanju međunarodno dosljedne interpretacije pravila igre, pri čemu se svima jamči pristup pravosuđu. U isto vrijeme sve neusklađenosti i zloupotrebe moraju biti podvrgnute uobičajenom kaznenom postupku. Potrebna je veća transparentnost u sustavu javnih subvencija za sport, u interesu lokalnih vlasti, sportskih organizacija i poreznih obveznika.

Profesionalni sportaši mogu biti uzor mladima, dok god poštuju načela integriteta sporta. Nažalost, u profesionalnim sportovima susrećemo se s ozbiljnim etičkim izazovima, kao što su doping, namještanje utakmica i vlasništvo treće strane, što se mora učinkovitije rješavati. Rješenja za izazove u pogledu integriteta sporta moguće je pronaći samo na europskoj i međunarodnoj razini te se zaštita maloljetnika mora staviti u središte te bitke. Cilj je ovog izvješća stoga pronaći rješenja za pitanja povezana s integritetom sporta uz pomoć konkretnih mjera, a primjer je registar transparentnosti za sportske agente, te tako omogućiti veću transparentnost u području sporta.

Važno je da velika sportska događanja imaju pozitivan i dugotrajan učinak, ne samo za sport nego i za koheziju gradova i država u kojima se organiziraju. Velika sportska događanja odlična su prilika da se organiziranim sportovima potiču pozitivne vrijednosti, osobito kad se njima podržava politika zaštite okoliša. Također su prilika da se sport koristi kao ključan pokretač za turizam i lokalna poduzeća.

Program Erasmus+ najdjelotvorniji je alat sportske politike EU-a. Međutim, on može biti još učinkovitiji. Europska komisija i države članice trebale bi više surađivati. Kao dodatan signal za rješavanje izazova fizičke neaktivnosti u Europi, EU mora dodjeljivati više sredstava za sport u sklopu programa Erasmus+. Mora se povećati mobilnost volontera, trenera, sportaša i obučavatelja. Profesionalni sportaši moraju se svakodnevno posvećivati sportu, ali najgore razdoblje za njih nastupa kad im sportska karijera završi. Potrebno je stoga razmotriti poboljšanje sustava dvojnih karijera i uključivanje programa Erasmus+ u tom pogledu.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

5.12.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

0

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, Mircea Diaconu, Angel Dzhambazki, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Dietmar Köster, Ernest Maragall, António Marinho e Pinto

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0233.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0444.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0348.

(4)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0098.

(5)

SL C 239 E, 20.8.2013., str. 46.

(6)

SL C 271 E, 12.11.2009., str. 51.

(7)

SL C 27 E, 31.1.2008., str. 232.

(8)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0233.

(9)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0517.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0005.

(11)

SL C 326, 3.12.2010., str. 5.

(12)

P7_TA(2012)0025.

(13)

UNESCO Revised International Charter of Physical Education, Physical Activity and Sport

(14)

http://www.europarl.europa.eu/EPRS/EPRS-IDA-565908-EU-sport-policy-overview-FINAL-28pages.pdf

Pravna napomena